Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. – (“Narodne novine”, br. XX/02.)
označi tražene riječi printaj stranicu
41 19.4.2002 Kolektivni ugovor HT - Hrvatskih telekomunikacjia d.d.

KOLEKTIVNI UGOVORI

876

HT – HRVATSKIH TELEKOMUNIKACIJA d.d

I. UVODNE ODREDNICE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. iz rada i na temelju rada, kao i prava i obveze HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac) sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 2.

Odrednice ovog ugovora primjenjivat će se na stranke koje ga potpišu.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Članak 3.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu otpočinjanja rada

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

8. temeljnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka može se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

Članak 4.

Svaki radnik sklapa ugovor o radu koji u ime Poslodavca potpisuje Predsjednik Uprave Društva ili opunomoćena osoba.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenim zakonom i ugovorom.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkazivanja ukoliko postoji suglasnost volja poslodavca i radnika.

Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila školsko obrazovanje radi njenog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru o radu.

Članak 6.

Ugovaranje i trajanje probnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu.

Članak 7.

Potrebe za radnicima rješavat će se prvenstveno internim natječajima osim u slučaju potreba za posebnim stručnim znanjima i vještinama od značaja za poslovanje Društva u konkurentskom okruženju i zapošljavanja mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja.

Članak 8.

Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće, osobito u sljedećim slučajevima:

– majci s djetetom do 6 (šest) godina

– samohranom roditelju s djetetom do 10 (deset) godina starosti

– invalidu domovinskog rata

– invalidu rada.

Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.

Članak 9.

Prije stupanja na rad nadležna kadrovska služba mora omogućiti radniku da se upozna s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa i s ugovorom.

III. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 10.

Radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme zaposlenih raspoređeno je na 5 (pet) radnih dana u tjednu.

Raspored radnog vremena odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje se posebnom odlukom Uprave Društva ili druge ovlaštene osobe.

O odluci iz prethodnog stavka Društvo će se savjetovati s radničkim vijećem.

Članak 11.

Radnik koji prema ugovoru o radu radi nepuno radno vrijeme ima prava i obveze radnika koji radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena i obavljenom radu.

Članak 12.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.

Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.

Majka s djetetom do 6 (šest) godina života i samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina života i žena starija od 50 (pedeset) godina života, ne može se rasporediti na rad noću, osim uz pisanu suglasnost ili na osobni zahtjev.

Članak 13.

U pojedinom dijelu Društva može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadataka.

Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odrednicama Zakona o radu tako da tijekom jednog razdoblja traje duže a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u tijeku jedne kalendarske godine.

Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

Članak 14.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje radničkog vijeća, a uručuje se radniku najmanje 8 (osam) dana prije preraspodjele.

Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena Zakonom, a akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.

Članak 15.

Radniku se može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanima zakonom.

Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad, neposredno prije početka, odnosno najkasnije u roku od 24 (dvadeset i četiri) sata od početka prekovremenog rada.

Potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije u roku od 5 (pet) dana nakon obavljenog prekovremenog rada.

Trudnica, majka s djetetom do 3 (tri) godine života, malodobni radnik i roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže hendikepiranog djeteta, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.

Članak 16.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u slobodno vrijeme (intervencija) donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kada se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano pružanje telekomunikacijskih usluga.

Članak 17.

Ako priroda poslova i organizacija rada to omogućava, Poslodavac može radniku koji radi s punim radnim vremenom, na njegov pisani zahtjev, odobriti da radi kraće od punog radnog vremena.

IV. PRAVA RADNIKA NA ODMOR I DOPUST

Članak 18.

Radnik ima pravo na odmor u tijeku dnevnog rada u trajanju od 30 (trideset) minuta.

Ako je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora (stanke) radnicima koji rade na tim poslovima, korištenje stanke uredit će se Pravilnikom o radu.

Radnici koji rade dulje od 10 (deset) sati dnevno, imaju pravo na odmor u tijeku rada u dvostrukom trajanju.

Članak 19.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima radnik ima pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a radnik mlađi od 18 (osamnaest) godina u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Članak 20.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora u istom ili sljedećem tjednu, po mogućnosti prema želji radnika.

Članak 21.

Duljina godišnjeg odmora traje minimalno 18 (osamnaest) radnih dana i povećava se primjenom sljedećih kriterija:

1. A. Temeljem grupa složenosti

1. NKV 1 dan

2. PKV, NSS 2 dana

3. KV, SSS 3 dana

4. VKV, VŠS 4 dana

5. VSS 5 dana

B. Temeljem radnog staža:

– od 5 – 10 godina radnog staža 2 dana

– od 10 – 15 godina radnog staža 3 dana

– od 15 – 20 godina radnog staža 4 dana

– od 20 – 25 godina radnog staža 6 dana

– više od 25 godina 8 dana

2. Temeljem posebnih socijalnih uvjeta:

– roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom

razvoju ili utvrđenim invaliditetom 2 dana

– radniku za svako dijete do 15 (petnaest) godina

života 1 dan

– samohranom roditelju 2 dana

– radniku s tjelesnim oštećenjem iznad 60% 2 dana

– radniku invalidu 2 dana

– sudionika domovinskog rata 1 dan

Kriteriji se primjenjuju kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati dulje od 30 (trideset) radnih dana.

U smislu odredbi ovog Ugovora samohranim roditeljem se smatra roditelj:

1. vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen

2. vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a majka ostvaruje pravo na dječji doplatak

3. djeteta razvedenih roditelja, a roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ostvaruje pravo na dječji doplatak

4. kojem je drugi bračni drug umro ili proglašen nestalim.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.

Radnik koji se prvi put zapošljava ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od 8 (osam) dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 (dva) dana za svaki mjesec proveden na radu.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 22.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da prvi dio mora koristiti bez prekida u trajanju ne manjem od 12 (dvanaest) dana, odnosno od 3 (tri) tjedna.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti 2 (dva) puta godišnje na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.

Članak 23.

Do kraja kalendarske godine, poslodavac uz savjetovanje radničkog vijeća, uvažavajući osobne potrebe radnika, donosi plan godišnjih odmora za iduću kalendarsku godinu u kojem utvrđuje trajanje godišnjeg odmora, te dan kada će pojedini radnik u tijeku godine započeti s korištenjem godišnjeg odmora.

Članak 24.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.

Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku, a najkasnije 30 (trideset) dana prije nastupa korištenja godišnjeg odmora.

Članak 25.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 26.

Protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu prava Poslodavcu u roku od 15 (petnaest) dana od uručenja odluke.

Članak 27.

Radnik koji je započeo korištenje odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.

Članak 28.

Radnik ima pravo odsustvovati s rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana godišnje, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:

– sklapanje braka 5 dana

– sklapanje braka djeteta 1 dan

– rođenje djeteta 5 dana

– smrt roditelja, supružnika, djeteta 5 dana

– smrt roditelja supružnika, brata, sestre,
djeda i bake 3 dana

– selidba 3 dana

– elementarna nepogoda 5 dana

– teška bolest člana uže obitelji 4 dana

– za sudjelovanje na kulturnim, sportskim
i drugim priredbama do 5 dana

– kada su po nalogu Poslodavca poslani
preventivno na:

– aktivni odmor do 7 dana

– svečane prisege u HV (otac i majka) 1 dan

– i u ostalim slučajevima do 3 dana.

Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) dana nenazočnosti s rada, zasebno i neovisno od broja dana godišnjeg odmora tijekom godine.

Članak 29.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust (npr. za njegu člana obitelji, izgradnju ili popravak kuće ili stana, liječenje, obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanja i drugo).

V. ZAŠTITA NA RADU

Članak 30.

Poslodavac je obvezan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

Poslodavac je obvezan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike odnosno njihove povjerenike osigurnosti na radu, o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Članak 31.

Poslodavac preuzima obvezu da u cilju osiguranja zaštite radnika tijekom njihovog rada, osigura provođenje sljedećih mjera:

– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima

– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite putem obveznih zdravstvenih pregleda radnika u posebnim zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s naročito otežanim i posebnim uvjetima rada

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite najmanje jednom godišnje za radnike koji rade puno radno vrijeme s korisnicima usluga

– osiguranje sve potrebne zaštitne opreme i osobnih zaštitnih sredstava

– osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih oboljenja ili nastupa invalidnosti

– osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim vremenskim razdobljima

– obavještavanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način

– osiguravanje radnicima, koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, mogućnost da se, prema preostaloj radnoj sposobnosti, mogu premjestiti na drugo radno mjesto.

Poslodavac će povjereniku zaštite na radu ili sindikalnom povjereniku osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovoga članka.

Članak 32.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu povjerenik zaštite na radu ima prava i obveze:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije uvođenja i novih supstanci u radni i proizvodni proces

– biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu

– prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik

– pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unaprjeđivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značenja za njihov rad

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje

– svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način

– pristupu mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada.

Članak 33.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:

– utjecaj okoline

– mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi

– opterećenja – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obavezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova

– povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata

– rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.

Članak 34.

U Društvu se organizira Povjereništvo zaštite na radu koje ima najviše 41 (četrdeset jednog) člana, a najmanje po tri predstavnika na svakih započetih 1000 (tisuću) radnika Društva.

Članak 35.

Temeljem odredbi članka 142. Zakona o radu od izabranih povjerenika zaštite na radu iz članka 34. izabiru se koordinatori koji će poslove zaštite na radu obavljati u punom radnom vremenu i to tako da na svakih tisuću radnika dolazi 1 (jedan) koordinator s punim radnim vremenom, a ukupno ih je najmanje 9 (devet).

Koordinatori zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka obavljat će svoju aktivnost i na području regionalnih središta.

Članak 36.

Uvjeti za rad povjerenika zaštite na radu, uredit će se posebnim sporazumom temeljem odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu.

VI. POSEBNA ZAŠTITA INVALIDNIH OSOBA, HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM

Članak 37.

Naknada plaće radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do ponude drugih poslova i ne može se isplatiti u iznosu nižem od temeljne plaće radnog mjesta za koje je do tada imao po ugovoru o radu.

Članak 38.

Poslodavac je obvezan radniku koji radi nepuno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje radnika ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za nepuno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta za koje ima ugovor o radu.

Članak 39.

Radniku se ne može ponuditi ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta, od onih koje je imao u trenutku navršenih 60 godina (muškarac) odnosno 55 godina (žena) života.

VII. PLAĆE

Članak 40.

Plaća radnika sastoji se od:

1. plaće za izvršeni rad

2. povećanja plaće na uvjete rada.

Članak 41.

Najniža temeljna vrijednost boda iznosi 8,60 kn bruto, uz primjenu Pravilnika o plaćama, odnosno ugovora o radu.

Za radnike s prebivalištem, odnosno boravištem, na području grada Zagreba ostaje bruto vrijednost boda kako je isplaćena za prosinac 2001. godine.

Poslodavac se obvezuje usklađivati plaće s kretanjem troškova života, dva puta godišnje i to 1. siječnja i 1. srpnja.

Radnicima s prebivalištem odnosno boravištem na području grada Zagreba, počet će se usklađivati plaće s kretanjem troškova života, nakon što temeljna vrijednost boda radnicima s prebivalištem odnosno boravištem u ostalim dijelovima Hrvatske, temeljem usklađivanja s kretanjem troškova života, dostigne vrijednost boda iz stavka 2. ovoga članka.

Radnik ima pravo na trajni dodatak na plaću u iznosu od 500,00 kn mjesečno.

Članak 42.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u bruto iznosu kako slijedi:

– 2002. godine – 3.000,00 kn

– 2003. godina – 3.750,00 kn

– 2004. godine – 4.500,00 kn.

Regres se isplaćuje prije korištenja godišnjeg odmora.

Članak 43.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se do 15-og u mjesecu za protekli mjesec.

VIII. POVEĆANA PLAĆA

Članak 44.

Temeljna plaća uvećava se:

– za noćni rad 40%

– za prekovremeni rad 50%

– za rad subotom 25%

– za rad nedjeljom 35%

– za dvokratni rad 10%

– za popodnevni rad (samo za radnike koji

 stalno rade u popodnevnoj smjeni) 10%

– za smjenski rad (2. smjena) 10%

– za rad na dane blagdana i neradne dane 50%

– za rad na Uskrs i Božić 70%

U slučaju nastupanja okolnosti da radnik ostvari pravo po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim temeljem prekovremenog rada i rada noću primijenit će se postotak koji je najpovoljniji za radnika.

Članak 45.

Pitanje posebnog vrednovanja dodatnih znanja, kao i kriteriji za koja radna mjesta će se ista ustanoviti, regulirat će se Pravilnikom o plaćama.

Članak 46.

U slučaju izvanrednog rada radniku pripada iznos od 200% njegovog radnog sata za utrošeno vrijeme.

Članak 47.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja, radniku pripada naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene prema općim propisima.

U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja radi profesionalne bolesti ili povrede na radu radniku pripada naknada plaće u visini 100% osnovice utvrđene prema općim propisima.

Članak 48.

Sindikalnom povjereniku, koji sindikalne aktivnosti obavlja u punom radnom vremenu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa odnosno ugovora o radu.

IX. RADNI STAŽ

Članak 49.

Temeljna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5% i to od prvog dana po isteku mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža.

Članak 50.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi i onda kada ne radi zbog:

– plaćenog dopusta,

– blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

– rada u upravljačkim i sindikalnim tijelima,

– vojne vježbe, vježbe jedinice MUP– a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti,

– obrazovanja i prekvalifikacije, stručnog obrazovanja sukladno odredbama Poslodavca

– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,

– sudjelovanja u susretima radnika Poslodavca, ako je dobio odobrenje,

– sindikalnog obrazovanja.

X. NAKNADE NA TERET RASHODA

Članak 51.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na rad i s rada u visini troškova prijevoza javnim prometnim sredstvima neovisno o prisustvu na radu.

Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na rad i s rada, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza u javnom prometu za odgovarajuću udaljenost.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na rad i s rada za vrijeme svih odsutnosti s rada, i to u visini cijene javnog prijevoza prve zone u sjedištu centra, a najviše do cijene javnog prijevoza u sjedištu Poslodavca.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, za mjesec u kojem je radnik započeo bolovanje ili izostao s rada iz opravdanog razloga koji se nije mogao unaprijed predvidjeti, nadoknađuju mu se troškovi prijevoza u punom iznosu.

Članak 52.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu naknada prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica na način i u visini utvrđenoj općim aktom Društva i Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuju se na način kako je to uređeno općim aktom Društva.

Članak 53.

Za vrijeme rada izvan sjedišta organizacijske jedinice radnik ima pravo na terenski dodatak u visini i na način utvrđen općim aktom Društva i Pravilnikom o porezu na dohodak.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 54.

Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe po prijeđenim kilometrima iznosi 30% od maloprodajne cijene benzina euro-super 95.

Članak 55.

Radniku koji iz organizacijskih razloga prelazi na rad u drugo mjesto rada, priznaju se selidbeni troškovi i to:

– prijevoz stvari, radnika i članova obitelji;

– dnevnica za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja, a članovima obitelji radnika 50% odgovarajuće dnevnice.

Članak 56.

Poslodavac je dužan u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju osigurati radnika za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.

Poslodavac će za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja na radu, isplatiti neto iznos od 50.000,00 kn i četiri temeljne plaće radnika, a za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja izvan rada iznos od 20.000,00 kn i četiri temeljne plaće, korisnicima naknade u smislu općeg akta Poslodavca.

Primjenom stavka 2. ovoga članka isključuje se pravo na isplatu pomoći iz članka 60.#clanak60 stavak 1. ovoga Ugovora.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za trajno oštećenje organizma nastalo kao posljedica nesretnog slučaja koji se dogodio na radu, prema vaćećem općem aktu.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za posljedice nesretnog slučaja koje su se dogodile izvan rada, prema općem aktu važećem na dan sklapanja ovog Ugovora, ako stupanj invalidnosti prelazi 5%.

Članak 57.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon – bona, u skladu s propisima, a najmanje u visini 400,00 kn.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu pred Božić u visini 1.000,00 kn neto.

Članak 58.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Članak 59.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu nagrada i to:

– za 10 godina 75%

– za 15 godina 100%

– za 20 godina 125%

– za 25 godina 150%

– za 30 godina 180%

– za 35 godina 225%

– za 40 godina 300%

iznosa jedne prosječne plaće po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuje se u mjesecu kada je navršena puna godina staža.

Članak 60.

Radniku ili njegovoj obitelji isplatit će se pomoć u visini prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu:

1. smrt radnika 4 (četiri) plaće

2. smrt člana uže obitelji 2 (dvije) plaće

Pod članom uže obitelji u smislu ovog članka podrazumijeva se supružnik, djeca i roditelji radnika:

3. nastanak teške invalidnosti – tjelesnog oštećenja radnika 1 (jedna plaća)

– radnika koji s preostalom radnom sposobnošću radi s polovicom punog radnog vremena

– radnika s tjelesnim oštećenjem preko 51%.

Prava iz točke 3. ostvaruju se jednokratno i dokazuju rješenjem nadležne komisije izdanim nakon početka važenja ovog akta.

4. za neprekidno bolovanje duže od

180 dana jednom godišnje 1 (jedna) plaća

5. radniku za rođenje svakog djeteta 1 (jedna) plaća

Radniku ili njegovoj obitelji može se isplatiti pomoć u visini koju odredi Poslodavac za slučaj otklanjanja posljedica od elementarne nepogode i težih bolesti koje iziskuju povećane troškove liječenja.

Članak 61.

Sredstva za prigodne poklone djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu u visini neoporezivog dijela dara (poklon), a najmanje u iznosu od 400,00 kn.

Pravo na poklone imaju djeca radnika Poslodavca i djeca umrlih radnika Poslodavca do 15 godina navršenih u tekućoj godini.

Članak 62.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima:

– za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana

prije škole) 500 kn

– za djecu u osmogodišnjoj školi 900 kn

– za djecu u srednjoj školi 1.300 kn

a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana nastupa smrti radnika.

Djeci samohranih roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini i to:

– za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana

prije škole) 500 kn

– za djecu u osmogodišnjoj školi 900 kn

– za djecu u srednjoj školi 1.300 kn

Članak 63.

Novčanu naknadu zbog premještaja, radi umanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica nesreće na radu, radnik ostvaruje po propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Eventualnu razliku do plaće, koju bi radnik ostvario da nije bilo promjene radnog mjesta zbog umanjenja radne sposobnosti, isplaćuje Poslodavac.

Članak 64.

Radnik sa članovima svoje obitelji ima pravo na korištenje radničkih odmarališta uz dogovor sindikata i Poslodavca.

Članak 65.

Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se jednom godišnje sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika, za zadovoljenje zdravstveno-rekreativnih potreba, povećanje kulturno-sportske aktivnosti zaposlenih, provođenje preventivnog aktivnog odmora i ostalih zajedničkih potreba u visini od 15% prosječne plaće u prethodnom mjesecu.

Dio sredstava iz prethodnog stavka raspoređuje se prema sljedećem:

a) za susrete radnika Poslodavca 5 %

b) za kulturno-rekreacijske potrebe 20 %

Uprava Društva će posebnom odlukom urediti način korištenja izdvojenih sredstava iz stavka 1. i 2.

XI. PLAĆA TEMELJEM IZUMA I TEHNIČKIH UNAPREĐENJA

Članak 66.

Radniku, autoru izuma i tehničkih unapređenja koja se primjenjuju kod Poslodavca pripada naknada sukladno Pravilniku o inovacijama.

Radniku, autoru izuma i tehničkog unapređenja koji je prodao pravo korištenja izuma ne pripada naknada iz prethodnog stavka.

Članak 67.

U slučaju kada korisnost izuma i tehničkih unapređenja odnosno ostvarenu dobit nije moguće utvrditi egzaktnom metodom, jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša, izum koji nije zaštićen patentom Poslodavca ali se primjenjuje, te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti) naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Odluku o visini naknade iz prethodnog stavka donosi Poslodavac.

XII. OTKAZNI ROKOVI KOD OTKAZA UGOVORA O RADU

Članak 68.

U slučaju redovitog otkaza primjenjuje se otkazni rok utvrđen zakonom.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada 8 (osam) sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Članak 69.

Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.

XIII. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 70.

Za slučaj nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će zajedno s radničkim vijećem ili sindikatom, (ako radničko vijeće nije konstituirano), sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika.

Članak 71.

U slučaju jednake radne efikasnosti upotrebljavaju se sljedeći uvjeti za očuvanje zaposlenja:

a) stručna sprema, tj. osposobljenost za rad

– radnik ima potrebnu školsku spremu i

najmanje jednu godinu uspješnog ospo-

sobljavanja za rad koji obavlja 40 bodova

– radnik nema potrebnu školsku spremu,

s 10 (deset) godina rada stekao je traže-

nu osposobljenost za obavljanje poslova 40 bodova

– radnik ima potrebnu školsku spremu,

nema stručne osposobljenosti za rad 20 bodova

– radnik nema potrebnu školsku spremu,

a ima traženu osposobljenost za obavlja-

nje poslova 20 bodova

– nema tražene stručne osposobljenosti za

rad 0 bodova

b) duže radno iskustvo

– ubraja se do 5 (pet) godina sa svakom

godinom radnog iskustva 2 boda

– za više od pet godina maksimalan broj

bodova 10 bodova

c) duži radni staž

– do 10 (deset) godina za svaku godinu 0,5 bodova

– iznad 10 (deset) godina po jedan bod,

maksimalni broj bodova 10 bodova

– radnice s 35 godina mirovinskog staža

osiguranja 0 bodova

d) slabije zdravstveno stanje radnika

– slabije zdravstveno stanje kao posljedica

nesreće na radu kod Poslodavca ili poslje-

dica profesionalne bolesti 5 bodova

e) slabije socijalno stanje

– u obitelji s dva djeteta do 18 (osamnaest)

godina tj. za vrijeme školovanja djece 5 bodova

– u obitelji s 3 (tri) ili više djeteta do 18

(osamnaest) godina tj. za vrijeme

školovanja djece 10 bodova

– nezaposleni supružnik 5 bodova

– radnik, supružnik, tj. porodični član

zajedničkog domaćinstva koji se bavi

obrtom ili je osnivač ili suosnivač doma-

ćeg ili mješovitog poduzeća ili ako samo-

stalno obavlja poljoprivrednu djelatnost 10 bodova

XIV. RADNIČKO VIJEĆE

Članak 72.

U Društvu se bira radničko vijeće koje ima najviše 41 (četrdeset jednog) člana, a najmanje po 3 (tri) predstavnika na svakih započetih 1000 (tisuću) radnika Društva.

Članak 73.

Radničko vijeće, po kriterijima iz članka 142. Zakona o radu, bira između sebe predstavnike koji će poslove za radničko vijeće obavljati u punom radnom vremenu i to tako da na svakih 1000 (tisuću) radnika dolazi 1 (jedan) predstavnik s punim radnim vremenom, a ukupno ih je najmanje 9 (devet).

Članovi radničkog vijeća iz stavka 1. ovoga članka obavljati će svoju aktivnost i na području regionalnih središta.

Članak 74.

Ovlasti i uvjeti za rad radničkog vijeća, urediti će se posebnim sporazumom između Poslodavca i radničkog vijeća sukladno člancima 152., 156. i 157. Zakona o radu.

XV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 75.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema odredbama zakona i Pravilnika o radu.

Zahtjev za zaštitu prava podnosi se članu Uprave ovlaštenom za upravljanje ljudskim potencijalima u roku određenom zakonom.

XVI. ODGOVORNOST RADNIKA

Članak 76.

O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu odlučuje se sukladno zakonu i Pravilniku o radu.

XVII. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 77.

Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati na radu u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama Poslodavca.

Pravo na obrazovanje radnika uredit će se posebnim pravilnikom.

Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.

Prilikom obrazovanja radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit 3 dana

– za diplomski rad 5 dana

Radnici koje Poslodavac nije uputio na obrazovanje imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit 1 dan

– za diplomski rad 3 dana

Ukoliko se radnik obrazuje u ustanovi koja je udaljena više od 200 (dvjesto) kilometara od mjesta rada, odobrava mu se dodatno 1 (jedan) dan za put.

XVIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 78.

Aktivnost sindikalnog povjerenika Poslodavca ili ustanove ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa Statutom sindikata, Zakonom i drugim propisima.

Članak 79.

Sindikati imaju pravo, za svakih 1000 (tisuću) radnika Društva, na jednog povjerenika koji sindikalnu aktivnost obavlja puno radno vrijeme, pod uvjetom da sindikat okuplja više od 20% radnika Društva.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka sindikati ostvaruju prema kriteriju iz članka 142. Zakona o radu, a u odnosu na broj svojih članova u Društvu.

Osim prava iz prethodnih stavaka ovoga članka, Poslodavac je obvezan, sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 7 (sedam) radnih dana u tijeku godine.

Članak 80.

Sindikati imaju pravo na jednog zaštićenog povjerenika na svakih započetih 75 (sedamdeset i pet) radnika Društva.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka sindikati ostvaruju prema kriteriju iz članka 142. Zakona o radu, a u odnosu na broj svojih članova u Društvu.

Sindikat je obavezan Poslodavca izvijestiti o imenima zaštićenih povjerenika i trajanju njihova mandata.

Zaštićeni povjerenik ima pravo na 1,5 (jedan i pol) sat aktivnosti po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.

Članak 81.

Sindikalni povjerenik za svoj rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.

Sindikalni povjerenik, zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa Statutom sindikata ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden u nepovoljan položaj.

U vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, ne može se bez njegove suglasnosti i suglasnosti sindikata:

– premjestiti na drugo radno mjesto rada kod Poslodavca ili u drugo poduzeće,

– utvrditi kao višak zaposlenih.

Povjerenik ima pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto više ne postoji, onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i znanju.

Sindikalnom povjereniku, kojemu je funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet nakon funkcije traje razmjerno vremenu provedenom na funkciji, ali ne više od 1 (jedne) godine.

Povjerenik koji obavlja sindikalnu aktivnost u punom radnom vremenu, zadržava pravo na upućivanje na stručno usavršavanje s obzirom na poslove radnog mjesta za koje ima sklopljen ugovor o radu.

Članak 82.

Sindikatu se osiguravaju sljedeći radni uvjeti:

a) radne prostorije veličine od najmanje 2 % m˛ od ukupnog broja članova

b) potrebna sredstva:

– namještaj

– jedan telefonski priključak (fiksni, mobilni i HiNet) na svakih 500 članova

– potrošni materijal i sitni inventar

– besplatno korištenje telekomunikacijskih usluga

c) sloboda sindikalnog izvješćivanja, podjele tiska,

d) ustega članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata putem obračunskih lista.

Prava iz alineje a) i b) stavka 1. ovoga članka ima sindikat koji okuplja više od 20% radnika Društva.

Članak 83.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti, te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika.

Poslodavac je obvezan omogućiti sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i isplati plaće, dodataka na plaću, naknadama plaća i uplati zakonskih obveza temeljem plaće.

XVIII. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

Članak 84.

Radnici imaju pravo sudjelovati u štrajku koji je organiziran sukladno zakonskim odredbama i pravilima sindikata.

Članak 85.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalne propise o štrajku s kojima mora upoznati poslodavca.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 86.

Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obujam poslova u Društvu koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka sukladno važećim zakonskim propisima.

Nužan obujam poslovanja utvrdit će se sukladno zakonskim propisima do 30. lipnja 2002. godine.

XIX. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 87.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za provođenje mirenja.

Članak 88.

Mirenje iz prethodnog članka provodi mirovno vijeće.

Mirovno vijeće čine tri člana:

– jedan predstavnik Poslodavca

– jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga odnosno udruga više razine

– te jedan član kojeg izabiru stranke u sporu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članovi mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća.

Članak 89.

Potpisnici ovog ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog mirovnog vijeća.

Prijedlog kojega stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

XX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

Ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana u smislu članka 193. Zakona o radu.

Članak 91.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu ugovora i to u pisanom obliku.

Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.

Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak.

Članak 92.

Jedna potpisnica ugovora može otkazati ugovor, ali je dužna prethodno najaviti svoje odstupanje pisano, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja ugovora.

Članak 93.

Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. prosinca 2004.

Ako nakon isteka roka iz prethodnog stavka ne bude sklopljen novi kolektivni ugovor, do sklapanja novoga ugovora primjenjuju se odrednice ovoga ugovora, ali najduže do 30. lipnja 2005. godine.

Ako se nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka ne sklopi novi ugovor, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu o produženoj primjeni pravnih pravila.

Postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Članak 94.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama ugovora u roku od 90 (devedeset) dana nakon potpisivanja ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.

Članak 95.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja.

Zajedničko tijelo ima četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka ugovorna strana. U slučaju spora oko tumačenja pojedinih odredbi ovoga ugovora članovi zajedničkog tijela sporazumno će izabrati petoga nepristranog člana koji mora biti stručan za pitanja koja su se pokazala spornima.

U slučaju da sindikati potpisnici ovog ugovora predlože više od 2 (dva) dva člana, u sastav zajedničkog tijela ulaze kandidati sindikata s brojnijim članstvom u Društvu.

Članak 96.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ugovora snose ugovorne stranke svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, mirovne komisije i komisije za tumačenje ugovora stranke dijele proporcionalno.

Članak 97.

Ugovor stupa na snagu danom sklapanja, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine i objavljuje u Glasniku HT d.d. – službenom glasilu Poslodavca. Od dana primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje produžena primjena odrednica Granskog kolektivnog ugovora pošte i telekomunikacija, sklopljenog 23. rujna 1998. i objavljenog u HPT Glasniku broj 6/98.

Zagreb, 14. veljače 2002.

Za Hrvatski sindikat Za Poslodavca:
telekomunikacija: Ivica Mudrinić, v. r.

Potpisao ovlašteni Karim Khoja, v. r.

potpisnik Wolfgang Lister, v. r.

Ingo Richter, v. r.

Eugen Schulz, v. r.

zatvori
Kolektivni ugovor HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !