Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor sklopljen između Hrvatskih autocesta d.o.o. i Nezavisnog sindikata radnika cesta i auto cesta u Republici Hrvatskoj i Sindikata radnika Hrvatskih autocesta – (“Narodne novine”, br. XX/04.)
označi tražene riječi printaj stranicu
6 16.1.2004 Kolektivni ugovor sklopljen između Hrvatskih autocesta d.o.o. i Nezavisnog sindikata radnika cesta i auto cesta u Republici Hrvatskoj i Sindikata radnika Hrvatskih autocesta

KOLEKTIVNI UGOVOR

224

Na temelju članka 185.L99708 Zakona o radu (»Narodne novine« broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01. i 114/03.) HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3 (u daljnjem tekstu: Poslodavac) i Nezavisni sindikat radnika cesta i autocesta u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Lučko, Jadranska avenija 6, Sindikat hrvatskih autocesta, Zagreb, (u daljnjem tekstu: Sindikati) zaključili su u Zagrebu dana 18. prosinca 2003. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze njegovih potpisnika i uređuju pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima radnika kod Poslodavca.

Članak 2.

Prema odredbama ovog Ugovora poslodavac je trgovačko društvo HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, za koje radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i osobe koje prema odredbama Zakona o radu (u daljnjem tekstu: Zakon) mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

Ovaj se Ugovor primjenjuje na području Republike Hrvatske.

Članak 4.

Odredbe kojima se uređuju pitanja iz radnih odnosa ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca kojima se uređuju pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosima.

Ako odredbama ovog Ugovora nije drugačije utvrđeno, na pojmove iz Ugovora primjenjuju se definicije utvrđene Zakonom.

Ako bi općim aktom Poslodavca kojim se uređuju pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosima, pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, izravno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.

Članak 5.

Sklapanjem ovog Ugovora između ugovornih stranaka potpisnika i osoba na koje se primjenjuje nastaju obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Ugovorom.

Stranke potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje se primjenjuje dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.

Zbog povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno Zakonu.

Članak 6.

Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće ili dio poduzeća, na novog poslodavca se prenose i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, a na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, a najdulje godinu dana, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.

Radnik čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa stavkom 1. ovoga članka, zadržava u svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i svim drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava koja je stekao do dana prijenosa ugovora o radu.

Članak 7.

U slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka 6.#clanak6 ovog Ugovora, a prije donošenja važnih odluka i njihovo ostvarenje, Poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu obavijestiti sindikalnog povjerenika, te se o svim pitanjima s njime prethodno savjetovati, sukladno Zakonu.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 8.

Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu između Poslodavca i izabranog radnika.

Članak 9.

O potrebi novog zapošljavanja Poslodavac će prethodno pisanim putem obavijestiti sindikalnog povjerenika.

Članak 10.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovara se probni rad koji traje:

– mjesec dana za radna mjesta za koja je uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola,

– dva mjeseca za radna mjesta za koja je uvjet srednja stručna sprema,

– četiri mjeseca za radna mjesta za koja je uvjet viša stručna sprema,

– šest mjeseci za radna mjesta za koja je uvjet visoka stručna sprema.

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga, ako je radnik odsutan više od deset dana i to za onoliko vremena koliko je bio odsutan.

Kad je ugovoren probni rad, otkazni rok je sedam dana.

Članak 11.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom.

Jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti za neprekinuto razdoblje duže od 3 (tri) godine na istim poslovima koji su vezani za realizaciju projekata izgradnje i održavanja autocesta, ali ne duže od trajanja projekta, te u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom.

Članak 12.

Ugovor o radu mora se sklopiti u pisanom obliku i sadržavati sve uglave predviđene Zakonom.

Članak 13.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje posla za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.

Članak 14.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi ustupanje moglo izazvati smanjenje broja radnika kod Poslodavca.

III. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Članak 15.

Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 (četrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pravilu na pet radnih dana.

Nepuno radno vrijeme

Članak 16.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s Poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom odnosu.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 17.

Na poslovima odnosno radnim mjestima koji su procjenom opasnosti radnih mjesta Poslodavca utvrđeni kao poslovi na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Svaka stranka ovoga Ugovora može ministarstvu nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se utvrđuju pitanja iz stavka 1. ovog članka.

Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovog članka može se rasporediti da do punoga radnog vremena radi na poslovima koji nisu poslovi iz stavka 1. ovog članka.

Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme kako je utvrđeno ovim člankom, sva prava ostvaruje kao da radi u punom radnom vremenu.

Prekovremeni rad

Članak 18.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena najviše do 10 (deset) sati tjedno.

Prekovremeni rad se ne može narediti radniku kojemu je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punoga radnog vremena, sukladno Zakonu.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o broju sati obavljenog prekovremenog rada, i to iskazati u obračunu plaće. Evidencija mora biti pisana i dostavljena radniku prvoga radnog dana u sljedećem mjesecu.

Trudnica, majka s djetetom do 3 (tri) godine starosti, roditelj koji radi polovicu punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak na prekovremeni rad.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 19.

Ako narav posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punoga radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Za poslove sezonske naravi Poslodavac može preraspodijeliti radno vrijeme i duže od 52 sata, ali ne duže od 60 sati tjedno, o čemu će dva puta godišnje izvješćivati sindikalnog povjerenika.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme u siječnju i u srpnju za proteklo razdoblje.

Članak 20.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona, donosi Poslodavac nakon savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, a uručuje se radniku najmanje 8 (osam) dana prije preraspodjele. Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena Zakonom, a plaća u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.

Rad u smjenama

Članak 21.

Smjenskim radom, u smislu ovoga Ugovora, smatra se rad trajno organiziran u najmanje dvije smjene.

Ako je rad organiziran u dvije smjene, rad u:

– I. smjeni obavlja se od 7 sati do 19 sati,

– II. smjeni obavlja se od 19 sati do 7 sati idućeg dana.

Rad u dvije smjene organiziran je na način da radnik jedan dan radi u I. smjeni, jedan dan u II. smjeni nakon čega je dva dana slobodan.

Ako je rad organiziran u tri smjene, rad u:

– I. smjeni obavlja se od 6 sati do 14 sati,

– II. smjeni obavlja se od 14 sati do 22 sata,

– III. smjeni obavlja se od 22 sata do 6 sati idućeg dana.

Rad u tri smjene organizira se na način da radnik radi: dva dana u I. smjeni, dva dana u II. smjeni, dva dana u III. smjeni, nakon čega je dva dana slobodan.

Iznimno zbog potrebe posla, rad na naplati cestarine može se organizirati i u međusmjenama.

Rad u drugoj smjeni je rad koji se kontinuirano obavlja od 14 do 22 sata.

Rad u trećoj smjeni je rad koji se kontinuirano obavlja od 22 sata do 6 sati idućeg dana. Rad u trećoj smjeni smatra se noćnim radom.

Poslovi s posebnim i otežanim uvjetima rada

Članak 22.

Rad na poslovima s posebnim uvjetima smatra se rad za koji radnik, uz zadovoljavanje općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, mora udovoljiti propisanim zahtjevima u pogledu dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti.

Poslovi s posebnim uvjetima rada utvrđuju se procjenom opasnosti radnih mjesta Poslodavca, koja se donosi na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima.

Rad na poslovima s otežanim uvjetima smatra se rad koji se ne može svrstati pod poslove s posebnim uvjetima rada, ali kroz duže vremensko razdoblje može utjecati na zdravlje radnika.

Poslove s otežanim uvjetima rada utvrđuje Odbor za zaštitu na radu kod Poslodavca.

IV. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 23.

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima unutar radnog vremena pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme.

Ako se zbog prirode posla radniku ne može osigurati stanka u trajanju iz prethodnih stavaka, Poslodavac je dužan osigurati stanku radniku u dva dijela.

Dnevni odmor

Članak 24.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ne smije raditi više od 12 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.).

Stanka za dojenje djeteta

Članak 25.

Radnica koja doji dijete, a radi u punom radnom vremenu, ima pravo do godine dana djetetova života na korištenje stanke za dojenje djeteta u trajanju od dva puta dnevno po sat vremena.

Tjedni odmor

Članak 26.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno.

Ako je prijeko potrebno raditi u dane odmora, radniku će se osigurati odmor u pravilu prvi sljedeći radni dan, a najkasnije tijekom tjedna.

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 2. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci Poslodavca.

Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Godišnji odmor

Članak 27.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 (osamnaest), a najviše 30 (trideset) radnih dana.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (računajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi).

Naknada plaće na koju radnik ostvaruje pravo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se prilikom isplate plaće za mjesec u kojem radnik ostvaruje godišnji odmor.

Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju najmanje 24 radnih dana.

Pravo na godišnji odmor od najmanje 30 (trideset), a najviše 35 (trideset pet) radnih dana ima radnik:

– koji ima status slijepe osobe,

– donator organa u godini doniranja i narednih godina,

– koji radi na poslovima gdje, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće radnika zaštititi od štetnih utjecaja.

Članak 28.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 29.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subota, nedjelja, blagdani i neradni dani utvrđeni Zakonom.

Članak 30.

Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne službe ili vježbe ili drugog zakonom određenoga opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

Članak 31.

Radnik ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada u slučajevima utvrđenim Zakonom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

U izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 32.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima.

1. S obzirom na dužinu radnog staža:

– do 2 godine 2 radna dana

– od 2 do 5 godina 4 radna dana

– od 5 do 10 godina 5 radnih dana

– od 10 do 15 godina 6 radnih dana

– od 15 do 20 godina 8 radnih dana

– od 20 do 30 godina 10 radnih dana

– od 30 godina na dalje 12 radnih dana

2. kada je radnik:

– osoba s invaliditetom od najmanje 60%
i osoba kod koje je utvrđena profesionalna
nesposobnost za rad 4 radna dana

– majka djeteta do 13 godina starosti 2 radna dana

– majka dvoje ili više djece do 13 godina
starosti 4 radna dana

– samohrani roditelj djeteta do 13 godina 5 radnih dana

– jedan od roditelja djeteta sa smetnjama
u psihofizičkom razvoju ili utvrđenom
invaliditetu na osnovu nalaza ovlaštene
zdravstvene osobe 5 radnih dana

3. S obzirom na uvjete rada:

– radniku koji radi u smjenskom radu 1 radni dan

4. S obzirom na složenost poslova:

– radniku koji radi na poslovima I., II.
i III. grupe složenosti i pripravnicima 1 radni dan

– radniku koji radi na poslovima IV., V.
i VI. grupe složenosti 2 radna dana

– radniku koji radi na poslovima VII.,
VIII. i IX. grupe složenosti 3 radna dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 4. ovoga članka, s time da tako utvrđen broj dana ne može prijeći maksimalni broj dana godišnjeg odmora određen člankom 27.#clanak27 ovog Ugovora.

Članak 33.

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i potrebe i mogućnosti za odmor radnika.

Članak 34.

Rješenje o korištenju godišnjeg odmora obavezno se dostavlja radniku najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

U slučaju prigovora radnika na rješenje o korištenju godišnjeg odmora Poslodavac se obvezuje o istom savjetovati sa sindikalnim povjerenikom.

Članak 35.

Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana neprekidno, mora iskoristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 36.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u godini u kojoj je stečen, a zbog bolesti ili porodnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Radnik koji zbog novačenja u Hrvatsku vojsku ili radne obveze nije koristio godišnji odmor ima pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po razvojačenju odnosno prestanku radne obveze.

Članak 37.

Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu iskoristio kod prethodnog poslodavca.

Prilikom prestanka ugovora o radu Poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.

Radnik u slučaju prestanka radnog odnosa, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo kod Poslodavca.

Članak 38.

Radnik ima pravo koristiti do tri dana godišnjeg odmora kad on to želi uz uvjet da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije korištenja, te da se takvim korištenjem ne remeti proces rada.

Plaćeni dopust

Članak 39.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće do najviše 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

prilikom sklapanja braka

5 dana

prilikom rođenja djeteta

5 dana

smrti supružnika, djeteta, posvojitelja,

 
 

posvojenika, roditelja i unuka

5 dana

smrti roditelja supružnika, djedova i baka,

 
 

braće i sestara

2 dana

za polaganje stručnog ispita prvi put

5 dana

teške bolesti roditelja i djece izvan mjesta

 
 

stanovanja

5 dana

teške bolesti roditelja, djece i bračnog

 
 

druga u mjestu stanovanja

2 dana

selidbe u istom mjestu

1 dan

selidbe u drugo mjesto

2 dana

elementarne nepogode do

5 dana

kao dobrovoljni davaoci za svako davanje krvi

2 dana

za sudjelovanje na sindikalnim seminarima

 
 

i obrazovanju za sindikalne aktivnosti

2 dana.

Iznimno, radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju i više od ukupno 7 (sedam) radnih dana, ako se u toku iste godine ponove smrtni slučajevi iz stavka 1. ovog članka.

Članak 40.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen po nalogu Poslodavca radniku se može odobriti godišnje do 10 (deset) radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.

Članak 41.

Glede stjecanja prava iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 42.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće do 30 dana u tijeku kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

– njega člana uže obitelji,

– gradnja ili popravak kuće ili stana,

– liječenje na vlastiti trošak,

– izobrazbe, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak,

– sudjelovanja u međunarodnim kulturno-umjetničkim priredbama izvan Republike Hrvatske,

– sportskim nastupima u reprezentativnim selekcijama,

– u drugim opravdanim slučajevima.

Kada to okolnosti zahtijevaju može se odobriti neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka i duži od 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drugačije određeno.

V. PLAĆE

Članak 43.

Za izvršeni rad radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

– dodatka na plaću za radni staž,

– dodatka na plaću za otežane uvjete rada,

– korekcija plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka (stimulativni dio),

– dodatka na plaću u visini od 400,00 kuna.

U smislu ovoga Ugovora plaća uključuje i sve zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez na porez i dio plaće koji se isplaćuje radniku.

Radnik može ostvariti pravo na povećanje plaće na osnovi uspješnosti radnog učinka (stimulativni dio plaće), koji u jednoj godini može iznositi najviše do visine jedne prosječne plaće radnika koji ostvaruje dodatak, a ne može se ostvariti kao stalni dodatak uz plaću.

Poslodavac će sindikalnom povjereniku mjesečno dostavljati popis radnika koji su u prethodnom mjesecu ostvarili pravo na stimulativni dio plaće iz prethodnog stavka.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni ovim Ugovorom, Pravilnikom o radu i Zakonom.

Isplata plaće

Članak 44.

Prema ovom Ugovoru plaćom se smatra brutoplaća radnika.

Radnicima se plaća isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec i to u pravilu do 15. u tekućem mjesecu.

Članak 45.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima radnog mjesta na kojem radnik radi, predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova.

Utvrđuje se osnovica za obračun plaće u iznosu od 2.345,00 kuna.

Mjesečna plaća radnika utvrđuje se prema stvarnom mjesečnom fondu sati tako da se pomnoži osnovica od 2.345,00 kuna s pripadajućim koeficijentom (ugovoreni koeficijent plaće svakog radnika) uvećan za dodatak s osnove minulog rada iz članka 49.#clanak49 ovoga Ugovora, pribroji dodatak od 400,00 kuna, te pridodaju uvećanja plaće iz članaka 50.#clanak50 ovog Ugovora.

Korekcija osnovice provodit će se sukladno povećanju troškova života u Republici Hrvatskoj, prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

Svaka strana ovoga Ugovora može podnijeti zahtjev za korekciju osnovice za obračun plaće koju je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti te se o prijedlogu pisano očitovati.

Postupak pregovaranja o korekciji osnovice za obračun plaće mora biti okončan u roku od 30 (trideset) dana od dana dostavljanja prijedloga.

Osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na osnovi 40-satnoga radnog tjedna.

Članak 46.

Pravilnikom o plaćama razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno radna mjesta po grupama i koeficijentima, a na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima.

Složenost poslova radnog mjesta uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova toga radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, te psihofizičke osobine i posebne uvjete potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Sva radna mjesta razvrstavaju se u 9 (devet) grupa složenosti. Predviđeni raspon između najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta je 1 : 9,6.

Članak 47.

Radna mjesta se razvrstavaju i vrednuju polazeći od sljedećih grupa poslova i koeficijenata:

  

Grupa

pos-
lova

Opis grupe

Koeficijent

I.

Grupa poslova podrazumijeva jednostavan
rutinski rad koji ne zahtjeva poseb. izobrazbu.

1,00 do 1,40

II.

Grupa poslova podrazumijeva manje složene
poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jed-
nostavnih sredstava za rad za koji su dovoljne
pisane upute.

1,40 do 1,80

III.

Grupa podrazumijeva srednje složene poslove
i zadatke na kojima se rad ponavlja uz
povremenu pojavu novih poslova

1,80 do 2,40

IV.

Grupa poslova podrazumijeva složenije i
raznovrsnije poslove i zadatke za čije obav-
ljanje su potrebne konzultacije u njihovom
rješavanju

2,40 do 3,00

V.

Grupa poslova podrazumijeva složenije i
raznovrsnije poslove i zadatke koji zahtijevaju
veći stupanj samostalnosti u izvršavanju
poslova i zadataka

3,00 do 3,60

VI.

Grupa poslova koji zahtijevaju samostalnost i
viši stupanj kreativnosti u njihovom
izvršavanju

3,60 do 4,20

VII.

Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene
poslove koji zahtijevaju inicijativu
i kreativnost radnika u projektiranju
poslova i zadataka

4,20 do 4,80

VIII.

Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene
poslove koji zahtijevaju inicijativu i krea-
tivnost radnika te dodatna specijalistička
znanja potrebna za obavljanje tih poslova

4,80 do 6,00

IX.

Grupa poslova podrazumijeva najsloženije
poslove i zadatke s najvećim značajem za
vođenje poslovanja, kreativne poslove i
zadatke, istraživački rad, itd.

6,00 do 9,60

 

Najkasnije 90 dana od potpisivanja ovoga Ugovora Poslodavac će uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom preispitati raspored radnih mjesta unutar pojedinih grupa poslova.

Članak 48.

Radniku – pripravniku, ovisno o grupi složenosti i zahtijevanom stupnju stručne spreme radnog mjesta na kojem radi kao pripravnik, utvrđuje se minimalna plaća u visini 80% iznosa osnovne plaće za navedeno radno mjesto.

Dodaci – uvećanje plaće

Članak 49.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža iz radnog odnosa ili u vezi s radom, a upisanog u radnu knjižicu radnika za 0,5%.

Članak 50.

Radniku se uvećava osnovna plaća prema efektivnim satima provedenim u:

prekovremenom radu

50 %

noćnom radu

40 %

radu nedjeljom

35 %

smjenskom radu u drugoj smjeni

15 %

radu na dane blagdana i neradne dane

 
 

utvrđene Zakonom te na dan Uskrsa

50 %

Radniku koji dežura kod kuće za svakih 10 efektivnih sati provedenih u dežurstvu uvećat će se broj sati za taj mjesec za 1 sat radnog vremena provedenog u normalnim uvjetima rada.

Dežurstvo kod kuće određuje se isključivo prema rasporedu koji odobrava direktor sektora.

Do utvrđivanja poslova s otežanim uvjetima rada u smislu članka 22.#clanak22 ovog Ugovora obračun dodataka na plaću za otežane uvjete rada vršit će se prema Pravilniku o plaćama.

U roku od 30 dana od dana donošenja procjene opasnosti radnih mjesta i utvrđivanja mjesta s otežanim uvjetima rada ugovorne strane utvrdit će poslove s otežanim uvjetima rada i postotke uvećanja osnovne plaće za efektivno odrađene sate rada na pojedinim takvim poslovima.

Evidenciju efektivno odrađenih sati rada pod otežanim uvjetima rada ovjerava direktor sektora, a isplatu odobrava Uprava Poslodavca.

Radnik koji radi u dvije smjene rad u I. smjeni u vremenu od 14 do 19 sati obračunava se kao rad u drugoj smjeni. Ako radnik radi u II. smjeni, rad od 19 do 22 sata obračunava se kao rad u drugoj smjeni, vrijeme od 22 sata do 6 sati idućeg dana kao rad noću, a rad od 6 sati do 7 sati kao redovan rad.

Ako je sukladno članku 21.#clanak21 ovog Ugovora rad organiziran u međusmjenama, obračun se vrši sukladno vremenu provedenom na radu u pojedinoj smjeni.

Zaštita radnika

Članak 51.

U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog profesionalne nesposobnosti ili ozljede na radu, Poslodavac je dužan radniku omogućiti radno mjesto adekvatno njegovim radnim sposobnostima i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa navedenih okolnosti.

Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.

VI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Naknada plaće

Članak 52.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio u slučaju:

– godišnjeg odmora,

– plaćenog dopusta,

– blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

– obnašanja zadaće člana Radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika,

– obrazovanja ili osposobljavanja prema potrebama Poslodavca,

– vježbe oružanih snaga i vježbe civilne zaštite,

– ako odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu uslijed čega mu prijeti opasnost za život i zdravlje,

– ako dođe na posao, a prethodnog dana ili ranije nije obaviješten da se toga dana neće raditi,

– ako dođe do prekida rada, ali ne krivnjom radnika,

– obavljanja zadataka povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Naknada za vrijeme bolovanja

Članak 53.

Naknada plaće u visini 100% osnovice za obračun pripada radniku u slučaju bolovanja do 42 dana ili liječenja zbog ozljede na radu, čuvanja trudnoće ili zbog profesionalnog oboljenja.

U slučaju odsutnosti s rada do 42 dana zbog privremene nesposobnosti prouzročene bolešću, radniku pripada naknada plaće u visini 85% osnovice za obračun, ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom.

Naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Regres i božićnica

Članak 54.

Radniku će se isplatiti jednokratni dodatak na plaću (regres) za korištenje godišnjeg odmora prilikom obračuna plaće za mjesec lipanj u iznosu od 1.000,00 kuna neto.

Radniku koji temeljem Pravilnika o radu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje pravo na isplatu regresa iz prethodnog stavka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu kod Poslodavca u godini za koju ostvaruje pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora.

Pravo na isplatu regresa ima radnik, koji kod Poslodavca koristi cijeli godišnji odmor, kao i radnik iz prethodnog stavka ovog članka.

Radniku se može isplatiti jednokratni dodatak na plaću povodom božićnih i novogodišnjih blagdana (božićnica) uz isplatu plaće za mjesec studeni u visini do 50% prosječne isplaćene bruto plaće svih radnika kod Poslodavca u prethodnoj godini, sukladno financijskim mogućnostima Poslodavca u tom trenutku.

Pravo na isplatu božićnice imaju radnici koji su u trenutku isplate u radnom odnosu kod Poslodavca najmanje 6 mjeseci.

Radniku se može prilikom blagdana Svetog Nikole isplatiti prigodan dar za svako dijete do 15 godina starosti u iznosu od 400,00 kuna neto.

Pravo iz stavka 6. ovoga članka imaju radnici samo za djecu koja se upisana u porezne kartice radnika kao uzdržavani članovi uže obitelji.

Otpremnina

Članak 55.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na otpremninu u iznosu od 8.000,00 kuna neto.

Članak 56.

Pravo na otpremninu ima svaki radnik nakon dvije godine neprekidnog rada ako mu Poslodavac otkazuje ugovor o radu, osim ako je otkaz ugovora o radu uvjetovan ponašanjem radnika.

Otpremnina se određuje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, uključujući i neprekidan rad kod prednika Poslodavca.

Solidarna pomoć

Članak 57.

Radnik ima pravo na potporu u slučaju:

– invalidnosti nastaloj na radu ili u vezi
s radom (jednom godišnje, u času

 

nastanka invalidnosti)

2.500,00 kuna,

smrti člana uže obitelji

3.000,00 kuna,

neprekidnog bolovanja dužeg od

 
 

90 dana (jedanput godišnje)

2.500,00 kuna,

rođenja djeteta

3.000,00 kuna.

 

U slučaju smrti radnika, obitelji radnika isplatit će se potpora u iznosu od 7.500,00 kuna.

Iznosi potpora navedeni u ovom članku su neto iznosi.

Radnik podnosi Poslodavcu zahtjev za isplatu solidarne pomoći, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije.

Dnevnica

Članak 58.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu dnevnica u visini neoporezivog dijela naknade i naknada prijevoznih troškova i troškova noćenja u visini stvarnih troškova, na način kako je to regulirano posebnim propisima u trenutku svake pojedine isplate. Dnevnice su jednake za sve radnike Poslodavca.

Troškovi dnevnica za službena putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za korisnike državnog proračuna.

Terenski dodatak

Članak 59.

Kada radnik radi izvan sjedišta ugovorenog mjesta rada – rad na terenu, pripada mu pravo na terenski dodatak. Nalog za rad na terenu se izdaje u pisanom obliku. Svim radnicima pripada pod istim uvjetima, na istom terenu jednaki terenski dodatak. Visina terenskog dodatka ovisi od udaljenosti mjesta obavljanja posla od sjedišta Uprave Poslodavca ili sjedišta Tehničke jedinice u kojoj radnik radi, a isplaćuje se na način utvrđen Pravilnikom o plaćama.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život

Članak 60.

Radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.500,00 kuna neto.

Pravo na naknadu za odvojeni život ugovara se ugovorom o radu.

Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Naknada za trošak prijevoza

Članak 61.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, odnosno ako je to za Poslodavca povoljnije, u visini godišnje karte javnog prijevoza, koja se isplaćuje mjesečno u visini jedne dvanaestine cijene godišnje karte, uz plaću za prethodni mjesec.

Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prijevoza za prijevoz na rad i s rada, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza u javnom prijevozu za odgovarajuću udaljenost.

Radnici kojima je odobreno korištenje službenog vozila Poslodavca naknada troškova prijevoza umanjuje se sukladno broju dana i načinu korištenja službenog vozila, a radnici kojima je odobreno korištenje službenog vozila od 0 do 24 sata nemaju pravo na troškove prijevoza.

Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 62.

Ako radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila za potrebe Poslodavca, odnosno za izvršenje prijevoza radi obavljanja ugovorenog posla nadoknadit će mu se troškovi u visini od najmanje 30% cijene jedne litre benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru.

Jubilarna nagrada

Članak 63.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada za ukupni radni staž kod Poslodavca i pravnog prednika Poslodavca u sljedećim neto iznosima:

za 10 godina radnog staža

1.500,00 kuna,

za 15 godina radnog staža

2.000,00 kuna,

za 20 godina radnog staža

2.500,00 kuna,

za 25 godina radnog staža

3.000,00 kuna,

za 30 godina radnog staža

3.500,00 kuna,

za 35 godina radnog staža

4.000,00 kuna,

za 40 godina radnog staža

5.000,00 kuna.

Jubilarna nagrada isplatit će se sljedeći mjesec nakon mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Članak 64.

Učenicima i studentima koji nemaju potpisan ugovor o radu, a obavljaju učeničku odnosno studentsku praksu temeljem propisa o školovanju isplatit će se naknada za izvršeni rad. Iznos nagrade određuje Poslodavac.

Članak 65.

Djeci umrlih i poginulih radnika i radnika poginulih u Domovinskom ratu za vrijeme redovitoga školovanja dodjeljuje se stipendija – potpora u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kn, neto.

U slučaju ponavljanja godine školovanja gubi se pravo na stipendiju do ponovnoga redovnog upisa u viši razred/semestar školovanja. Pravo na stipendiju gubi se u potpunosti u slučaju ponovnog produžetka školovanja/studija za više od godinu dana.

Rješavanje stambenih potreba radnika

Članak 66.

Poslodavac može sklopiti ugovor s bankom radi rješavanja stambenih potreba radnika.

Osiguranje radnika

Članak 67.

Poslodavac će s osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o (kolektivnom) osiguranju radnika od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), te radi osiguranja teško bolesnih stanja, za vrijeme rada i u slobodno vrijeme tijekom 24 sata.

Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju izvijestiti sindikalnog povjerenika.

Članak 68.

Poslodavac će snositi trošak osnovne police dopunskoga zdravstvenog osiguranja radnika i pripadajuće doprinose. Postupak pribavljanja usluge osiguranja, koji se provodi u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, započet će u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga Ugovora.

VII. ZAŠTITA I SIGURNOST PRI RADU

Članak 69.

Zaštita i sigurnost na radu i zaštita čovjekovog okoliša utvrđuje se kao temeljno načelo sigurnog obavljanja poslova radnika.

Radnik ima pravo na zaštitu i sigurnost pri radu, sukladno Zakonu, propisima donesenim na temelju Zakona, posebnim propisima u području zaštite i sigurnosti, te aktima Poslodavca.

Članak 70.

Ugovorne strane utvrđuju da je pitanje zaštite i sigurnosti pri radu od temeljne važnosti i da će u provedbi tih mjera surađivati međusobno, kao i s ovlaštenim tijelima u Republici Hrvatskoj, poštujući pri tome obvezu da se sva neriješena pitanja u području zaštite i sigurnosti radnika na radu prvenstveno rješavaju unutar tvrtke Poslodavca.

Članak 71.

Poslodavac se obvezuje da će u roku od 90 (devedeset) dana od dana potpisivanja ovoga Ugovora na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima izraditi i donijeti procjenu opasnosti radnih mjesta i pisana pravila zaštite na radu, te osigurati njihovu primjenu u procesu rada.

Članak 72.

Poslodavac će osigurati zdravstveni pregled radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.

Poslodavac je dužan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, te osposobiti dostatan broj radnika za pružanje prve pomoći radnicima na radu.

Poslodavac će mjeru iz stavka 1. ovog članka na pojedinim mjestima rada, a prema mišljenju Odbora za zaštitu na radu, provoditi i izvan razine standarda utvrđenih posebnim propisima.

Poslodavac će voditi računa da svi radnici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga članka.

Članak 73.

Radnik ima pravo odbiti rad na poslu na kojemu postoji opasnost za zdravlje i život zbog neprovođenja mjera zaštite na radu, te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i zaštićen je od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan se izložiti opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi odnosno imovine.

U slučaju kada namjerava koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka, radnik je prethodno dužan obavijestiti odgovornu osobu, stručnjaka zaštite na radu i povjerenika zaštite na radu.

Članak 74.

Radnik je dužan rad obavljati sukladno pravilima zaštite i sigurnosti, raditi s dužnom pozornošću vodeći računa da tijekom izvođenja rada ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i život i zdravlje drugih radnika, sigurnost opreme i uređaja, te zaštite okoliša.

Članak 75.

Radnicima koji rade sa štetnim tvarima odnosno u prostorima gdje mogu biti ugroženi štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obavezno korištenje zaštitne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće provjetravanje ili ventilaciju prostora, te uvjete za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.

Članak 76.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima rada, a kao nadomjestak za neprimjenu mjera zaštite na radu.

Članak 77.

Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja radnika.

Poslodavac je obvezatan sukladno posebnom propisu voditi evidenciju o ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima radnika, te o tome dva puta godišnje izvješćivati sindikat.

Članak 78.

U provedbi mjera zaštite pri radu, Poslodavac je dužan izvijestiti sindikat dva puta godišnje o stanju sigurnosti i zaštite na radu i primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite pri radu.

Radnici imaju pravo, sukladno posebnom propisu i pisanim pravilima zaštite na radu Poslodavca, odrediti povjerenike i koordinatore povjerenika radnika za zaštitu na radu koji moraju biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika i primati njihove primjedbe na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu.

Članak 79.

Povjerenicima i koordinatorima povjerenika radnika za zaštitu na radu, izabranim od strane radnika po propisanom postupku, Poslodavac će na svoj trošak osigurati:

– nesmetano obnašanje funkcije, sukladno posebnim propisima,

– pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu plaće, 4 sata tjedno za obnašanje funkcije

– pravo na korištenje prostorija za rad i sredstava za rad, te administrativno-tehničku pomoć,

– pravo na korištenje službenog vozila u obavljanju terenskog dijela posla.

Povjerenici odnosno koordinatori povjerenika radnika za zaštitu na radu, dužni su o svom radu sačiniti mjesečno izvješće i dostaviti ga Odboru za zaštitu na radu.

Ozljeda povjerenika i koordinatora povjerenika radnika za zaštitu na radu, zadobivena prilikom obavljanja ove dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

Povjerenicima radnika za zaštitu na radu Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme obnašanja ove dužnosti bez suglasnosti sindikalnog povjerenika.

VIII. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 80.

Ugovorom o radu može se ugovoriti otkazni rok (redoviti otkaz) u slučajevima kada taj ugovor otkazuje Poslodavac.

Ako ugovorom o radu nije ugovoren otkazni rok, Poslodavac otkazuje ugovor o radu isključivo u rokovima utvrđenim Zakonom.

Kada radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana ako radnik za to ima osobito važan razlog.

Članak 81.

Poslodavac donosi program zbrinjavanja viška radnika kad zbog tehnoloških, organizacijskih i gospodarskih razloga u razdoblju od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora o radu.

Prije donošenja programa iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac je dužan savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom i nadležnom službom zapošljavanja, osigurati obvezni sadržaj programa u skladu sa Zakonom te provesti postupak propisan Zakonom.

Članak 82.

Kada Poslodavac otkazuje ugovore o radu iz poslovnih razloga, prije se otkazuju, uz iste ostale uvjete, ugovori o radu radnika koji imaju najmanje radnog staža kod Poslodavca.

Redoslijed otkazivanja ugovora o radu Poslodavac dostavlja sindikalnom povjereniku.

Članak 83.

Ugovor o radu s radnikom može prestati pod uvjetima i na načine utvrđen Zakonom i ovim Ugovorom.

IX. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 84.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

U odluci o ostvarenju prava Poslodavac je dužan dati radniku pouku o pravu ulaganja zahtjeva za zaštitu prava.

Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu uopće ne odgovori, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučajevima predviđenim Zakonom.

Članak 85.

Radnik kojemu prema propisima o mirovinskom osiguranju do stjecanja prava na mirovinu nedostaje 5 (pet) godina, a koji zbog starosti, općega zdravstvenog stanja, profesionalnog oboljenja, nesreće na radu, invalidnosti, te u drugim slučajevima umanjene radne sposobnosti ne može više ostvarivati prosječne rezultate u izvršavanju radnih zadataka, zadržava do odlaska u mirovinu plaću koju je ostvarivao do nastanka spomenutih okolnosti, ako je to za njega povoljnije.

Članak 86.

Radniku kojem prema propisima o mirovinskom osiguranju do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina, ne može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom, a po programu rješavanja trajnih viškova radnika Poslodavac je dužan tom radniku ponuditi rad na drugom radnom mjestu na kojem on može obavljati poslove za potrebe Poslodavca.

X. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA

Članak 87.

Poslodavac je dužan osigurati radniku rad u okruženju slobodnom od bilo kojeg oblika ponašanja koje ugrožava dostojanstvo žene i muškarca na poslu.

Ponašanje radnika koje ugrožava dostojanstvo žene i muškarca na poslu smatra se osobito teškom povredom obaveza iz radnog odnosa zbog kojega Poslodavac može dati izvanredan otkaz ugovora o radu.

XI. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 88.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom, ovim Ugovorom i aktima Poslodavca.

Ako kod Poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sva prava toga vijeća ima sindikalni povjerenik odnosno sindikalni povjerenici na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Članak 89.

Predstavnika radnika u Nadzorni odbor imenuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom.

Član Nadzornog odbora iz stavka 1. ovoga članka ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi Nadzornog odbora.

Članak 90.

Poslodavac se obvezuje da će svoje opće akte za koje je Zakonom propisana objava putem oglasnih ploča Poslodavca, objaviti na svim oglasnim pločama u svim organizacijskim jedinicama Poslodavca.

XII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Djelovanje Sindikata

Članak 91.

Radnici se imaju pravo organizirati u Sindikate kod Poslodavca u skladu s ratificiranim međunarodnim konvencijama, Zakonom, ovim Ugovorom i statutom Sindikata.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom i ovim Ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod Poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 92.

Kod Poslodavca može djelovati više sindikata.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

U odnosima s Upravom Poslodavca Sindikate zastupaju ovlašteni predstavnici Sindikata koji su stranka potpisnica ovoga Ugovora.

Poslodavac je dužan primiti i saslušati ovlaštene predstavnike Sindikata koji su stranka potpisnica ovog Ugovora.

Članak 93.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane ili ne postane članom Sindikata.

Poslodavac će se suzdržati od svakog čina ili propusta kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Članak 94.

Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj vjeri i dobroj volji zajednički rješavaju uvjete za rad i djelovanje Sindikata.

Članak 95.

Poslodavac se obvezuje da će za potrebe Sindikata o svom trošku osigurati sljedeće uvjete:

– dvije uredske prostorije, opremljene odgovarajućim namještajem i opremom za rad (računalo i printer),

– mogućnost korištenja prostora za održavanje sastanaka,

– uporabu telefona i telefaksa,

– nesmetano i neposredno korištenje oglasnih ploča Poslodavca,

– umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,

– ostale stručne ili tehničko-administrativne usluge koje su Sindikatima potrebne za normalno obavljanje njegove zadaće, a sve prema mogućnostima Poslodavca,

– obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun Sindikata, a po potrebi i drugih davanja radnika na temelju članstva u jednom od Sindikata (sindikalni krediti, humanitarni fond i sl.), ali samo na temelju pisanog ovlaštenja za uskraćivanje od plaće koje svaki pojedini radnik, član jednog od Sindikata dostavi Poslodavcu i to za svaku pojedinu namjenu zbog koje se uskraćivanje izvršava,

– korištenje poslovnih sredstava prijevoza, prema mogućnostima Poslodavca.

Poslodavac će za članove Sindikata snositi troškove (putni nalozi) radi:

– sudjelovanja na sastancima koje organizira Poslodavac,

– prisustvovanja sastancima pregovaračkih timova Poslodavca i Sindikata na izradi kolektivnog ugovora,

– sudjelovanja na sjednicama Zajedničkog povjerenstva koja će tumačiti odredbe ovog Ugovora.

Članak 96.

Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici imaju pravo kod Poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata, u skladu sa Zakonom.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup podacima važnim za ostvarivanje tog prava.

Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik mora svoje pravo i obvezu na djelovanje ostvarivati tako da ne šteti poslovanju Poslodavca.

Na zahtjev Poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom koja sadrži odgovarajuća ovlaštenja.

Članak 97.

Sindikati samostalno određuju svoje povjerenike, odnosno predstavnike iz redova svojih članova koji će ga zastupati kod Poslodavca, a u skladu s ovlastima iz Zakona.

Sindikati su dužni pisano izvijestiti Poslodavca o imenovanju odnosno izboru te opozivu sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika.

Sindikati se obvezuju u roku od 30 dana od dana početka primjene ovog Ugovora dostaviti Poslodavcu:

– podatke o jednom sindikalnom povjereniku, odnosno podatke o sindikalnom predstavniku, ovlaštenom za zastupanje sindikata pred Upravom Poslodavca,

– popis sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu sukladno odredbi članka 182. Zakona o radu i koji ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme sindikalnog rada.

Sindikalnim povjerenicima, prema odredbama ovog članka za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti Poslodavac može otkazati ugovor o radu samo uz prethodnu suglasnost Sindikata.

Sindikalnog povjerenika, za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti Sindikata nije moguće rasporediti na drugo radno mjesto ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Svi sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici kod Poslodavca uživaju punu zaštitu utvrđenu Zakonom.

Sindikalni povjerenik je dužan čuvati poslovnu tajnu za koju sazna tijekom obnašanja svoje dužnosti i godinu dana nakon isteka obnašanja iste.

Članak 98.

Sindikati koji su stranka ovoga Ugovora mogu zajednički imenovati ili izabrati jednoga sindikalnog povjerenika koji će u punom radnom vremenu obavljati poslove radničkog vijeća.

Osim sindikalnog povjerenika iz prethodnog stavka, Sindikati mogu zajednički imenovati ili izabrati jednog sindikalnog povjerenika (profesionalca) za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Sindikalni povjerenici iz stavka 1. i 2. ovoga članka imaju osnovnu plaću radnog mjesta prema sklopljenom ugovoru o radu, uvećanu za 10%.

Sindikalni povjerenik iz stavka 1. ovoga članka ima sva ostala materijalna prava iz ovog Ugovora.

Sindikalni povjerenik iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na:

– 1 dnevnicu mjesečno,

– plaćanje troškova seminara i stručnog usavršavanja u trajanju od 10 dana godišnje.

Članak 99.

Ozljeda sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u svezi s tom dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

Poslodavac je dužan na zahtjev sindikata, radniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost na razini udruge više razine u Republici Hrvatskoj, omogućiti mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.

Članak 100.

Svaki sindikat koji je stranka ovoga Ugovora obvezan je Poslodavcu dostaviti preslik rješenja o svom upisu u registar udruga.

Svaki sindikat koji je stranka ovog Ugovora, a koji je ujedno i udruga više razine, obvezan je Poslodavcu dostaviti preslik rješenja o upisu u registar udruga za sve sindikate – članove udruge više razine.

Članak 101.

Ako za vrijeme važenja ovog Ugovora kod Poslodavca bude utemeljeno radničko vijeće, sindikalnom povjereniku iz stavka 1. članka 98.#clanak98 ovoga Ugovora prestaju ona prava i obveze utvrđene ovim Ugovorom koje po Zakonu imaju članovi radničkog vijeća.

Rješavanje kolektivnih radnih sporova i
načelno socijalnog mira

Članak 102.

Kada rješavanje sporova među strankama ovog Ugovora nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, provest će se postupak mirenja sukladno Zakonu.

Smatra se da je među strankama došlo do spora ako se one ne sporazume o sklapanju, izmjeni ili obnovi ovog Ugovora i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.

Članak 103.

Mirovno vijeće ima 3 (tri) člana. Svaka strana imenuje jednog člana, a trećeg člana s liste utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 104.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku od 5 (pet) dana od pokrenutog postupka. O pitanjima koja nisu riješena ovim Ugovorom, a vezana su za postupak mirenja, postupak će se provoditi sukladno odredbama Zakona.

Štrajk

Članak 105.

Radnik ima pravo sudjelovati u štrajku, organiziranom na način predviđen Zakonom.

Članak 106.

Štrajk organizira i provodi sindikat u skladu sa Zakonom i sindikalnim pravilima.

Štrajkom upravlja štrajkački odbor od 3 (tri) člana. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme trajanja štrajka.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Trajanje i primjena ovog Ugovora

Članak 107.

Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme u trajanju od 2 (dvije) godine i smatra se sklopljenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Svaka ugovorna strana ovlaštena je otkazati ovaj Ugovor:

– ako se izmijene posebni propisi kojima su uređena pitanja upravljanja i financiranja autocesta,

– ako druga ugovorna strana krši odredbe ovog Ugovora,

– ako se bitno promijene uvjeti poslovanja i materijalni položaj Poslodavca.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otkazni rok je dva mjeseca, a počinje teći od dana dostave izjave o otkazu drugoj ugovornoj strani.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ugovorne strane dužne su u roku od dva mjeseca od dana prestanka ovoga Ugovora započeti pregovore o novom kolektivnom ugovoru.

Članak 108.

Na pitanja koja nisu riješena ovim Ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona i drugih propisa.

Izmjene, dopuna, obnova

Članak 109.

Svaka stranka ovog Ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.

Prijedlog izmjena i dopuna iz stavka 1. ovog članka mora biti podnesen u pisanom obliku svim strankama i obrazložen.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora mora se o prijedlogu pisano očitovati predlagatelju u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izmjena i dopuna.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora koji je odbijen pisanim putem ne može se ponoviti prije isteka roka od 1 (jednog) mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.

Završne odredbe

Članak 110.

Stranke utvrđuju da su Sindikati, koji su stranka ovog Ugovora, prije njegova potpisivanja Poslodavcu predočili dokumente koji im daju ovlaštenje da budu stranka ovog Ugovora.

Članak 111.

Stranke su suglasne da će se sve odredbe ovoga Ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je sklopljen, do sklapanja novog, ali najduže šest mjeseci.

Članak 112.

Ovaj Ugovor sačinjen je u 8 istovjetnih primjeraka od kojih Poslodavac zadržava 2 (dva), sindikati 4 (četiri), a 2 (dva) se primjerka dostavljaju Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Za dostavu se obavezuje prva navedena stranka u ugovoru.

Članak 113.

Ovaj Ugovor bit će javno objavljen u skladu s odredbama Zakona.

Članak 114.

Tumačenje sadržaja odredbi ovog Ugovora ispravno je samo iz izvornoga potpisanog teksta ugovora i njegovih dodataka (aneksa).

Članak 115.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

HRVATSKE AUTOCESTE NEZAVISNI SINDIKAT
Predsjednik Uprave RADNIKA CESTA I
Stanko Kovač, v. r. AUTOCESTA U HRVATSKOJ:

Predsjednik Sindikata

Mijat Stanić, v. r.

Predsjednik sindikalne podružnice
»Hrvatske autoceste«

Goran Skok, v. r.

SINDIKAT RADNIKA
HRVATSKIH AUTOCESTA

Predsjednik Sindikata

Marija Blažević, v. r.

zatvori
Kolektivni ugovor sklopljen između Hrvatskih autocesta d.o.o. i Nezavisnog sindikata radnika cesta i auto cesta u Republici Hrvatskoj i Sindikata radnika Hrvatskih autocesta –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !