Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za AGIT d.o.o. – (“Narodne novine”, XX/04,)
označi tražene riječi printaj stranicu
111 12.8.2004 Kolektivni ugovor

KOLEKTIVNI UGOVORI

2131

Na temelju Zakona o raduL107993 (»Narodne novine« broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/01.,114/03. i 142/03.) i Konvencija broj 87, 98 i 111 MOR-a, Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat hrvatskih željezničara Hrvatske i Samostalni sindikat integralnog transporta Hrvatske (u daljnjem tekstu: sindikati) i Agencija za integralni transport, d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 51 (u daljnjem tekstu: AGIT, Društvo, Poslodavac) zaključili su dana 19. srpnja 2004. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

I. dio
RADNO PRAVNI ODNOSI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske za sve radnike zaposlene u AGIT d.o.o., te na Upravu Društva s ograničenom odgovornošću u dijelu kojem na to upućuje Zakon.

Pod pojmom radnik u smislu ovog Kolektivnog ugovora podrazumijevaju se svi radnici, zaposleni na određeno, neodređeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostorima Poslodavca i u drugim prostorima u kojima Poslodavac organizira posao, a nisu u vlasništvu Poslodavca.

Ovaj Kolektivni ugovor ne obvezuje Poslodavca za radnike s posebnim ovlastima.

Zaključujući ovaj Kolektivni ugovor strane se obvezuju u dobroj vjeri poštivati njegove odredbe.

Članak 2.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca.

Ako se ugovorom o radu sklopljenim između Poslodavca i radnika pojedina prava za radnika utvrde povoljnije od prava utvrđenih ovim Ugovorom, te odredbe neposredno će se primjenjivati.

Ako bi općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

Kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu ovog Ugovora, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Ovaj Ugovor se sastoji od tri dijela i to:

1. Radno pravni dio kojim se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti koje se odnose na:

I. Opće odredbe,

II. Sklapanje ugovora o radu,

III. Privremeno raspoređivanje radnika,

IV. Pripravnike,

V. Radno vrijeme,

VI. Odmore i dopuste,

VII. Obrazovanje radnika i osposobljavanje za rad,

VIII. Zaštitu privatnosti radnika, dostojanstva i zabrana diskriminacije

IX. Prestanak ugovora o radu,

X. Zaštitu prava radnika,

XI. Naknadu štete,

XII. Odnosi sa Sindikatom,

2. Tarifni dio sastoji se od:

I. Opći dio,

II. Plaća,

III. Dodatci plaće,

IV. Naknade plaće,

V. Naknade troškova radnika,

VI. Ostala primanja,

VII. Isplata plaće,

VIII. Prilozi.

3. Radni uvjeti i zaštita na radu.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Ugovor o radu

Članak 4.

Radnik zasniva radni odnos danom sklapanja ugovora o radu.

Ugovorom o radu Poslodavac ima obavezu, pored Zakonom o radu utvrđenih uzglavaka, utvrditi i sljedeće:

– trajanje pripravničkog staža za pripravnike,

– rasporedu radnog vremena (jednokratno, dvokratno, smjenski rad),

– trajanje stanke,

– klauzula o trajanju zabrane konkurencije.

U slučaju suglasne promjene radnog mjesta sa radnikom se sklapa novi ugovor o radu uz naznaku broja ugovora koji prestaje vrijediti.

Članak 5.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku najkasnije prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Potvrda iz prethodnog stavka mora sadržavati uzglavke iz ugovora o radu i članka 4. ovog kolektivnog ugovora.

Članak 6.

Pod radnim stažom smatra se vrijeme koje je radnik proveo na radu, a koje se utvrđuje u radnoj knjižici radnika ili drugim valjanim dokumentom.

Radni staž kod Poslodavca je radni staž koji je radnik ostvario u AGIT d.o.o. i bilo kojoj drugoj organizacijskoj jedinici HŽ-a, odnosno njegovim pravnim prednicima.

Članak 7.

Poslodavac je dužan ispitati mogućnost popunjavanja slobodnih radnih mjesta uz potrebnu prekvalifikaciju viška radnika. Prije popunjavanja slobodnih radnih mjesta Poslodavac je dužan ponuditi, na dokazan način, sklapanje ugovora o radu bivšim radnicima koji su bili proglašeni tehnološkim viškom, ako takvi postoje.

Članak 8.

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Sve troškove liječničkog pregleda za potrebe obavljanja posla snosi Poslodavac.

Članak 9.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj zaposlenih i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na onim poslovima za koje Poslodavac smatra da ih radnici moraju ispunjavati sastavni su dio Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

2. Probni rad

Članak 10.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad za radnika do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za četvrti stupanj stručne spreme – do četiri mjeseca, za peti – do pet mjeseci i za šesti i sedmi stupanj stručne spreme – do šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.

3. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 11.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, ako zakonom nije drukčije određeno.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

4. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 12.

Poslodavac će sa radnikom s kojim je zasnovao radni odnos na određeno vrijeme, zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme, ako radno mjesto nije popunjeno drugim privremeno odsutnim radnikom, ako je radnik na određeno vrijeme radio najmanje dvije (2) godine ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva na neprekinuto razdoblje duže od dvije godine.

Članak 13.

Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti kada za to postoji stvaran i važan razlog, a osobito kada se radi o:

– sezonskom poslu,

– zamjeni privremeno nenazočnog radnika,

– vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega poslova,

– privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,

– ostvarenju određenog poslovnog pothvata,

– drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu ili drugim zakonom.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Kod zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, Poslodavac je dužan radniku platiti rad po načelu preraspodjele radnog vremena sukladno člancima 35. i 36. ovog Kolektivnog ugovora.

5. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom

Članak 14.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem Kolektivnog ugovora i općih akata kojima su uređena njegova prava, obveze i odgovornosti.

Radnik je obavezan da ugovorom o radu preuzete poslove obavlja savjesno i stručno u skladu s naravi i vrstom rada, te da usavršava svoja znanja i radne vještine, te štiti interese Poslodavca.

Poslodavac je obavezan omogućiti radniku, prije stupanja na rad, da se upozna s propisima iz radnog odnosa, organizacijom rada, zaštitom na radu i opasnostima posla kojeg će obavljati, osposobiti ga za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja, a u skladu s mogućnostima i potrebama rada osigurati školovanje i usavršavanje, te za izvršeni rad isplatiti plaću i omogućiti ostvarivanje i drugih prava utvrđenih zakonom.

III. PRIVREMENO RASPOREĐIVANJE RADNIKA

Članak 15.

Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, bez izmjene ugovora o radu, radnik može privremeno obavljati poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, posebno u slučajevima:

– privremenog povećanja ili smanjenja opsega posla,

– zastoja u obavljanju određenih poslova,

– kvara na sredstvu za rad,

– zamjene privremeno nenazočnog radnika,

– kada zbog primjene propisa o zdravstvenim uvjetima ne može obavljati svoje poslove,

– u drugim slučajevima kada to zahtijevaju interesi procesa rada.

Radnik se privremeno raspoređuje na drugo radno mjesto u smislu stavka 1. ovog članka dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, a najdulje tri (3) mjeseca u jednoj kalendarskoj godini. Radnik za vrijeme privremenog rasporeda zadržava plaću radnog mjesta za koji je sklopio ugovor o radu, ako je to za njega povoljnije.

Članak 16.

Invalidu rada, radniku s izmijenjenom radnom sposobnošću i radniku s utvrđenom neposrednom opasnošću od invalidnosti Poslodavac je dužan ponuditi izmijenjeni ugovor o radu u skladu s preostalom radnom sposobnošću prema odluci nadležnog tijela za utvrđivanje radne sposobnosti radnika.

Radniku iz stavka 1. ovog članka mogu biti ponuđeni i poslovi niže stručne spreme do postojanja slobodnog radnog mjesta u okviru njegove stručne spreme. U slučaju da je radnik odbio prihvatiti izmijenjeni ugovor o radu, zadržava pravo na otpremninu.

IV. PRIPRAVNICI

Članak 17.

Pripravnicima se smatraju osobe koje se prvi put zapošljavaju radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje su se školovali.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako kod Poslodavca postoji potreba za zapošljavanjem radnika na poslovima za koje se pripravnik osposobljava.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje mogućnosti za njegovo osposobljavanje, a ne postoje potrebe poslodavca za trajnim zapošljavanjem.

Članak 18.

Duljina staža za pripravnike određuje se ovisno o stručnoj spremi i to:

– pripravnik sa srednjom stručnom spremom od 4–6 mjeseci,

– pripravnik sa višom stručnom spremom od 5–10 mjeseci,

– pripravnik sa visokom stručnom spremom od 6–12 mjeseci.

Duljina pripravničkog staža određuje se ugovorom o radu prema programu stručnog osposobljavanja koji donosi Poslodavac u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolesti, vojna vježba i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od trideset (30) dana.

Članak 19.

Pripravniku se imenuje mentor iz redova radnika na radnom mjestu za koje se obavlja pripravnički staž, a koji ima najmanje isti stupanj stručne spreme i obrazovanje kao pripravnik, te najmanje tri (3) godine radnog iskustva u struci.

Članak 20.

Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik može polagati stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.

Stručni ispit se polaže pred komisijom od tri (3) člana koju imenuje Poslodavac. Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnosti provjeravaju.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

V. RADNO VRIJEME

Članak 21.

Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno i duže od punog (prekovremeni rad).

Radno vrijeme može biti raspoređeno kao:

– jednokratno,

– dvokratno,

– u smjenama (turnusima)

Raspored tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora uređuje se odlukom Poslodavca u skladu sa specifičnostima poslovanja, uz savjetovanje sa Radničkim vijećem.

Članak 22.

U radno vrijeme koje ulazi u mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme koje proizlazi:

– zbog obaveznog liječničkog pregleda – 8 sati,

– zbog prekida i zastoja u radu do kojeg je došlo krivnjom Poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,

– zbog rada u tijelima Poslodavca, rada u Sindikatu ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa – stvarno vrijeme, a najviše kao da je radio (za radnike koji rade u smjenama vrijeme trajanja smjene),

– zbog predviđene stanke u toku dnevnog odmora.

Članak 23.

Poslodavac će osigurati radniku, koji radi s nepunim ili s vremenom dužim od punog radnog vremena, sva prava kao i radniku s punim radnim vremenom, ali u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena.

Članak 24.

Poslodavac će opravdati zakašnjenje radnika na posao na temelju pismenog opravdanja – ispričnice mjerodavnih tijela ili drugih dokaza o postojanju takvih okolnosti da se zakašnjenje nije moglo izbjeći.

Članak 25.

Poslodavac, uz suglasnost Radničkog vijeća može uvesti klizno radno vrijeme, ukoliko to priroda posla omogućuje, sa najviše šezdeset (60) minuta odstupanja na početku, odnosno završetku rada.

Članak 26.

U slučaju da radnik radi kraće od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege teže hendikepiranog djeteta, početak i završetak radnog vremena utvrdit će se dogovorom između radnika i Poslodavca.

U slučaju spora o primjeni radnog vremena Poslodavac će zatražiti mišljenje Radničkog vijeća o početku, odnosno završetku rada.

1. Puno radno vrijeme

Članak 27.

Puno radno vrijeme iznosi četrdeset (40) sati tjedno.

Puno radno vrijeme iznosi u pravilu osam (8) sati dnevno, ali ne manje od šest (6) sati.

Radno vrijeme u tjednu raspoređuje se u pravilu u pet (5) uzastopnih radnih dana.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 28.

Radno vrijeme na određenim mjestima može iznositi i manje od četrdeset (40) sati tjedno (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova i radnih zadataka ili druge okolnosti.

Poslodavac je dužan uz prethodno savjetovanje sa Radničkim vijećem, aktom o unutarnjoj ustrojbi (sistematizaciji) odrediti radna mjesta na kojima se radi nepuno radno vrijeme.

3. Prekovremeni rad

Članak 29.

Poslodavac može odlučiti da radnici rade prekovremeno u svim izvanrednim, nepredviđenim i nužnim situacijama utvrđenim Zakonom.

Prekovremeni rad ne može trajati dulje od deset (10) sati tjedno i ne ulazi u preraspodjelu.

Članak 30.

Pored ograničenja određenih Zakonom o zabrani prekovremenog rada Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da radi u prekovremenom radu u slučajevima:

– ako njeguje užeg člana obitelji, po uputama liječnika (pod članom uže obitelji smatraju se osobe prema članku 49. stavak 2. Zakona o radu),

– ako ne može osigurati čuvanje djeteta za vrijeme rada dužeg od punog radnog vremena do sedam (7) godina starosti

– trudnicu.

Članak 31.

Uvođenje rada dužeg od punog radnog vremena (prekovremeni rad) nije dopušteno ako se posao može obaviti odgovarajućom organizacijom, podjelom rada, raspodjelom radnog vremena ili zaposlenjem novih radnika.

4. Noćni rad

Članak 32.

Svako obavljanje poslova i radnih zadataka radnika u vremenu između dvadeset dva (22) sata i šest (6) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Smatra se da je radnik radio noću ako je u noćnoj smjeni započeo s radom prije četiri (4) sata ujutro ili ako je završio rad poslije dvadeset četiri (24) sata noću.

5. Preraspodjela radnog vremena

Članak 33.

Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena za pojedine organizacijske cjeline kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena, te izvršenje ugovorenih poslova.

Članak 34.

Preraspodjela radnog vremena je mjesečna. Broj sati pri prelasku trajanja smjene iz jednog u drugi mjesec može se računati u tekući ili naredni mjesec ovisno o mjesečnom fondu sati.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od pedeset (50) sati tjedno.

Preraspodjelom utvrđeno ukupno godišnje radno vrijeme ne može prijeći godišnji fond radnih sati na bazi četrdeset (40) satnog radnog tjedna.

Članak 35.

Preraspodjela radnog vremena može se radi obavljanja sezonskih poslova, u tijeku kalendarske godine urediti tako da u pojedinom vremenskom razdoblju, radno vrijeme iznosi više od četrdeset (40) sati tjedno, vodeći računa da se radniku osigura obvezan odmor između dva (2) radna dana koji ne može biti kraći od dvanaest (12) sati.

Vremensko razdoblje iz stavka 1. ovog članka ne može biti duže od sto dvadeset (120) dana.

U slučaju iz stavka 1. rad dulji od četrdeset (40) sati tjedno ne smatra se prekovremenim radom.

Članak 36.

Kod zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, Poslodavac je dužan radniku omogućiti primjenu načela preraspodjele radnog vremena sa isplatom ukupno odrađenih sati u svakom mjesecu rada, uz upis sati ostvarenih u preraspodjeli iznad mjesečnog fonda sati na način propisan propisima o mirovinskom osiguranju.

Poslodavac je dužan upis sati izvršiti u radnu knjižicu radnika primjenjujući sljedeći obračun: ukupni broj ostvarenih sati u preraspodjeli iznad punog radnog vremena ostvarenog u ukupnom vremenu trajanja ugovora o radu podijeli se s brojem 6,666, dobiveni rezultat podijeli se s brojem trideset (30), te tako dobiveni rezultat čini broj mjeseci i dana koji se upisuje u radnu knjižicu radnika sukladno propisima.

VI. ODMORI I DOPUSTI

1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)

Članak 37.

Radnik ima pravo na odmor u tijeku dnevnog rada, stanku, u trajanju od trideset (30) minuta.

Stanka ne smije biti određena u prva dva (2) sata nakon početka rada, a niti u zadnjem satu prije završetka rada.

Radnici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tijekom rada u trajanju od trideset (30) minuta za trajanje smjene od 4-8 sati i sljedećih trideset (30) minuta za smjenu preko 8-12 sati.

Poslodavac je dužan za radnika koji svoj rad obavlja u smjenama propisati vrijeme stanke za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena.

Ako Poslodavac ne omogući prekid rada radi korištenja stanke, vrijeme predviđeno za stanku ulazi u preraspodjelu radnog vremena.

Vrijeme odmora tijekom rada smatra se vremenom provedenim na radu.

2. Dnevni odmor

Članak 38.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dvaju radnih dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno.

3. Tjedni odmor

Članak 39.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od dvadeset četiri (24) sata neprekidno.

Dan tjednog odmora za radnike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja.

Ako je potrebno da radnik radi na dan svoga tjednog odmora, osigurat će mu se korištenje tog odmora tijekom idućeg tjedna.

Rad na dan tjednog odmora određuje se usmenim nalogom Poslodavca ili pismenim nalogom, ako to radnik zahtijeva.

4. Godišnji odmor

Članak 40.

Poslodavac osigurava radniku u svakoj kalendarskoj godini godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset (20) radnih dana.

Radniku mlađem od osamnaest (18) godina života, godišnji odmor ne može biti kraći od dvadeset sedam (27) radnih dana.

Radnici koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, kao i radnici na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi ih od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje trideset (30) radnih dana godišnjeg odmora.

Prava iz stavka 3. ovog članka utvrdit će se na temelju procjene opasnosti koju će donijeti nadležna institucija.

Pod pojam »radni dan« u tekstu ovog Ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje, te blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom.

Članak 41.

Trajanje godišnjih odmora utvrđuje se:

– prema uvjetima rada,

– prema stručnoj spremi,

– prema radnom stažu,

– prema posebnim socijalnim uvjetima,

– prema navršenim godinama starosti.

Članak 42.

Prema kriterijima iz stavka 1. prethodnog članka radniku se godišnji odmor uvećava na način:

a) Prema uvjetima rada:

– rad na radnim mjestima s posebnim
uvjetima rada 3 dana

– noćni rad 2 dana

b) Prema stručnoj spremi:

– VSS 4 dana

– VŠS 3 dana

– SSS 2 dana

– Ostali 1 dan

c) Radni staž:

– 5–10 godina 2 dana

– 10–15 godina 3 dana

– 15–20 godina 4 dana

– 20–25 godina 5 dana

– preko 25 godina 6 dana

d) Posebne socijalne uvjete:

–majka za svako dijete do 7 godina starosti 1 dan

–samohrani roditelj s jednim djetetom do
15 godina starosti 2 dana

– samohrani roditelj s dvoje ili više djece
do 15 godina starosti 3 dana

– invalid 3 dana

– invalid Domovinskog rata 3 dana

– invalid civilna žrtva rata 3 dana

Navedene činjenice radnici su dužni na zahtjev dokumentirati odgovarajućim potvrdama.

e) Godine života:

– preko 50 godina 2 dana.

Članak 43.

Vrijeme u kojemu radnik tijekom godine koristi godišnji odmor određuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac krajem godine za sljedeću godinu, uz prethodno savjetovanje sa Radničkim vijećem u skladu s prirodom i organizacijom rada, vodeći računa i o svakoj pismenoj želji pojedinog radnika.

U skladu s planom korištenja godišnjeg odmora radniku će se uručiti pismena odluka o danu, početku i trajanju godišnjeg odmora najmanje trideset (30) dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Članak 44.

Tijekom godine može se u iznimnim slučajevima u interesu Poslodavca odstupiti od utvrđenog plana korištenja godišnjeg odmora zbog:

– hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu,

– neodgodiva obavljanja hitnih i značajnih poslova,

– i u drugim opravdanim slučajevima.

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti čim prestane razlog zbog kojeg je odmor prekinut.

Zbog prekida korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu troškova koje je imao (troškovi prijevoza, hotela i dr.), uz prilaganje dokaza.

Članak 45.

Korištenje godišnjeg odmora prekida se nastupom bolovanja, porodiljskog dopusta, vojne vježbe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev radnika, te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Po isteku prekida godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka, radnik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor.

Članak 46.

Godišnji odmor koristi se u kalendarskoj godini u kojoj pripada radniku.

Godišnji odmor koristi se u pravilu odjednom, iznimno na zahtjev radnika u više dijelova pri čemu prvi dio godišnjeg odmora mora iznositi najmanje dvanaest (12) radnih dana.

Radnik je dužan iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora do 30. lipnja sljedeće godine.

Članak 47.

Radnik ima pravo koristiti dva (2) dana godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obavezu da o tome izvijesti Poslodavca najmanje tri (3) dana ranije.

5. Dragovoljno darivanje krvi

Članak 48.

Dragovoljni davatelji krvi imaju pravo na jedan (1) slobodan dan prilikom svakog davanja krvi, uz naknadu plaće kao da su radili uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca najmanje tri (3) dana ranije i da predoči potvrdu o davanju krvi.

6. Plaćeni dopust

Članak 49.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do najviše ukupno sedam (7) radnih dana u godini za:

– sklapanje braka 4 radna dana

– sklapanje braka djeteta 2 radna dana

– rođenje djeteta 3 radna dana

– preseljenja na udaljenost veću od 50 km 3 radna dana

– preseljenje u istom mjestu ili do 50 km 2 radna dana

– smrt člana uže obitelji 5 radnih dana

– teška bolest ili nesreća člana uže obitelji 6 radnih dana

– elementarne nepogode 5 radnih dana

– radi traženja članova obitelji – djece,

supružnika, roditelja, braće i sestara

nestalih u ratu ili obavljanja

poslova radi pomoći članovima

obitelji zarobljenih od strane neprijatelja 5 radnih dana.

Pravo na dopust uz naknadu plaće imaju i radnici radi liječenja i rehabilitacije u slučaju profesionalnih oboljenja, ako za to ne ostvaruju pravo na bolovanje, a posjeduju potrebnu dokumentaciju o potrebi liječenja ili rehabilitacije.

Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi slučaj potrebe za korištenjem plaćenog dopusta, Poslodavac može u iznimnim okolnostima odobriti dodatno pravo na korištenje plaćenog dopusta preko sedam (7) radnih dana po zahtjevu radnika i uz suglasnost Radničkog vijeća.

Članak 50.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće kao da je radio, ako je na temelju odluke Poslodavca upućen na obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju.

Dužina trajanja plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka, kao i ostala prava i obveze radnika, utvrđuju se ugovorom sklopljenim između radnika i Poslodavca.

Članak 51.

Pravo na dopust uz naknadu plaće imaju i radnici koji se školuju za osobne potrebe i to na način kako je predviđeno u članku 54.#clanak54 stavak 4. ovog Ugovora.

Članak 52.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa, vrijeme plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

7. Neplaćeni dopust

Članak 53.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust na njegov zahtjev.

Ukoliko je Poslodavac odobrio radniku neplaćeni dopust duži od 90 radnih dana, privremeno će na upražnjeno radno mjesto uposliti novog radnika na određeno vrijeme do povratka radnika koji koristi neplaćeni dopust.

Za sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih, sportskih ili umjetničkih društava HŽ-a i Društva radniku se može odobriti neplaćeni dopust.

VII. OBRAZOVANJE RADNIKA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 54.

Radnik se ima pravo i obvezu stručno usavršavati zbog potrebe rada i svojih osobnih interesa.

Poslodavac može uputiti radnika na školovanje samo u skladu s programom obrazovanja, kojega donosi uz savjetovanje sa Radničkim vijećem.

Programom obrazovanja utvrđuje se potrebno trajanje obrazovanja, vrste obrazovanja i drugi potrebni podaci.

Članak 55.

Ako Poslodavac uputi radnika na školovanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju iz rada, a koje je organizirano tijekom radnog vremena, tada se vrijeme školovanja, doškolovanja ili prekvalifikacije računa u puno radno vrijeme i radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio pod uvjetom da redovno prisustvuje školovanju.

Ako radnik putuje na školovanje uz svakodnevni povratak kući ima pravo na nalog za službeno putovanje s prilogom.

Ako je osiguran smještaj pripada mu pravo na 70% dnevnice uz nalog za službeno putovanje s prilogom.

Ako je školovanje organizirano izvan radnog vremena (školovanje uz rad), tada Poslodavac osigurava radniku odsutnost s posla i to:

– za završni ispit do SSS 3 radna dana

– za diplomski ispit VŠ ili VSS 5 radnih dana.

Članak 56.

Radniku koji se obrazuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u svezi s obrazovanjem i to za:

– prijevoz,

– kotizaciju, upisninu i školarinu,

– smještaj,

– pojedine i završne ispite, udžbenike i tehnička pomagala.

Članak 57.

Međusobna prava i obveze prije i po završenom školovanju utvrđuju se ugovorom između Poslodavca i radnika.

Članak 58.

Poslodavac može radnika koji je neopravdano odbio školovanje za potrebe Društva rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi.

Pravo da školovanje odbiju, imaju:

– trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti,

– radnik koji njeguje teže tjelesno ili duševno oboljelu osobu,

– radnik kojemu do mirovine nedostaje do pet (5) godina radnog staža ili godina života,

– samohrani roditelj s djetetom do petnaest (15) godina starosti.

Članak 59.

Poslodavac će radniku koji se obrazuje za osobne potrebe, a u struci koja predstavlja jednu od djelatnosti kod Poslodavca, snositi sve troškove obrazovanja.

Članak 60.

Poslodavac će omogućiti radnicima redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su predviđeni u programu obrazovanja.

Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja.

Programom obrazovanja određuje se broj učenika i studenata koji će obavljati određenu praksu.

VIII. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA, DOSTOJANSTVA I ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 61.

Poslodavac prikuplja i obrađuje podatke o radnicima koji su mu potrebni radi urednog vođenja evidencije iz oblasti rada.

Prikupljaju se i obrađuju ovi podaci:

1. ime i prezime radnika

2. jedinstveni matični broj građana (JMBG),

3. spol,

4. dan, mjesec i godina rođenja,

5. mjesto rođenja i općina,

6. bračno stanje,

7. broj članova obitelji,

8. prebivalište i adresa (mjesto, općina, županija),

9. registarski broj osobne iskaznice,

10. samohrani roditelj,

11. vozački ispit,

12. broj telefona na radnom mjestu i kod kuće,

13. mjesto rada (mjesto, općina, županija),

14. zanimanje,

15. školska sprema,

16. stručno obrazovanje,

17. stručna sprema za obavljanje određenih poslova,

18. radno mjesto na kojem radnik radi,

19. radni staž do zaposlenja kod Poslodavca,

20. radni staž kod Poslodavca,

21. beneficirani radni staž,

22. umanjena radna sposobnost,

23. znanje stranog jezika,

24. da li je Ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno radno vrijeme,

25. datum zasnivanja radnog odnosa,

26. radno mjesto vezano uz pravo na solidarnost,

27. datum početka prava na solidarnost.

Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radniku i članovima njihove obitelji čije je vođenje propisano zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada.

Članak 62.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.

O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka o radniku trećim osobama, Poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća, kao i imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

Neovlašteno iznošenje podataka smatra se težom povredom radne obveze.

Članak 63.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 64.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 65.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema radniku uzrokovano nekim od temelja iz članka 63. ovog Kolektivnog ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze »uznemiravanje« i »spolno uznemiravanje« koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.

Članak 66.

Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

– neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi

– nedolični prijedlozi spolne i druge naravi

– uznemiravajući telefonski pozivi

– upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju

– zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi za obavljanje kojih je sklopljen ugovor o radu, a kojima se radnik stavlja u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi radnici Društva od svojih nadređenih službenika, suradnika i svake treće osobe s kojom radnik dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

Članak 67.

Svi radnici su dužni, pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge radnike te spriječiti uznemiravanje od strane drugih radnika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti osobu iz članka 68. ovog Kolektivnog ugovora.

Ponašanje radnika koje nije u skladu s ovom odredbom predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje se radniku može otkazati ugovor o radu.

Članak 68.

Radi zaštite privatnosti i dostojanstva radnika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja uznemiravanja povjerljive je naravi.

Za primanje i rješavanje pritužaba vezanih za uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju opunomoći Uprava Društva.

Članak 69.

Radnik pokreće postupak za utvrđivanje uznemiravanja pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz prethodnog članka.

O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje radnik koji je pritužbu podnio.

Ovlaštena osoba dužna je, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati radnika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju radnika sastavlja se bilješka koju taj radnik potpisuje.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja radnika koji je podnio pritužbu i radnika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan način utvrdio navode iz pritužbe.

Neodazivanje pozvanog radnika na suradnju u konkretnom postupku utvrđivanja uznemiravanja predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u Društvu, Društvo će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog stanja iz pritužbe, imajući na umu zaštitu dostojanstva radnika Društva te poslovne interese Društva.

Članak 70.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, donosi odluku o mjeri zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od 8 dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u roku iz prethodnog stavka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Podaci utvrđeni u postupku utvrđivanja uznemiravanja radnika su tajni te svako javno iznošenje ili komentiranje ovih podataka predstavlja povredu radne obveze.

Članak 71.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, predlaže poslodavcu neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

– izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanog i radnika koji je izvršio uznemiravanje;

– razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;

– usmeno upozorenje radnika koji je izvršio uznemiravanje;

– pisano upozorenje radnika koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti redovitog otkaza ugovora o radu za slučaj nastavka;

– otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora;

– redoviti otkaz ugovora o radu;

– izvanredni otkaz ugovora o radu.

Članak 72.

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u Društvu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim radnikom, Društvo može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:

– pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu radnika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;

– o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanja konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. NaČin prestanka Ugovora o radu

Članak 73.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika

2. istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i Poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

2. SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU

Članak 74.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i Poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:

– podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,

– datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i Poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 75.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Ukoliko Poslodavac otkazuje Ugovor o radu dužan je prethodno se savjetovati sa Radničkim vijećem.

1. Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 76.

Poslodavac može otkazati Ugovor o radu uz propisani otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

– ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

– ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

– ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 77.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

Članak 78.

Pri odlučivanju o poslovnom i osobnom uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Kod određivanja trajnih osobina i sposobnosti, kao razlog osobno uvjetovanog otkaza Poslodavac je obvezan zatražiti prethodno mišljenje Radničkog vijeća, s tim da je u zahtjevu za mišljenje Poslodavac obvezan dati iscrpno obrazloženje trajnih osobina ili sposobnosti zbog kojih predlaže osobno uvjetovan otkaz.

Radničko vijeće je dužno dati mišljenje u roku od petnaest (15) dana.

Članak 79.

U slučaju smanjene radne sposobnosti koja je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Poslodavac ne može radniku ni pod kojim uvjetima otkazati Ugovor o radu, osim ako je otkaz vezan za skrivljeno ponašanje radnika.

Članak 80.

Radniku kojemu do stjecanja prava na mirovinu nedostaje manje od 5 godina rada ili godina života Poslodavac ne može raskinuti Ugovor o radu bez njegove suglasnosti, osim ako radnik krši obveze iz radnog odnosa.

Članak 81.

Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu zbog radnikove nemogućnosti da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa (osobno uvjetovani otkaz) ili ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, Poslodavac je dužan u pisanoj formi obavijestiti radnika, Sindikat i Radničko vijeće o namjeri otkazivanja ugovora o radu.

Obavijest o mogućnosti otkazivanja ugovora o radu mora sadržavati obrazloženje valjanog razloga za otkazivanje ugovora, te upozorenje da će se radnikov rad posebno pratiti sljedećih šezdeset (60) dana, a kada se radi o skrivljenom ponašanju Poslodavac može i prije isteka šezdeset (60) dana otkazati radniku ako i dalje krši obveze iz radnog odnosa.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu.

Upozorenje radniku se briše iz evidencija godinu dana nakon izdavanja.

2. Redoviti otkaz radnika

Članak 82.

Radnik može otkazati Ugovor o radu uz propisani otkazni rok ne navodeći za to razlog.

3. Izvanredni otkaz

Članak 83.

Poslodavac i radnik mogu otkazati Ugovor bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 84.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

4. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 85.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 86.

Otkaz mora imati pisani oblik s obrazloženjem.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne vježbe, službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.

4. OTKAZNI ROK

Članak 87.

Otkazni rok traje:

– jedan mjesec ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

– dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

– tri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

– četiri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno pet godina,

– pet mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno deset godina.

– šest mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno petnaest godina i

– sedam mjeseci ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Za vrijeme otkaznog roka Poslodavac je dužan omogućiti radniku da radi traženja novog zaposlenja odsustvuje s rada osam (8) sati tjedno.

Za vrijeme odsustvovanja s rada iz stavka 2. ovog članka radnik ima pravo na plaću kao da je na radu.

X. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 88.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest (15) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako Poslodavac u roku petnaest (15) dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka ovog članka ne udovolji tom zahtjevu radnik može pokrenuti postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na način da se o sporu obavijesti izabrani miritelj s liste miritelja koju u svakoj ustrojbenoj jedinici sporazumno utvrde Poslodavac i Radničko vijeće.

Miritelja s liste određuje sam radnik, a dužnost miritelja jest da na temelju svih raspoloživih činjenica utječe na stranke spora da spor riješe mirnim putem.

Rok za mirenje traje pet (5) dana, a ako istekom roka nije postignuto mirno rješenje spora radnik može u roku od petnaest (15) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Članak 89.

Rokovi od petnaest (15) dana za zaštitu prava kod Poslodavca i pred sudom ne odnose se na novčana potraživanja iz radnog odnosa i potraživanje s naslova naknade štete.

Članak 90.

Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke osim u slučajevima: privremenog rasporeda, udaljenja, rješenja o plaći i prekovremenog rada.

Članak 91.

Sve odluke u svezi s ostvarenjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi Poslodavac ili osoba koju ona ovlasti pisanom punomoći.

Članak 92.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se u pravilu neposrednom predajom radniku uz naznaku datuma i uz potpis radnika da je akt primio.

Radniku se akt može dostaviti putem pošte na adresu koju je prijavio Poslodavcu.

U slučaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči Poslodavca na radnom mjestu radnika.

Istekom roka od osam (8) dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.

Članak 93.

Odluke Poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati Uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili konstataciju da je odluka konačna.

XI. NAKNADA ŠTETE

1. ODGOVORNOST RADNIKA

Članak 94.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

Namjera postoji kada je radnik znajući i hotimice prouzročio svojom radnjom ili propuštanjem štetu.

Krajnja nepažnja postoji kad radnik nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječno pažljivi radnik.

Članak 95.

Ako štetu uzrokuje više radnika svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio prouzrokovane štete, smatra se da su podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako štetu uzrokuje više radnika kaznenim (krivičnim) dijelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 96.

Visina štete utvrđuje se na osnovi knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrđuje se vještačenjem.

Ako je stvar nestala ili je uništena, visina štete utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka štete.

Odgovornost za štetu utvrđuje Povjerenstvo za štetu koje se sastoji od: predsjednika, zamjenika predsjednika, dva člana i njihovih zamjenika.

Jednog člana i njegovog zamjenika imenuje poslodavac, a drugog člana i njegovog zamjenika imenuje Radničko vijeće.

Predsjednika i zamjenika predsjednika dogovorno imenuje poslodavac i Radničko vijeće.

Članak 97.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 98.

Poslodavac će u cijelosti ili djelomično osloboditi radnika od obveze naknade štete, kad šteta nije učinjena namjerno, kada je radnik poduzeo sve da se šteta smanji i ako bi naknada štete ugrozila egzistenciju radnika i njegove obitelji.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim (krivičnim) djelom s umišljajem.

Određena šteta od strane Povjerenstva naplaćuje se u mjesečnim obrocima, ali ne više od 5% mjesečne plaće radnika.

2. ODGOVORNOST POSLODAVCA

Članak 99.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom ili povredom prava iz radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

3. ZASTARA POTRAŽIVANJA ZA NAKNADU ŠTETE

Članak 100.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine računajući od dana saznanja za štetu i učinitelja.

U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.

Članak 101.

Kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.

Članak 102.

Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi, zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.

XII. ODNOSI SA SINDIKATOM

Članak 103.

Poslodavac surađuje sa sindikatima na svim područjima zaštite interesa i ostvarivanja prava radnika.

Članak 104.

U odnosima s Upravom poslodavca sindikat zastupa predsjednik sindikata ili od njega ovlaštena osoba, a u odnosima s ustrojbenim jedinicama sindikat zastupa sindikalni povjerenik.

Sindikat je obvezan Poslodavcu dostaviti akt o svojoj organizaciji s imenima osoba ovlaštenih za zastupanje sindikata, kao i broj članova sindikata i redovito izvješćivati Poslodavca o svim promjenama u vezi s tim.

Poslodavac je dužan primiti i saslušati predsjednika sindikata i od njega ovlaštenu osobu.

Rukovoditelj je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika ili od njega ovlaštenu osobu.

Članak 105.

U slučaju da se ovisno o broju članova sindikata utvrđuju odnosi između Poslodavca i sindikata, mjerodavan je broj članova za koje Poslodavac obustavlja sindikalnu članarinu.

Članak 106.

Predstavnici sindikata za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na korištenje naloga za službeno putovanje u 1. razredu na svim prugama HŽ-a od mjesta rada do mjesta održavanja sindikalnih aktivnosti i natrag bez prava na dnevnicu za službeno putovanje, osim ako rade u povjerenstvu koje je osnovao Poslodavac.

Nalog za službeno putovanje izdaje nadležni rukovoditelj.

Članak 107.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja njegove dužnosti i jednu godinu po njenom isteku ne može se bez suglasnosti sindikata otkazati Ugovor o radu.

Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika po prestanku njegove dužnosti rasporediti na radno mjesto na kojem je radio prije stupanja na sindikalnu dužnost, a ako je radno mjesto ukinuto, Poslodavac će rasporediti vršitelja sindikalne dužnosti na drugo odgovarajuće radno mjesto.

Društvo se obvezuje sindikalnog povjerenika koji svoju dužnost obavlja uz redoviti rad osloboditi od obveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog prisustvovanja sindikalnom sastanku, tečajevima, osposobljavanju, seminarima i sjednicama sindikalnih tijela (skupštine, sabori i sl.)

Članak 108.

Poslodavac se obvezuje da će sindikatu i njegovim podružnicama omogućiti djelovanje u funkciji zaštite kolektivnih prava radnika na način:

– da će poštivati odredbe kolektivnog ugovora

– da će provoditi sve mjere zaštite na radu sukladno propisima, normativima i Zakonu

– da će ovlaštenom predstavniku sindikata staviti na raspolaganje, na njegov zahtjev, sve informacije u svezi ostvarivanja i zaštite prava radnika iz radnog odnosa. Ova obaveza uključuje i podatke o plaćama, elementima za njihov izračun, te uplaćenim porezima i doprinosima

– da će ovlaštenom predstavniku sindikata omogućiti pristup svim radnim mjestima kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalne dužnosti.

– da će ovlaštenom predstavniku sindikata omogućiti nazočnost inspekcijskim pregledima i informiranju inspektora o svim zapažanjima u svezi provedbe mjera zaštite na radu.

Članak 109.

Poslodavac je obvezan bez naknade osigurati sljedeće uvjete za rad sindikata i sindikalnih povjerenika:

– prostorije za rad sindikata

– omogućavanje korištenja HT linije bez obveze snošenja troškova za HT liniju

– dostava službenih glasila i drugih tiskovina koje izdaje društvo, upotrebnom broju primjeraka

– omogućavanje isticanja sindikalnih obavijesti i drugih obilježja sindikata na oglasnim pločama, kao i dijeljenje biltena i informativnih publikacija među zaposlenima

– obračun sindikalne članarine i sindikalnog kredita temeljem odgovarajuće dokumentacije, te upućivanje navedenih sredstava na odgovarajuće korisnike i obavješćivanje sindikata o istom.

Članak 110.

Detaljni odnosi sa sindikatom mogu se regulirati posebnim ugovorom o pravima i obvezama Poslodavca i sindikata.

XIV. UVJETI ZA RAD RADNIČKOG VIJEĆA

Članak 111.

Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju zaposlenih radnika u Društvu sukladno odredbama članaka 134. – 136. ZOR-a, a što se prema stavku (3) članka 148. ZOR-a primjenjuje na sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća.

Društvo će osigurati adekvatan prostor za rad radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća. Tehničke i administrativno stručne poslove za potrebe radničkog vijeća obavljat će administrativno osoblje Društva na trošak Društva.

Društvo će omogućiti članovima radničkog vijeća osposobljavanje za obavljanje te funkcije, prema članku 152. ZOR-a.

Društvo će snositi troškove koji prema Zakonu o radu i ovom Kolektivnom ugovoru nastaju djelovanjem radničkog vijeća.

Članak 112.

Za rad u radničkom vijeću svakom članu pripada naknada plaće za osam (8) radnih sati tjedno temeljem članka 152. Zakona o radu. Članovi radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate, a svi ukupni radni sati mogu biti objedinjeni pa se poslovi predsjednika ili povjerenika sindikata u funkciji radničkog vijeća mogu obavljati u punom radnom vremenu.

Radnici Društva mogu rješavanje svojih prava vezana uz radničko vijeće zatražiti od radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, u svoje radno vrijeme uz uvjet da time ne remete tehnološki proces rada.

II. dio
TARIFNI DIO

I. OPĆI DIO

Članak 113.

Tarifni dio Kolektivnog ugovora sastoji se od:

I. Opći dio

II. Plaća

III. Dodaci plaće

IV. Naknade plaće

V. Naknade troškova radnika

VI. Ostala primanja

VII. Osiguranje radnika

VIII. Isplata plaće

IX. Prilozi:

Prilog I. – Cijene sata rada po platnim razredima

Prilog II. – Cijene sata rada po radnim mjestima

Članak 114.

Poslodavac će, neovisno o ostvarenim rezultatima isplatiti plaću i pripadajuće naknade (u daljnjem tekstu: primanja) radniku temeljem ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 115.

Doprinose, poreze i prireze obračunava i uplaćuje Poslodavac.

Poslodavac će omogućiti radniku uvid u dokumentaciju o obračunu njegovih primanja i uplati doprinosa, poreza i prireza.

Članak 116.

Podaci o bruto primanjima radnika su javni.

II. PLAĆA

Članak 117.

Plaću radnika čine osnovna plaća i dodaci na plaću.

Pod osnovnom plaćom radnika u smislu ovog kolektivnog ugovora podrazumijeva se plaća utvrđena temeljem pripadnosti platnom razredu za određeno radno mjesto uvećana za postotak po osnovi navršenih godina radnog staža.

Postotak po osnovi navršenog radnog staža iznosi 0,5% po godini staža.

Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se broj godina radnog staža koje je radnik navršio do konca prethodnog mjeseca, uključujući i godine s naslova staža osiguranja s uvećanim trajanjem i posebnog staža. Pod dodacima na plaću radnika podrazumijevaju se uvećanja plaće koja se reguliraju ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 118.

Pripadnost platnom razredu utvrđuje se temeljem sljedećih osnova i mjerila:

– složenosti poslova radnog mjesta

– odgovornosti za obavljene poslove

– uvjeta rada

– napori u radu.

Članak 119.

Cijena sata rada radnika bez uvećanja za postotak po osnovi navršenih godina radnog staža utvrđuje se u 12 platnih razreda.

Za radna mjesta, za koja ovim Kolektivnim ugovorom nije određena cijena sata rada, Poslodavac će cijenu sata rada odrediti posebnom odlukom Uprave.

Solidarnost

Članak 120.

Radnik po osnovi solidarnosti ima pravo zadržati dosadašnju plaću iz ugovora o radu ako u trenutku promjene radnog mjesta ispunjava sljedeće uvjete:

a) radnik s navršenih 50 godina (muškarac) ili 45 godina (žena) života.

Radnici koji su do donošenja ovog Kolektivnog ugovora ostvarili pravo na plaću po osnovi solidarnosti zadržavaju to pravo.

Stečeno pravo na solidarnost obavezno se upisuje kod promjene ugovora o radu ili sklapanjem aneksa ugovora o radu.

Članak 121.

Plaća pripravnika iznosi 80% od cijene sata rada radnog mjesta za koje se priprema.

Stimulacija

Članak 122.

Za uspješnost u radu radnici mogu ostvariti pravo na stimulativni dio plaće.

Elementi za ostvarivanje stimulativnog dijela plaće radnika su: vrijeme rada, količina, kvaliteta i pravovremenost izvršenih radnih zadataka u skladu sa danim uputama i nalozima, odnos prema strankama, postupanje sa sredstvima za rad, doprinos radnika u racionalnosti i učinkovitosti poslovanja, unapređenje organizacije rada. Iznos stimulativnog dijela plaće po radniku može iznositi minimalno 5%, a maksimalno 20% radnikove mjesečne plaće.

Odluku o visini stimulacije za pojedinog radnika u organizacijskoj jedinici donosi nadređeni službenik na prijedlog neposrednog rukovodioca. Odluku o visini stimulacije rukovodioca nižih organizacijskih jedinica i rukovodioca na višim razinama ocjenjuje njima neposredno nadređeni rukovoditelj.

Odluka o dodjeli stimulacije i kriteriji po kojima je donesena mora se javno objaviti na oglasnim pločama u organizacijskoj jedinici.

Prigovor na odluku o dodjeli stimulacije može uložiti bilo koji radnik te organizacijske jedinice. Na izričiti zahtjev radnika u podnašanju i rješavanju prigovora može sudjelovati sindikalni povjerenik.

Stimulacija se ne može dodijeliti radnicima kojima se određuje plaća posebnom odlukom Uprave.

Negativna stimulacija

Poslodavac može umanjiti plaću radniku ispod razine ugovorene, odnosno određene osnovne plaće za rad na određenom radnom mjestu. Kriteriji na osnovi kojih će se određivati negativna stimulacija odredit će Poslodavac i sindikati, potpisnici ovog Kolektivnog ugovora, posebnim sporazumom.

Negativna stimulacija se ne može primjenjivati prije nego što se radnici upoznaju s kriterijima iz prethodnog stavka.

Izuzetno povećanje plaće

Članak 123.

Poslodavac može izuzetnom stručnjaku odrediti plaću veću od one koja bi mu pripadala po platnom razredu njegovog radnog mjesta.

Plaća iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se odlukom Uprave.

III. DODACI PLAĆE

Članak 124.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

Članak 125.

Plaća radniku uvećava se za:

– rad noću 50%

– za prekovremeni rad 50%

– za rad nedjeljom 35%

– rad subotom 25%

– rad na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom 50%

– na dan Uskrsa 50%

– rad u nejednakomjernom smjenskom radu i

dvokratnom radnom vremenu 5%

Ako radnik radi na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom, i na dan Uskrsa ostvaruje pravo na redovnu plaću, naknadu plaće uvećane za 50% odnosno ostvaruje plaću od 250% i to za stvarno odrađene sate u te dane.

Povećanje plaće za rad nedjeljom i subotom, za rad na blagdane i neradne dane, te rad na dan Uskrsa međusobno se isključuju, odnosno radniku se isplaćuje povećanje za taj dan koje je za njega povoljnije.

Članak 126.

Kada se radnik odazove na poziv na rad u svoje slobodno vrijeme povećava mu se plaća za sate provedene na radu za 10% samo za prvi radni dan.

Članak 127.

Kada radnik, pored redovitog posla, obavlja i poslove mentora odnosno nadzire rad radnika pod nadzorom ili učenika, za sate mentorstva odnosno nadzora ima pravo na dodatak plaće u visini 20% pripadajuće mu plaće.

IV. NAKNADE PLAĆE

Naknada za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 128.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Naknada za sate godišnjeg odmora za radnike koji ostvaruju rad noću, nedjeljom u dane državnih blagdana i neradne dane utvrđuje se na osnovi prosječne plaće u prethodna tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora.

Naknada za vrijeme plaćenog dopusta

Članak 129.

Za vrijeme korištenja plaćenog dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Naknada za sate godišnjeg odmora za radnike koji ostvaruju rad noću, nedjeljom u dane državnih blagdana i neradne dane utvrđuje se na osnovi prosječne plaće u prethodna tri mjeseca prije korištenja plaćenog dopusta.

Naknada plaće za vrijeme blagdana i neradnih dana

Članak 130.

Ako radnik ne radi zbog blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Povećanje plaće za rad nedjeljom, za rad na blagdane i neradne dane te rad na dan Uskrsa međusobno se isključuju, odnosno radniku se isplaćuje povećanje za taj dan koje je za njega povoljnije.

Naknada za vrijeme bolesti

Članak 131.

U slučaju odsutnosti s rada zbog bolesti na teret poslodavca radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 95% za prvih 15 dana, 90% za daljnjih 27 dana, a nakon 42 dana 80% njegove plaće kao da je radio.

Naknada za vrijeme bolovanja na teret poslodavca za radnike koji ostvaruju rad noću, nedjeljom, u dane državnih blagdana i neradne utvrđuje se na osnovi prosječne plaće u prethodna tri mjeseca prije bolovanja.

Članak 132.

Radniku koji ostvaruje pravo na osnovi solidarnosti po odredbama ovog Pravilnika poslodavac je obvezan isplaćivati naknadu za bolovanje u visini 95% za prvih 15 dana, 90% za daljnjih 27 dana, a nakon 42 dana 80% njegove plaće kao da je radio.

U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti, ili nesreće na radu radniku pripada naknada plaće u 100% iznosu prethodnog mjeseca, uvećana za porast plaća u Društvu za tekući mjesec za koji se ista obračunava.

Naknada plaće sindikalnom povjereniku

Članak 133.

Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika u Društvu određenim aktom o organizaciji sindikata koji dužnost obavlja uz redovan rad osloboditi obveze obavljanja redovnog rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara i sjednica organa sindikata.

Članak 134.

Naknada plaće članovima radničkog vijeća

Članovima radničkog vijeća pripada pravo na plaću s koeficijentom 1,15 za 32 sata mjesečno. Osnovica za obračun plaće je prosječna bruto plaća radnika isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Članovi radničkog vijeća imaju pravo na naknadu iz prethodnog stavka samo u slučaju da svoje obveze iz Zakona o radu obavljaju ne koristeći pripadajuće im sate.

Članak 135.

Naknada plaće za vrijeme dok nisu provedene mjere ZNR

Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a zbog čega su mu neposredno ugroženi život ili zdravlje, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove u okviru svog radnog mjesta.

Članak 136.

Naknada plaće povjerenicima radnika za ZNR

Povjerenicima radnika ZNR pripada pravo na plaću s koeficijentom 1,15 za mjesečni broj sati propisan Kolektivnim ugovorom dio III – Radni uvjeti i zaštita na radu. Osnovica za obračun plaće je prosječna bruto plaća radnika isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Povjerenici radnika ZNR imaju pravo na naknadu iz prethodnog stavka samo u slučaju da svoje obveze iz Kolektivnog ugovora dio III – Radni uvjeti i zaštita na radu obavljaju ne koristeći pripadajuće im sate.

Članak 137.

Naknada plaće za vrijeme privremene zabrane obavljanja poslova, udaljenja i pritvora

Ako poslodavac iz preventivnih razloga udalji radnika od obavljanja poslova u slučajevima i uvjetima iz zakona, osim u slučajevima udaljenja zbog uživanja alkohola ili opojnih sredstava, radnik ima pravo na naknadu plaće bez dodatka najdulje do kraja smjene.

Ukoliko radnik izjavi, na propisan način, da zbog svog fizičkog ili duševnog stanja nije sposoban obavljati svoj posao, radniku ne pripada naknada plaće, ako mu nije odobreno bolovanje.

Članak 138.

U slučaju primjene sigurnosne mjere kada se radniku privremeno mora zabraniti obavljanje njegovih poslova zbog utvrđivanja činjeničnog stanja radi sprečavanja daljnjeg nanošenja štete Društvu i privremeno ga se raspoređuje na drugo radno mjesto, za vrijeme utvrđivanja odgovornosti radnik ostvaruje plaću radnog mjesta na koje je raspoređen.

U slučaju ako Poslodavac izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini 50% ako ne uzdržava obitelj, odnosno 75% ako uzdržava obitelj.

Ako radnik bude oslobođen odgovornosti ili ako se ustanovi da nije bilo uvjeta za udaljenje s radnog mjesta radnik ima pravo na pripadajuće dodatke i naknade koje bi ostvario kao da je radio i pravo na naknadu štete sukladno članku 102. Zakona o radu.

Članak 139.

Za vrijeme pritvora do kojeg je došlo u svezi s radnim zadatkom, radnik ima pravo na naknadu plaće radnog mjesta na kojem je radio prije pritvora u visini:

– 50% ako ne uzdržava obitelj

– 75% ako uzdržava obitelj.

Ako radnik bude oslobođen odgovornosti u slučajevima predviđenim zakonom, ima pravo na razliku između plaće za vrijeme pritvora i plaće koju bi ostvario na svom radnom mjestu kao da je radio i ostala prava koja se ostvaruju na temelju rada.

Ostale naknade plaće

Članak 140.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio i u sljedećim slučajevima:

– za vrijeme obrazovanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i drugih oblika stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca,

– kada ne radi zbog prekida i zastoja u radu bez krivnje radnika,

– za vrijeme odsutnosti s rada radi dobrovoljnog davanja krvi,

– za vrijeme odsutnosti s rada radi sudjelovanja u radu povjerenstva i tijela koja imenuje poslodavac,

– državnih i vjerskih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom ako je u te dane po rasporedu rada trebao raditi.

– za dane izostanka s rada radi organiziranog sistematskog pregleda,

– za vrijeme zakonski provedenog štrajka, u visini utvrđenoj Sporazumom o prekidu štrajka,

– ako radnik ne radi zbog vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti ili drugih razloga utvrđenih Zakonom, ima pravo na naknadu plaće sukladno posebnim propisima.

V. NAKNADE TROŠKOVA RADNIKA

Naknada za službeno putovanje u zemlji

Članak 141.

Službenim putovanjem smatra se putovanje radi obavljanja poslova i radnih zadataka izvan mjesta rada i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Članak 142.

Iznos dnevnice određuje se odlukom Poslodavca do visine neoporezivog dijela dnevnice za službeno putovanje u Republici Hrvatskoj.

Troškovi noćenja na službenom putovanju priznaju se do visine stvarnih troškova noćenja.

Članak 143.

Cijela dnevnica pripada radniku kada je putovanje trajalo preko 12 do 24 sata.

Polovica dnevnice ostvaruje se kada je putovanje trajalo preko 8 do 12 sati kao i za ostatak vremena preko 8 do 12 ako je putovanje trajalo dulje od 24 sata.

Broj cijelih dnevnica uz nalog ili nalog s prilogom utvrđuje se zbrajanjem ukupno provedenih sati na putu preko 8 sati i dijeljenjem sa 24.

Naknada za službeno putovanje u inozemstvo

Članak 144.

Troškovi i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se u visini i na način propisan za korisnike državnog proračuna.

Na zahtjev radnika iznos međunarodne dnevnice može se isplatiti u kunama.

Naknada za vrijeme odvojenosti od obitelji

Članak 145.

Kada poslodavac otkaže radniku ugovor o radu, s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, kojim se mijenja mjesto rada, pa radnik radi obavljanja poslova mora boraviti odvojeno od obitelji, pripada mu naknada za odvojeni život.

Naknada za odvojeni život utvrđuje se odlukom Poslodavca do visine neoporezivog dijela.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 146.

Radnik koji pri obavljanju poslova po nalogu poslodavca koristi vlastito vozilo, ima pravo na naknadu u visini 30% cijene litre benzina po prijeđenom kilometru.

Naknada za prijevoz na posao i s posla

Članak 147.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene za poslodavca najpogodnijeg sredstva javnog prijevoza prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne vozne karte.

U smislu prethodnog stavka radnik ostvaruje pravo u slučajevima:

– ako je mjesto prebivališta i mjesto rada radnika povezano željeznicom, poslodavac će radniku osigurati besplatan prijevoz vlakom (P-2d karta), a u slučaju da radnik osim vlaka mora koristiti i javni prijevoz poslodavac će mu platiti i naknadu troškova tog prijevoza,

– ako mjesto prebivališta i mjesto rada nisu povezani željeznicom, odnosno ako radnik mora koristiti javni prijevoz poslodavac će mu snositi troškove tog prijevoza,

– ako na određenoj lokaciji nema javnog prijevoza, a radnik objektivno ima troškove prijevoza, poslodavac će odrediti novčani iznos naknade troškova radnika vodeći računa o iznosima koji se za sličnu ili istu udaljenost isplaćuju drugim radnicima.

Naknada iz stavka 1. isplaćuje se mjesečno do 5. u mjesecu za tekući mjesec.

Terenski dodatak

Članak 148.

Terenski dodatak isplaćuje se u zemlji kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca ili kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika), pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 km. Iznos terenskog dodatka jednak je iznosu dnevnice iz članka 142. ovog Kolektivnog ugovora.

Selidbeni troškovi

Članak 149.

Ako poslodavac otkaže ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojim se mijenja mjesto rada, poslodavac osigurava besplatan prijevoz stvari vlakom odnosno teretnim motornim vozilom.

VI. OSTALA PRIMANJA

Jednokratni dodatak na plaću

Članak 150.

Radnik ima pravo na jednokratni dodatak na plaću (regres) u iznosu od 1 000 kn neoporezivo.

Pravo iz stavka 1. ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godišnji odmor. Radniku koji ostvaruje pravo na dio godišnjeg odmora isplaćuje se razmjerni dio dodatka u odnosu na 20 dana godišnjeg odmora, a u skladu s utvrđenom politikom plaća.

Poslodavac je dužan regres isplatiti najkasnije do konca rujna u godini u kojoj je radnik stekao pravo na isti.

Božićnica

Članak 151.

Poslodavac će radniku isplatiti božićnicu u mjesecu prosincu tekuće godine do visine preostalog neoporezivog dijela primanja za tu svrhu prema Pravilniku o porezu na dohodak, a imajući u vidu isplatu po članku 38. ovog KU.

Osim iznosa iz prethodnog stavka Poslodavac će radniku isplatiti i dar u naravi u visini neoporezivog dijela za tu svrhu.

Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 152.

Radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanog ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini prosječne plaće isplaćene radniku za tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu uračunavajući i staž osiguranja s uvećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu.

Radniku, kojemu Poslodavac otkaže ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu na radnom mjestu iste stručne spreme, u mjestu rada, a radnik ponudu odbije, ima pravo na 30% iznosa iz stavka 1. ovog članka.

Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak 153.

Radnik ima pravo na otpremninu kod odlaska u mirovinu u visini neoporezivog dijela visine otpremnine u RH.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad jer je nastao trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad), ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

Nagrade učenicima i studentima

Članak 154.

Učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada u Društvu pripada mjesečna nagrada čiji se iznos određuje odlukom Poslodavca.

Nagrada pripada razmjerno provedenom vremenu na praktičnom radu.

Nadoknade za izume, tehnička unapređenja i racionalizaciju

Članak 155.

Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, izum koji je u svezi s djelatnošću poslodavaca, tehničko unapređenje i racionalizaciju, radnik ima pravo na nadoknadu u visini koja se utvrđuje zasebnim aktom koji donosi poslodavac uz suglasnost radničkog vijeća, odnosno sindikata ili zasebnim ugovorom poslodavaca i radnika.

Nagrada za vjernost društvu

Članak 156.

Radnik ima pravo na nagradu za vjernost društvu nakon navršenih deset godina, a potom za svakih navršenih pet godina radnog staža ostvarenog u Društvu.

U radni staž računa se staž osiguranja s uvećanim trajanjem i posebni staž ostvaren u Domovinskom ratu.

Pod radnim stažem u Društvu podrazumijeva se:

– radni staž ostvaren u Društvu

– radni staž ostvaren u HŽ-u i pravnim prednicima HŽ-a,

– radni staž ostvaren u članicama bivše ZJŽ do razdruživanja HŽ-a od ZJŽ,

– radni staž ostvaren na izbornim funkcijama u jedinicama izvan Društva na koje je radnik otišao uz suglasnost nadležnog tijela Društva,

– radni staž ostvaren u sindikatu, društvenim, kulturnim i sportskim jedinicama.

Nagrada za vjernost Društvu isplaćuje se u mjesecu u kojem radnik ispunjava uvjete za jubilarnu nagradu u visini neoporezivog iznosa utvrđenog propisima o porezu na dohodak.

Pokloni

Članak 157.

Radnik ima pravo na poklon za svako dijete do 15 godina života do visine neoporezivog dijela utvrđenog propisima o porezu na dohodak, za Božićne blagdane ili dan Sv. Nikole.

Pomoći

Članak 158.

Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju smrti člana uže obitelji.

Visina pomoći utvrđuje se u visini neoporezivog dijela iznosa utvrđenog propisima o porezu na dohodak.

Članak 159.

Radnik, u slučaju nastanka težeg tjelesnog oštećenja, poradi ozljede na radu, a na osnovi rješenja nadležnog tijela, ima pravo na jednokratnu pomoć u visini prosječnih plaća isplaćenih u Društvu po radniku u prethodna tri mjeseca i to:

– za oštećenje od 30% – 50% 3 prosječne plaće

– za oštećenje preko 50% 5 prosječnih plaća.

Pomoć iz prethodnog stavka neće se isplatiti ako su navedeni iznosi pokriveni isplatom štete iz odgovornosti Društva za osigurani slučaj sukladno općem aktu Društva.

Članak 160.

Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć u slučaju požara, poplave ili drugih uzroka čija je posljedica gubitak osnovnih uvjeta za život radnika i članova njegove obitelji, u slučaju kada radnik posljedicu ne može otkloniti sredstvima osiguranja ili drugih pomoći nadležnih tijela ili ista nije dostatna.

Odluku o dodjeli i visini pomoći donosi Poslodavac na prijedlog mješovitog povjerenstva iz članka 96. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 161.

Radnik ima pravo, jednom godišnje, na pomoć u slučaju bolovanja preko 90 dana u visini neoporezivog dijela ove pomoći.

Ako radnik može bolest izliječiti ili ublažiti samo uz izvanredne troškove (rehabilitacija, liječenje, lijekovi, pomagala i drugo), može ostvariti pravo na pomoć u visini tih troškova.

Na pravo iz stavka 2. ovog članka radnik ima pravo za slučaj nesreće na radu, a u drugim slučajevima po odluci Poslodavca na prijedlog povjerenstva iz članka 96. ovog Kolektivnog ugovora. Poslodavac vrši stručnu obradu i priprema prijedlog odluke.

Članak 162.

U slučaju smrti radnika njegova obitelj ima pravo na troškove sahrane prema mjesnim prilikama, a radnik kojega poslodavac uputi da obitelji pokojnika izrazi sućut ima pravo na naknadu troškova pažnje do 1000 kuna.

Pravo iz prethodnog stavka ima i obitelj učenika i studenta koji smrtno strada za vrijeme obavljanja prakse.

Pod »troškovima sahrane prema mjesnim prilikama« prema odredbama ovog članka podrazumijevaju se troškovi prema računu: ukopa, grobnog mjesta, prijevoza, glazbe, vjerskog obreda, vijenaca i objave u dnevnom listu.

Obvezu iz ovog članka, do visine neoporezivog dijela naknade za tu svrhu odobrava i realizira Uprava.

Nagrada za spriječenu štetu

Članak 163.

Radnik može ostvariti pravo na nagradu za spriječenu štetu, za:

– spriječenu nesreću,

– pronađeni kvar na voznim sredstvima,

– otkrivanje počinitelja otuđenja,

– utvrđeni neispravni tovar,

– spriječen i lokaliziran požar na osnovnim sredstvima Društva,

– otkrivanje nepravilnosti koja nanosi štetu Društvu u segmentu financijskog poslovanja.

Odluku o visini i načinu utvrđivanja nagrade donosi povjerenstvo iz članka 96. ovog Kolektivnog ugovora uzimajući u obzir:

– visinu spriječene štete,

– vremenske, odnosno mjesne uvjete u sprečavanju neposredne opasnosti,

– da li slučaj za koji se predlaže nagrada pripada ili ne pripada u redoviti rad radnika.

Pomoć djeci poginulih i umrlih radnika

Članak 164.

Djeca umrlih i poginulih radnika imaju pravo na pomoć za školovanje u visini neoporezivog djela ove pomoći i to:

– osnovno obrazovanje 50%

– srednje obrazovanje 70%

– više i visoko obrazovanje 100%

Ukoliko je smrt radnika nastupila kao posljedica nesreće na radu, a dijete radnika se u času smrti školuje za jedno od zanimanja koje postoje u Društvu, Društvo će djetetu osigurati zaposlenje.

VII. OSIGURANJE RADNIKA

Članak 165.

Poslodavac će na svoj teret i iz svojih sredstava osigurati po osnovi osiguranja života sve radnike koji su zaposleni na neodređeno vrijeme.

U policama osiguranja života poslodavac je naveden kao ugovaratelj i korisnik osiguranja u svim slučajevima, pri čemu se kod utvrđivanja dobiti uplaćene premije smatraju porezno priznatim izdatkom.

U slučaju svih statusnih promjena (pripajanja, spajanja, prodaje i dr.) Društva, kao i pri odlasku radnika u mirovinu, poslodavac je obavezan omogućiti radnicima (osiguranicima) prijenos police životnog osiguranja, odnosno u osiguravajućim društvima promjenu ugovaratelja i korisnika osiguranja na ime radnika.

Za iznose uplaćenih premija tijekom cijelog razdoblja osiguranja koji će se smatrati primitkom od nesamostalnog rada radnika i koji podliježu plaćanju zakonskih obveza, poslodavac će iste podmiriti prije stupanja na snagu statusne promjene.

Sastavni dio police osiguranja života je i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme rada i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata za slučajeve i osigurane svote kako slijedi:

– smrt od posljedica nesretnog slučaja 5.499,20

– trajna invalidnost 10.225,84

– 100% trajna invalidnost 15.338,76

– dnevna naknada za boravak u bolnici 7,67

Poslodavac će radnike koji su zaposleni na određeno vrijeme osigurati od nezgode (nesretnog slučaja) za vrijeme rada.

Poslodavac će za sve radnike zaključiti ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju u visini najniže propisane svote za tu svrhu.

Poslodavac može za radnike jednom godišnje osigurati preventivni sistematski pregled.

VIII. ISPLATA PLAĆE

Članak 166.

Radniku poslodavac isplaćuje plaću jednom mjesečno do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju prekoračenja bilo kojeg roka utvrđenog ovim Kolektivnim ugovorom, poslodavac je obavezan svakom radniku isplatiti zakonom utvrđene zatezne kamate.

Isplata kamata, iz stavka 1. ovog članka, vrši se sa isplatom sljedeće plaće, uz posebnu naznaku na platnoj listi svakog radnika.

Dnevnice za službeno putovanje isplaćuju se temeljem putnog naloga s prilozima u roku od 8 (osam) dana od dana završetka službenog putovanja.

Radnici upućeni na službeno putovanje mogu podići akontaciju u visini procijenjenih troškova službenog puta.

Isplata plaće radnika vrši se putem banke za koju se radnik sam odluči.

 

PRILOG I

CIJENE SATA RADA

 

Platni razred

Cijena sata rada

1

18,35

2

18,80

3

21,60

4

25,80

5

29,00

6

32,00

7

36,05

8

42,55

9

46,55

10

50,45

11

55,45

12

58,55

 

PRILOG II

CIJENE SATA RADA PO ZANIMANJIMA

 

Redni

Naziv radnog mjesta

Platni

Cijena

broj

 

razred

sata

   

rada

1

2

3

4

1

Čistačica

1

18,35

2

Dostavljač

1

18,35

3

Čistačica I

2

18,80

4

Transportni radnik

2

18,80

5

Skladišni radnik

2

18,80

6

Vozač viličara

2

18,80

7

Skladištar

3

21,60

8

Vozač kontejnerskog prijenosnika

4

25,80

9

Vozač CMV I, II

4

25,80

10

Vozač TMV

4

25,80

11

Glavni skladištar

4

25,80

12

Disponent

4

25,80

13

Vozač dizalice

4

25,80

14

Mehaničar

4

25,80

15

Blagajnik

4

25,80

16

Autoelektričar

4

25,80

17

Administrator

5

29,00

18

Referent za administrativno-

  
 

-tehničke poslove

5

29,00

19

Referent za carinske poslove

5

29,00

20

Referent za međunarodnu prodaju

5

29,00

21

Referent za unutarnju prodaju

5

29,00

22

Referent za logistiku

5

29,00

23

Poslovođa radione

5

29,00

24

Operativni kontrolor transporta

5

29,00

25

Voditelj IRS

5

29,00

26

Tajnica direktora

5

29,00

27

Samostalni referent za logistiku

6

32,00

28

Samostalni referent za unutarnju

  
 

prodaju

6

32,00

29

Samostalni referent za unutarnju

  
 

prodaju – područje Virovitica

6

32,00

30

Samostalni referent za unutarnju

  
 

prodaju – područje Varaždin

6

32,00

31

Samostalni referent za unutarnju

  
 

prodaju – područje Koprivnica

6

32,00

32

Referent za tehničku podršku

  
 

korisnicama

6

32,00

33

Samostalni referent prodaje u

  
 

unutarnjem prijevozu

6

32,00

34

Samostalni referent za

  
 

međunarodnu prodaju

6

32,00

35

Samostalni referent za reklamacije

  
 

i kontroling

6

32,00

36

Samostalni referent za

  
 

carinske poslove

6

32,00

37

Referent za tehničku podršku

  
 

korisnicima

7

36,05

38

Samostalni referent za financijsko

  
 

računovodstvo

7

36,05

39

Samostalni referent za devizno

  
 

poslovanje i platni promet

7

36,05

40

Samostalni referent za obračun plaća

  
 

i primanja radnika

7

36,05

41

Stručnjak ZNR

7

36,05

42

Glavni referent prodaje u

  
 

kombiniranom prijevozu

8

42,55

43

Glavni referent prodaje u

  
 

unutarnjem prijevozu

8

42,55

44

Glavni referent prodaje u cestovnom

  
 

prijevozu

9

46,55

45

Glavni referent prodaje u

  
 

međunarodnom prijevozu

9

46,55

46

Glavni referent za planiranje i analizu

9

46,55

47

Glavni referent za financijsko

  
 

poslovanje

9

46,55

48

Voditelj RS

10

50,45

49

Voditelj grupe za reklamacije

  
 

kontroling

10

50,45

50

Voditelj grupe za računovodstvo

10

50,45

51

Voditelj poslovnice

10

50,45

52

Voditelj kontejnerskog terminala

10

50,45

53

Voditelj kadrovskih poslova i poslova

  
 

ZNR

10

50,45

54

Voditelj grupe za unutarnju prodaju

10

50,45

55

Voditelj grupe za međunarodnu prodaju

10

50,45

56

Voditelj grupe za prodaju u

  
 

kombiniranom prijevozu

10

50,45

57

Glavni referent za razvoj i investicije

11

55,45

58

Voditelj grupe za prodaju

  
 

u cestovnom prometu

11

55,45

59

Šef službe za unutarnju prodaju

12

58,55

60

Šef službe za međunarodnu prodaju

12

58,55

61

Voditelj poslova informatike

Odluka Uprave

62

Šef službe za logistiku

Odluka Uprave

63

Rukovoditelj PJ Cargo prodaja

Odluka Uprave

64

Rukovoditelj PJ Dom express

Odluka Uprave

65

Rukovoditelj poslova za financije

 
 

i računovodstvo

Odluka Uprave

66

Direktor

Odluka Osnivača

  

III. dio
RADNI UVJETI I ZAŠTITA NA RADU

Članak 167.

Ovim Ugovorom se uređuju prava na primanja i statusna prava imenovanog ili izabranog koordinatora ZNR za vrijeme obnašanja dužnosti u punom radnom vremenu. Pravo koordinatora na obavljanje dužnosti u punom radnom vremenu proističe iz ustupljenih radnih sati povjerenika za zaštitu na radu koji će svoje dužnosti obnašati sukladno Pravilniku o radu ne remeteći proces rada.

Članak 168.

Imenovani ili izabrani koordinator za ZNR za obavljanje dužnosti u punom radnom vremenu, ostvaruje pravo na uvećanu naknadu plaće. Ugovorne strane su suglasne da se naknada plaće njegovog radnog mjesta prema Pravilniku o radu AGIT d.o.o., uvećava za 30%.

Koordinator za ZNR i povjerenici koji svoju dužnost obavljaju uz redovan rad ostvaruju i sva ostala prava koja im pripadaju temeljem Pravilnika o radu, Ugovora o radu, Kolektivnog ugovora.

Koordinator za ZNR iz članka 24. II Dio – Tarifni dio ovog KU i povjerenici za ZNR obvezuju se poštivati i provoditi odredbe Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu ovog Ugovora i drugih akata.

Iz navedenih odredaba proizlaze prava na:

– isplatu regresa za godišnji odmor

– prijevoz na posao

– jubilarne nagrade

– božićnica

– poklon djeci do 15 godina starosti

– solidarne pomoći

– prava na naknadu materijalnih troškova nastalih za vrijeme obnašanja profesionalne dužnosti (u radno vrijeme, na službenim putovanjima, za vrijeme školovanja i osposobljavanja) ili uz redovan rad

– ostala materijalna prava

Za isplatu prava iz ovog stavka primjenjuju se kriteriji iz ovog Ugovora.

Članak 169.

Pravo na naknadu materijalnog troška nastalog za vrijeme i u svezi s obavljanjem dužnosti povjerenika ZNR i koordinatora za ZNR, bilo uz redovan rad ili u punom radnom vremenu, ostvaruje se zbog obavljanja dužnosti na području mjesta rada (iz Ugovora o radu i Aneksa ugovora o radu koordinatora za ZNR) kao i za vrijeme kada se navedene dužnosti obavljaju na područjima od mjesta rada do mjesta obavljanja dužnosti povjerenika i koordinatora za ZNR i natrag, što je vidljivo iz naloga za službeni put. Na temelju naloga za službeno putovanje koji ispostavlja ovlašteni rukovoditelj ne ostvaruje se pravo na dnevnicu.

Izbor i imenovanje povjerenika za zaštitu na radu

Članak 170.

Inicijativu za izbor povjerenika za zaštitu na radu u Društvu može pokrenuti 10% uposlenih radnika u pisanoj formi, ovjerene potpisima i JMBG-om dotičnih radnika. Inicijativa se dostavlja Poslodavcu u roku od 15 dana od donošenja ovog Ugovora.

Odluku o provedbi izbora za povjerenike za zaštitu na radu pravovaljano donosi skup radnika sukladno Zakonu o radu. Izbori se provode po postupku propisanom za izbor radničkih vijeća. Pravo da biraju i da budu birani imaju svi radnici Društva pri čemu se naročito vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti struka. Pravo na isto nemaju članovi Uprave i ovlaštenici za zaštitu na radu, nadređeni službenici i drugi poslovodni radnici, te radnici Službe zaštite na radu. Protek roka ne sprečava naknadnu inicijativu za izbor povjerenika za zaštitu na radu u Društvu ako se za to ostvare potrebni uvjeti.

Povjerenike zaštite na radu imaju pravo imenovati sindikati koji djeluju u Društvu. Pravo na imenovanje povjerenika za zaštitu na radu imaju sindikati koji Poslodavcu u roku od 15 dana od proteka roka iz stavka (1) ovog članka dostave pregled broja članova sindikata temeljenih na listama obračuna sindikalne članarine (LOD 240) iz prethodnog mjeseca, a koje će izraditi obračun plaća.

Ukoliko u Društvu djeluje više sindikata, pravo na imenovanje povjerenika za zaštitu na radu ima svaki sindikat razmjerno broju članova sindikata u Društvu. Pravo na broj povjerenika za zaštitu na radu koje imenuje sindikat određuje se izračunom na način:

– da se zbroji ukupan broj članova svih sindikata koji djeluju u Društvu, te se dobiveni zbroj podijeli sa ukupnim brojem povjerenika za zaštitu na radu

– broj članova pojedinog sindikata podijeli se sa rezultatom iz prethodne matematičke radnje, a dobiveni puni broj određuje koliko će povjerenika za zaštitu na radu imenovati dotični sindikat. Ukoliko je prva decimala u dobivenom broju veća od 5 dobiveni cijeli broj povjerenika uvećava se za 1.

Sindikati koji imaju većinsko članstvo u Društvu imaju pravo prvi imenovati povjerenike za zaštitu na radu sukladno broju članova sindikata.

Broj povjerenika za zaštitu na radu u izdvojenim mjestima rada ima ukupno 6 koji se biraju ili imenuju na sljedeći način:

1. Zagreb Istočni kolodvor, Varaždin
i zajednički poslovi Društva 1 povjerenik

2. Vrapče i Zagreb Zapadni kolodvor 1 povjerenik

3. Rijeka i Pula 1 povjerenik

4. Osijek 1 povjerenik

5. Slavonski Brod 1 povjerenik

6. Split, Ploče, Dubrovnik i Zadar 1 povjerenik

Ukupno Društvo: 6 povjerenika

Imenovanje koordinatora povjerenika za zaštitu na radu

Članak 171.

Koordinatora povjerenika za zaštitu na radu imenuje većinski sindikat u Društvu.

Ako su provedeni izbori, koordinatora povjerenika za zaštitu na radu biraju izabrani povjerenici zaštite na radu u Društvu, većinom glasova.

Pravo sindikata na imenovanje koordinatora za zaštitu na radu određuje se na osnovi pregleda broja članova sindikata i ostalih uvjeta propisanih ovim Ugovorom.

Radnici biraju ili sindikati imenuju povjerenike za zaštitu na radu za vrijeme trajanja ovog Ugovora.

Zadatak povjerenika za zaštitu na radu

Članak 172.

Zadatak povjerenika za zaštitu na radu je da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i mjera zaštite u radnoj sredini za koju je izabran.

Povjerenik za zaštitu na radu ima sljedeća prava i dužnosti:

– sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenju novih tvari u radni proces i poticanje na provođenje zaštite na radu u Društvu

– biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu

– izvještavati Službu zaštite na radu, te inspekciju rada o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik

– prisustvovati unutarnjim nadzorima radnika Službe zaštite na radu i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inž. zaštite na radu

– prisustvovati inspekcijskim nadzorima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor

– pozvati inspektora rada kada ocijeni kada su ugroženi život i zdravlje radnika, a Služba zaštite na radu ili odgovorna osoba to propušta ili odbija učiniti

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, te svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način

– obavještavati radnike o poduzetim mjerama za osiguranje zaštite na radu i zdravstvene zaštite.

O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati koordinatora povjerenika za zaštitu na radu i radničko vijeće Društva (odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća).

Povjerenik za zaštitu na radu dužan je kontinuirano obavještavati nadležne osobe o uočenim nepravilnostima u odvijanju procesa rada (opremljenost osobnim zaštitnim sredstvima, ispravnosti sredstava za rad, uvjetima rada, uočenim štetnostima i opasnostima po ljudsko zdravlje i sl.).

O svom radu, te uočenim nedostacima u radnom procesu povjerenik za zaštitu na radu vodi dnevnik rada (Z-4), a o provedenim pregledima obavezno ispunjava UPISNI LIST KNJIGE ZAPAŽANJA NEDOSTATAKA (Z-6).

Jedan primjerak obrasca (Z-6) o pregledu, obavezno dostavlja šefu Službe, koordinatoru povjerenika zaštite na radu i stručnjaku zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu za Društvo.

Zadatak koordinatora povjerenika za zaštitu na radu

Članak 173.

Zadatak je koordinatora povjerenika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na osiguravanju kvalitetnijih uvjeta rada i otklanjanja opasnosti i štetnosti po radnika u radnim procesima, te da prati primjenu propisa i mjera zaštite u radnoj sredini za koju je izabran.

Koordinator povjerenika za zaštitu na radu ako obavlja funkciju zaštite na radu pored zadataka iz ovog članka ima i sljedeća prava i dužnosti:

– pratiti provedbu općih načela zaštite na radu u Društvu

– sudjelovati u uređivanju i provedbi zaštite na radu putem odbora zaštite na radu temeljenih na procjenama opasnosti izrađenih za radna mjesta u Društvu

– sudjelovati u provedbi Programa osposobljavanja ovlaštenika za zaštitu na radu, te provedbu Programa osposobljavanja radnika za rad na siguran način u Pogonima za koje je nadležan

– pratiti da li su mjesta rada uredno označena znakovima sigurnosti kao i urednost i redovitost obavješćivanja radnika, povjerenika za zaštitu na radu i radničkog vijeća (sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća) o opasnostima i štetnostima na radnim mjestima i u radnoj okolini

– pratiti provođenje propisa kojima se reguliraju obveze Društva i radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada

– pratiti zaštitu mladeži, žena i radnika s umanjenom sposobnošću

– pratiti ispravnost objekata, strojeva i uređaja, te opremljenost radnika osobnim zaštitnim sredstvima i opremi za rad na siguran način

– pratiti provedbu obveza Društva spram radnika u radnim procesima s opasnim radnim tvarima

– pratiti provode li se ispitivanja radnog okoliša, te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima

– provodi kontrolu u pogonima koji obavljaju poslove na privremenim i zajedničkim privremenim radilištima da li su ista organizirana i sigurna sukladno Planu uređenja radilišta kojeg donosi Ministar nadležan za rad i Pravilima zaštite na radu Društva

– sudjeluje u provođenju propisanih mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja radnika

– prati redovitost osposobljavanja dijela radnika za pružanje prve pomoći, te opremljenost radnih prostora sa opremom za pružanje prve pomoći

– prati provedbu mjera zaštite nepušača i zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti

– sudjeluje u radu Odbora za zaštitu na radu kao njegov ravnopravan član

– koordinira rad povjerenika za zaštitu na radu u pogonima za koje je nadležan, kroz redovne sjednice i osobne kontakte te:

– inicira realizaciju nalaza povjerenika za zaštitu na radu upisanih u Dnevnik rada i Knjigu zapažanja nedostataka povjerenika za zaštitu na radu

– osigurava uvjete za nesmetani rad povjerenika za zaštitu na radu, te njihovo obrazovanje i stručno usavršavanje

– uz pomoć stručnjaka zaštite na radu, Službe za izobrazbu ili vanjskih institucija određuje godišnje programe osposobljavanja povjerenika za zaštitu na radu

– sudjeluje u radu inspektora rada za vrijeme nadzora procesa rada u pogonima, te prati realizaciju nalaza inspektora rada kao i provedbu obveza Društva spram tijela nadzora iz Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih akata.

– prati provedbu obveza Društva i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu

– prati urednost vođenja isprava i evidencija, a prema Zakonu o zaštiti na radu

– prati provedbu obveza i prava radnika propisana Zakonom o zaštiti na radu

– surađuje sa medicinom rada i nadležnim stručnjakom zaštite na radu

– prati evidenciju troškova nezgoda i nesreća na radu (Obrazac EL-8) za pogone za koje je nadležan, te izrađuje godišnje izvješće s kojim upoznaje Odbor ZNR i nadležnog nadređenog službenika – šefa službe.

Uvjeti za nesmetani rad povjerenika i koordinatora za zaštitu na radu

Članak 174.

Društvo je dužno povjereniku i koordinatoru za zaštitu na radu osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu. Povjerenik i koordinator povjerenika za zaštitu na radu ima pravo pristupa svim radnim mjestima i radnim prostorima u pogonima Društva za koje obnaša dužnost.

Članak 175.

Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo dio radnog vremena od 4 sata tjedno koristiti za obnašanje dužnosti, te pravo na naknadu plaće za to vrijeme kao da je radio.

Neposredni rukovoditelj dijela procesa rada u kojem je radnik povjerenik i koordinator volonter, dužan je osloboditi od rada povjerenika i koordinatora za zaštitu na radu u vrijeme kada radi poslove zaštite na radu, provodi međusobnu koordinaciju povjerenika, te surađuje sa inženjerom zaštite na radu, inspektorom rada i medicinom rada, sukladno stavku (1) ovog članka.

Članak 176.

Povjerenik i koordinator povjerenika za zaštitu na radu imaju pravo na oslobađanje od obveze obavljanja redovnog rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog osposobljavanja iz područja zaštite na radu (tečajevi, seminari i sl.) prema odluci Poslodavca. Ako se osposobljavanje obavlja izvan mjesta rada i mjesta stanovanja, povjerenik ili koordinator ima pravo na nalog za službeno putovanje s pravom na dnevnicu i troškove smještaja.

Članak 177.

Društvo je obvezno osigurati koordinatoru za zaštitu na radu adekvatno opremljen prostor za rad, te nesmetano korištenje ŽAT i HT linije kao i telefaksa. U slučaju kada sindikat imenuje koordinatora za zaštitu na radu, koordinator će za rad koristiti prostore sindikata koji ga je imenovao ako je Društvo dalo sindikatu opremljeni prostor za rad. Usluge tehničko-administrativno-stručnih poslova koordinator povjerenika za zaštitu na radu koristit će u Društvu u kojem djeluje na trošak poslodavca.

Povjerenik i koordinator za zaštitu na radu po potrebi koristi oglasne ploče i odgovarajući prostor radi obavještavanja radnika.

Članak 178.

Povjerenik i koordinator povjerenika izravno kontaktira ovlaštenike Poslodavca u Pogonu u kojem obnaša dužnost, u svezi primjedbi radnika i osobnih zapažanja vezanih za opasnosti i štetnosti po zdravlje radnika i provedbu mjera zaštite na radu.

Tijekom obnašanja dužnosti i godinu dana nakon prestanka iste, povjereniku i koordinatoru za zaštitu na radu ne može se bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikata:

– otkazati Ugovor o radu

– odrediti raspored na drugo radno mjesto ili kod drugog poslodavca

– smanjiti plaću

– pokrenuti protiv njega postupak za naknadu štete

– na drugi način dovesti u nepovoljniji položaj.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 179.

Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće ili dio poduzeća, na novog poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje je predmet prenošenja, kao i prava iz ovog Kolektivnog ugovora najmanje pet (5) godina od dana promjene statusa.

Prilikom pregovora oko sklapanja ugovora o statusnoj promjeni sa novim poslodavcem jedna od stranki u pregovorima obvezno su sindikati, potpisnici ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 180.

Ovaj Kolektivni ugovor se sklapa na razdoblje od pet (5) godina, osim Priloga I (Cijene sata rada po platnim razredima) i Priloga II (Cijene sata rada po radnim mjestima) II Dijela – Tarifnog dijela.

Cijena sata rada utvrđene Prilogom I i Prilogom II iz prethodnog stavka usklađivat će se, bez promjene Kolektivnog ugovora, s prosječnim indeksom potrošačkih cijena na malo krajem tekuće godine. Usklađivanje će se vršiti u jednakom iznosu za sva radna mjesta na sljedeći način: Prosječna masa bruto plaće za tekuću godinu (bez doprinosa na plaću) x prosječni indeks / broj radnika na kraju godine / 174 = iznos povećanja cijene sata rada.

Usklađivanje iz stavka 1. obavlja Poslodavac na temelju službenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku prvi mjesec nakon službene objave istih.

Članak 181.

Poslodavac će uskladiti svoje Pravilnike s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 30 dana od njegovog objavljivanja.

Doprinos solidarnosti

Članak 182.

Radnici koji nisu članovi sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti ugovorene Kolektivnim ugovorom (doprinos solidarnosti) u visini od 65% prosječne članarine sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora. Ovako dobiveni iznos dijeli se na sindikate potpisnike Kolektivnog ugovora u postotku koji je razmjeran broju članova pojedinog sindikata kod Poslodavca.

Radnici iz stavka 1. ovog članka će doprinos solidarnosti plaćati nakon provedenog referenduma sukladno Pravilima o provođenju referenduma i u slučaju pozitivnog opredjeljenja na referendumu.

Poslodavac je obvezan sukladno pozitivnom ishodu referenduma postupiti na način da pri prvoj isplati plaće uplati pripadajuća novčana sredstva iz stavka 1. ovog članka na račun sindikata koji su sklopili ovaj Kolektivni ugovor.

Poslodavac je obvezan sredstva doprinosa solidarnosti uplaćivati svakom sindikatu sukladno odlukama sindikata.

Poslodavac se obvezuje uplatiti novčana sredstva iz prethodnog stavka odvojeno od sindikalne članarine koju uplaćuje za članove sindikata.

Članak 183.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se izravno.

Poslodavac se obvezuje dati prednost u primjeni odredbama zakona i drugih propisa, ako su u njima pojedina prava radnika uređena na povoljniji način nego u ovom Kolektivnom ugovoru.

Članak 184.

Ovaj Kolektivni ugovor potpisuju ovlašteni predstavnici Poslodavca i sindikata kao pregovarači za zaključivanje Kolektivnog ugovora djelatnosti Društva AGIT d.o.o.

Ovom Kolektivnom ugovoru mogu pristupiti i drugi sindikati zastupljeni u Društvu koji nisu u pregovaračkom odboru, a nakon objave Kolektivnog ugovora.

Članak 185.

Poslodavac i Sindikati imenuju Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene.

Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene čini paritetni broj predstavnika Sindikata i predstavnika Poslodavca.

Članak 186.

Ovaj Kolektivni ugovor može se mijenjati i dopunjavati voljom ugovornih strana.

Svaka ugovorna strana može drugoj ugovornoj strani predložiti izmjenu i dopunu odredaba Kolektivnog ugovora, a druga ugovorna strana dužna se o prijedlogu očitovati u roku od 30 dana.

Izmjene i dopune stupaju na snagu i objavljuju se kao izvorni Kolektivni ugovor.

Članak 187.

Ovaj Kolektivni ugovor objavit će se u »Narodnim novinama«, stupa na snagu nakon provedenog referenduma, a primjenjuje se od 1. srpnja 2004. godine, odnosno na plaći za srpanj 2004. godine.

Članak 188.

Pregovore o obnovi ovog Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 189.

Stranke su suglasne da će se odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjivati nakon proteka vremena na koje je Kolektivni ugovor sklopljen, a sve do sklapanja novog, ali najduže 6 mjeseci.

 

Sindikat željezničara AGIT d.o.o.
Hrvatske

Branko Kreš, v. r. Biserka Robić, dipl. inž., v. r.
– predsjednica Uprave

Samostalni sindikat integralnog
transporta Hrvatske

Filip Vučetić, v. r.

Sindikat hrvatskih željezničara

Ivan Forgač, v. r.

zatvori
Kolektivni ugovor za AGIT d.o.o. –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !