Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za društvo Istra-promet d.o.o., Umag ("Narodne novine", br. XX/09)
označi tražene riječi printaj stranicu
100 19.08.2009 Kolektivni ugovor za društvo Istra-promet d.o.o., Umag

KOLEKTIVNI UGOVORI

2593

ISTRA-PROMET d.o.o. Umag, Joakima Rakovca 11, zastupan po Predsjedniku Uprave Sandro Markežić (u daljnjem tekstu: Poslodavac)

i

PREGOVARAČKI ODBOR SINDIKATA u sastavu:

Sindikat prometa i veza Hrvatske Zagreb, Fabkovićeva br. 1, zastupan po opunomoćenicima predsjednika Romanu Fabijančić i Vlajku Lazić (u daljnjem tekstu: Sindikat)

sklopili su dana 1. lipnja 2009. g. sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRUŠTVO ISTRA-PROMET d.o.o. UMAG

I. OPĆE ODREDBE

1. Predmet i svrha ugovora

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom reguliraju se međusobna prava i obveze potpisnika ovog ugovora.

Ovim ugovorom reguliraju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada između radnika i poslodavca, rješavanje međusobnih sporova, način vođenja pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora, poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada kao i ostala prava i obveze ugovornih strana, a sve sa svrhom unapređenja odnosa između poslodavca i radnika.

2. Primjena ugovora

Članak 2.

Ovaj ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske i važi za sve djelatnosti poslodavca i poslove koji se obavljaju u okviru tih djelatnosti.

Pod pojmom radnik, u smislu primjene ovog ugovora, podrazumijevaju se svi radnici zaposleni kod poslodavca, bez obzira jesu li radni odnos zasnovali na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i bez obzira jesu li u vrijeme sklapanja ovog ugovora bili u radnom odnosu kod poslodavca ili su kod poslodavca naknadno zasnovali radni odnos, kao i da li su članovi sindikata.

Na upravu poslodavca i direktore s kojima je poslodavac sklopio uz ugovor o radu i poseban tzv. menadžerski ugovor ovaj se kolektivni ugovor ne primjenjuje.

Ovaj ugovor se primjenjuje neposredno.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1. Sadržaj i vrijeme sklapanja ugovora o radu

Članak 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pisanom obliku koji sadrži najmanje sve uglavke propisane Zakonom. Umjesto pojedinih uglavaka koje predviđa Zakon o radu, može se u ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj ugovor ili akte društva koji uređuju ta pitanja.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. Provjera se može obaviti razgovorom, pismenim putem i drugačije.

Članak 4.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme radi:

– zamjene privremeno odsutnog radnika

– sezonskog posla

– privremenog povećanja opsega poslova

– obavljanja privremenih poslova koji nisu uobičajeni u redovitom poslovanju

– obavljanja drugih izvanrednih poslova koji su po svojoj prirodi ograničenog trajanja.

Poslodavac može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na istim poslovima u razdoblju ne dužem od tri godine ukoliko je to nužno zbog potrebe organizacije posla poslodavca.

Poslodavac može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za neprekinuto razdoblje duže od tri godine u slučaju zamjene privremeno odsutnog radnika.

Članak 5.

Prije stupanja radnika na rad poslodavac mora omogućiti upoznavanje radnika sa sadržajem kolektivnog ugovora kao i sadržajem ostalih akata poslodavca, kojima su uređena njegova prava i obveze.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 6.

Poslodavac će svojom odlukom utvrditi opće i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa, kao i mijenjati utvrđene uvjete (opće i posebne) za postojeća radna mjesta, ovisno o potrebama organizacije posla i uvođenju novog informacijskog sustava.

Prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik mora imati navršenih 18 godina života, odnosno za poslove vozača autobusa 21 godinu života.

3. Obveza poštivanja ugovora o radu

Članak 7.

Radnik je obvezan Ugovorom o radu preuzete obveze obavljati osobno, savjesno i stručno, prema uputama poslodavca odnosno ovlaštenih osoba poslodavca, a u skladu s vrstom i naravi posla.

Poslodavac je obvezan radniku dati posao, pobliže odrediti način i mjesto obavljanja posla, te osigurati uvjete za siguran rad, uz puno poštivanje privatnosti i dostojanstva radnika, sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca.

4. Mjesto rada

Članak 8.

Poslodavac zbog potreba organizacije posla može radniku odrediti i različito mjesto rada od onog navedenog u ugovoru o radu, u kojem slučaju mu je dužan platiti troškove stanovanja i putne troškove od mjesta rada do stalnog mjesta stanovanja i obrnuto jednom tjedno.

Ukoliko je različito mjesto rada iz stavka 1. ovog članka u okviru 50 km od prebivališta radnika, radniku pripadaju samo troškovi prijevoza, a isključene su dnevnice i terenski dodatak, u oba slučaja.

Raspored iz prethodnih stavaka ovog članka bez pismenog pristanka radnika ne može se odrediti kod sljedećih radnika:

– trudnici

– majci s djetetom do 5 godina starosti

– majci s dvoje ili više djece do 14 godina starosti

– samohranom roditelju s djetetom do 10 godina starosti

– majci ili samohranom roditelju s hendikepiranim djetetom ili djetetom kojem je potrebna povećana njega

– invalidnom radniku

– predsjedniku radničkog vijeća

– sindikalnom povjereniku.

5. Probni rad

Članak 9.

Prilikom svakog sklapanja ugovora o radu ugovorit će se probni rad. Probni rad se određuje u trajanju od 6 mjeseci.

Iznimno se probni rad može ugovoriti i u trajanju kraćem od onog naznačenog u stavku 1. ovog članka o čemu će odluku donijeti poslodavac za svaki konkretan slučaj zasebno, poglavito u slučaju sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

Za vrijeme trajanja probnog rada, radnika prati i ocjenjuje njegov neposredni rukovoditelj.

Ocjenu radnika za vrijeme probnog rada mora se radniku priopćiti prije isteka probnog rada. Negativna ocjena znači ujedno i raskid radnog odnosa istekom otkaznog roka od 7 dana od dana primitka odluke Uprave Društva. Ako radniku do isteka posljednjeg dana probnog rada nije priopćena negativna ocjena, smatra se da je zadovoljio na radu i da je radni odnos zasnovao na ugovorom o radu ugovoreno vrijeme.

6. Stručno usavršavanje za rad

Članak 10.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s potrebama posla, obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan zbog potreba posla obrazovati se, stručno se osposobljavati i usavršavati za rad.

Tijekom obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, uređuju se posebnim ugovorom sukladno ovom ugovoru i aktima Društva.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. Radno vrijeme

Članak 11.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme poslodavac će rasporediti prema potrebama registrirane djelatnosti.

Članak 12.

Početak i završetak radnog vremena, uključujući i vrijeme trajanja odmora tijekom rada (stanka), te dnevni i tjedni raspored radnog vremena i njegovo trajanje određuje poslodavac pisanom odlukom.

Članak 13.

Puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tijekom kalendarske godine tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim vremenskim razdobljima kraće, s tim da prosječno radno vrijeme godišnje ne prijeđe puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Za poslove sezonske naravi, preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 60 sati tjedno.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnike o preraspodjeli radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed.

Nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tijekom kalendarske godine. Ukoliko radnik s nepunim radnim vremenom radi kod dva ili više poslodavaca potreban je njegov pristanak za rad u preraspodijeljenom radnom vremenu.

Osobe iz članka 15.#clanak15 st. 3. ovog ugovora mogu raditi u preraspodijeljenom punom radnom vremenu ukoliko dadu pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Članak 14.

Ako potrebe poslodavca, priroda i opseg posla odnosno organizacija poslodavca to zahtijeva, ugovor o radu s radnikom može se sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

Radnik koji je sklopio ugovor o radu na nepuno radno vrijeme manje od 6 sati dnevno sudjeluje u pravima s osnova radnog vremena srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim sljedećih prava:

– duljine odmora između dva uzastopna radna dana,

– duljine tjednog odmora,

– primitak u naravi.

Članak 15.

Poslodavac može uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe.

Prekovremeni rad ne smije se narediti radniku kojem je to po zakonu zabranjeno.

Za prekovremeni rad radnice – trudnice, majke s djetetom do tri godine i samohranog roditelja do šest godina starosti potrebna je njihova pismena suglasnost.

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik je obvezan raditi prekovremeno najviše do 10 sati tjedno.

O hitnom prekovremenom radu poslodavac je dužan izvijestiti radnika najkasnije jedan dan unaprijed. U slučajevima kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatniju materijalnu štetu i zamjene radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju, i u drugim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

2. Odmori

Članak 16.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, što se uračunava u radno vrijeme.

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu manje od 6 sati dnevno nema pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, niti se ista uračunava u radno vrijeme.

Ugovorom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada (stanke) radnika koji rade na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora.

Članak 17.

Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom.

Kada je prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, korištenje dana neiskorištenih tjednih odmora mora mu se omogućiti tijekom tekućeg mjeseca.

Članak 18.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na kojeg radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog stavkom 1. ovog članka, odredit će se Pravilnikom o radu.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, plaćeni dopust, blagdani, neradni dani određeni zakonom i subote, te razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

U slučaju kada radnik prekine korištenje godišnjeg odmora zbog privremene nesposobnosti za rad, po isteku iste mora se vratiti na rad i ne smije svojom voljom nastaviti koristiti započeti, a neiskorišteni godišnji odmor.

Članak 19.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora.

Radnici koji se žele koristiti svojim pravom da godišnji odmor koriste u dva dijela, obvezni su o tome obavijestiti poslodavca. U obavijesti mogu predložiti i vrijeme kada žele koristiti godišnji odmor, o čemu će poslodavac, ako to organizacija rada omogućava, voditi računa.

Ako radnik želi koristiti godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. U slučaja da radnik ne iskoristi broj dana godišnjeg odmora iz stavka 3. ovog članka u kalendarskoj godini za koju je ostvario pravo na godišnji odmor, odnosno ne iskoristi preostali (drugi) dio godišnjeg odmora do 30. lipnja iduće godine, gubi pravo na godišnji odmor.

Radnici koji žele koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji dužni su obavijestiti poslodavca tri dana prije početka korištenja istog.

U toku godine može se odstupiti od plana korištenja godišnjeg odmora ukoliko je to uvjetovano potrebama organizacije rada, odnosno potrebama radnika koje se mogu uskladiti s potrebama procesa rada.

3. Dopusti

Članak 20.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), i to:

– sklapanja braka 3 dana

– rođenja djeteta 3 dana

– smrti bračnog druga, osobe koja
s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici,
djeteta (bračnog, izvanbračnog i usvojenog),
roditelja i posvojitelja 5 dana

– smrti brata, sestre, roditelja bračnog druga 3 dana

– smrti djeda i bake, te osobe s kojom
se živi u zajedničkom kućanstvu 1 dan

– teže bolesti i nesreće roditelja, djece,
supruga ili supruge 2 dana

– dobrovoljni davatelj krvi 1 dan

– polaganje stručnog ispita, stručnog
osposobljavanja i usavršavanja te
obrazovanja za potrebe radničkog vijeća
ili sindikalnog rada 2 dana

– elementarne nepogode 4 dana.

Članak 21.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana godišnje ukoliko izostanak istog ne remeti proces rada u slučajevima:

– teže bolesti člana uže obitelji

– njega člana obitelji koja nije medicinski indicirana

– liječenja na vlastiti trošak

– izgradnje ili adaptacija kuće ili stana

– odlaska na duže putovanje u zemlji i inozemstvu

– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak.

Ako to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti i u trajanju dužem od 30 dana, ali najduže tri mjeseca.

IV. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 22.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima, te naravi posla koji obavlja.

Članak 23.

Pri ustrojstvu rada poslodavac će se pridržavati načela o:

– prosudbi i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,

– prilagođavanju rada pojedinih radnika glede oblikovanja rada, izbora opreme i načina rada, te potrebe otklanjanja štetnih utjecaja,

– prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline,

– davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti.

Pri planiranju i uvođenju novih tehnologija, kao i u svezi izbora opreme, te uvjeta rada i radne okoline koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac će se savjetovati sa stručnjakom zaštite na radu Društva.

Članak 24.

Poslodavac će sukladno propisima o zaštiti na radu, uz suglasnost stručnjaka zaštite na radu imenovati jednog ili više radnika za obavljanje poslova zaštite i sprečavanja opasnosti na radu, kao i koristiti se uslugama vanjskih službi ili osoba, prema potrebama.

Poslodavac je dužan ustrojiti mjere zaštite od požara, pružanja prve pomoći i osiguranje mjera pomoći za evakuaciju u slučajevima ozbiljne i moguće opasnosti.

Radnik, koji u slučaju ozbiljne i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, osim u slučaju kada je po pravilima struke dužan izložiti se opasnosti, ne smije biti u nepovoljnijem položaju zbog svojeg postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih neopravdanih posljedica.

Članak 25.

Poslodavac će se savjetovati s predstavnicima radnika (radničkim vijećem i povjerenikom radnika za zaštitu na radu) o mjerama koje negativno utječu na sigurnost i zdravlje radnika, o imenovanju odgovornih radnika za poslove zaštite i prevencije, o pitanjima u svezi s obvezom obavješćivanja predstavnika radnika, o radu odgovornih radnika za zaštitu i prevenciju i o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite na radu.

Predstavnici radnika imaju pravo tražiti od poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

Članak 26.

Poslodavac ima obvezu osigurati svakom radniku odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao kada:

– radnika prima na posao

– radnika premješta na drugi posao,

– uvodi novu radnu opremu,

– uvodi novu tehnologiju.

Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret poslodavca.

Članak 27.

Radnik je obvezan:

– prilikom zasnivanja radnog odnosa, a prije potpisivanja ugovora o radu, na zahtjev i trošak poslodavca podvrći se liječničkom pregledu kod ustanove s kojom poslodavac ima sklopljen ugovor o pružanju takvih vrsta usluga. U slučaju pozitivnog liječničkog nalaza radnik je obvezan raditi najmanje mjesec dana kod poslodavca, a u protivnom troškove liječničkog pregleda snosi sam;

– pridržavati se početka i završetka radnog vremena utvrđenog odlukom Poslodavca. Početkom radnog vremena smatra se vremenom kada radnik mora biti nazočan na radnom mjestu, te spreman za početak rada. Napuštanje mjesta rada dopušteno je samo uz znanje i dozvolu neposrednog rukovoditelja.

– raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;

– na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada;

– održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju zaštitne i kontrolne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;

– upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika;

– upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš;

– ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način;

– pridržavati se akta Društva o zaštitnoj i službenoj odjeći;

– podvrgnuti se provjeri od poslodavca ovlaštenih djelatnika je li pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;

– pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od poslodavca, u rokovima koje odredi poslodavac u dogovoru sa službom medicine rada;

– pridržavati se akata, uputstava i okružnica poslodavca neophodnih za rad;

– obavijestiti poslodavca o osobnim statusnim promjenama utvrđenim propisima o evidencijama u oblasti rada, a prvenstveno o svojoj posljednjoj adresi stanovanja snoseći sve posljedice koje proizlaze iz ove obveze.

V. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU

Članak 28.

Poslodavac je dužan radniku za njegov izvršeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

– umnoška koeficijenta složenosti radnog mjesta i osnovice za obračun osnovne bruto plaće utvrđene člankom 30. ovog Kolektivnog ugovora

– stalnog mjesečnog dodatka na plaću koji je jednak za sve radnike (stalni mjesečni dodatak, dnevnice i terenski dodatak se isključuju)

– dodatka na plaću za radni staž

– uvećanja plaće odnosno umanjenja plaće po osnovi vrijednosti boda organizacione cjeline ili poslovne jedinice

– uvećanja plaće odnosno smanjenja plaće po osnovi rezultata rada radnika (individualni stimulativni dodatak).

1. Osnovna bruto plaća

Članak 29.

Osnovna bruto plaća radnika za puno radno vrijeme na poslovima na kojima radnik radi prema opisu radnog mjesta, predstavlja umnožak bruto osnovice za najjednostavnije poslove i koeficijenta složenosti radnog mjesta.

Koeficijent složenosti poslova i radnih zadataka za svako radno mjesto utvrđeni su u Tarifnom prilogu koji je sastavni dio ovog kolektivnog ugovora.

Odnos između osnovne bruto plaće najniže i najviše vrednovanih poslova ne može biti manji od 1:3,5.

Članak 30.

Osnovica za obračun osnovne bruto plaće iznosi 1.500,00 kuna, i ista se množi s koeficijentom složenosti radnog mjesta koji je utvrđen u prilogu br. 1. ovog kolektivnog ugovora Tarifnim razredima.

Radniku se ne može isplatiti bruto plaća za puno radno vrijeme u iznosu manjem od onog propisanog Odlukom ministra rada i socijalne skrbi o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće.

2. Stalni mjesečni dodatak

Članak 31.

Stalni mjesečni dodatak na osnovnu plaću iznosi 400,00 kuna bruto. Stalni mjesečni dodatak, dnevnice i terenski dodatak se međusobno isključuju.

3. Dodatak na radni staž

Članak 32.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Pravo na povećanje plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca.

4. Vrijednost boda

Članak 33.

Vrijednost boda utvrđuje Uprava Društva uz suglasnost Sindikata temeljem ostvarenih rezultata poslovanja organizacijske cjeline, poslovne jedinice odnosno društva u cjelini.

Vrijednost boda ne može biti manja od 0,9.

5. Individualni stimulativni dodatak ili odbitak

Članak 34.

a) po odluci Uprave Društva a na prijedlog rukovoditelja organizacione cjeline ili poslovne jedinice radniku se može isplatiti stimulativni dodatak na osnovnu plaću u visini do 30%.

b) po odluci Uprave Društva a na prijedlog rukovoditelja organizacione cjeline ili poslovne jedinice radniku se može obračunati odbitak od plaće u visini do 20%, u skladu s Pravilnikom o radu.

6. Dodaci na plaću

Članak 35.

Osnovna plaća radnika povećava se u sljedećim uvjetima:

a) za rad noću (od 22 do 6 h) 30%

b) za rad u dane tjednog odmora 35%

c) za rad u dane blagdana i neradnih dana
utvrđenih zakonom 50%

d) za rad duži od punog radnog vremena
(prekovremeni rad) po pismenom
nalogu rukovoditelja 35%

e) za dvokratni rad i rad u II. smjeni
(osim vozača u međugradskom,
međunarodnom i povremenom prijevozu) 10%

Rad u II. smjeni počinje nakon 12 sati

f) za rad voznog osoblja u lokalu, kada se
zbog režima vožnje ostvaruju 2 i više
prekida dužih od jednog sata između
dvije linije, a dnevna zauzetost je duža
od 10 sati (tzv. lomljeno radno vrijeme)
osnovna plaća za efektivne sate povećava se za 20%

g) vozaču koji pored redovnog radnog
zadatka izvrši i neku drugu dodatnu
vožnju osnovna plaća za dodatno
izvršeni zadatak povećava se za 20%

Ovo se uvećanje vozaču priznaje uz ispunjenje dva uvjeta:

– da je redovnim dnevnim zadatkom ostvario najmanje 8 sati rada

– da je unaprijed utvrđen dnevni obrtaj vozila (raspored po linijama)

h) ukoliko vozač upravlja zglobnim autobusom,
osnovna plaća povećava se za 40%

i) vozačima za rad iznad utvrđenih mjesečnih
norma sati (vrijeme vožnje, rad u radioni,
godišnji odmor, privremena nesposobnost
za rad, državni blagdani, plaćeni dopust) 35%

j) rad vozača na povremenom prijevozu 15%.

Dodaci iz ovog članka obračunavaju se na sate vožnje i plaćenu stanku, osim za dodatak ad g) dodatna vožnja.

Dodatak iz ad a) noćni rad, osim na sate vožnje i plaćenu stanku obračunava se i na pripremu i raspremu, ukoliko se uklapa u interval od 22 sata do 6 sati.

Članak 36.

Radniku koji obavlja mjenjačke poslove, pripada dodatak na plaću u visini od 0,1% ostvarenog bruto prometa s tim, da dodatak po ovoj osnovi ne može iznositi više od 15% za redovan rad.

Članak 37.

Predstavnicima koji su dislocirani od sjedišta Društva odnosno poslovne jedinice, zbog nereguliranog radnog vremena, može se odobriti dodatak koji ne može iznositi više od 20% na osnovnu plaću.

Odluku o dodatku donosi Uprava Poslodavca.

Članak 38.

U slučajevima:

a) redovnog ili preventivnog tehničkog pregleda vozaču se priznaje 25,00 kuna bruto;

b) članu posade koji obavi čišćenje i pranje vozila, gdje isto nije organizirano priznaje se dodatak od 55,00 kn bruto;

c) za prenošenje prtljage od vlaka, broda ili aviona do autobusa odnosno obratno, ako je to s korisnikom prijevoza posebno ugovoreno i naplaćeno, voznom osoblju pripada naknada od 1,00 kn po putniku.

d) vozačima na linijama od naplaćene prtljage priznat će se 10% bruto na ime provizije, za dvojnu posadu iznos se dijeli u omjeru 50/50%.

7. Rokovi i razdoblja isplate plaća

Članak 39.

Plaća se u pravilu isplaćuje nakon obavljenog rada, jedan put u mjesecu, u novcu.

Plaća se isplaćuje najkasnije do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Radniku se prilikom isplate plaće uručuje obračun, uz potvrdu o primitku od strane radnika.

Ukoliko poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili naknadu plaće ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće ili naknade plaće radniku uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.

8. Naknada plaće

Članak 40.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca u sljedećim slučajevima:

– korištenja godišnjeg odmora

– korištenja plaćenog dopusta (članak 20.#clanak20 ovog ugovora)

– blagdana i neradnih dana određenih zakonom

– odsutstva s rada zbog obveze u pričuvnom sastavu HV-a temeljem vjerodostojne isprave

– za vrijeme otkaznog roka.

Članak 41.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini od 80% prosječne plaće isplaćene radniku u 6 mjeseci prije odlaska na bolovanje.

Radniku za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu pripada naknada plaće u 100%-tnom iznosu od prosjeka plaće isplaćene radniku u šest mjeseci prije bolovanja.

VI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Dnevnice i terenski dodatak

Članak 42.

Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji ili inozemstvu ima pravo na dnevnicu.

Vozno osoblje ostvaruje pravo na terenski dodatak po satu izbivanja.

Iznosi dnevnica i terenski dodatak po satu izbivanja definirani su Pravilnikom o radu.

2. Troškovi prijevoza na službenom putovanju

Članak 43.

Radniku se priznaju troškovi prijevoza na službenom putovanju uz predočenje vozne karte.

3. Trošak hotelskog smještaja

Članak 44.

Radnik ima pravo na naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu III. kategorije (tri zvjezdice), a u iznimnim slučajevima Poslodavac može odobriti i korištenje hotela više kategorija.

Poslodavac se obvezuje radnicima na poslovima vozača autobusa za potrebe održavanja redovnih linija poslodavca osigurati primjereni smještaj.

4. Troškovi prijevoza na posao i s posla

Članak 45.

Radniku se priznaju troškovi prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometnim sredstvom prema cijeni pojedinačno kupljene karte izvan vozila (povratna), ali maksimalno do 800,00 kn.

Iznimno od stavka 1. ovog članka:

– vozačima za dolazak na prvu liniju ili odlazak s posljednje linije, čija je adresa stanovanja (posljednja prijavljena u službi kadrovskih i općih poslova) udaljena više od 1 km od mjesta rada, a nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoznog sredstva, priznaju se troškovi prijevoza prema cjeniku poslodavca po cijeni pojedinačno kupljene dnevne putne karte (povratne) na udaljenosti od 10 km ovisno o stvarno prijeđenoj kilometraži, ali maksimalno do 1.100,00 kn;

– rukovoditelj organizacijske cjeline je obvezan organizirati rad na način da prilagodi radno vrijeme mogućnosti korištenja javnog prometnog sredstva, a da time ne remeti proces rad organizacijske cjeline.

5. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

Članak 46.

Predsjednik uprave ili osoba koju on ovlasti može odobriti radniku korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

U tom slučaju radniku će se nadoknaditi troškovi u visini iznosa predviđenog važećim zakonskim propisima.

6. Otpremnina za umirovljenje

Članak 47.

Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima.

Radniku će se isplatiti i iznos od 250,00 kn bruto za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

7. Otpremnine radi poslovno uvjetovanih otkaza

Članak 48.

Otpremnina radi poslovno uvjetovanog otkaza isplaćivat će se u skladu s odredbama važećeg Zakona o radu.

8. Potpore

Članak 49.

Radnik i njegova obitelj imaju pravo na potporu u sljedećim slučajevima:

– smrt radnika 7.500,00 kn

– smrt člana uže obitelji
(supružnika, djeteta, roditelja) 3.000,00 kn

– nastanak invalidnosti radnika – jednokratno 2.500,00 kn

– bolovanje u neprekidnom trajanju dužem
od 90 dana, jednom u tijeku 12 mjeseci,
pod uvjetom da radnik nije pod
otkaznim rokom 2.500,00 kn

– nabavka medicinskih pomagala i lijekova
(godišnje), prema odluci poslodavca 2.500,00 kn.

9. Jubilarne nagrade

Članak 50.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim propisima za neprekidan radni staž navršen kod poslodavca za:

– 10 godina

– 15 godina

– 20 godina

– 25 godina

– 30 godina

– 35 godina

– 40 godina.

Radnik gubi pravo na isplatu jubilarne nagrade iz prethodnog stavka ovog članka, ukoliko je uvjete za isplatu iste stekao za vrijeme otkaza ugovora o radu izrečenog mu zbog njegova skrivljenog ponašanja.

10. Poklon djeci i prigodne nagrade

Članak 51.

Radnik može od poslodavca primiti dar za dijete koje do 31-og prosinca tekuće godine nije navršilo 15 godina starosti i to do iznosa koji je kao neopoziv utvrđen važećim zakonskim propisima, a prema odluci poslodavca.

Radnik može od poslodavca primiti prigodnu nagradu (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim zakonskim propisima sukladno odluci poslodavca, srazmjerno vremenu provedenom na radu kod poslodavca u tekućoj godini (1/12 za navršenih mjesec dana rada).

Prigodna nagrada i dar za dijete neće se isplatiti radniku koji je na otkaznom roku i za vrijeme otkaznog roka ne radi ili je s Poslodavcem u sudskom sporu.

Naknada za godišnji odmor isplatit će se u cijelosti radniku kada započne koristiti godišnji odmor. U slučaju raskida ugovora o radu do kraja godine za koju je radniku isplaćena naknada u cijelosti isti je obvezan društvu vratiti srazmjerni iznos isplaćene mu naknade za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.

Svakom radniku može se osigurati primitak u naravi do iznosa koji je kao neoporeziv utvrđen važećim zakonskim propisima, prema odluci poslodavca.

VII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 52.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika;

2. istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;

3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja;

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad;

5. sporazumom radnika i poslodavca;

6. otkazom radnika ili poslodavca;

7. odlukom nadležnog suda.

VIII. OTKAZ UGOVORA O RADU I ZAŠTITA RADNIKA

1. Otkaz ugovora o radu

Članak 53.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.

U slučaju redovitog otkaza poslodavca radniku otkazni rok ovisi o radnom stažu kod istog poslodavca i sukladan je onom propisanom važećim Zakonom o radu.

Poslodavac će radniku otkazati ugovor o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa prospisanih važećim propisima Republike Hrvatske i važećim aktima Poslodavca.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od 30 dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

2. Zaštita radnika

Članak 54.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 dana od dana saznanja za povredu prava odnosno u roku 15 dana od dana primitka odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa radnika neposredno se uručuju radniku putem neposrednog rukovoditelja u zatvorenoj omotnici s povratnicom, a ako to nije moguće dostavljaju se preporučenom pošiljkom na posljednju adresu o kojoj je radnik obavijestio poslodavcu. Ukoliko radnik odbije primitak preporučene pošiljke na svojoj posljednjoj prijavljenoj adresi poslodavcu, ili pismeno – pošiljka bude vraćena poslodavcu s napomenom da je radnik obaviješten o prispjeću istog ali ga nije preuzeo, pismeno će se izvjesiti na oglasnu ploču Društva i smatrat će se da je dostava uredno izvršena.

Zaštitu svojeg prava radnik ne može ostvarivati pred sudom ako ostvarenje iste nije prethodno tražio od poslodavca.

Članak 55.

U slučaju da je radnik privremeno nesposoban za obavljanje poslova iz ugovora o radu poslodavac će ga za to vrijeme u skladu s mogućnostima nastojati zaposliti na drugim poslovima.

Ukoliko poslodavac nema mogućnosti osobu iz stavka 1. ovog članka zaposliti na drugim poslovima unutar Društva istu može rasporediti na čekanje, u kojem slučaju će radniku biti isplaćena osnovna plaća umanjena za 20%, do uklanjanja privremene nesposobnosti za rad odnosno do donošenja rješenja nadležne invalidske komisije o nesposobnosti radnika.

IX. NAKNADA ŠTETE

Članak 56.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Članak 57.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 58.

Postojanje štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, te tko ju je učinio utvrđuje osoba ovlaštena od strane Poslodavca koja vodi stegovne postupke.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili tržne vrijednosti stvari, procjenom vrijednosti oštećene stvari, koju vrši komisija imenovana od strane poslodavca.

Članak 59.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, prema posebnoj odluci poslodavca, sukladno aktima Društva.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.

X. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 60.

Radnik za vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca nema pravo obavljati poslove za svoj ili tuđi račun koji su konkurentni s djelatnošću poslodavca.

Radnik nema pravo u prostorijama poslodavca obavljati poslove u svoje ime i za svoj račun trećim osobama koristeći se sredstvima poslodavca.

Radnici su dužni čuvati poslovnu tajnu.

Nepridržavanje odredbi ovog članka predstavlja temelj za prestanak radnog odnosa, primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radu.

XI. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 61.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu s međunarodnim konvencijama, Zakonom o radu i sindikalnim pravilima. Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslodavcu.

Članak 62.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i 6 mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu, rasporediti ga na drugo radno mjesto, niti ga na bilo koji način dovesti u manje povoljan ili podređen položaj.

Poslodavac će omogućiti jednom sindikalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaće kao da radi, radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, tečajevima osposobljavanja, seminarima, kongresima, skupštinama ili konferencijama i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti godišnje. Povjereniku radnika za zaštitu na radu omogućit će se da izostane s rada 30 minuta godišnje uz naknadu plaće kao da je radio zbog aktivnosti na provođenju Zakona o zaštiti na radu i osposobljavanju za obavljanje tih aktivnosti i to trideset minuta za svakog radnika godišnje.

Članak 63.

Poslodavac će primiti i saslušati sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika sindikata na njegovo traženje ili po dogovoru.

Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti rad radi ostvarivanja prava na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata.

Stavove i prijedloge sindikata poslodavac će razmotriti i o njima se izjasniti u primjerenom roku.

Članak 64.

Poslodavac će za potrebe sindikata osigurati obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista, uz suglasnost radnika člana sindikata danu u pristupnici kod učlanjenja u sindikat. Povjerenik Sindikata će o tome pristanku pismeno izvijestiti obračunsku službu poslodavca.

Poslodavac će za potrebe sindikata koji ima najmanje 10% članova u odnosu na ukupan broj zaposlenih radnika u Društvu osigurati odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata.

Članak 65.

Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti, sazna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, dužna je takvu tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.

Neovlašteno priopćavanje poslovne, službene ili druge zakonom zaštićene tajne predstavlja tešku povredu ovog kolektivnog ugovora i radne obveze radnika, zbog koje radniku može prestati radni odnos.

XII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH SPOROVA

Članak 66.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog ugovora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 67.

Postupak mirenja provodi osoba koju potpisnici ovog ugovora izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće, a vodi se pri Županijskom uredu Županije istarske nadležnom za poslove rada ili koji sporazumno odrede (miritelj).

Članak 68.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku 15 dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada.

Članak 69.

U postupku mirenja miritelj će ispitati navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će i potrebne obavijesti i saslušati stranke, te će sastaviti pismeni prijedlog nagodbe.

Članak 70.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog nagodbe miritelja.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe, odnosno nije uspjelo ako bilo koja ugovorna strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspješnim.

Postignuta nagodba u smislu prethodnog stavka ovog članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, te je njegov sastavni dio, i dopunjuje odnosno mijenja njegove odredbe.

Članak 71.

Ako je mirenje neuspješno, strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Arbitraža ima pet članova i isto toliko zamjenika. Svaka strana imenuje dva člana i njihove zamjenike. Predsjednika i njegova zamjenika obje strane određuju sporazumno.

Postupak pred arbitražom ugovorne strane mogu odrediti posebnim pravilnikom.

Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele stranke u sporu.

Arbitraža je odluku dužna donijeti u roku 30 dana od dana kada je imenovana, te ista mora biti obrazložena, i protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

XIII. ŠTRAJK

Članak 72.

Ako postupak mirenja ne uspije, a nije postignut sporazum da se rješavanje kolektivnog radnog spora povjeri arbitraži, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova ili zbog neisplate plaće odnosno naknade plaće u roku od 30 dana od dana dospijeća.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat je dužan pridržavati se odredbi ovog kolektivnog ugovora o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka, a to su:

Sve linije koje završavaju započeti posao prije štrajka vraćaju se u domicil po završetku posla.

Štrajk se odvija u III faze.

I. faza – poslovi koji se ne smiju prekidati – trajanje faze 7 dana.

1. međunarodne autobusne linije,

2. međužupanijske autobusne linije,

3. prijevozi koji se obavljaju temeljem sklopljenih ugovora s Ministarstvom obrane, Županijama i Gradovima – prijevoz učenika osnovnog i srednjeg obrazovanja,

4. prometni ured

5. autobusni kolodvori i prodajna mjesta

– 1 prodavač putnih karata po smjeni

– 1 informater po smjeni

– 1 prometnik po smjeni

6. stručne službe

– rukovoditelji

II. faza – poslovi koji se ne smiju prekidati trajanje od 8 do 14 dana.

1. međunarodne linije

2. međužupanijske linije

3. županijske linije

4. ugovoreni poslovi sa županijama i gradovima za prijevoz učenika osnovnog i srednjeg obrazovanja.

5. prometni ured

6. autobusni kolodvori i prodajna mjesta

– 1 prodavač putnih karata po smjeni

– 1 informater po smjeni

– 1 prometnik po smjeni

7. stručne službe.

III. faza – nakon 14. dana generalni štrajk.

Članak 73.

Štrajk ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora, o kojem su se stranke sporazumjele.

Štrajk se mora najaviti u pismenom obliku s naznakom razloga za štrajk, mjesta, dana i vremena početka štrajka.

Članak 74.

Za vrijeme mirnog rješavanja kolektivnog spora, arbitraže i štrajka poslodavac ne smije zapošljavati nove radnike.

Članak 75.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 76.

Najkasnije na dan najave štrajka Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada.

Članak 77.

Poslodavac pridržava pravo isključenja radnika s rada sukladno članku 221. Zakona o radu.

Članak 78.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću osim doplatka za djecu mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 79.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 80.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovog ugovora ne predstavlja povredu radne obveze.

Članak 81.

Ugovorne strane su suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovog ugovora, pravilima Sindikata odnosno Zakona o radu.

Članak 82.

Ukoliko zbog štrajka dužeg od 5 dana budu poništene dopusnice za obavljanje međunarodnog, međužupanijskog i županijskog linijskog cestovnog prometa, temeljem odredbi članka 29. stavak 1. podstavak 5. i članka 57. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, poslodavac će utvrditi višak radnika i pokrenuti postupak otkaza ugovora o radu s istima.

XIV. SOCIJALNI MIR

Članak 83.

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu u skladu sa Zakonom o radu, Ustavom RH i konvencijama Međunarodne organizacije rada.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ovog kolektivnog ugovora, te spriječavalo i otežavalo njegovu provedbu.

Članak 84.

Za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora ugovorne stranke će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajkova, lock outa i dr.) kao i medijskih istupa, uz uvjet da se njegove odredbe obostrano poštuju i primjenjuju u cijelosti.

Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočinjanje kolektivnih pregovora radi njihova uređenja, niti na postupanje stranaka ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih sporova predviđenog ovim ugovorom.

XV. TUMAČENJE I PRAĆENJE OVOG UGOVORA

Članak 85.

Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora ugovorne strane suglasno imenuju komisiju od četiri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.

Za Poslodavca su to Sandro Markežić i Višnja Dedić, za Pregovarački odbor sindikata su to Romano Fabijančić i Vlajko Lazić.

Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju nemogućnosti donošenja odluke većinom glasova stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 86.

Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 1. lipnja 2009. godine, a bit će objavljen u skladu s člankom 209. Zakona o radu.

Članak 87.

Ovaj ugovor zaključuje se na vrijeme od dvije godine i važi do 31. svibnja 2011. godine, osim za članke 30. i 33. o kojima ugovorne strane mogu pregovarati i mijenjati ih u bilo kojem trenutku važenja ugovora.

Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da će u slučaju poremećaja na tržištu na kojem Poslodavac djeluje usred povećanja cijena ulaznih troškova (povećanja cijena nafte, valutnog tečaja EUR u odnosu na kunu i dr.) i prije isteka roka na koji je ovaj ugovor zaključen dogovoriti promjenu visine najniže plaće odnosno istu smanjiti radi financijske stabilnosti i sigurnosti Poslodavca.

Članak 88.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni u roku 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

Članak 89.

Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok je 30 dana od dana dostave otkaza drugoj ugovornoj strani.

Razlozi za otkaz ovog ugovora su:

1. nemogućnost njegova ispunjenja

2. promijenjene okolnosti.

Članak 90.

Pregovore o obnovi ovog ugovora ugovorne strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen. Ukoliko ugovorne strane u roku 30 dana ne obnove ovaj ugovor stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

Članak 91.

Nakon sklapanja ovog kolektivnog ugovora Poslodavac će prema potrebi prilagoditi Pravilnik o radu ovim kolektivnim ugovorom.

Članak 92.

Svaka ugovorna strana snosi svoje troškove u svezi ovog ugovora.

Sindikat prometa i veza
Podružnica Istra-promet
(Stjepan Lisičak)
po punomoći:
Romano Fabijančić, v. r.

Istra-promet d.o.o., Umag
Predsjednik Uprave
Sandro Markežić, v. r.

zatvori
Kolektivni ugovor za društvo Istra-promet d.o.o., Umag
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !