Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za Hrvatsku elektroprivredu d.d. – (“Narodne novine”, br. XX/02.)
označi tražene riječi printaj stranicu
75 28.6.2002 Kolektivni ugovor za Hrvatsku elektroprivredu d.d.

KOLEKTIVNI UGOVORI

1234

Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 i Hrvatski elektrogospodarski sindikat HEP-a d.d. – HES na temelju članka 185.L81015 Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01) sklopili su u Zagrebu, 23. V. 2002. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA HRVATSKU ELEKTROPRIVREDU d.d.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika, te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima.

Članak 2.

Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora poslodavac je Hrvatska elektroprivreda d.d., za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora radnik je fizička osoba u radnom odnosu koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu.

Članak 3.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na radnike koji su u vrijeme sklapanja Kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, te na sve ostale radnike kod poslodavca.

Članak 4.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

Članak 5.

Opći akti poslodavca moraju biti u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom.

Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Kolektivnim ugovorom, izravno se primjenjuju odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 6.

Sklapanjem ovog Kolektivnog ugovora stvorit će se između ugovornih strana potpisnica ovog Kolektivnog ugovora obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 7.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom i načinu izbora novog radnika donosi poslodavac.

Članak 8.

Zasnivanje radnog odnosa s novim radnikom moguće je tek nakon neuspjelog pokušaja traženja odgovarajućeg radnika unutar HEP-a.

Članak 9.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu između poslodavca i izabranog radnika.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati uglavke o:

1) ugovornim strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3) nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4) danu otpočinjanja rada,

5) očekivanom trajanju ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6) trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7) otkaznim rokovima, kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja otkaznih rokova,

8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9) trajanju redovnog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 6, 7, 8. i 9. prethodnog stavka ovog članka može se u ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 10.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upućivanjem na liječnički pregled, o čemu odlučuje poslodavac.

Troškove takvog liječničkog pregleda, kao i kasnijih periodičkih liječničkih pregleda, snosi poslodavac.

Članak 11.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se obaviti prethodno provjeravanje njegovih sposobnosti.

Odluku o prethodnom provjeravanju kandidata za zaposlenje i načinu provjere donosi poslodavac.

Članak 12.

Ugovor o radu može se sklopiti samo s radnikom koji zadovoljava uvjete određene općim aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

Poslodovac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje poslova za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca, a u skladu s naravi i vrstom rada obaviti posao.

Članak 13.

Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće u sljedećim slučajevima:

• majci s djetetom do 6 godina starosti,

• invalidu domovinskog rata,

• invalidu rada.

Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.

Članak 14.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama koji bi mogli prouzročiti višak broja zaposlenih kod poslodavca.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

Članak 15.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu, primjerenu tehničko-tehnološkim i znanstvenim dostignućima, u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika.

Poslodavac je dužan voditi evidencije propisane odgovarajućim zakonima, te poduzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite, sa ciljem očuvanja zdravlja radnika.

Poslodavac je dužan provoditi mjere zaštite na radu kojima se osigurava provedba Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa i općih akata poslodavca iz zaštite na radu.

Poslodavac je dužan sve propise o zaštiti na radu, na primjeren način učiniti dostupnim radnicima.

Članak 16.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su na izbor povjerenika zaštite na radu radnika u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uvjeti rada u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlja radnika.

Članak 17.

Radi nesmetanog djelovanja u interesu radnika na području zaštite na radu i obavljanja dužnosti povjerenika zaštite na radu, poslodavac se obvezuje:

– osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjereniku: najmanje dva sata tjedno u redovno radno vrijeme za obnašanje dužnosti povjerenika, za koje vrijeme mu pripada naknada plaće kao da je radio,

– omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci) na teret poslodavca,

– omogućiti pravo uvida u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu,

– omogućiti druga prava sukladno zakonu o zaštiti na radu.

Članak 18.

Radnik je dužan pridržavati se i primjenjivati propise o zaštiti i sigurnosti pri radu kod poslodavca, te upotrebljavati sva propisana sredstva za sigurnost i zaštitu na radu.

Radnik nije dužan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život zbog neprovedenih mjera zaštite na radu, o čemu je dužan obavijestiti poslodavca.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila i sredstava zaštite na radu.

IV. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA POSLODAVCA

Članak 19.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su da je restrukturiranje i privatizacija HEP-a od iznimne važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika.

Članak 20.

Poslodavac je suglasan s imenovanjem predstavnika sindikata kao članova Tima za restrukturiranje poslovnog sustava HEP-a d.d.

Članak 21.

Poslodavac se obvezuje pravodobno, a najmanje jednom u dva mjeseca obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju poslodavca, te njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 22.

U slučaju statusne promjene kod poslodavca, na radnike se do sklapanja novog Kolektivnog ugovora a najduže do godinu dana, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

Ako poslodavac osniva nova društva, u aktima o osnivanju novih društava osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovana društva, kontinuitet radnog staža, iz čega proizlaze određena prava utvrđena propisima i ovim Kolektivnim ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine).

Poslodavac će u slučaju prestanka rada društva iz prethodnog stavka, u razdoblju od dvije godine od osnivanja, preuzeti na rad sve radnike tog društva i s njima zaključiti ugovore o radu.

Poslodavac se obvezuje da će kod osnivanja novih društava, na zahtjev sindikata pristupiti sklapanju posebnog Sporazuma o radnom, socijalnom i materijalnom položaju radnika, koja proizlaze iz važećih propisa.

V. PROBNI RAD

Članak 23.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Ugovaranje i trajanje probnog rada određuje poslodavac, s tim da probni rad može trajati najdulje 6 mjeseci.

Članak 24.

Radnik na probnom radu, na poslovima za koje je sklopio ugovor o radu, treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

U slučaju da radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od sedam dana.

VI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 25.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku, sukladno mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Članak 26.

Poslodavac je dužan donijeti godišnji plan potreba za školovanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem radnika.

Članak 27.

Prije promjene ili uvođenja novog načina rada ili nove organizacije rada, poslodavac je dužan u skladu s potrebama i mogućnostima rada omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje uz rad.

Članak 28.

Status pripravnika ima osoba koja se prvi puta zapošljava radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.

Članak 29.

Radni odnos s pripravnikom zasniva se ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Članak 30.

Pripravnički staž traje:

• šest mjeseci za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom školskom spremom (III., IV. i V. stupanj),

• devet mjeseci za pripravnike s višom stručnom spremom (VI. stupanj),

• dvanaest mjeseci za pripravnike s visokom stručnom spremom (VII./1 stupanj),

Ukoliko je pripravnik na bolovanju koje traje dulje od 30 dana, poslodavac može pripravnički staž iz prethodnog stavka produljiti za vrijeme koje je pripravnik bio na bolovanju.

Članak 31.

Program osposobljavanja pripravnika za samostalan rad izrađuje komisija od tri člana, s tim da je jedan od članova ujedno i mentor pripravniku.

Mentora i članove komisije iz prethodnog stavka imenuje poslodavac, s tim da mentor i barem jedan član komisije moraju imati najmanje jednak stupanj spreme određene vrste zanimanja koju ima pripravnik.

Rad pripravnika za vrijeme pripravničkog staža, u skladu s programom iz prethodnog stavka, prati njegov mentor.

Članak 32.

Prije isteka pripravničkog staža pripravnik polaže ispit pred komisijom iz stavka 1. prethodnog članka.

VII. RADNO VRIJEME

Članak 33.

Puno radno vrijeme kod poslodavca iznosi 40 sati tjedno.

Za radnike u dijelovima procesa rada, koji ne iziskuju smjenski rad, radni tjedan traje pet radnih dana.

Poslodavac će svojom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme.

Godišnji fond radnog vremena radnika kod poslodavca mora biti usklađen sa stavkom 1. ovog članka.

Članak 34.

Ako priroda poslova to zahtijeva, puno radno vrijeme se može preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.

Ako je radno vrijeme preraspoređeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu najmanje sedam dana ranije.

Preraspodijeljeno radno vrijeme se svodi na puno radno vrijeme u siječnju za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 35.

Smjenskim radom, u smislu ovog Kolektivnog ugovora, smatra se rad u trajanju od 24 sata neprekidno, a obavlja se u dvije ili tri smjene koje se međusobno izmjenjuju.

Odluku o organizaciji smjenskog rada donose direktori temeljnih direkcija na prijedlog rukovoditelja organizacijskih jedinica u kojima se poslovi obavljaju u smjenama.

Odlukom iz prethodnog stavka mora se osigurati izmjena smjene i mjesečni fond sati usuglašen s dinamikom godišnjeg fonda sati po mjesecima.

Članak 36.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada, radi sprečavanja nastanka veće štete, radi obavljanja poslova nepredviđeno odsutnog radnika i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) najviše do 10 sati tjedno.

U slučaju neizostavne hitnosti poslodavac može prekovremeni rad naložiti i usmeno uz naknadnu (prvi radni dan) pisanu potvrdu usmenog zahtjeva.

Članak 37.

Prekovremeni rad ne može se zapovijediti radniku kojem je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punog radnog vremena.

Članak 38.

Poslodavac će radi izbjegavanja prekovremenog rada provoditi i organizirati kadrovsko-organizacijske mjere putem preraspodjele radnog vremena, povećanja broja izvršioca s radnicima iz drugih organizacijskih jedinica HEP-a ili u konačnosti novim zapošljavanjem.

Članak 39.

Radnicima koji po pisanom nalogu poslodavca, a iz tehnoloških razloga moraju za vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, odnosno za vrijeme blagdana utvrđenih zakonom, biti pripravni kod kuće da bi zbog uklanjanja kvarova ili iz drugih opravdanih razloga došli na rad, od ostvarenih sati pogonske pripravnosti, obračunski se priznaje 20% radnim danom, odnosno za vrijeme dnevnog i tjednog odmora i 30% na dane blagdana utvrđene zakonom kao određeni sati u redovnom radnom vremenu, te im se preraspodjelom radnog vremena osigurava korištenje takvih obračunskih sati pogonske pripravnosti kod kuće kao slobodnih dana. Takvi obračunski sati ne ulaze u fond radnog vremena radniku za obračun plaće i ostvarenje prava iz radnog odnosa.

Posebnom odlukom poslodavca odredit će se broj i struktura radnika, odnosno radnih mjesta po organizacijskim jedinicama, a kojima bi moglo biti naloženo da budu pripravni kod kuće.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka, dnevni i tjedni odmor

Članak 40.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koji ne može biti u prva tri sata nakon početka rada, niti u zadnja dva sata prije završetka rada.

Poslodavac mora svakom radniku omogućiti korištenje prava iz stavka 1. ovog članka.

O početku i završetku odmora (stanke) odluku donosi poslodavac.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

Članak 41.

S obzirom na posebnosti rada u pojedinim organizacijskim jedinicama poslodavca, poslodavac svojom odlukom može odrediti drukčiji raspored korištenja stanke i dnevnog odmora, dane tjednog odmora, te rad u smjenama i njihovo izmjenjivanje.

Godišnji odmor

Članak 42.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18, do najviše 30 radnih dana, s tim da se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora subote neće uračunavati u radne dane.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog članka, radnici koji ispunjavaju uvjete iz članka 48. stavka 1. alineje 1. – 3. ovog Kolektivnog ugovora imaju pravo na godišnji odmor do najviše 35 radnih dana.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 43.

Duljina godišnjeg odmora preko 18 radnih dana utvrđuje se ovisno o radnom stažu radnika, složenosti poslova radnog mjesta, rezultatima rada radnika, uvjetima rada, zdravstvenom stanju i socijalnim uvjetima radnika.

Članak 44.

Ovisno o radnom stažu (utvrđenom u radnoj knjižici, ali na posljednji dan u tekućoj kalendarskoj godini), godišnji odmor radnika uvećava se za jedan radni dan za svaku drugu godinu efektivnog radnog staža.

Članak 45.

Ovisno o složenosti poslova radnog mjesta, godišnji odmor se uvećava kako slijedi:

– za radna mjesta za koja se kao uvjet traži:
VSS 5 radnih dana

– za radna mjesta za koja se kao uvjet traži:
 VSS/VŠS, VŠS i VŠS/VKV 3 radna dana

– za radna mjesta za koja se kao uvjet traži:
 VŠS/VKV/SSS, VŠS/SSS, VKV/SSS, SSS,
SSS/SŠS i SSS/KV 1 radni dan

Članak 46.

Ovisno o rezultatima rada radnika, na temelju prijedloga radnikovog neposrednog rukovoditelja, poslodavac će radniku uvećati godišnji odmor za najviše tri radna dana.

Članak 47.

Ovisno o uvjetima rada godišnji odmor se uvećava za tri radna dana radniku koji radi u posebnim uvjetima rada i to: rad u smjeni, rad na blagajni sa strankama, rad na visini, rad na temperaturi ispod –5 stupnjeva C ili iznad 40 stupnjeva C, za rad na kiši, snijegu i orkanskom vjetru, rad pod zemljom (u tunelu), rad u buci i vibracijama, rad u prašini i štetnim plinovima, rad s kemikalijama ili radioaktivnim tvarima i rad u zonama opasnosti s ugrađenom »S« opremom.

Članak 48.

Ovisno o zdravstvenom stanju i socijalnim uvjetima radnika, godišnji odmor se uvećava kako slijedi:

• radniku invalidu rada i radniku s tjelesnim
oštećenjem većim od 50 posto, a 2 radna dana,

• radniku invalidu domovinskog rata, za 5 radnih dana,

• radniku roditelju djeteta koje ima
psihofizičke smetnje u razvoju ili utvrđen
invaliditet, a zdravstveno osiguranje
ostvaruje preko spomenutog radnika za 5 radnih dana,

• radniku roditelju djeteta do navršenih
15 godina u tekućoj kalendarskoj godini za 2 radna dana.

Radnik je činjenice iz prethodnog stavka dužan dokumentirati poslodavcu odgovarajućom potvrdom.

Članak 49.

Odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine donosi poslodavac, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor radnika.

Članak 50.

Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi je dio dužan koristiti u neprekidnom trajanju od najmanje 12 radnih dana.

Poslodavac svojom odlukom može korištenje dijela godišnjeg odmora proglasiti obveznim za sve radnike (kolektivni godišnji odmor).

Ako poslodavac donese odluku iz prethodnog stavka ovlaštene osobe u organizacijskim jedinicama dužne su utvrditi radna mjesta i broj radnika koji neće koristiti godišnji odmor u navedenom razdoblju, zbog rada na radnim mjestima koja su neophodna za funkcioniranje elektroenergetskog sustava.

Neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Članak 51.

Ako radniku prestane radni odnos protiv njegove volje (po odluci poslodavca), omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka, a na zahtjev radnika.

Plaćeni dopust

Članak 52.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe od ukupno najviše 7 radnih dana u slučaju:

 

• sklapanja braka

5 radnih dana

• rođenja djeteta

5 radnih dana

• smrti supruga/-ge, djeteta, roditelja

7 radnih dana

• smrti unuka, djedova, baka, braće i sestara,

 te roditelja supruga/-ge

3 radna dana

• traženja članova obitelji nestalih u ratu

5 radnih dana

• teške bolesti supruga/-ge, roditelja, djeteta

7 radnih dana

• teške bolesti ostalih članova uže obitelji

3 radna dana

• selidbe u istom mjestu

2 radna dana

• selibe u drugo mjesto

3 radna dana

• ostalih osobnih potreba

2 radna dana

• obrazovanja i usavršavanja o vlastitom trošku

5 radnih dana.

 
  

Radniku se plaćeni dopust iz ovog članka odobrava na njegov osobni pisani zahtjev, koji je dužan obrazložiti, tj. navesti razloge, a na zahtjev poslodavca i dokumentirati.

Članak 53.

Darivatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna radna dana plaćenog dopusta neposredno nakon svakog davanja krvi.

Članak 54.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju njegovog upućivanja, od strane poslodavca, na stručno osposobljavanje, usavršavanje i slično.

Neplaćeni dopust

Članak 55.

Poslodavac može radniku iznimno, na njegovu pisanu i obrazloženu molbu, odobriti neplaćeni dopust najdulje do 6 (šest) mjeseci, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba poslodavca.

U vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom drugačije nije određeno.

IX. PLAĆE

Plaća za obavljeni rad radnika

Članak 56.

Radniku za obavljeni rad kod poslodavca pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i odlukama poslodavca.

Članak 57.

Plaća se sastoji od:

• osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

• dodatka za prehranu radnika,

• dodatka na plaću za radni staž,

• uvećanja plaće po osnovi izvršavanja poslova i radnih zadataka u opsegu i kvaliteti koja je veća od prosječne, odnosno uobičajene,

• dodatka na plaću za rad u posebnim okolnostima,

• dodatka za godišnji odmor i drugo.

Radniku poslodavac može isplatiti i posebni stimulacijski dodatak na plaću.

Članak 58.

Sredstva za plaće i druga primanja radnika poslodavac je dužan prioritetno osigurati, neovisno o potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti poslodavca.

Plaća iz članka 56. ovog Kolektivnog ugovora isplatit će se radniku i u slučaju kad poslodavac ostvaruje poslovni gubitak.

Osnovna plaća

Članak 59.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti radniku na radnom mjestu određene grupe složenosti i normalnih radnih uvjeta.

Članak 60.

Osnovna plaća radnika za 2002. godinu, za poslove najnižeg stupnja složenosti izračunava se na temelju vrijednosti boda od najmanje 4,60 kn bruto i tom iznosu dodaje se 0,920 bodova po satu ostvarenog redovnog efektivnog radnog vremena za troškove prehrane.

Vrijednost bodova za tekući mjesec donosi Uprava HEP-a.

Vrijednost boda, počevši od 1. 1. 2003. godine se uvećava za stopu rasta brutto domaćeg proizvoda, umanjenu za jedan poen.

Članak 61.

Osnovni broj bodova za normalni radni učinak u punom radnom vremenu utvrđen je tako da se koeficijent, kojim se vrednuje pojedini posao, pomnoži sa 400.

Osnovni broj bodova i koeficijent iz Ugovora o radu za pojedinog radnika, mogu se mijenjati promjenom općeg akta na način utvrđen u Zakonu o radu.

Složenost poslova vrednuje se koeficijentom od 1,00 do 6,00.

Iz raspona navedenih u prethodnom stavku izuzimaju se radna mjesta radnika, koji su sklopili poseban Ugovor s Upravom HEP-a.

Članak 62.

Za radnike s kojima je Uprava HEP-a sklopila poseban Ugovor o međusobnim pravima i obvezama, plaća se utvrđuje na način utvrđen u tom Ugovoru.

Članak 63.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za 0,65 posto.

U godine radnog staža, za koje radnik ima pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka, uračunavaju se godine efektivnog rada.

Članak 64.

Poslodavac može osnovni broj bodova radnika povećati do 20% kada radnik izvršava poslove i radne zadatke u opsegu i kvaliteti koja je veća od prosječne, odnosno uobičajene.

Članak 65.

Osnovna plaća radnika povećava se za rad u sljedećim posebnim okolnostima:

• za noćni rad za 50 posto

• za prekovremeni rad za 50 posto

• za rad subotom i nedjeljom za 35 posto

• za rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog

  smjenskog rada za 20 posto

Pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje samo za sate rada određene u posebnim okolnostima.

Kada radnik radi na dane blagdana utvrđene zakonom, te na dan Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50 posto.

Ukoliko se rad radnika obavlja uz istodobno prisustvo više posebnih okolnosti, dodaci se kumuliraju, osim što rad na dane blagdana utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa isključuje rad nedjeljom.

Članak 66.

Radnik ima pravo, kao sastavni dio plaće, na dodatak za godišnji odmor u iznosu od najmanje 1.000,00 kn neto po radniku.

Novoprimljeni radnici, koji su koristili djelomično ili u potpunosti godišnji odmor kod bivšeg poslodavca, nemaju pravo na dodatak za godišnji odmor.

Radnik koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, nema pravo na cjelokupni iznos dodatka za godišnji odmor iz 1. stavka, već na njegov razmjerni dio, a koji se izračunava na isti način kao i razmjerno trajanje godišnjeg odmora.

Članak 67.

Poslodavac će radnicima za Uskrs isplatiti u naravi iznos od 400,00 kn neto po radniku.

Poslodavac će radnicima jednokratno isplatiti najmanje 1.000,00 kn neto po radniku povodom Božića.

Članak 68.

Sredstva za stimulativni dodatak na plaću radnika utvrđuju se na temelju godišnje mase sredstava za bruto plaće kod poslodavca.

Sredstva za stimulativni dodatak na plaću radnika iznose do 0,65% mase sredstava za bruto plaće kod poslodavca.

Stimulativni dodatak na plaću radnika kod poslodavca uređuje se posebnom odlukom poslodavca za svaki mjesec, prema ostvarenim rezultatima rada.

Plaća pripravnika

Članak 69.

Plaća pripravnika na određeno vrijeme i pripravnika na neodređeno vrijeme (stipendist) obračunava se u visini broja bodova za najniži koeficijent u određenoj grupi poslova.

Naknada plaće

Članak 70.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i drugim propisima, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Članak 71.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Naknada plaće za godišnji odmor neće se radnicima isplaćivati unaprijed.

Za dane blagdana utvrđene zakonom, za dane kada koristi pravo na plaćeni dopust, za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, radnik ima pravo na naknadu plaće ostvarenu na temelju prosječnih sredstava isplaćenih radniku za prethodna tri mjeseca, gdje se uključuju samo sredstva osnovnih bodova (koeficijent složenosti), sredstva za minuli rad i sredstva za troškove prehrane.

Članak 72.

Osnovica za obračun naknade zbog bolovanja čini plaća isplaćena radniku u prethodnih šest mjeseci koji prethode nastupu bolovanja.

Naknadu plaće za vrijeme bolovanja i liječenja od 42 dana (na teret HEP-a) obračunava i isplaćuje Hrvatska elektroprivreda i iznosi:

• 100% od osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja uslijed ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja,

• 85% od osnovice za naknadu zbog bolesti ili povrede izvan rada, odnosno drugim Zakonom propisanim slučajevima.

Članak 73.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac isplaćuje se zajedno s plaćom.

Članak 74.

Ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Pravo na naknadu plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.

Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 75.

Plaća se isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.

Rok za prispijeće sredstava za plaću na račun radnika je do dvadesetog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju kašnjenja s isplatom plaće poslodavac je dužan isplatiti radniku zakonske zatezne kamate.

Članak 76.

Poslodavac je obvezan prigodom isplate svake plaće uručiti radniku pisani obračun sa svim elementima s kojima je obračun utvrđen, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge ustege temeljem zakonskih propisa ili utemeljene na izjavi radnika (različite vrste kredita, članarine i sl.).

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Naknada troškova prijevoza

Članak 77.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim odnosno gradskim prometom.

Radniku se naknađuju troškovi prijevoza iz prethodnog stavka ovog članka, neovisno o prisustvu na radu.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja različitih sredstava javnog prometa različite cijene prijevoza, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s plaćom radnika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 78.

Radnik, koji je na temelju valjanog naloga, upućen na službeno putovanje u zemlji ili u inozemstvo, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putovanju i naknadu troškova noćenja.

Članak 79.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji isplaćuje se u iznosu od najmanje 170,00 kn.

Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo isplaćuje se u visini iznosa propisanih za tijela državne uprave.

Naknada za rad na terenu

Članak 80.

Ako radnik dulje od 30 dana obavlja poslove za poslodavca na terenu tj. izvan mjesta svog prebivališta, ali i izvan sjedišta organizacijske jedinice poslodavca u kojoj radi, ima pravo na terenski dodatak u iznosu od najmanje 170,00 kn po danu.

Radnik koji je upućen na terenski rad, nema pravo na terenski dodatak ukoliko na relaciji prebivalište - radno mjesto postoji mogućnost redovnog svakodnevnog prijevoza na posao i s posla prometnim sredstvima poslodavca ili sredstvima javnog prometa.

Članak 81.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Radniku kojem je za vrijeme rada na terenu osiguran samo smještaj, iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 posto.

Radniku kojem je za vrijeme rada na terenu osigurana samo prehrana, iznos terenskog dodatka umanjuje se za 20 posto.

Radnik kojemu je za vrijeme rada na terenu osiguran kompletan smještaj i prehrana nema pravo na terenski dodatak.

Pravo na ostvarivanje dnevnice i terenskog dodatka međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život

Članak 82.

Ako poslodavac ima potrebu za radom radnika čije je mjesto prebivališta izvan mjesta u kojem je sjedište organizacijske jedinice poslodavca, odnosno izvan mjesta rada radnika, takav radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu od najmanje 1.500,00 kn mjesečno.

Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka umanjit će se u odgovarajućem iznosu.

Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu promijeni mjesto svog prebivališta, poslodavac nema obvezu isplaćivati mu naknadu za odvojeni život.

Članak 83.

Pravo na ostvarivanje terenskog dodatka i naknade za odvojeni život od obitelji međusobno se isključuju.

Naknada za korištenje vlastitog automobila u službene svrhe

Članak 84.

Ukoliko radnik prema nalogu koristi svoj automobil u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u iznosu 30 posto cijene litre benzina euro-super 95 po prijeđenom kilometru.

Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu

Članak 85.

Prigodom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u iznosu 1/8 bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku za prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

Nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca

Članak 86.

Radnici stječu pravo na nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca nakon:

• 10 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 1.500,00 kn neto,

• 15 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 2.000,00 kn neto,

• 20 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 2.500,00 kn neto,

• 25 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 3.000,00 kn neto,

• 30 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 3.500,00 kn neto,

• 35 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 4.000,00 kn neto i

• 40 godina neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca u iznosu 5.000,00 kn neto.

Pojam »neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca« tumači se na način da se radnicima eventualna razdoblja mirovanja radnog odnosa ubrajaju u njegovo trajanje.

Ako radnik stekne pravo na nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca za vrijeme mirovanja radnog odnosa, poslodavac će mu nagradu isplatiti po povratku na rad, tj. po prestanku mirovanja.

Poklon djeci radnika

Članak 87.

Prigodom božićnih blagdana radnicima se isplaćuje novčani iznos ili daje poklon za svako dijete do navršenih 15 godina u tekućoj kalendarskoj godini u iznosu od najmanje 400,00 kn neto.

Pravo na poklon iz stavka 1. ovog članka imaju samo ona djeca koja su zdravstveno osigurana preko radnika kod poslodavca.

Pravo na poklon iz stavka 1. imaju i djeca umrlih i poginulih radnika do navršenih 15 godina.

Izvanredne pomoći

Članak 88.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

• smrti radnika, u iznosu od 7.500,00 kn neto,

• smrti supruga/-ge, djeteta ili roditelja radnika, u iznosu od 3.000,00 kn neto,

• invalidnosti utvrđene na osnovu Zakona o mirovinskom osiguranju, u iznosu od 2.500,00 kn neto (po istom rješenju kojim je utvrđena invalidnost moguće je ostvariti pravo samo na jednu izvanrednu pomoć),

• neprekidnog bolovanja duljeg od 180 dana, u iznosu od 2.500,00 kn neto (jedanput u kalendarskoj godini).

Članak 89.

Obitelji preminulog radnika naknađuju se troškovi sahrane u iznosu od 8.000,00 kn neto.

Članak 90.

Rok za isplatu naknada i drugih materijalnih prava radnika je 30 dana od dana stjecanja, odnosno od dana utvrđivanja prava.

Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca

Članak 91.

Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, kao i na odgovarajući iznos naknade troškova prehrane pod jednakim uvjetima kao i zaposleni kod poslodavca.

Naknada troškova prehrane određuje se razmjerno vremenu provedenom na praksi, a naknada im se isplaćuje u gotovini.

Članak 92.

Poslodavac je ovlašten donositi odluke o visini materijalnih prava većih od utvrđenih u ovom Kolektivnom ugovoru, kada je to vezano uz promjene propisa i utvrđenih potreba HEP-a.

XI. OSIGURANJE

Članak 93.

Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju naknada troškova u slučaju ozljede pri radu ili profesionalne bolesti i to u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju radnika za ove slučajeve:

• smrti zbog nezgode,

• smrti zbog bolesti,

• trajanja nesposobnosti zbog nezgode.

Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju izvijestiti sindikat.

Članak 94.

Poslodavac će u roku od 30 dana od dana potpisa ovog Kolektivnog ugovora, donijeti odluku o zaključenju ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju radnika HEP-a sukladno važećim propisima.

XII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 95.

Radniku koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanje mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, poslodavac će svojom posebnom odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu i u svezi s radom pripadaju poslodavcu.

Na izum kojeg radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze s radom, a u svezi je s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, poslodavac ima pravo prvokupa.

Posebnim ugovorom utvrdit će se naknada za primjereno tehničko unapređenje koje je predložio radnik.

XIII. SOLIDARNOST

Članak 96.

Radnik, kojem do prestanka ugovora o radu po osnovi članka 103. točka 3. Zakona o radu (65 godina života i 20 godina staža osiguranja) nedostaje 5 (pet) godina, zadržava do prestanka ugovora o radu, najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti, uz uredno i savjesno obavljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi.

Plaća radnika iz stavka 1. ovog članka uvećava se u srazmjeru s rastom prosječnih plaća kod poslodavca.

Članak 97.

Radnici koji rade skraćeno radno vrijeme imaju pravo na:

• puni iznos troškova za prijevoz

• nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca (prema uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom),

• izvanrednu pomoć (prema uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom),

• puni iznos regresa za godišnji odmor,

• puni iznos uskrsnice i božićnice,

• puni iznos dodatka za minuli rad i

• dodatak za prehranu prema ostvarenim efektivnim satima rada.

XIV. PRESTANAK I ANEKSI UGOVORA O RADU

Članak 98.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se radnik i poslodavac nisu sporazumjeli o nastavku radnog odnosa,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 99.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i mora sadržavati datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 100.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili

• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 101.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako se radnika ne može zaposliti na nekim drugim poslovima ili ako ga se ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 102.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 103.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu (pisanim putem ili usmeno na zapisnik), osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Članak 104.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz otkazni rok od mjesec dana, ne navodeći za to razlog.

Članak 105.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 106.

Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja ovim Kolektivnim ugovorom propisanog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 107.

Ugovor o radu se može izvanredno otkazati samo u roku 15 (petnaest) dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 108.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini

Oblik i način dostave otkaza

Članak 109.

Otkaz mora imati pisani oblik i biti obrazložen uz navođenje zakonske odredbe na kojoj se zasniva.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje uz obvezno osiguranje dokaza da je otkaz dostavljen.

Osigurati dokaz o dostavi otkaza može se na način da radnik na primjerku otkaza, koji ostaje u nadležnoj kadrovskoj službi, potpisom uz datum potvrdi dostavu otkaza ili putem pošte preporučeno s povratnicom.

U slučaju nemogućnosti osiguranja dokaza o dostavi otkaza na način opisan u stavku 3. ovog članka, otkaz se dostavlja uz primjenu odredaba o dostavi Zakona o općem upravnom postupku.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok

Članak 110.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je:

• dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

• jedan mjesec, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

• dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

• tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina,

• četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina,

• pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest godina i

• šest mjeseci, ako je radnik u radnoim odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 111.

Radniku poslodavac može istodobno uz otkaz ugovora predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

U slučaju otkaza iz stavka 1. ovog članka rok za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava počinje teći od dana kada je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili ako se radnik nije očitovao o primljenoj ponudi ili se očitovao nakon isteka roka ostavljenog mu za očitovanje, onda od dana isteka roka koji je za očitovanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac.

Otpremnina

Članak 112.

Radnik, kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu 60% bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

Prestankom ugovora o radu u smislu stavka 1. smatra se prestanak radnog odnosa kod poslodavca.

Aneksi ugovoru o radu

Članak 113.

U slučaju potrebe obavljanja poslova privremeno odsutnog radnika, radnik je po pisanom nalogu svog neposrednog rukovoditelja dužan obavljati te poslove.

Članak 114.

Ukoliko potreba za obavljanjem poslova iz prethodnog članka traje dulje od 30 radnih dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu, ukoliko je to za radnike povoljnije.

XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 115.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima određenim Zakonom o radu.

Članak 116.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sindikatni povjerenik ima sva prava i obveze utvrđene u Zakonu o radu.

XVI. DJELOVANJE SINDIKATA

Članak 117.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 118.

Radnici imaju pravo organizirati se u sindikate kod poslodavca u skladu s ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i statutom sindikata.

Članak 119.

Kod poslodavca može djelovati više sindikata.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svih članova kod poslodavca.

Članak 120.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane ili ne postane članom sindikata.

Članak 121.

Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pogodnost od strane poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na radnike da se učlane u sindikat ili da se iz njega izčlane.

Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu s ratificiranim konkvencijama zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 122.

Poslodavac se obvezuje da će registriranim sindikatima u Hrvatskoj elektroprivredi, vodeći računa o broju članova pojedinog sindikata o svom trošku osigurati najmanje sljedeće uvjete:

• uredske prostorije, te raspoložive prostorije za održavanje sastanaka,

• uporabu telefona i telefaksa,

• umnožavanje dokumenata nužnih za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarenja prava radnika,

• obračun i ubiranje sindikalne članarine i prosljeđivanje na račun sindikata, obustavu sindikalnih i ostalih kredita uredno obračunatih od sindikata.

Poslodavac će snositi troškove za članove sindikata (putni nalozi) radi prisustvovanja:

• sastancima koje organizira poslodavac,

• sastancima pregovaračkih timova na izradi Kolektivnog ugovora,

• sjednicama Zajedničke komisije koje će tumačiti odredbe Kolektivnog ugovora.

Članak 123.

Poslodavac se obvezuje da će registriranim sindikatima u nižim organizacijskim dijelovima-podružnicama, vodeći računa o broju članova, o svom trošku osigurati sljedeće uvjete:

• raspoložive prostorije za održavanje sastanaka,

• uporabu telefona i telefaksa,

• nesmetano korištenje oglasnih ploča,

• umnožavanje dokumenata za aktivnost podružnice,

• obračun i ubiranje sindikatne članarine, te automatizmom prosljeđivati ugovorene postotke na centralni račun sindikata i račun podružnice, obustavu sindikalnih i ostalih kredita uredno obračunanih od podružnice.

Članak 124.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti i na službenom putu, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Članak 125.

Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici, imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 1. ovog članka, te pristup podacima važnim za ostvarenje tog prava.

Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik mora svoje pravo iz stavka 1. ovog članka ostvariti tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Na zahtjev poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata, koja sadrži odgovarajuća ovlaštenja.

Članak 126.

Sindikat samostalno određuje svoje predstavnike, odnosno povjerenike.

Sindikat se obvezuje da će pisanim putem izvijestiti poslodavca o imenovanju ili izboru, odnosno pozivu sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika i to u roku od pet dana od dana imenovanja ili izbora, odnosno opoziva.

Sindikat može imenovati ili izabrati po jednog sindikalnog povjerenika na svakih 500 svojih članova.

Sindikalni povjerenik, iz stavka 3. ovog članka obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja te dužnosti i godinu dana nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

• otkazati ugovor o radu,

• rasporediti na drugo radno mjesto,

• ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 127.

Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi s tom dužnosti, smatra se povredom na radu kod poslodavca.

Poslodavac može na zahtjev sindikata, zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost na razini udruge više razine u RH, omogućiti mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.

Poslodavac i sindikat stranka potpisnica ovog Kolektivnog ugovora posebnim ugovorom regulirat će prava i obveze sindikalnog povjerenika za vrijeme i poslije obnašanja sindikalne dužnosti.

Članak 128.

Nakon utemeljenja radničkog vijeća kod poslodavca, sindikalni povjerenik iz članka 148. Zakona o radu obavljat će poslove u skladu sa svojim ugovorom o radu, dok će svoje sindikalne aktivnosti provoditi tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Članak 129.

Sindikat koji je stranka ovog Kolektivnog ugovora obvezan je poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o svom upisu u Registar udruga.

Sindikat, koji je stranka ovog Kolektivnog ugovora, a koji je ujedno i udruga više razine, obvezan je poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o upisu u Registar udruga za sve sindikate članove udruge više razine.

Sindikat, koji je stranka ovog Ugovora, obvezan je poslodavcu dostaviti točne podatke o broju članova.

XVII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELA SOCIJALNOG MIRA

Članak 130.

Stranke ovog Kolektivnog ugovora sporazumno utvrđuju da će se svaki međusobni kolektivni radni spor rješavati sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 131.

Za vrijeme primjene i trajanja ovog Kolektivnog ugovora stranke utvrđuju da će poštovati načela socijalnog mira i da neće poduzimati nikakav oblik industrijske akcije.

XVIII. PRAVO NA ŠTRAJK

Članak 132.

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.

Radnik ima pravo odazvati se pozivu sindikata na štrajk.

Članak 133.

Sindikat će se suzdržavati od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju.

Obveza socijalnog mira vrijedi do započinjanja novih kolektivnih ugovora.

Članak 134.

U organiziranju i provedbi štrajka sindikat je dužan pridržavati se odredbi važećih propisa.

XIX. RJEŠAVANJE STAMBENIH POTREBA RADNIKA

Članak 135.

Poslodavac će temeljem pravilnika o stambenim odnosima radnika HEP-a d.d. osigurati financijska sredstva za rješavanje stambenih potreba radnika.

Natječaj za dodjelu stambenih kredita provest će poslodavac za 2003. godinu.

XX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 136.

Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na određeno vrijeme do 31. 12. 2003. godine, a smatra se sklopljenim danom potpisa ovlaštenih predstavnika stranaka.

Članak 137.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. 6. 2002. godine.

Članak 138.

Na pitanja koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa, te Pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca.

Članak 139.

Svaka stranka ovog Kolektivnog ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.

Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanom obliku i obrazložen.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog izmjene ili dopune ovog Kolektivnog ugovora mora se o prijedlogu očitovati predlagatelju u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Prijedlog izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora, koji je odbijen, ne može se ponoviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.

Članak 140.

Stranke će najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj Kolektivni ugovor započeti pregovore o sklapanju novog Ugovora.

Stranke su suglasne da će se odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je sklopljen, ali najduže šest mjeseci.

Članak 141.

Poslodavac može svojom odlukom utvrditi povećanje visine iznosa utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom, odnosno utvrditi pojedina materijalna prava radnika, koja nisu predviđena ovim Kolektivnim ugovorom (preventivna zdravstvena zaštita, rekreacija i odmor radnika, osiguranje radnika, stipendiranje djece umrlih radnika, pomoć umirovljenicima i sl.).

Poslodavac će prije utvrđivanja pojedinih materijalnih prava radnika, a koja nisu predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, od sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora zatražiti mišljenje, te ga izvijestiti o donesenoj odluci.

Članak 142.

Ovaj Kolektivni ugovor bit će javno objavljen u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 143.

Stranke ovog Kolektivnog ugovora osnovat će Zajedničku komisiju koja će tumačiti odredbe i pratiti njegovu primjenu.

U Zajedničku komisiju, iz prethodnog stavka, svaka stranka ovog Kolektivnog ugovora imenuje tri člana.

Komisija iz stavka 1. ovog članka sastat će se prvi put najkasnije u roku od trideset dana od dana sklapanja ovog Kolektivnog ugovora.

Poslodavac će sazvati prvi sastanak Zajedničke komisije na kojem će se konsenzusom donijeti Poslovnik o njezinom radu.

Zajednička komisija iz stavka 1. ovog članka sastajat će se najmanje jednom u tri mjeseca.

Članak 144.

Stranke utvrđuju da je sindikat, koji je stranka ovog Kolektivnog ugovora, prije njegovog potpisivanja poslodavcu predočio dokument koji mu daje ovlaštenje da bude stranka ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 145.

Ovaj Kolektivni ugovor sklopljen je u 8 istovjetnih primjeraka, od kojih svaka stranka zadržava po dva, dok se dva dostavljaju Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske, te dva primjerka Uredu za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj.

ZA SINDIKAT ZA POSLODAVCA

Hrvatski Predsjednik Uprave

elektrogospodarski ELEKTROPRIVREDA d.d.

sindikat ZAGREB

HEP-a d.d. – HES Ulica grada Vukovara 37

Dubravko Čorak, v. r. Ivo Čović, v.r.

zatvori
Kolektivni ugovor za Hrvatsku elektroprivredu d.d. –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !