Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost Hrvatske – (“Narodne novine”, XX/04,)
označi tražene riječi printaj stranicu
101 21.7.2004 Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost Hrvatske

KOLEKTIVNI UGOVORI

1979

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat) u svoje ime i u ime svojih članova zastupan po Stjepanu Kolariću, predsjedniku Sindikata

i

Udruga poslodavaca »Hrvatski grafičar« (dalje: Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupana po Franji Beseru, predsjedniku Udruge

sklopili su u Šibeniku 12. lipnja 2004.

KOLEKTIVNI UGOVOR

za tiskarsku djelatnost Hrvatske

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor vrijedi za sve članove Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske kao i za sve članove Udruge poslodavaca »Hrvatski grafičar« na teritoriju Republike Hrvatske.

Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze radnika po osnovi radnog odnosa, kao i prava i obveze poduzeća i poslodavaca prema radniku koji proizlaze iz zakonskih odredbi.

Članak 2.

Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje i primjenjuje se na stranke koje su ga sklopile te na sve njihove članove.

Ako poslodavac istupi iz Udruge poslodavaca, Kolektivni ugovor ga obvezuje do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže šest mjeseci od dana istupanja iz Udruge poslodavaca.

Članak 3.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se sljedeća područja.

 1. Sklapanje ugovora o radu

 2. Zaštita života, zdravlja i dostojanstva radnika

 3. Probni rad

 4. Obrazovanje i osposobljavanje za rad

 5. Radno vrijeme

 6. Odmori i dopusti

 7. Noćni rad

 8. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad

 9. Plaće

10. Ostale isplate

11. Izumi i tehnička unapređenja

12. Prestanak ugovora o radu

13. Pravilnici o radu

14. Uvjeti za rad sindikata

15. Zaključivanje kolektivnih ugovora

16. Rješavanje sporova

17. Socijalni mir.

Članak 4.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na članove sindikata bez obzira da li su zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, te da li rad obavljaju kod kuće.

Članak 5.

Pod pojmom »radnik«, u smislu ovog Kolektivnog ugovora, razumijeva se svaki radnik, namještenik, službenik ili druga osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

Pod pojmom »poslodavac«, u smislu ovog Kolektivnog ugovora, razumijeva se svako trgovačko društvo, poduzeće ili druga fizička ili pravna osoba koja u radnom odnosu zapošljava radnike radi obavljanja određenih poslova.

Članak 6.

Prije stupanja radnika na rad, poslodavac mora omogućiti radniku da se upozna s propisima o radnom odnosu, te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu.

Propisi o zaštiti na radu, Kolektivni ugovor djelatnosti i Pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupni zaposlenicima.

1. Sklapanje ugovora o radu

Članak 7.

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili iznimno određeno vrijeme.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Članak 8.

Ugovor o radu obavezno sadrži:

– stranke koje zaključuju ugovor o radu, njihovo sjedište i prebivalište,

– datum početka rada,

– trajanje redovnog radnog dana ili tjedna,

– naziv radnog mjesta, te kratak opis poslova,

– mjesto rada,

– probni rad (ako se zahtijeva za to radno mjesto),

– osnovna plaća, naknade i dodaci,

– vrijeme isplate plaće,

– otkazni rok,

– očekivano trajanje ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme.

Članak 9.

Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika.

Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se za poslove za koje je to unaprijed utvrđeno pisanom odlukom poslodavca.

Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovog članka provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac.

Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovog članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže u kojoj mjeri vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenom radnom mjestu.

2. Zaštita života, zdravlja i dostojanstva radnika

Članak 10.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji on obavlja.

Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća.

Ako narav određenog posla to zahtijeva i ako je to zakonom ili internim aktom propisano, poslodavac je dužan osigurati zaposlenima odgovarajuću zaštitnu odjeću i obuću.

Prilikom uvođenja nove tehnologije poslodavac je dužan, na primjeren način, obavijestiti zaposlene o tehničkim i tehnološkim obilježjima te tehnologije, te o mogućem utjecaju na zdravlje i sigurnost zaposlenih.

U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, poslodavac je dužan planirati tehnološki razvoj na način kojim se stalno iz radnih postupaka uklanjaju opasne stvari i postupci, te se zamjenjuju bezopasnim ili manje opasnim stvarima i postupcima.

Članak 11.

Poslodavac je dužan donijeti Pravilnik o zaštiti na radu.

Članak 12.

Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika, zaposlenici biraju onoliko povjerenika za zaštitu na radu koliko prema kriterijima zastupljenosti imaju pravo izabrati članova zaposleničkog vijeća.

Članak 13.

U slučaju da zaposlenici ne izaberu povjerenike radnika za zaštitu na radu, te će zadaće obavljati sindikalni povjerenici za zaštitu na radu, imenovani od sindikata, uz uvjet da kod poslodavca djeluje jedan sindikat.

O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od strane sindikata, sindikat je dužan obavijestiti poslodavca.

Članak 14.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave.

Članak 15.

Povjerenik koji postupa sukladno svojim ovlastima, zaštićen je od postupaka poslodavca utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu, i ima pravo na 2 sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu, uz naknadu plaće kao da je radio.

Članak 16.

Ako povjerenik na zahtjev poslodavca (sudjelovanje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.), ili inspektora rada (prisustvovanje inspekcijskim nadzorima), radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od utvrđenog vremena, ima za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Članak 17.

Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) 7 dana tijekom kalendarske godine.

Članak 18.

Ako radnik, u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti za život ili zdravlje, napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, osim ako je po naravi svoga posla dužan izložiti se takvoj opasnosti, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenih i ne smije snositi štetne posljedice takvog postupka.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik je dužan o napuštanju radnog mjesta ili opasnog područja odmah obavijestiti poslodavca ili nadležni organ poslodavca.

Članak 19.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju a u skladu sa Zakonom o radu

3. Probni rad

Članak 20.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, ugovara se probni rad.

Probni rad može trajati najduže šest mjeseci, ovisno o grupi složenosti poslova u kojoj je navedeno radno mjesto.

Probni rad za pojedina radna mjesta može trajati:

– za radna mjesta I. i II. grupe – najviše mjesec dana,

– za radna mjesta III. i IV. grupe – najviše dva mjeseca,

– za radna mjesta V., VI. i VII. grupe – najviše tri mjeseca,

– za radna mjesta VIII., IX. i X. grupe – najviše šest mjeseci.

Članak 21.

Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac.

Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim zaposlenicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.

Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka probnog rada.

Ako do isteka roka iz stavka 3. ovoga članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

Negativna ocjena probnog rada može se donijeti i prije isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.

U slučaju iz stavka 5. ovog članka, radni odnos prestaje na dan priopćenja zaposlenom negativne ocjene probnog rada.

4. Obrazovanje i osposobljavanje za rad

Članak 22.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mogućnostima i potrebama rada školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

Prilikom promjene ili uvođenja novog načina rada ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Članak 23.

Pripravnički staž, s obzirom na stupanj stručne spreme, traje do:

– godinu dana za pripravnike VII. stupnja stručne spreme;

– devet mjeseci za pripravnike V. i VI. stupnja stručne spreme;

– šest mjeseci za pripravnike IV. stupnja stručne spreme.

Ugovorom o radu ili odlukom poslodavca utvrđuje se program stručnog osposobljavanja svakog pripravnika.

Način polaganja stručnog ispita utvrđuje se pravilnikom o radu.

5. Radno vrijeme

Članak 24.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Puno radno vrijeme radnika iznosi, u pravilu, 8 sati dnevno.

Radno vrijeme u tjednu može se rasporediti u najmanje pet uzastopnih radnih dana.

Članak 25.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik, na zahtjev poslodavca, mora raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do 10 sati tjedno, odnosno i duže, uz radnikov prethodni pristanak.

Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10 posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.

Inspektor rada će zabraniti prekovremeni rad ako on štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se njegovim prekomjernim korištenjem onemogućuje zapošljavanje nezaposlenih osoba.

Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika.

Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, može raditi prekovremeno samo ako dade pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad malodobnika, te osobe iz stavka 5. ovog članka, koja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad.

Članak 26.

Preraspodjelu radnog vremena utvrdit će potpisnici ovog Ugovora ovisno o stvarnoj potrebi za svakog pojedinog člana udruga.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se aneksom ovog Ugovora

Članak 27.

Dnevni i tjedni raspored radnog vremena (radni kalendar) određuje poslodavac pisanom odlukom na kraju godine za slijedeću godinu.

Poslodavac mora obavijestiti radnike o promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

6. Odmori i dopusti

Članak 28.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta za taj dan.

Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.

Članak 29.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, punoljetni radnik, koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, ali najviše za šezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini.

Članak 30.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju od petnaest dana.

Članak 31.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest, a najviše trideset radnih dana.

Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana.

Trajanje godišnjeg odmora duže od zakonskog minimuma određuje se primjenom sljedećih kriterija:

I. prema ukupnom radnom stažu radnika

– od 4 – 7 godina 1 dan

– od 8 – 11 godina 2 dana

– od 12 – 15 godina 3 dana

– od 16 – 19 godina 4 dana

– od 20 – 23 godine 5 dana

– od 24 – 27 godina 6 dana

– od 28 – 31 godinu 7 dana

– od 32 – 35 godina 8 dana

– od 36 – 39 godina 9 dana

– preko 40 godina 10 dana

II. prema zdravstvenom stanju

kronične bolesti, invalidi rata,

invalidi rada s preko 50%

invalidnosti, profesionalne bolesti 2 dana

III. stimulativni dio

prema odluci poslodavca do 5 dana

Članak 32.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada.

Radnika se mora do 31. svibnja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

Subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora sukladno s radnim kalendarom.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije, a da time bitno ne remeti proces rada.

Članak 33.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, s time da u pojedinim slučajevima ostvaruju slijedeća prava:

– sklapanje braka 2 dana

– rođenje djeteta 2 dana

– smrt člana uže obitelji 3 dana

– teške bolesti člana uže obitelji 2 dana

– dobrovoljno davanje krvi 1 dan

(dan kada se daje krv)

Članak 34.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja i obrazovanja prema stvarnom trajanju ispita.

Članak 35.

Poslodavac može radniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust.

7. Noćni rad

Članak 36.

Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjene, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

8. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad

Članak 37.

Dok je radnik, koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, privremeno nesposoban za rad, radi liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati, osim u slučaju ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

Članak 38.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

9. Plaća

Članak 39.

Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće, utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta za koje je radnik sklopio ugovor o radu, uz normalne uvjete rada i izvršavanje radnih zadataka na tom radnom mjestu;

– dodataka na radni staž i uvjete rada.

Članak 40.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove i radne zadatke radnog mjesta, s koeficijentom složenosti 1,00, iznosi 2.150,00 kuna (bruto).

Poslodavac može, na nivou društva, odrediti i drugačije iznose najniže osnovne plaće razmjerne rezultatima poslovanja poduzeća, ali ne manje od utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 41.

Osnovna plaća radnika predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku na osnovi složenosti radnog mjesta, za puno radno vrijeme i normalni radni učinak, uz normalne uvjete rada (umnožak najniže osnovne plaće i pripadajućeg koeficijenta složenosti radnog mjesta radnika).

Članak 42.

Ako, nakon utvrđivanja najniže osnovne plaće, troškovi života, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, porastu iznad 3 posto, ugovorne strane su suglasne da se za postotak porasta troškova života poveća utvrđena najniža osnovna plaća iz članka 40.#clanak40 ovog ugovora.

Članak 43.

Svaka ugovorna strana može pokrenuti pisanu inicijativu za korekciju najniže osnovne plaće. Ugovorne strane dužne su ocijeniti opravdanost utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće. Pregovori moraju završiti najduže u roku 30 dana od dana kada jedna od ugovorenih strana pokrene pisanu inicijativu.

Članak 44.

Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstavaju se u najmanje deset grupa, a odnos između najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti manji od 1:4.

Koeficijent složenosti određenog radnog mjesta utvrđuje se prema složenosti poslova, vrste i značaja radnog mjesta u poduzeću, uz normalne uvjete rada.

Navedeni koeficijent složenosti je minimalan u grupi poslova.

_____________________________________________________________________

Grupa Koeficijent

poslova Složenost poslova (opis) složenosti
_____________________________________________________________________

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan 1,00
rutinski rad koji ne zahtijeva
posebno obrazovanje
stupanj stručne spreme: I stupanj, nekvalificiran

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene 1,30
poslove i zadatke, odnosno rad pomoću
jednostavnih sredstava za rad za koji su
dovoljna pisana uputstva
stupanj stručne spreme: II stupanj,
nekvalificiran, polukvalificiran

III. grupa podrazumijeva srednje složene 1,60
poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja
uz povremenu pojavu novih poslova
stupanj stručne spreme: III. stupanj, kvalificirani

IV. grupa podrazumijeva složenije i raznovrsnije 2,00
poslove i zadatke za čije obavljanje su
potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju
stupanj stručne spreme: III. i IV. stupanj,
kvalificiran, srednja stručna sprema

V. grupa poslova podrazumijeva složenije poslove 2,40
i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti
u izvršavanju poslova i zadataka
stupanj stručne spreme: IV. i V. stupanj,
visokokvalificirani, kvalificirani,
srednja stručna sprema

VI. grupa poslova podrazumijeva poslove 2,80
koji zahtijevaju samostalnost i veći
stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju
stupanj stručne spreme: V. i VI. stupanj,
visokokvalificirani, viša stručna sprema

VII. grupa poslova podrazumijeva poslove 3,00
koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg
područja djelovanja uz samostalnost i
kreativnost u izvršavanju poslova toga područja
stupanj stručne spreme: VI. stupanj,
viša stručna sprema

VIII.grupa poslova podrazumijeva vrlo složene 3,40
poslove koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost radnika, projektiranje poslova
i zadataka
stupanj stručne spreme: VII stupanj, visoka
stručna sprema

IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene 3,60
poslove koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost radnika te dodatna specijalistička
znanja potrebna za obavljanje tih poslova
stupanj stručne spreme: VII, VII1 i VIII. stupanj,
visoka stručna sprema, magisterij

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove 4,00
i zadatke s najvećim značajem za vođenje
procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne
poslove i zadatke, istraživački rad i drugo
stupanj stručne spreme: VII, VII
1 i VIII. stupanj,
visoka stručna sprema, magisterij, doktorat

Članak 45.

Plaća se isplaćuje najmanje jedanput mjesečno, i to tijekom tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Članak 46.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Članak 47.

Stimulativni dio plaće definira se Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.

Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i uvjetima za određivanje stimulativnog dijela plaće.

Članak 48.

Po osnovi navršenih godina radnog staža, radniku se za svaku godinu povećava osnovna plaća iz članka 41. ovog Kolektivnog ugovora za 0,5 posto.

Pravo na povećanje osnovne plaće, prema stavku 1. ovog članka, pripada radniku za radni staž, koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.

Članak 49.

Osnovna plaća radnika povećava se za:

– rad noću 30 %

– prekovremeni rad 50 %

– rad nedjeljom 35 %

– za rad u drugoj smjeni ili dvokratni

rad s prekidom dužim od jednoga sata 10 %

Članak 50.

Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane, utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%.

Ako radnik radi na dan Uskrsa, ima pravo na plaću uvećanu za 50%.

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće tekućeg mjeseca, uvećane za dodatak na staž, za vrijeme kada ne radi zbog:

1. Godišnjeg odmora.,

2. Blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

3. Plaćenog dopusta,

4. Obaveznih sistematskih pregleda,

5. Školovanja, obrazovanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije na koje ga upućuje poduzeće.

Članak 52.

Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada, kao što su pripravnosti radnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu i dr.

Članak 53.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 80 posto od njegove prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s bolovanjem.

Naknada u 100 postotnom iznosu plaće pripada radniku u slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

10. Ostale isplate

Članak 54.

Radniku se može isplatiti regres za godišnji odmor, a prema odluci poslodavca.

Članak 55.

Kad radnik stekne uvjete za mirovinu, pripada mu pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 8.000,00 kuna.

Članak 56.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na solidarnu pomoć u sljedećim slučajevima:

a) smrti radnika u iznosu 7.500,00 kuna

b) smrti člana uže obitelji u iznosu 2.000,00 kuna

c) nastanka invalidnosti radnika
(preko 50%) u iznosu 2.000,00 kuna

d) bolovanja radnika duže od 90 dana, u visini 1.400,00 kuna
nabavke medicinskih pomagala i
pokrića participacije pri kupnji
lijekova (jednom godišnje)

Članak 57.

Poslodavac može snositi troškove sahrane umrlog radnika uobičajene u mjestu ukopa.

Poslodavac može u slučaju smrti radnika preuzeti brigu nad školovanjem njegove djece u vremenu trajanja redovitog školovanja.

Članak 58.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte.

U slučaju kad postoji mogućnost korištenja više sredstava javnog prometa različitih cijena, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu za sljedeći mjesec.

Članak 59.

Radnik kojem je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za službene svrhe, ima pravo za svaki prijeđeni kilometar na naknadu u iznosu od 30 % cijene »eurosuper« benzina.

Upotreba vlastitog osobnog vozila u lokalnoj vožnji uređuje se posebnom odlukom poslodavca.

Članak 60.

Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 170,00 kuna i naknada hotelskog računa za spavanje uključujući hotel »B« kategorije.

Troškovi dnevnica za službena putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za republičke organe uprave.

Članak 61.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i više godina staža kod poslodavca, u visini neoporezivog iznosu za tu namjenu prema odgovorajućim poreznim propisima (Pravilnik o porezu na dohodak)1.

Članak 62.

Djeca radnika do 15 godina starosti, jednom godišnje, imaju pravo na novčani poklon najmanje u visini 300,00 kuna.

Članak 63.

Učenicima i studentima na praktičnoj obuci poslodavac može isplatiti nagradu najmanje u visini od 1.500,00 kn ovisno o broju sati provedenih na radu.

Učenici i studenti imaju sva prava pod istim uvjetima kao i radnici.

Članak 64.

Poslodavac može isplatiti božićnicu u iznosu ovisnom o rezultatima poslovanja.

11. Izumi i tehnička unapređenja radnika

Članak 65.

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.

Podatke o izumu radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.

Radniku pripada naknada u iznosu najmanje 10 posto ostvarenih godišnjih efekata inovacije.

Ostvarivanje konkretnih prava po osnovi izuma i tehničkih unapređenja u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora između radnika i poslodavca.

 

1 Prema Pravilniku o porezu na dohodakL107195 (NN 25/95, 52/95, 106/96, 164/98 i 33/00) neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada su sljedeći:

10 godina staža 1.500,00 kuna

15 godina staža 2.000,00 kuna

20 godina staža 2.500,00 kuna

25 godina staža 3.000,00 kuna

30 godina staža 3.500,00 kuna

35 godina staža 4.000,00 kuna

40 godina staža 5.000,00 kuna

12. Prestanak ugovora o radu

Članak 66.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

Članak 67.

Otkaz može biti redovit i izvanredan.

Otkaz mora biti u pisanom obliku.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim Kolektivnim ugovorom ili Zakonom.

Članak 68.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine;

– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu;

– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine;

– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina;

– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina;

– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz stavka 1.ovog članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjeec dana ako je navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog stavka.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

U slučaju kada radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok može biti najduže 30 dana.

Članak 69.

Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću, te je dužan o toj odluci savjetovati se sa radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

Članak 70.

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Ako zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije ukupan iznos otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

13. Pravilnici o radu

Članak 71.

Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja, važna za radnike, u dijelu u kojem nisu riješena u Kolektivnom ugovoru djelatnosti.

14. Uvjeti za rad sindikata

Članak 72.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno:

– ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata,

– raskinuti ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima.

Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu.

Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojeg sindikata.

Članak 73.

Sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno povjereništvo, ima sva prava i dužnosti zaposleničkog vijeća, određena Zakonom o radu, ako ono nije izabrano kod poslodavca.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje tih prava, te pristup podacima važnim za ostvarenje tog prava.

Sindikalni povjerenik svoja prava ostvaruje u vrijeme i na način koji ne šteti djelatnosti poslovanja poslodavca.

Sindikat mora u roku od petnaest dana izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika.

Članak 74.

Prije donošenja odluke koja se može bitno odraziti na socijalni i gospodarski položaj zaposlenih, poslodavac je dužan o namjeri donošenja takve odluke izvijestiti nadležnog sindikalnog povjerenika, te se s njim savjetovati o učincima takve odluke.

Članak 75.

Sindikalni povjerenik, koji je u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom obavlja sindikalnu djelatnost, ne smije biti pozvan na odgovornost ili na drugi način stavljen u nepovoljniji položaj zbog te djelatnosti, ukoliko ih obavlja u skladu s odredbama Statuta Sindikata.

Članak 76.

Pravo na sindikalnu aktivnost, s naknadom plaće na teret poslodavca, glavni sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova Sindikata u poduzeću, i to tako da za svakoga člana Sindikata ima pravo na najmanje dva sata aktivnosti, s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.

Osim broja sati sindikalne aktivnosti, utvrđene u stavku 1. ovoga članka, poslodavac je dužan glavnom sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada 7 dana godišnje, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, seminara, osposobljavanja, kongresa.

U poduzeću s 400 i više članova Sindikata, glavni sindikalni povjerenik ima pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme.

Članak 77.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost sindikata.

Članak 78.

Poduzeće je dužno za rad sindikalne podružnice osigurati najmanje sljedeće uvjete:

– prostor za rad i održavanje sastanaka sindikalne podružnice, bez naknade troškova;

– stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikalne podružnice u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije;

– slobodu podjele tiska i priopćenja;

– sindikalnu članarinu i kredite obračunavati i naplaćivati putem isplatnih lista.

Članak 79.

Najveći broj sindikalnih povjerenika, koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se prema sljedećoj tablici:

do 75 radnika 1 sindikalni povjerenik

od 76-250 radnika 3 sindikalna povjerenika

od 250-500 radnika 5 sindikalnih povjerenika

od 500-750 radnika 7 sindikalnih povjerenika

od 750-1000 radnika 9 sindikalnih povjerenika

15. Zaključivanje kolektivnog ugovora

Članak 80.

Kolektivni ugovor obvezuje sve stranke koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

Kolektivni ugovor obvezuje i sve stranke koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru.

Članak 81.

Pri podjeli, spajanju, izdvajanju ili drugoj statusnoj promjeni poslodavca, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

Članak 82.

Kolektivnom ugovoru djelatnosti mogu naknadno pristupiti osobe koje prema Zakonu o radu mogu biti stranke Kolektivnog ugovora.

Izjava o pristupanju Kolektivnom ugovoru mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile Kolektivni ugovor djelatnosti, te svim osobama koje su mu naknadno pristupile.

Osobe koje su naknadno pristupile imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile.

Članak 83.

Stranka i članovi stranke Kolektivnog ugovora mogu tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz Kolektivnog ugovora.

16. Rješavanje sporova

Članak 84.

Rješavanje sporova koje nije moguće riješiti međusobnim dogovorom ugovornih strana provest će se u skladu sa zakonom.

II. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA

Članak 85.

Ovaj Ugovor sklapa se na razdoblje od dvije godine, a primjenjuje se od 01. lipnja 2004. do 31. svibnja 2006.

Postupak za produženje ovoga ugovora ili sklapanje novoga kolektivnog ugovora svaka stranka može pokrenuti u roku od dva mjeseca prije isteka važenja ovoga Ugovora.

Članak 86.

Svaka ugovorna stranka ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora.

Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga stranka ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku mjesec dana.

Članak 87.

Svaka ugovorna strana može pisano otkazati ugovor.

Otkazni rok iznosi tri mjeseca.

Članak 88.

Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju za tumačenje odredaba ovoga Ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajednička komisija ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka ugovorna strana.

Članak 89.

Svaki potpisnik ovoga Ugovora snosi svoje troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovoga Ugovora, Komisije za tumačenje ovoga Ugovora i mirenja.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

Ako bi kolektivnim ugovorom neke od članica, neko pravo bilo ugovoreno u većem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog kolektivnog ugovora, primjenjivat će se neposredno odredbe tog kolektivnog ugovora članice.

Članak 91.

Trgovačka društva dužna su svoje akte i ugovore o radu sa zaposlenicima uskladiti sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora u roku od 60 dana.

Članak 92.

Ovaj Ugovor dostavlja se Ministarstvu rada i socijalne skrbi i objavljuje na način propisan odredbama pravilnika, kojeg donosi ministar nadležan za rad.

Članak 93.

Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora izjavljuju da su pročitali gornje odredbe Ugovora, da su im one jasne, i da su s njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju.

 

Za udrugu poslodavaca Za Sindikat grafičke i nakladničke

»Hrvatski grafičar« djelatnosti Hrvatske

predsjednik predsjednik

Franjo Beser, v. r. Stjepan Kolarić, v. r.

zatvori
Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost Hrvatske –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !