Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d. ("Narodne novine", br. XX/06, XX/09, XX/10)
označi tražene riječi printaj stranicu
100 13.9.2006 Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d.

KOLEKTIVNI UGOVORI

2312

ZAGREBAČKA BANKA d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska 2, zastupana po opunomoćeniku Andrei Mimici, direktoru Sektora upravljanja ljudskim resursom (u daljnjem tekstu: POSLODAVAC) i

SINDIKAT BANKARSKIH I FINANCIJSKIH DJELATNIKA HRVATSKE – SINDIKALNA PODRUŽNICA ZABE, sa sjedištem u Zagrebu, Savska 62, zastupan po Glavnom sindikalnom povjereniku Miroslavu Biondiću (u daljnjem tekstu: SINDIKAT), sklopili su dana 31. srpnja 2006.

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAGREBAČKU BANKU d.d.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora.
Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u Zagrebačkoj banci d.d.

Članak 2.

Prema odredbama ovoga Ugovora, poslodavac je Zagrebačka banka d.d. za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu, bez obzira je li radni odnos zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 3.

Odredbe ovoga Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe.
Ugovor obvezuje i primjenjuje se na sve radnike koji su u vrijeme sklapanja ovoga Ugovora bili ili su naknadno postali Članovi sindikata potpisnika. Poslodavac može primjenjivati ovaj Ugovor na prava i obveze iz rada i po osnovi rada na sve radnike.
Ovaj Ugovor neće se primjenjivati na prava i obveze koja su drugačije ugovorena s rukovodstvom svih razina njihovim ugovorima o radu, odnosno na one radnike koji sukladno svojim posebnim ugovorima o radu imaju prava uvećana od razine prava iz ovog Ugovora.
Ovaj Ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske, gdje Zagrebačka banka d.d. ima svoje organizacijske dijelove.

Članak 4.

U slučaju statusne promjene poslodavca, na radnike se do sklapanja novog Ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.
Poslodavac će, ako osniva novo društvo unutar ZABA – Grupe, svim radnicima Banke koji prelaze na rad u novoosnovano društvo, osigurati kontinuitet radnog staža, pravo povratka na rad kod poslodavca u slučaju prestanka rada društva, te sva prava utvrđena propisima i ovim Ugovorom, a što će se regulirati sporazumnim raskidom ugovora o radu između radnika i poslodavca.

Članak 5.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno osim ako su pojedina pitanja za radnike povoljnije uređena drugim propisima, općim aktima Banke, ugovorom o radu, odnosno posebnim sporazumima sklopljenim između radničkog vijeća, odnosno sindikata i poslodavca.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 6.

Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu u pisanu obliku, čiji je obvezni sadržaj propisan Zakonom o radu.

Članak 7.

Zasnivanje radnog odnosa s novim radnikom moguće je tek nakon prethodnog traženja odgovarajućeg radnika unutar Banke ukoliko je to moguće.

Članak 8.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upućivanjem na liječnički pregled, o čemu odlučuje poslodavac.
Troškove takva liječničkog pregleda kao i kasnijih periodičkih liječničkih pregleda snosi poslodavac.

Članak 9.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom može se obaviti prethodno provjeravanje njegovih znanja i sposobnosti.
Odluku o prethodnom provjeravanju kandidata za zaposlenje i način provjere donosi poslodavac.

III. PROBNI RAD

Članak 10.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati dulje od šest mjeseci, ovisno o složenosti posla.

Članak 11.

Provjera stručnih znanja i radnih sposobnosti radnika za vrijeme trajanja probnog rada i ocjena rada radnika temelji se na procjeni sposobnosti za obavljanje zadaća i poslova glede načina rada i usvojenog znanja.
Ocjenu rada radnika za vrijeme probnog rada utvrđuje neposredno nadređeni rukovoditelj koji prati rad radnika na probnom radu u okviru sustava radne uspješnosti, a u skladu s Politikom i procedurom ugovaranja i ocjenjivanja radne uspješnosti i Politikom i procedurom planiranja i razvoja karijere.

Članak 12.

Ako nadređeni rukovoditelj ocijeni da radnik na probnom radu ne ostvaruje očekivane rezultate rada, tj. da njegova stručna znanja i radne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadataka, obavijestit će o tome direktora sektora, odnosno samostalne direkcije, koji Sektoru upravljanja ljudskim resursom dostavlja pisani prijedlog za otkaz ugovora o radu, najkasnije dvadeset dana prije isteka probnog rada i o tome izvijestiti radnika.
Na temelju prijedloga direktora sektora odnosno samostalne direkcije, i uz prethodno savjetovanje na način kako je propisano Zakonom o radu, direktor Sektora upravljanja ljudskim resursom donijet će odluku o otkazu ugovora o radu prije isteka probnog rada.
Ako se Odluka o otkazu iz prethodnog stavka ne donese u roku od sedam dana prije isteka probnog rada, smatrat će se da je radnik tijekom probnog rada udovoljio zahtjevima radnoga mjesta.

IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 13.

Radnik je dužan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, te osobnim interesima i interesima poslodavca, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
Poslodavac je dužan, posebice pri uvođenju novog načina rada ili organizacije rada, odnosno uvođenju nove tehnologije, kontinuirano usavršavati i osposobljavati radnike za rad.

Članak 14.

Radi što boljeg i stručnijeg obavljanja poslova vezanih za poslovanje, poslodavac će za radnike omogućiti usavršavanje i dopunjavanje znanja u okviru iste vrste poslova.
Poslodavac može uputiti radnika na osposobljavanje i usavršavanje u zemlji i inozemstvu.
Odluku o upućivanju radnika na osposobljavanje i usavršavanje donosi Uprava odnosno osoba koju ona za to ovlasti pisanom odlukom. Odlukom se utvrđuju obveze radnika i poslodavca ovisno o vrsti usavršavanja, dužini trajanja i visini troškova.

Članak 15.

Radi stjecanja znanja za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta, neposredni rukovoditelji su dužni pružiti radnicima stručnu pomoć i osigurati odgovarajuću literaturu, te pisane i usmene informacije.

Članak 16.

Za vrijeme osposobljavanja i usavršavanja radnik ima pravo na naknadu plaće i naknadu putnih troškova.
Međusobna prava i obveze u vezi s osposobljavanjem i usavršavanjem reguliraju se posebnim ugovorom između radnika i Banke.
Za izvedbu programa obrazovnih aktivnosti u organizaciji poslodavca, radnicima koji će taj program realizirati može pripasti naknada. Odluku o visini naknade donosi ovlaštena osoba u Sektoru upravljanja ljudskim resursom na temelju interne procedure i upute usvojene od strane Uprave.

PRIPRAVNICI

Članak 17.

Status, ugovaranje i trajanje pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu Zagrebačke banke d.d. i posebnom odlukom poslodavca.

V. RADNO VRIJEME

PUNO RADNO VRIJEME

Članak 18.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako Zakonom, Sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu ne bude određeno kraće radno vrijeme.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pravilu na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
U organizacijskim dijelovima Banke gdje to zahtijeva priroda posla, tjedno radno vrijeme može se rasporediti na šest radnih dana, tako da ukupno radno vrijeme ne premašuje 40 sati tjedno.
Raspored, početak i završetak radnog vremena uredit će se na način utvrđen Pravilnikom o radu Zagrebačke banke d.d.

NEPUNO RADNO VRIJEME

Članak 19.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu.
Ako priroda i organizacija rada omogućavaju, na istome radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Članak 20.

Nepuno radno vrijeme može biti raspoređeno na sve dane u tjednu ili na samo neke dane u tjednu.

Članak 21.

Radnici koji rade nepuno radno vrijeme imaju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede dnevnog odmora između dva uzastopna radna dana, na tjedni odmor, najkraće trajanje godišnjeg odmora i plaćeni dopust.
Ako ugovorom o radu nije povoljnije uređeno, radnicima s nepunim radnim vremenom plaća se određuje razmjerno vremenu na koje su sklopili ugovor o radu, doprinosu u radu i rezultatima rada.

SKRAĆENO RADNO VRIJEME

Članak 22.

Na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka, te trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvrđuju se Pravilnikom o procjeni opasnosti radnog mjesta u Zagrebačkoj banci d.d.

Članak 23.

Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme ostvaruje sva prava kao da radi puno radno vrijeme.

PREKOVREMENI RAD

Članak 24.

Prekovremeni rad može se uvesti u slučajevima i na način predviđen Zakonom.

Članak 25.

Nadređeni rukovoditelj dužan je najkasnije dva dana unaprijed izvijestiti radnika i Sektor upravljanja ljudskim resursom o hitnom prekovremenom radu, pismeno i uz obrazloženje.

Članak 26.

Poslodavac je obvezan svaka tri mjeseca u pisanu obliku izvještavati na način kako je propisano Zakonom o radu, o odrađenim prekovremenim satima.

Članak 27.

Za sate prekovremenog rada, poslodavac je dužan isplatiti povećanu plaću.
Ako se poslodavac i radnik dogovore da u zamjenu za povećanu plaću radnik koristi slobodne dane, tada se za svaki odrađeni prekovremeni radni sat radniku odobrava 1,5 sati slobodnih.

RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 28.

Dnevni i tjedni raspored radnog vremena određuje poslodavac pisanom odlukom, uz prethodno savjetovanje na način kako je propisano Zakonom o radu.
Raspored radnog vremena i plan preraspodjele radnog vremena poslodavac je dužan sačiniti za svaki organizacijski dio posebno i na pogodan način u pisanom obliku s njime upoznati radnike.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 29.

Ako narav posla zahtijeva, puno radno vrijeme može se prerasporediti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s tim da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.
Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 52 sata tjedno.

Članak 30.

Preraspodjelom radnog vremena ne mogu biti obuhvaćeni radnici koji su sukladno Zakonu oslobođeni obveze rada dužeg od punog radnog vremena.

Članak 31.

Poslodavac je dužan o planu preraspodjele radnog vremena savjetovati se na način kako je propisano Zakonom o radu i u pisanu obliku obavijestiti radnike tjedan unaprijed.

VI. ODMORI I DOPUSTI

STANKA

Članak 32.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta.
U slučaju da radnik radi više od 8 sati na dan ima pravo na dodatnih 15 minuta odmora (stanke).
Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Članak 33.

Samo iznimno ako radnik zbog prirode posla nije mogao iskoristiti dnevnu stanku, ima pravo na skraćenje dnevnog radnog vremena za 30 minuta uz prethodno odobrenje neposrednog rukovoditelja.

Članak 34.

Radnica koja doji dijete ima pravo do godine dana djetetova života koristiti stanku za dojenje u trajanju od dva puta po sat vremena i na odmor (stanku) od 30 minuta, a koje se uračunava u radno vrijeme.
Radnica će vrijeme stanke iz prethodnog stavka koristiti u skladu s djetetovim potrebama i uz prethodnu najavu poslodavcu.

DNEVNI ODMOR

Članak 35.

Između dva radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

TJEDNI ODMOR

Članak 36.

Dan tjednog odmora je nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 37.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Članak 38.

Prema radnom stažu godišnji odmor traje:
– do 2 godine radnog staža                       18 radnih dana
– više od 2-4 godine radnog staža             20 radnih dana
– više od 4-8 godina radnog staža             22 radna dana
– više od 8-12 godina radnog staža           24 radna dana
– više od 12-16 godina radnog staža         26 radna dana
– više od 16-20 godina radnog staža         28 radnih dana
– više od 20 godina radnog staža               30 radnih dana
Smatra se da je radnik navršio određeni broj godina radnog staža ako ih navršava do kraja kalendarske godine u kojoj koristi godišnji odmor.

Članak 39.

Trajanje godišnjeg odmora produžuje se za 2 radna dana radnicima:
– invalidima rada
– samohranom roditelju s kojim živi dijete mlađe od 10 godina
– jednom od roditelja djeteta s utvrđenim invaliditetom
– koji rade u šestodnevnom radnom tjednu.
Trajanje godišnjeg odmora produžuje se za 1 radni dan sudioniku Domovinskog rata.
Ukupan broj dana godišnjeg odmora radnika, utvrđen na temelju prethodnih članaka ovoga Ugovora, ne može prijeći 30 radnih dana.

Članak 40.

Slijepi radnik ima pravo na najmanje 35 radnih dana godišnjeg odmora bez obzira na kriterije iz članka 38.#clanak38 ovoga Ugovora.

Članak 41.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Članak 42.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote ukoliko su to neradni dani radnika utvrđeni rasporedom radnog vremena, nedjelje, neradni dani određeni zakonom, blagdani i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.

RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Članak 43.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora uređuje se planom korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac nakon prethodnog savjetovanja, na način kako je propisano Zakonom o radu, vodeći računa o osobnom planu svakog pojedinog radnika i organizaciji rada te odredbama ovog Ugovora.
Plan korištenja godišnjeg odmora iz prethodnog stavka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja mjeseca travnja.

Članak 44.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
– radnikovo ime i prezime,
– naziv radnog mjesta i organizacijskog dijela u kojem radnik radi,
– ukupno trajanje godišnjeg odmora,
– vrijeme korištenja godišnjeg odmora i
– uputu o pravnom lijeku.

Članak 45.

Plan godišnjeg odmora donesen sukladno članku 43. poslodavac dostavlja organizacijskim dijelovima, te takav Plan zamjenjuje pojedinačna rješenja o korištenju godišnjeg odmora na način da ga radnik verificira svojim potpisom. Dan potpisa radnika na Plan korištenja godišnjeg odmora smatrat će se danom obavijesti radnika o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.
Radnicima koji nisu obuhvaćeni Planom korištenja godišnjeg odmora ili kod kojih je došlo do promjene Plana u korištenju godišnjeg odmora, izdat će se pojedinačno rješenje o korištenju godišnjeg odmora na njihov pisani zahtjev uz suglasnost nadležnog rukovoditelja najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 46.

Protiv Planom utvrđenog i verificiranog rasporeda godišnjeg odmora i duljine njegova trajanja, odnosno protiv rješenja o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, radnik ima pravo poslodavcu podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava u roku 15 dana od dana potpisivanja Plana, odnosno u roku 15 dana od dana uručenja rješenja.

KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA

Članak 47.

Radnik može godišnji odmor koristiti u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 48.

U slučaju prestanka radnog odnosa u Banci odnosno zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u Banci.

Članak 49.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan izvijestiti neposrednog rukovoditelja najmanje dan prije.

Članak 50.

Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti na zahtjev neposrednog rukovoditelja.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio pri odlasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada, a prema Pravilniku o naknadama putnih i drugih troškova u Zagrebačkoj banci d.d.

PLAĆENI DOPUST

Članak 52.

Radnik ima pravo na osobni zahtjev na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u ovim slučajevima:
1. zaključenje braka                                 do 6 radnih dana
2. porod supruge                                     do 6 radnih dana
3. smrt člana uže obitelji                           do 7 radnih dana
4. – smrt člana šire obitelji, ako je ukop
       u mjestu stanovanja                          do 2 radna dana
    – smrt člana šire obitelji ako je ukop
   u drugom mjestu                                  do 3 radna dana
5. teža bolest člana uže obitelji                do 6 radnih dana
6. elementarne nepogode                        do 5 radnih dana
7. osposobljavanje i usavršavanje za
    potrebe radničkog vijeća, odnosno
    obrazovanje za sindikalne aktivnosti     do 2 radna dana
8. – selidba u mjestu stanovanja               do 2 radna dana
    – selidba u drugo mjesto                      do 3 radna dana
9. sudjelovanje u stručnim, studijskim,
     kulturnim ili športskim
     manifestacijama                                  do 3 radna dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj člana uže obitelji: djeteta, supružnika, roditelja, brata, sestre, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Radnici – dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruje se u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Članak 53.

Članovima uže obitelji iz stavka 1. točke 3. i 5. prethodnog članka prema ovom Ugovoru smatraju se:
– supružnik,
– srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici,
– braća i sestre, pastorčad i posvojenici,
– djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje,
– očuh i maćeha,
– posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati,
– osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
Članovima šire obitelji iz stavka 1. točke 4. prethodnog članka prema ovom Ugovoru smatraju se:
– braća i sestre radnikovih roditelja i
– roditelji, braća i sestre radnikova supružnika.

Članak 54.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja radniku se može odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripreme i polaganje ispita, jednom po ispitu, uz suglasnost nadležnog rukovoditelja.

Članak 55.

Radnik koji je u interesu Banke upućen na školovanje, stručno usavršavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u godini za pripremanje i polaganje ispita u skladu s odlukom o upućivanju i ugovorom o stručnom usavršavanju.

Članak 56.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 57.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust zbog školovanja ili stručnog usavršavanja, kao i za druge potrebe radnika ako to dopuštaju priroda posla i potrebe poslodavca.

Članak 58.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, ako Zakonom nije drugačije određeno.

VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

Članak 59.

Poslodavac se obvezuje osigurati sigurne uvjete za rad, zaštitu zdravlja i života radnika, te radnog okoliša primjenom propisanih osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, a osobito kod održavanja sredstava rada i organizacije rada sukladno tehnološkim procesima, tehničkim dostignućima i ergonomiji uz kontinuirano provođenje osposobljavanja radnika za rad na siguran način i obavješćivanje radnika o opasnostima i štetnostima na radu.

Članak 60.

Poslodavac je dužan osigurati uređivanje i provedbu zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, odredbama Zakona o radu, podzakonskim propisima, tehničkim normama, Pravilnikom o zaštiti na radu, Sporazumom o pravima i obvezama povjerenika radnika zaštite na radu i ovim Ugovorom.
U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu, radnici imaju pravo izabrati povjerenike za zaštitu na radu, odnosno ukoliko povjerenici nisu izabarani, sindikat potpisnik ovoga Ugovora ima pravo imenovati povjerenike radnika za zaštitu na radu.

Članak 61.

Radi nesmetana djelovanja u interesu radnika u području zaštite na radu i obavljanja dužnosti povjerenika radnika i koordinatora povjerenika zaštite na radu, poslodavac se obvezuje:
– osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjereniku i koordinatoru povjerenika najmanje 4 (četiri) sata tjedno u redovito radno vrijeme za obnašanje dužnosti, za koje vrijeme mu pripada naknada plaće kao da je radio;
– omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci) na teret poslodavca;
– omogućiti pravo uvida u sve propise, isprave i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika;
– omogućiti druga prava sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Sporazumu o pravima i obvezama povjerenika radnika zaštite na radu.

Članak 62.

Radnik je obvezan u provedbi zaštite i sigurnosti na radu pravilno upotrebljavati sredstva rada i osobna zaštitna sredstva, a o svakom događaju koji predstavlja moguću opasnost za život i zdravlje obavijestiti neposrednog rukovoditelja.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto rada ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takva postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja osoba i imovine.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka radnik je dužan izvijestiti odgovornu osobu i povjerenika radnika zaštite na radu.

Članak 63.

Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja radnika.
Poslodavac je obvezatan sukladno posebnom propisu, voditi evidenciju o ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima radnika te o tome kvartalno izvješćivati na način kako je to propisano zakonom.

Članak 64.

Radnik mora biti upoznat s mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama glede zaštite.
Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvjestiti koordinatora povjerenika radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i mjerama poboljšanja uvjeta rada.

Članak 65.

Radnicima koji rade na radnim mjestima na kojima je obvezatno korištenje službene odjeće, korištenje i održavanje službene odjeće poslodavac mora regulirati posebnim pravilnikom o njezinu nošenju, čuvanju i održavanju.

Članak 66.

Poslodavac će na vlastiti trošak u iznosu od najmanje 730,00 kn po radniku organizirati za sve radnike sistematske, a po potrebi i specijalističke zdravstvene preglede, najmanje jednom u dvije godine.
Poslodavac je dužan s programom općih sistematskih i specijalističkih pregleda savjetovati se s radničkim vijećem.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 67.

Poslodavac je osobne podatke o radniku dužan prikupljati isključivo u opsegu i na način predviđen zakonskim aktima koji štite privatnost osobe.

Članak 68.

Radnici su obvezni nadležnoj službi dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane za zaštitu majčinstva.

Članak 69.

Poslodavac će posebno opunomoćiti povjerljivu osobu koja podatke o radnicima smije prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.
Odluku o prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, kao i imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu ove Odluke, poslodavac će donijeti uz prethodnu suglasnost na način kako je propisano Zakonom o radu.

ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 70.

Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, što podrazumijeva i poduzimanje preventivnih mjera.

Članak 71.

Poslodavac imenuje ovlaštenike za zaštitu dostojanstva radnika, koji su ovlašteni primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.
Ovlaštenici za zaštitu dostojanstva radnika dužni su, najkasnije u roku od 8 dana od dostave imenovane i vlastoručno potpisane pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju, a kako je propisano Pravilnikom o radu.

Članak 72.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, a sam postupak provodi se u strogoj diskreciji.

VIII. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU

ISPLATA I ODREĐIVANJE PLAĆE

Članak 73.

Plaća radnika je novčana naknada za obavljeni rad.
Plaća se isplaćuje u bruto iznosu, jednom mjesečno za protekli mjesec i to u pravilu do 10. u tekućem mjesecu.
Plaće se usklađuju s inflacijom odnosno porastom troškova života. Usklađivanje se provodi linearno i to ako je inflacija/rast troškova života 3% i više za kalendarsku godinu, odnosno od zadnjeg usklađivanja plaće s troškovima života.
Usklađivanje se može provesti najviše jednom u kalendarskoj godini.

Članak 74.

Plaća radnika sastoji se od:
– plaće za redovan rad,
– naknade plaće,
– dodatka na osnovu ostvarenog radnog staža.

PLAĆA ZA REDOVAN RAD

Članak 75.

Plaća za redovan rad može biti određena kao osnovna plaća ili kao individualna plaća.
Osnovna plaća osigurava novčanu nadoknadu za vrijednost i složenost razine zanimanja, za koje je ugovor o radu sklopljen.
Osnovna plaća je najniža osnovica odnosno startna plaća platnog razreda u koji je smještena razina zanimanja. Svim radnicima istog platnog razreda određuje se ista osnovna plaća.
Najniža osnovna plaća, za puno radno vrijeme za radno mjesto najniže složenosti smješteno u prvi platni razred, jednaka je startnoj plaći prvog platnog razreda, a koji iznos ne može biti manji od 3.172,00 kuna.
Ako dođe do povećanja startne plaće platnog razreda zbog linearnog rasta ili drugih razloga, na već sklopljene ugovore o radu direktno će se primjenjivati odredbe ovog Ugovora odnosno akta Banke kojim je to regulirano, a za radnika je povoljnije.
Individulana plaća je veća od osnovne plaće, u visini koja osigurava kompenzaciju za osobni radni doprinos u realizaciji ugovorenih individualnih ciljeva te dostignuti stupanj potrebnih kompetencija.
Individualna plaća se određuje u okviru raspona platnog razreda u koji je smješteno zanimanje na koje je radnik raspoređen.

PLATNI RAZREDI

Članak 76.

Sve razine zanimanja razvrstavaju se prema kriteriju složenosti u najviše devet Platnih razreda.

Članak 77.

Platni razredi objedinjavaju grupe poslova koji su isti ili vrlo slični po razini složenosti, odgovornosti, te znanju, iskustvu i potrebnim kompetencijama za uspješno obavljanje poslova.
Svaka razina zanimanja iz Klasifikacije zanimanja Banke, razvrstava se u jedan od najviše 9 platnih razreda sa odgovarajućim iznosom startne/osnovne plaće platnog razreda.
Promjena plaće rezultat je kretanja unutar platnih razreda i to horizontalnog kretanja unutar istog platnog razreda ili vertikalnog kretanja koje predstavlja prelazak iz jednog platnog razreda u drugi platni razred.
Svrstavanje zanimanja u platne rezrede te određivanje njihove razine obavlja se u skladu s Pravilnikom o plaćama i aktima o organizaciji i to Odlukom o sistematizaciji zanimanja u organizacijskim jedinicama te Odlukom o klasifikaciji zanimanja u Banci.

Članak 78.

Rasponi plaća unutar platnih razreda su sljedeći:

PR

Raspon

od

do

1

3.172,00

4.223,00

2

3.801,00

5.603,00

3

4.439,00

6.870,00

4

5.284,00

8.240,00

5

6.592,00

10.032,00

6

7.921,00

12.782,00

7

9.507,00

15.841,00

8

12.360,00

20.600,00

9

15.656,00

26.780,00

ODREĐIVANJE INDIVIDULANE PLAĆE

Članak 79.

Individulana plaća je stimulativna plaća koja se određuje na temelju radne uspješnosti i dostignutog stupnja potrebnih kompetencija.
Određivanje individulane plaće s osnove ocjene RU za prethodnu poslovnu godinu i dostignutog stupnja kompetencija, provodi se po kriterijima koji su utvrđeni općim aktima Banke.
Individualna plaća može se povećati i s osnove preuzimanja složenijih i odgovornijih poslova na prijedlog nadležnog rukovoditelja i uz suglasnost SULJR.
Plaća može biti smanjena na temelju ocjene RU, ako radnik tijekom prethodne poslovne godine nije ostvario dogovorene ciljeve i nije manifestirao očekivani stupanj kompetencija.
Smanjivanje plaće rezultira nazadovanjem u nižu platnu grupu ili u niži platni razred.
Promjena plaće moguća je jednom godišnje, u okviru planiranih sredstava organizacijske jedinice.

STALNI DODATAK ZA PREHRANU

Članak 80.

Radnik koji radi najmanje pola punog radnog vremena ima pravo na naknadu za prehranu tijekom rada.
Za izračun dodatka za prehranu utvrđen je iznos od najmanje 852,84 kune mjesečno.
Naknada za prehranu utvrđuje se u visini umnoška koeficijenta prehrane i sati rada za mjesec za koji se isplaćuje.
Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, ali ne manje od 4 sata neprekidno, ima pravo na dodatnu naknadu za prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu, osim u slučaju korištenja slobodnog dana.

OSTALI DODACI NA PLAĆU

Članak 81.

Naknada za minuli rad uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.
Dodatak za radni staž izračunava se umnoškom startne plaće Platnog razreda, navršenih godina radnog staža i koeficijenta 0,005.

Članak 82.

Osnovna odnosno individualna plaća radnika uvećava se:
– za rad noću                                                         50%
– za prekovremeni rad                                            50%
– za rad nedjeljom                                                  50%
– za rad blagdanom i u neradne dane utvrđene
   Zakonom                                                             50%
– za rad na Uskrs                                                    70%
 

POSEBNI OBLICI MOTIVACIJE RADNIKA

Članak 83.

Ovisno o uspješnosti poslovanja Banke i o individualnoj uspješnosti radnika, poslodavac može motivirati radnike:
1. novčanim nagradama za
– sudjelovanje u radu projektnih timova;
– ostvarene iznimne rezultate u redovitom radnom procesu;
– kvalitetnu realizaciju ugovorenih ciljeva za proteklu poslovnu godinu;
2. stambenim kreditom uz uvjete povoljnije od tržišnih.

GODIŠNJA NAGRADA

Članak 84.

Ovisno o poslovnim rezultatima Banke i organizacijske jedinice te godišnjem doprinosu svakog radnika, poslodavac će isplatiti godišnju nagradu.

NAKNADE PLAĆA I DRUGE ISPLATE RADNICIMA

Članak 85.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio za razdoblje u kojem ne radi:
– zbog prekida rada, koji nije prouzročio radnik,
– državnih blagdana, neradnih dana reguliranih Zakonom,
– godišnjeg odmora,
– plaćenog dopusta,
– za vrijeme posjeta liječniku, kada ga ne može obaviti izvan redovitog odnosno fiksnog radnog vremena,
– zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanje i prekvalifikacije prema potrebama Banke,
– prisustvovanja sastancima, seminarima, obavljanja javnih funkcija, službenih putovanja,
– obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika,
– obnašanja dužnosti povjerenika zaštite na radu (koordinatora),
– u drugim slučajevima kada to odredi Uprava posebnom odlukom i
– u svim slučajevima predviđenim ovim Ugovorom, općim aktima Banke ili Zakonom.
Pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio podrazumijeva i pravo na pripadajuće dodatke plaći sukladno ovom Ugovoru.

Članak 86.

Za vrijeme pripravnosti kod kuće radniku pripada naknada u iznosu 10% osnovne odnosno individualne plaće, a za vrijeme dežurstva 30% osnovne odnosno individualne plaće.

Članak 87.

Za vrijeme trajanja bolovanja radniku pripada sljedeća naknada:
– 90% od osnovice u slučaju nesposobnosti za rad ili
– 100% od osnovice za ozljede na radu i za profesionalne bolesti.
Osnovica za izračunavanje naknada plaća radnika za vrijeme bolovanja regulirana je propisima o zdravstvenom osiguranju.

SOLIDARNOST

Članak 88.

Radniku kod kojeg ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, prilagoditi poslove njegovim sposobnostima, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno ponuditi radniku na sklapanje ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, uz pravo da radnik zadrži osnovnu plaću koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti.

Članak 89.

Naknada plaće koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće zanimanje, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti.

Članak 90.

Radnik, kojem do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu nedostaje pet ili manje godina radnog staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje startnu plaću platnog razreda razine zanimanja na koju je raspoređen, a koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su stečene spomenute okolnosti.
O okolnostima iz prethodnog stavka donosi se posebna Odluka na pisani zahtjev radnika s kojim se suglasio direktor organizacijskog dijela. Odluka automatski prestaje važiti u slučaju da radnik ne ode u mirovinu ili počini povredu radne obveze predviđenu aktima poslodavca.

Članak 91.

Plaća radnika iz članaka 88., 89. i 90. uvećava se srazmjerno rastu plaća u Banci.

PRIPRAVNICI

Članak 92.

Plaća pripravnika utvrđuje se u visini najmanje 80% od osnovne plaće zanimanja odnosno startne plaće platnog razreda u koji je smješteno zanimanja za koje se osposobljava.

UČENICI I STUDENTI

Članak 93.

Učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada može se isplatiti nagrada do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

NAKNADA TROŠKOVA GODIŠNJEG ODMORA (REGRES)

Članak 94.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.
Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini najmanje 2.000,00 kuna neto.

PRIGODNE ISPLATE

Članak 95.

Poslodavac će isplatiti prigodnu isplatu radnicima u prosincu (»božićnicu«) u iznosu od najmanje 1.500,00 kuna neto.

Članak 96.

Poslodavac će dati prigodan poklon djetetu radnika kao i djetetu umrlog radnika do 15 godina starosti, u vrijednosti do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

OTPREMNINE

Članak 97.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu u iznosu od pola prosječne bruto plaće koju je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca koja prethode mjesecu otkaza ugovora o radu, za svaku navršenu godinu neprekidnog rada u Banci, i to ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti da:
– je radnik u neprekinutom radnom odnosu u Banci duže od dvije godine,
– radniku nije bilo moguće osigurati posao kod drugog poslodavca,
– je radnik suglasan s otkazom ugovora o radu i danom prestanka potrebe, a koji utvrdi nadležni rukovoditelj.
U svim drugim slučajevima otkaza ugovora o radu iz poslovno i osobno uvjetovanih razloga, otpremnina se utvrđuje sukladno zakonskim propisima i Pravilniku o radu.
Kredit koji je radnik ostvario pod povoljnijim uvjetima s osnova radnog odnosa kod poslodavca, neće se komercijalizirati u izuzetnim slučajevima kada ugovor o radu radnika prestane:
– radi odlaska u mirovinu (prijevremenu, starosnu ili zbog opće nesposobnosti za rad),
– smrću radnika,
– osobno uvjetovanim otkazom,
– poslovno uvjetovanim otkazom, ali samo u slučaju kada radniku nije ponuđen izmijenjeni ugovor za druge poslove.

Članak 98.

Pri odlasku u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 99.

Otpremnine iz članaka 97. i 98. isplatit će se radniku najkasnije 15 dana po prestanku radnog odnosa kod poslodavca.

JUBILARNE NAGRADE

Članak 100.

Radnici koji navrše 10, 15, 20 i 25 godina radnog staža u Zagrebačkoj banci d.d. ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.
Radnici koji navrše 30, 35 i 40 godina radnog staža u Zagrebačkoj banci d.d. ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu u neto iznosu:
za 30 godina – 4.000 kuna
za 35 godina – 5.000 kuna
za 40 godina – 6.500 kuna.
Jubilarne nagrade isplaćuju se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuju se u mjesecu kada je navršena puna godina staža.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na jubilarnu nagradu u tekućoj godini, iako u trenutku odlaska nije navršio punu godinu staža na temelju koje ostvaruje pravo na nagradu.
Jubilarne nagrade i otpremnine se ne isključuju.

IZVANREDNE POTPORE

Članak 101.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u visini najvišeg neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak u sljedećim slučajevima:
– smrti radnika;
– smrti djeteta, djeteta na skrbi, usvojenog djeteta, supružnika, brata, sestre i roditelja radnika;
– smrti drugih članova uže obitelji radnika samo ako su živjeli u zajedničkom domaćinstvu.
Radnik ili njegova obitelj može ostvariti pravo na potporu najviše do neoporezivog iznosa koji je propisao Pravilnik o porezu na dohodak u sljedećim slučajevima
– nastupa invalidnosti radnika;
– bolovanja dužeg od 90 dana;
– radi nabave medicinskih pomagala i kupnje lijekova.
Iznos potpore u svakom pojedinom slučaju iz prethodnog stavka ovisi o sljedećim kriterijima:
– materijalni status uže obitelji / prosjek primanja po članu obitelji,
– teška/kronična bolest,
– medicinska rehabilitacija,
– nabava ljekova,
– samohranost radnika,
– mnogočlana obitelj/broj djece,
– nezaposlenost ostalih članova uže obitelji,
– podstanarski status,
– te ostali događaji koji radnika dovode u težak materijalni položaj.
Odluku o pravu na potporu i njenoj visini donosi poslodavac, odnosno osoba koju opunomoći, sukladno aktima i procedurama Banke.

Članak 102.

U slučaju radnikove smrti poslodavac može preuzeti brigu nad školovanjem djece umrlog radnika u vremenu trajanja redovitog školovanja, ovisno o materijalnom položaju uže obitelji umrlog radnika.
Odluku o stipendiranju djece umrlih radnika donosi poslodavac odnosno osoba koju ovlasti.
Iznos stipendije utvrđuje se u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

OSIGURANJE RADNIKA

Članak 103.

Poslodavac će sve radnike Banke (24-satno) osigurati od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i to u iznosima:
– smrt zbog nezgode               EUR 10.225,84
– trajni invaliditet do                EUR 20.451,68
– smrt od bolesti                     EUR 2.556,46
Poslodavac će dodatno osigurati radnike koji se bave prijevozom i prijenosom vrijednosnih pošiljaka, te opsluživanjem bankomata od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) i to:
– smrt zbog nezgode               EUR 20.451,68
– trajni invaliditet do                EUR 40.903,35
Poslodavac će o sklopljenom osiguranju obavezno izvijestiti sindikat koji je potpisnik ovog Ugovora.

IX. NAKNADA PUTNIH I DRUGIH TROŠKOVA

Članak 104.

Radnici ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada, u visini od najmanje 210,00 kuna mjesečno, a srazmjerno vremenu provedenom na radu.
Cijena se može korigirati jednom godišnje, ovisno o postotku povećanja cijene prijevoza, o čemu Odluku donosi Uprava Banke.

DNEVNICE I TROŠKOVI SLUŽBENIH PUTOVANJA

Članak 105.

Kada je radnik upućen na službeni put u zemlji pripada mu naknada prijevoznih troškova, naknada punog iznosa troškova noćenja prema priloženom hotelskom računu i dnevnica u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 106.

Iznos dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje se u visini dnevnice utvrđene Odlukom o visini dnevnica za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna i koji se priznaju u materijalne troškove.

TERENSKI DODATAK

Članak 107.

Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta Banke ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice i po svojoj prirodi vezano za rad na terenu, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara.
Dnevni iznos terenskog dodatka utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

NAKNADA PLAĆE ZA ODVOJENI ŽIVOT OD OBITELJI

Članak 108.

Radnik raspoređen na rad u drugo radno mjesto ima, uz plaću, i pravo na naknadu zbog odvojenog života od obitelji.
Naknada za odvojeni život od obitelji utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.
Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Ako se naknada obračunava za razdoblje kraće od mjesec dana, mjesečni iznos naknade dijeli se s 30 i dobiveni rezultat množi se s brojem dana.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU

NAČINI PRESTANKA

Članak 109.

Ugovor o radu može prestati samo na jedan od načina predviđenih Člankom 110. Zakona o radu, a odluka o otkazu mora biti u pisanu obliku s poukom o pravnom lijeku.

POSTUPAK PRIJE OTKAZIVANJA

Članak 110.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Pisano upozorenje iz prethodnog stavka protekom roka od jedne godine ne utječe na stjecanje određenih prava radnika.

OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROKOVI

Članak 111.

Poslodavac i radnik mogu, pridržavajući se odredbi Zakona o radu i ovoga Ugovora, otkazati ugovor o radu.
U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni Zakonom odnosno Pravilnikom o radu.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu i pisano obrazloži osobito važan razlog za otkaz, otkazni rok može trajati najduže mjesec dana.
Osobito važnim razlogom za otkaz ne smatra se zapošljavanje kod drugog poslodavca.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

XI. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 112.

Nakon što su utvrđene činjenice da postoje gospodarski, tehnološki ili organizacijski razlozi za smanjenje broja radnika, poslodavac izrađuje Program zbrinjavanja viška radnika, kada su ispunjeni uvjeti predviđenim člankom 126. Zakona o radu.
Program zbrinjavanja viška radnika sadržava podatke iz članka 127. Zakona o radu, te nazive poslova i broj radnih mjesta na kojima je prestala potreba po organizacijskim jedinicama.

Članak 113.

Ako na istim poslovima za kojima je prestala potreba ima više radnika, pri utvrđivanju prestanka potrebe za radom pojedinog radnika polazi se od ovih kriterija:
– uspješnost u radu 1 – 20 bodova
– dužina radnog staža kod poslodavca za svaku navršenu godinu staža 1 bod
– posebna znanja i sposobnosti za potrebe radnog mjesta 5 bodova
– socijalni položaj radnika (životna dob, broj osoba koje uzdržava i sl.) 1 – 5 bodova
Konačan zbroj vrijednosti određuje redoslijed na popisu utvrđenih viškova.

Članak 114.

Zbog prestanka potrebe za radom ne može se otkazati ugovor o radu radnicama zaštićenim člankom 77. Zakona o radu.

Članak 115.

Poslodavac će se pri otkazivanju ugovora o radu savjetovati na način kako je propisano Zakonom o radu.

XII. NAKNADE ŠTETE

Članak 116.

Radnik odgovara za štetu koju na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje poslodavcu i dužan je štetu nadoknaditi.

Članak 117.

Ako štetu prouzroči više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi udio u nastaloj šteti, smatra se da su svi podjednako odgovorni pa štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je šteta posljedica kaznenog djela koje je više radnika počinilo s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 118.

Radnik koji je u radu ili u svezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom uzrokovao štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi iznos isplaćene štete.

Članak 119.

Ako radnik pristane nadoknaditi štetu koju je uzrokovao, s njim se zaključuje pisana nagodba o naknadi štete.

Članak 120.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu prema općim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 121.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

XIV. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 122.

Poslodavac se obvezuje osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih konvencijama Međunarodne organizacije rada, a koje čine dio pozitivnih propisa Republike Hrvatske, Zakona o radu i ovoga Ugovora.

Članak 123.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima neće ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane član sindikata.

Članak 124.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, Konvencijama MOR-a iz članka 132, zakonima i ovom Ugovoru.

Članak 125.

Sindikat je dužan izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 126.

Svaki sindikat na svakih 700 plaćajućih članova sindikata, ima pravo na 1 osobu za sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme.
Osobe iz stavka 1. ovog članka određuje sindikat, sukladno svojim aktima.

Članak 127.

Svi sindikalni povjerenici kod poslodavca koji uživaju posebnu zaštitu temeljem odredbi Zakona o radu i osobe iz članka 126.#clanak126 ovog Ugovora, zbog sindikalne aktivnosti kojima se štite prava i interesi radnika, sukladno aktima sindikata, ne mogu biti pozvani na odgovornost ili dovedeni u nepovoljniji položaj kod poslodavca.
Za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata osobama iz prethodnog stavka ovog članka, ne može se bez suglasnosti sindikata:
– otkazati ugovor o radu;
– rasporediti na drugo radno mjesto ili
– na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 128.

Osobe iz članka 126.#clanak126 ovog Ugovora imaju pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto na kojem su radile prije odlaska na funkciju ili biti raspoređene na drugo odgovarajuće radno mjesto kod poslodavca.

Članak 129.

Naknada plaće za rad osobama iz članka 126. uredit će se pisanim Sporazumom između sindikata i poslodavca.

Članak 130.

Sporazumom između sindikata i poslodavca utvrdit će se uvjeti i način rada sindikata s osnova preuzimanja uloge radničkog vijeća.

XV. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 131.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora, a mora se završiti u roku od 5 (pet) dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarskom-socijalnom vijeću.
Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za provođenje mirenja, osim u slučaju kada je provođenje postupka mirenja obvezno na temelju Zakona o radu.
Pitanja koja nisu riješena ovim ugovorom, a vezana su za postupak mirenja, postupak provodit će se sukladno odredbama zakona.

Članak 132.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima tri člana.
Svaki potpisnik Ugovora imenuje po jednog člana, a treći član se imenuje s liste Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Članak 133.

Ako pregovaranje ni postupak mirenja ne uspiju, ugovorne će strane predmet spora povjeriti arbitraži.
Imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća, te druga pitanja arbitražnog postupka uredit će se sporazumom ugovornih strana sklopljenim u roku od najviše 3 dana od nastanka spora.

XVI. ŠTRAJK

Članak 134.

Sindikat ima pravo na štrajk koji je organiziran u skladu s propisima i sindikalnim pravilima o štrajku.

Članak 135.

Sindikat će se suzdržavati od štrajka ako se sve odredbe ovoga Ugovora uredno ispunjavaju.
Obveza socijalnog mira vrijedi do početka novih kolektivnih pregovora.

Članak 136.

Sindikat mora pisanim putem najaviti štrajk poslodavcu uz naznaku razloga za štrajk, mjesta, dana i vremena početka štrajka.
Štrajk ne smije početi prije okončanja postupka mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora predviđenog ovim Ugovorom.

Članak 137.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalne propise o štrajku.
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu za vrijeme štrajka biti raspoređeni na rad.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 138.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 139.

Ugovor se sklapa na određeno vrijeme zaključno do 31. 12. 2007. godine.
Postupak sklapanja novog Ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti Ugovora.

Članak 140.

Predsjednici pregovaračkih odbora daju tumačenja odrednica ovog Ugovora i praćenje njihove primjene.

Članak 141.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuniti u roku 15 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

Članak 142.

Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok iznosi tri mjeseca i počinje teći od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani.
Ukoliko ovaj Ugovor prestane otkazom odnosno ukoliko prestane istekom roka na koji je sklopljen, primjenjivat će se još tri mjeseca nakon čega se isključuje produžena primjena pravnih pravila prema Zakonu o radu.

Članak 143.

Ugovor ima otvorenu klauzulu kojom se odredbe dopunjuju dodatnim sporazumima.

Članak 144.

Troškove u svezi s primjenom ovoga Ugovora ugovorne strane snose solidarno.

Članak 145.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom sklapanja, a primjenjuje se od 1. srpnja 2006. godine.
 

      ZA SINDIKAT:                            ZA POSLODAVCA:
Glavni sindikalni povjerenik                        Opunomoćenik
   Miroslav Biondić, v. r.                      Andrea Mimica, v. r.

 
zatvori
Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d.
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !