Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje – (“Narodne novine”, br. XX/02, XX/03 - Aneks, XX/03 - Aneks, XX/06, XX/08, XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
101 30.8.2002 Kolektivi ugovor za znanost i visoko obrazovanje

KOLEKTIVNI UGOVORI

1663

Na temelju članka 185.L81924 Zakona o radu (»Narodne novine« br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01), te čl. 3.L81926 Zakona o plaćama u javnim službama (»Narodne novine« br. 27/01) Ministarstvo znanosti i tehnologije i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja zaključili su 15. lipnja 2002.

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

I. OPĆE ODREDBE

STRANE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 1.

Ovaj ugovor zaključuju Ministarstvo znanosti i tehnologije u ime Vlade Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u ime članova Sindikata.

MJESTO I STVARNO VAŽENJE

Članak 2.

Ovaj ugovor se primjenjuje u javnim institutima, javnim visokim učilištima, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i ustanovama čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe na području Republike Hrvatske.

VREMENSKO VAŽENJE

Članak 3.

1) Ovaj ugovor se zaključuje na pet godina.

2) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. srpnja 2002. godine.

3) Materijalna prava iz ovog ugovora za koja sredstva nisu predviđena u Državnom proračunu za 2002. godinu, odnosno nisu predviđena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama primjenjivat će se od 1. siječnja 2003. godine.

PRAVNO VAŽENJE

Članak 4.

Ovaj ugovor primjenjuje se uvijek osim ako je propisom, kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike u ustanovama iz članka 2.#clanak2 ovoga ugovora (kolektivni ugovor na općoj razini ili na razini ustanove i sl.), pravilnicima poslodavca ili ugovorom o radu, za zaposlenike nešto povoljnije riješeno.

KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA

Novi članak 5.

O posebnim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim ugovorom i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama može se pregovarati na razini ustanova, po prethodno pribavljenoj suglasnosti potpisnika ovog ugovora i ne mogu se sklopiti prije njihova odobrenja.

ZNAČENJE POJMOVA I SKRAĆENICE

Članak 6.

Nazivi i skraćenice koji se rabe u ovom ugovoru:

Ministarstvo – Ministarstvo znanosti i tehnologije;

Sindikat – Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja;

ustanova – svaka ustanova iz članka 2.#clanak2 ovoga ugovora;

službenik – zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom i istraživačkom zvanju i ostali zaposlenici na stručnim radnim mjestima;

namještenik – zaposlenik s višom stručnom spremom i ostali zaposlenici nižih stručnih sprema;

sindikalni povjerenik – osoba zaposlena u ustanovi iz članka 2.#clanak2 ovoga ugovora, a koju za povjerenika izabere ili imenuje Sindikat;

sindikalni predstavnik – predstavnik Sindikata sa svim ovlaštenjima iz ovoga ugovora, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Zakona o radu, a koji nije zaposlen kod poslodavca kod kojega zastupa Sindikat;

poslodavac – ustanova iz članka 2.#clanak2 ovoga ugovora;

TKU – Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama;

zaposleničko vijeće – radničko vijeće na javnoj ustanovi.

II. NORMATIVNI DIO

1. PLAĆE I MATERIJALNA PRAVA

1.1. RADNA MJESTA I PLAĆE

Članak 7.

1) Zaposlenici se raspoređuju na radna mjesta temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u znanosti i visokom obrazovanju i o tome im se izdaje odluka.

2) Predstavnik Sindikata ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta.

ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA

Članak 8.

1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća.

2) Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno članova zaposleničkog vijeća u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.

1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU

Članak 9.

1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.

2) Način raspodjele prihoda i plaćanja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se aneksom ovom ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove.

3) Ako se način raspodjele prihoda i plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za njegovo donošenje potrebna je suglasnost sindikata.

4) Zaposlenici koji svoje osnovne poslove obavljaju u punom opsegu iz ovoga ugovora nisu dužni obavljati dodatne poslove za tržište.

1.3. MATERIJALNA PRAVA

NAKNADA ZA TROŠKOVE DOKTORATA I MAGISTERIJA

Članak 10.

Zaposlenici u istraživačkom, suradničkom i nastavnom zvanju te znanstveni novaci u javnim institutima i javnim visokim učilištima imaju pravo na pokriće troškova izrade i opreme doktorata u iznosu od 4.500,00 kuna, te izrade i opreme magisterija od 3.000,00 kuna.

2. NORMIRANJE RADA

2.1. POSLOVI

Članak 11.

1) Obveze zaposlenika u redovnom radnom vremenu u ustanovama utvrđuju se u okviru 40-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme).

2) Ispunjavanje obveza nastavnika i suradnika na visokim učilištima utvrđuje se u skladu s opterećenjem u izravnoj nastavi temeljem satnice i nastavnog plana i programa.

3) Zaposlenici mogu sklopiti ugovor o radu s više ustanova (kumulativni radni odnos).

4) Posebnim kolektivnim ugovorom riješit će se prava zaposlenika koji imaju dva ugovora o radu, od kojih je jedan s poslodavcem izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, tj. s poslodavcem kojega ne obvezuje ovaj kolektivni ugovor, a koja se odnose na plaću, uvjete rada, radno vrijeme i slično, i to ona prava koja proizlaze iz specifičnosti postojanja dvaju radnih odnosa.

5) Obveze zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme proporcionalno se umanjuju.

ZNANSTVENO-NASTAVNA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENO-
-NASTAVNOM ZVANJU

Članak 12.

1) Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– dodiplomska i postdiplomska nastava – predavanja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog opterećenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vještinama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fakultetskim povjerenstvima;

– znanstvenoistraživački rad i znanstveno usavršavanje – rad na projektima Ministarstva, uključujući i rad na pripremi projekta, znanstveno usavršavanje i publiciranje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine temelj za obračun osnovne plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nužan i uobičajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavaka 1. ovoga članka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isključuje mogućnost drukčijeg rješenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 13.

1) Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju mogu obavljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9.#clanak9 ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 14.

Ostali poslovi osim poslova iz članaka 12.#clanak12 i 13.#clanak13 ovoga ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i sl.) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika koji obavlja te poslove.

SURADNIČKA ZVANJA

ZAPOSLENICI U SURADNIČKOM ZVANJU

Članak 15.

Odredbe članaka 12.#clanak12, 13.#clanak13 i 14.#clanak14 ovoga ugovora se na odgovarajući način primjenjuju i na zaposlenike u suradničkom zvanju.

ZNANSTVENA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENOM ZVANJU

Članak 16.

1) Poslovi zaposlenika u znanstvenom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– znanstvenoistraživački rad – rad na programu odnosno temi Ministarstva, uključujući i rad na pripremi za temu;

– znanstveno usavršavanje;

– sudjelovanje u radu vijeća ustanove i povjerenstvima ustanove.

2) Za obavljanje navedenih poslova zaposlenik u znanstvenom zvanju je plaćen prema osnovnom koeficijentu.

DODATNI POSLOVI

Članak 17.

1) Zaposlenici u znanstvenom zvanju mogu obavljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obavlja u okviru ustanove i sredstvima ustanove.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9.#clanak9 ovoga ugovora.

RAVNATELJ JAVNOG INSTITUTA

Članak 18.

Zaposlenik koji obavlja dužnost ravnatelja javnog instituta mora 20% od ukupnog radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih na mjestu ravnatelja računa kao jedna godina rada u znanosti.

ISTRAŽIVAČKA ZVANJA

ZAPOSLENICI U ISTRAŽIVAČKOM ZVANJU

Članak 19.

Odredbe članka 16.#clanak16 i 17.#clanak17 ovoga ugovora na odgovarajući način primjenjuju se i na zaposlenike u istraživačkom zvanju (mlađi asistent, asistent, viši asistent, stručni suradnik).

NASTAVNA ZVANJA

POSLOVI ZAPOSLENIKA U NASTAVNOM ZVANJU

Članak 20.

1) Poslovi zaposlenika u nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su:

– dodiplomska nastava – predavanja, vježbe, seminari;

– poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog opterećenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vještinama, rad u vijeću visokog učilišta, rad u povjerenstvima visokog učilišta;

– stručno usavršavanje odnosno publiciranje radova.

2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga članka normiraju se i čine temelj za obračun plaće.

3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nužan i uobičajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavka 1. ovoga članka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom učilištu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga članka posebno se ne vrednuju, što ne isključuje mogućnost drukčijeg rješenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

DODATNI POSLOVI

Članak 21.

1) Zaposlenici u nastavnom zvanju mogu obavljati i stručni rad i usluge za tržište koji se obavlja u okviru visokog učilišta i sredstvima visokog učilišta.

2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 9.#clanak9 ovoga ugovora.

OSTALI POSLOVI

Članak 22.

Ostali poslovi osim poslova iz članka 20.#clanak20 i 21.#clanak21 ovoga ugovora (dežurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i slično) posebno se plaćaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika koji obavlja te poslove.

2.2. NORMIRANJE RADA U NASTAVI

Članak 23.

1) Visoka učilišta ustrojavaju i izvode nastavu na sveučilišnim i stručnim studijima.

2) Nastava na studijima izvodi se u skladu s nastavnim programom kojim se u dijelu utvrđuje i oblik njezina izvođenja (predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, mentorstvo, ispiti i dr.).

3) Nastava iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u nastavnim grupama čija je satnica propisana nastavnim planom, koji je trajno dostupan na web stranici visokog učilišta.

Članak 24.

1) U izvođenju nastave koja se normira ovim ugovorom sudjeluju nastavnici i suradnici u radnom odnosu, kao i vanjski suradnici.

2) U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim stručnim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi ili izvođenju dijela nastave (stručni suradnici, laboranti, instruktori, programeri i ostalo pomoćno nastavno osoblje), u skladu s nastavnim planom i programom.

NASTAVNE GRUPE

Članak 25.

1) Nastavne grupe u diplomskoj nastavi broje:

a) za predavanje – do 150 studenata

b) za seminare – do 30 studenata

c) za vježbe:

– auditorne vježbe, vježbe iz stranog jezika – do 30 studenata

– vježbe tjelesnog odgoja/rekreacije – do 40 studenata

– metodičke vježbe, vježbe primijenjene kineziologije – do 15 studenata

– vježbe u praktikumu, laboratorijske, eksperimentalne, terenske, lektorske i govorne, sekcijske i projektantske – do 10 studenata

– konstrukcijske i kliničke vježbe – do 6 studenata

– posebne kliničke vježbe (ginekološke, kirurške i sl.) – do 4 studenta.

2) Ustanove mogu svojim aktom odrediti drugačije, te nastavne grupe prilagoditi mogućnostima visokog učilišta, odnosno omogućiti izuzetke ovisno o nastavnom planu i programu.

3) Nastavne grupe na umjetničkim akademijama odredit će se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova.

4) Nove grupe mogu se ustrojiti kada se broj studenata u grupama poveća za najmanje 20% u odnosu na broj propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka.

5) Ako nastavnik obavlja nastavu u dvije ili više grupa tada takav rad predstavlja normirani rad i plaća se na način predviđen člankom 26.#clanak26 ili 27.#clanak27 ovoga ugovora.

6) Ministarstvo neće snositi troškove izvođenja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo manje od 10 studenata, osim u slučajevima navedenim u ovom članku i slučajevima kada to posebno odobri ministar.

NASTAVNO OPTEREĆENJE

Članak 26.

1) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godišnje.

2) Puno nastavno opoterećenje suradnika izabranih u jedno od asistentskih zvanja iznosi 150 norma sati godišnje.

3) Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma sati godišnje.

4) Puno nastavno opterećenje stručnih suradnika, laboranata te pomoćnog nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godišnje.

5) Puno nastavno opterećenje na umjetničkim akademijama odredit će se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova.

6) Obveza nastavnika koji obavlja dužnost dekana iznosi 20% punog nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje), a prodekana 50% punog nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje).

7) Nastavnik koji obavlja dužnost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obavlja dužnost prorektora iznosi 20% punog nastavnog opterećenja (60 norma sati godišnje).

8) Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 4. ovoga članka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim opterećenjem.

9) Za izračun norma sati vrednuje se:

– jedan sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata

– jedan sat predavanja u dodiplomskoj nastavi kao dva norma sata

– jedan sat seminara, ako zahtijeva veću aktivnost nego vježbe, kao jedan i pol norma sat

– jedan sat vježbi kao jedan norma sat

– jedan sat pomoći kod izvođenja vježbi i ostalih oblika izvođenja nastave kao jedan norma sat.

OBRAČUN RADA U NASTAVI

Članak 27.

1) Nastavnici iznimno mogu izvoditi nastavu više od punog nastavnog opterećenja, računato prosječno na punu akademsku godinu.

2) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom zvanju te viši asistenti nisu obvezni raditi više od trećine iznad punog nastavnog opterećenja.

3) Za rad preko punog nastavnog opterećenja plaća se može uvećati najviše do 37,5% osnovne plaće.

4) Zaposlenici za svoj rad iznad punog nastavnog opterećenja imaju pravo na uvećanje plaće kako slijedi:

– zaposlenici iz stavka 1. članka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godišnje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 2. članka 26. za 1 norma sat 0,208% ukupne godišnje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 3. članka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godišnje osnovne plaće

– zaposlenici iz stavka 4. članka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godišnje osnovne plaće

5) Rad iznad punog nastavnog opterećenja obračunava se prosječno na punu akademsku godinu.

6) Uvećanje plaće isplaćuje se prema planu, a konačno se obračunava prema obavljenom radu na kraju akademske godine.

7) Ustanove mogu iz sredstava vlastitih prihoda isplaćivati i veća uvećanja plaće za rad preko punog nastavnog opterećenja od onih određenih ovim člankom.

8) Mlađi asistenti i asistenti, odnosno znanstvenici novaci u pravilu ne smiju raditi preko punog nastavnog opterećenja, osim kada za to postoje iznimni razlozi o čemu odlučuje fakultetsko vijeće uz prethodno pribavljeno mišljenje zaposleničkog vijeća ustanove.

9) Ako zaposlenici iz stavka 8. ovoga članka ipak rade iznad punog nastavnog opterećenja pripada im pravo na uvećanje plaće u skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka.

10) Obračun rada zaposlenika koji svoje nastavno i znanstveno opterećenje ostvaruju u više visokih učilišta obavlja se na način kao da svoje opterećenje ostvaruju na jednom visokom učilištu.

VIRTUALNA PODJELA RADNOG VREMENA

Članak 28.

1) U svim slučajevima kada je, radi reguliranja radnog opterećenja, potrebno znati omjer radnog vremena između rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktička) obračunska vrijednost uzimat će se da se ukupni fond radnog vremena na sveučilištu sastoji od prosječno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punog nastavnog opterećenja.

2) Budući da se omjer ovih poslova u stvarnom radnom vremenu svakog pojedinca razlikuje, u pravilu bez mogućnosti individualne detekcije, ova virtualna veličina ne može se koristiti za mjerenje i obračun plaćanja rada pojedinaca, osim ako se drukčije ne uredi posebnim ugovorom na ustanovi.

3) Ovaj virtualni omjer koristit će se u slučajevima kada valja regulirati vrijeme napredovanja zbog rada ili izostanka rada u nastavi, ili u slučajevima kada se u institutima daju dodatna zaduženja izvan teme i projekata MZT-a, u slučaju dodatnih obveza nastavnika koji imaju manju normu od pune u nastavi, i u svim drugim slučajevima kada je to izvedivo i korisno.

OBRAČUN RADA VANJSKIH SURADNIKA

Članak 29.

Ustanove su obvezne nastavnicima i suradnicima koji obavljaju nastavu u ustanovi, a nemaju ugovor o radu s tom ustanovom (vanjski suradnici), obračunati rad najmanje na način na koji svojim zaposlenicima obračunavaju rad preko punog nastavnog opterećenja.

3. RADNI UVJETI

UVJETI ZA RAD

Članak 30.

1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom i istraživačkom zvanju trebaju biti osigurani uvjeti za znanstveni odnosno nastavni rad, kao i za napredovanje.

2) Uvjeti za rad su:

– oprema koja omogućuje zadovoljavajuće istraživačke i nastavne rezultate u skladu s očekivanjima društva;

– sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrsti koja omogućuje valjano i priznato istraživanje;

– uređena nastavna dvorana (dovoljno topla, prozračna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda);

– stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno područje, kako domaći tako i inozemni;

– pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno tehničkog osoblja pri laboratorijskim vježbama;

– korištenje kompjutora i elektronske komunikacije;

– telefonske i telefaks veze tijekom cijelog dana, a prema posebnom odobrenju i izvan uobičajenog radnog vremena;

– zaštitne radne kute;

– deset listova papira po predmetnom studentu i mogućnost korištenja fotokopirnog stroja i kompjutora;

– pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka redovnog radnog vremena ustanove prema posebnom odobrenju.

3) Ustanova će osigurati uvjete za rad iz stavka 2. ovoga članka sukladno svojim mogućnostima.

4. IZBORI U ZVANJA

POSTUPAK PRI IZBORU U ZVANJA

Članak 31.

1) Kriteriji i postupak za izbor u zvanja u pojedinim ustanovama moraju biti određeni općim aktom ustanove te objavljeni i poznati pristupnicima.

2) Ako nadležno tijelo koje utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za izbor u zvanje ne da mišljenje u roku od tri mjeseca, ustanova dalje provodi postupak izbora u zvanje, kao da je dobila pozitivno mišljenje.

ZADRŽAVANJE RADNOG MJESTA

Članak 32.

1) Ako nakon proteka vremena na koje je zaposlenik bio izabran nije raspisan natječaj, zaposlenik ostaje u svome zvanju i zadržava svoje radno mjesto do donošenja odluke po raspisanom natječaju.

2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sredstva za plaću tog zaposlenika osigurava sama ustanova.

PRODUŽENJE ROKA

Članak 33.

1) Zaposlenicima izabranima u suradnička i istraživačka zvanja će se na njihovo traženje produžiti vrijeme na koje su izabrani u slučaju porodnog dopusta, duže bolesti zaposlenika ili drugog člana uže obitelji, vojne službe ili drugog opravdanog razloga za onoliko vremena koliko je trajao razlog.

2) Produženje može odobriti samo ministar uz pribavljeno mišljenje stručnog vijeća ustanove.

PRODUŽENJE UGOVORA O RADU

Članak 34.

1) Ustanova će istraživaču i suradniku koji ne obrani magistarski ili doktorski rad u propisanom roku produžiti ugovor o radu u slučaju da je rad predan i urudžbiran najmanje tri mjeseca prije isteka roka.

2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka produžit će se do završetka postupka obrane, ali ne dulje od 6 mjeseci.

OGRANIČENJA VEZANA ZA OTKAZ

Članak 35.

1) Ako zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i istraživačkom zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete a javnim se natječajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.

2) Zaposlenicima u znanstvenom zvanju kojima nije prihvaćen znanstveni program, tema, odnosno projekt, te zaposlenicima koji nisu obuhvaćeni znanstvenim programom, temom odnosno projektom, ne smije se iz toga razloga raskinuti ugovor o radu prije isteka roka od jedne godine.

NASTAVNICI U MIROVINI

Članak 36.

1) Održavanje nastave predviđene nastavnim planom može se povjeriti osobi izabranoj u zvanje profesora emeritusa.

2) Održavanje nastave predviđene nastavnim planom može se povjeriti umirovljenom redovitom profesoru do 70 godina života.

3) Nastavniku koji odlazi u mirovinu prije navršenih 65 godina života mogu se dati akademska prava do 65 godina života u skladu sa Statutom fakulteta.

4) Nastavniku u znanstveno-nastavnom zvanju koji je u mirovini zbog navršenih 65 godina života koji prema posebnom programu Ministarstva obavlja nastavu na drugom sveučilištu ili veleučilištu pripadaju akademska prava do 70 godina života u skladu sa statutom fakulteta.

5) Nastavnicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka naknada za rad obračunava se na način opisan u članku 29.#clanak29 ovoga ugovora.

5. ZNANSTVENI NOVACI

UGOVOR O RADU

Članak 37.

1) Sa znanstvenim novakom zaključuje se prvi ugovor o radu na vrijeme od četiri godine, u kojem roku je znanstveni novak dužan magistrirati.

2) Sa znanstvenim novakom koji je magistrirao zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme od četiri godine, u kojem roku je znanstveni novak dužan doktorirati.

3) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme od tri godine.

4) Ako znanstveni novak magistrira ili doktorira prije roka, ima pravo na produženje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi zbroj godina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

UVJETI RADA

Članak 38.

1) Znanstveni novaci obvezno se biraju u istraživačka zvanja.

2) Znanstvenim novacima koji rade u visokoškolskim ustanovama mora se osigurati rad u neposrednoj nastavi.

3) Znanstvenim novacima nakon izbora u istraživačko zvanje asistenta pripada plaća asistenta, a nakon izbora u istraživačko zvanje višeg asistenta pripada plaća višeg asistenta.

OCJENA I OTKAZ

Članak 39.

1) Voditelj projekta ili teme jednom godišnje podnosi stručnom vijeću ustanove i Ministarstvu znanosti i tehnologije izvješće o radu znanstvenog novaka koje mora sadržavati sve elemente za ocjenu s obrazloženjem.

2) Temeljem negativne ocjene rada znanstvenog novaka ne smije doći do automatskog prestanka financiranja znanstvenog novaka, ali negativna ocjena može biti razlog za pokretanje postupka redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem).

6. ODMORI I DOPUSTI

KRITERIJI ZA UVEĆANJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 40.

1) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani prema sljedećim kriterijima:

prema složenosti poslova

poslovi za koje se traži dr. 4 dana

poslovi VSS i mr. 3 dana

poslovi VŠS 2 dana

poslovi SSS 1 dan

– prema dužini radnog staža

od 6 do 12 godina 1 dan

od 12 do 18 godina 2 dana

od 18 do 24 godina 3 dana

od 24 do 30 godina 4 dana

više od 30 godina 5 dana

– prema posebnim socijalnim uvjetima

roditelju, posvojitelju, staratelju za
svako dijete do 15 godina starosti 1 dan

roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta
s težim smetnjama u razvoju 2 dana

invalidu 2 dana

– prema uvjetima rada

rad na poslovima s posebnim uvjetima
rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru

za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana

za poslove iz čl. 51 st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana

za poslove iz čl. 51. st. 1. alineja 5. 1 dan

2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 25 radnih dana.

3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

Studijski dopusti

Članak 41.

1) Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:

– znanstvenog ili stručnog usavršavanja,

– sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.

2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.

Članak 42.

1) Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu zaposlenicima se može odobriti dopust najdulje do četiri godine.

2) Radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu zaposlenicima se može jednom odobriti dopust najdulje do dvije godine.

3) Zaposlenici koji su na usavršavanju u inozemstvu temeljem stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od jedne godine, a u preostalom trajanju usavršavanja ustanova će im uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

4) Ako zaposlenik napusti usavršavanje bez suglasnosti poslodavca, dužan je vratiti poslodavcu sve troškove koje je poslodavac imao, osim ako je razlog viša sila ili teža bolest.

5) Po završetku usavršavanja zaposlenik je dužan raditi kod poslodavca najmanje onoliko koliko je proveo na usavršavanju, a u protivnom dužan je poslodavcu nadoknaditi sve troškove.

6) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka umanjuju se proporcionalno vremenu provedenom na radu nakon stručnog usavršavanja.

Članak 43.

1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom i znanstvenom zvanju te u zvanju profesora visoke škole može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad.

2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 neprekinuto provedenih godina rada u ustanovi.

3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske godine dužan je poslodavcu nadoknaditi troškove.

Članak 44.

Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradničkom ili istraživačkom zvanju može se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust u trajanju do tri mjeseca radi:

– upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada

– korištenja instrumenata kojih nema u ustanovi, a potrebni su u radu na programu ili projektu

– suradnje na projektu.

Članak 45.

Tijekom radnog vremena sveukupno plaćeni dopust zaposleniku odobren temeljem članka 43.#clanak43 i 44.#clanak44 ovoga ugovora ne može biti duži od pet godina.

7. SIGURNOST NA RADU

OBVEZE POSLODAVCA

Članak 46.

1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i raditi na unapređivanju zaštite na radu.

2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere za sigurnost i zdravlje zaposlenika uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu i u službi, pružanja informacija i osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način kao i brinuti se za potrebnu organizaciju i sredstva zaštite na radu.

NapuŠtanje radnog mjesta zbog opasnosti

Članak 47.

1) Zaposlenik koji za slučaj ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti po život napusti svoje radno mjesto odnosno službu ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života ljudi i spašavanja imovine.

2) O slučaju iz prethodnog stavka zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca i Sindikat.

8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Dodatak na plaĆu

Članak 48.

Zaposlenicima koji rade u posebnim uvjetima (rad na strojevima i uređajima s povećanim opasnostima, za rad s otrovima, zračenjima, kancerogenim, patogenim i sličnim tvarima) pripada dodatak na plaću u visini od 5% do 15% proračunske bruto osnovice.

Rad u posebnim uvjetima

Članak 49.

1) Grupe izvora opasnosti su:

– izvori ionizirajućeg ili neionizirajućeg zračenja;

– štetne odnosno opasne tvari: otrovi, biološki agensi, kancerogene tvari i sl;

– ostali izvori opasnosti (eksplozivi, posude pod pritiskom, podmorje – ronjenje i sl.).

2) Detaljan popis izvora opasnosti dan je u prilogu ovom Ugovoru, koji čini njegov sastavni dio.

Pravo na dodatak

Članak 50.

Zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti.

Visina dodatka

Članak 51.

1) Zaposlenici imaju pravo na sljedeće dodatke:

– od 15% – ako stalno i redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su stalno i redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 12% – ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 10% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 10% pa do 25% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti;

– od 7% – ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, i to manje od 10% vremena, odnosno ako se radi o specifičnim poslovima koji u pravilu ne mogu trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.);

– od 5% – ako su posredno izloženi izvorima opasnosti odnosno ugroženi od izvora opasnosti (zaposlenici koji izravno ne rade s izvorima opasnosti, ali im je mjesto rada u neposrednoj blizini izvora opasnosti).

2) Pravo na dodatke imaju zaposlenici koji čiste odnosno održavaju laboratorije i druge prostorije odnosno opremu (posuđe i sl.) u kojima se nalaze izvori opasnosti i to u visini 2/3 dodatka koji pripada zaposlenicima koji izravno rade s tim izvorima opasnosti, a razmjerno vremenu izloženosti sukladno stavku 1. ovoga članka.

3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na jednak način i u slučaju da isti zaposlenik radi s više izvora opasnosti odnosno da je izložen od strane više izvora opasnosti.

4) Pravo na dodatak imaju znanstvenici i drugi zaposlenici, osim članova posade broda, za boravak na istraživačkom brodu, u onom mjesecu kada su na brodu i to:

– 15% – ako su na brodu 8 ili više dana,

– 12% – ako su na brodu od 5 do 7 dana,

– 10% – ako su na brodu 3 do 5 dana,

– 7% – ako su na brodu do 3 dana.

5) Pravo na dodatak ima i posada istraživačkih brodova i to u visini od 10%.

UtvrĐivanje poslova

Članak 52.

1) Temeljem odredaba ovoga Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno će se utvrditi poslovi odnosno radna mjesta s izvorima opasnosti te vrijeme odnosno uvjeti izloženosti opasnostima.

2) Utvrđivanje iz stavka 1. ovoga članka učinit će zajednički poslodavac ili ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu te sindikalni povjerenik.

3) Popis poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, poslodavac će dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon određivanja tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

4) Jednom godišnje sačinit će se reažuriranje podataka iz prethodnih stavaka ovoga članka.

LijeČniČki pregled

Članak 53.

1) Ustanova je dužna prije zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom za poslove s posebnim uvjetima rada, uputiti ga na zdravstveni pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.

2) Prilikom utvrđivanja popisa poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, ustanova će također utvrditi vrstu pregleda i rokove u kojima se zaposlenici moraju upućivati na periodske preglede dok rade na ovim poslovima ili se premještaju na druge poslove u okviru ustanove.

9. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Prava sindikalnih PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA

Članak 54.

1) Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.

2) Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.

3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku tri dana.

4) Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

5) Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

6) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

7) Sindikalni je predstavnik dužan pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći i iskaznicom.

8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti zaposleničkog vijeća i službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

PREDSTAVNICI ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA ODNOSNO SINDIKATA U UPRAVNIM TIJELIMA

Članak 55.

1) U upravnim tijelima ustanova javnih službi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne ovlasti), najmanje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.

2) Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.

3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno zaposleničko vijeće, predstavnika zaposlenika imenuje i opoziva sindikat.

4) Predstavnici zaposlenika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog tijela bez prava glasa.

POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU

Članak 56.

1) U provođenju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje rada,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika,

– primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– svojom aktivnošću poticati ostale zaposlenike za rad na siguran način.

2) Naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi najmanje 2 radna sata tjedno uz naknadnu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

3) Ukoliko u ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni povjerenik.

SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI

Članak 57.

1) Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, a koji ne šteti obavljanju službe.

2) Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja ustanove.

3) Svi članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno poslovanje ustanove.

4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, Sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena.

5) Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godišnje.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 58.

1) Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u zaposleničkom vijeću;

– pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme, te pristup internetu u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti;

– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti obavljanju službe;

– slobodu podjele tiska, izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska;

– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika;

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a temeljem pisane izjave člana sindikata;

– vođenje žiroračuna sindikalne podružnice (uplate, isplate i završni račun).

2) U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

3) Poslodavac će se suzdržavati od svakoga činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

4) U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo.

ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIJKA

Članak 59.

1) Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, određuje se:

– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće;

– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

ZAMJENA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA SINDIKATOM

Članak 60.

1) Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, njega ustrojava sindikat koji preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz članka 143. stavka 1. do 3. Zakona o radu.

2) Broj sindikalnih povjerenika zaposleničkog vijeća kojeg ustrojava sindikat, ne može biti veći od broja članova zaposleničkog vijeća da je ono bilo izabrano.

3) Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast zaposleničkog vijeća.

4) Kada zamjenjuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik odnosno drugi članovi tako ustrojenog zaposleničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće da je bilo izabrano, s time da uvjeti i način naknade plaće mogu biti pobliže određeni posebnim sporazumom sa Sindikatom.

5) U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.

POVRAT NA RAD

Članak 61.

1) Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

2) O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

III. OBAVEZNI DIO

1. TEMELJNA NAČELA

Članak 62.

Ugovorne strane su se suglasile da će se zalagati i rukovoditi sljedećim načelima:

– međusobne suradnje u području radnih odnosa i socijalnog osiguranja;

– promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

– mirnog rješavanja sporova.

PRIMJENA UGOVORA O DOBROJ VJERI

Članak 63.

Ugovorne strane se obvezuju primjenjivati ovaj ugovor u dobroj vjeri.

PROMJENA OKOLNOSTI

Članak 64.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla izvršavati neke od odredbi ugovora, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora.

PRETHODNO TRAŽENJE MIŠLJENJA SINDIKATA

Članak 65.

Ministarstvo se obvezuje zatražiti mišljenje Sindikata prije donošenja i predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni i materijalni položaj zaposlenika i djelatnosti.

2. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

MIRENJE I ARBITRAŽA

Članak 66.

1) Ako nastane spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.

2) Ugovorne strane mogu se dogovoriti da nastali spor iznesu pred arbitražu.

3) Na imenovanje članova mirovnog vijeća, imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća, postupak i rokove mirenja i arbitraže analogno će se primjenjivati odredbe o mirnom rješavanju sporova iz TKU-a.

3. ŠTRAJK

SUZDRŽAVANJE OD ŠTRAJKA I UVJETI ZA DOPUŠTENJE ŠTRAJKA

Članak 67.

1) Za vrijeme važenja ovog ugovora sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom riješena i koja se uredno izvršavaju, što ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja, za pitanja koja će se rješavati aneksima ovom ugovoru, kolektivnim ugovorom ustanove, za pitanja koja će se rješavati nekim općim odnosno nacionalnim kolektivnim ugovorom, za pitanja koja su predmet posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pitanja za koja je dopušten štrajk, a koja nisu u domeni kolektivnih ugovora.

2) Zbog spora oko dopune ovoga ugovora Sindikat može štrajkati tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnošenja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca.

Članak 68.

Na ostala pitanja vezana za štrajk primjenjivat će se odredbe članaka 11. do 19. TKU-a.

POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI

Članak 69.

1) Na prijedlog poslodavca Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2) O prijedlogu poslodavca iz stavka 1. ovoga članka Sindikat se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

3) U slučaju da poslodavac ne dostavi Sindikatu prijedlog za izradu pravila iz stavka 1. ovoga članka do najave štrajka, a Sindikat ocijeni da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, može samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

4) O pravilima iz prethodnog stavka, Sindikat će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka.

5) Poslovi potrebni za opsluživanje onih zaposlenih koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

6) Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa o tome da obveza rada obuhvati najmanji mogući broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka, a da se ti poslovi ipak obave.

7) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka.

8) Poslodavac poimenično određuje zaposlenike koji će raditi, a u skladu s odredbama ovoga članka.

9) Poslodavac ne može odrediti da članovi štrajkaškog odbora rade za vrijeme štrajka.

Članak 70.

1) Poslodavac i Sindikat se mogu suglasiti da Sindikat izradi prijedlog pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

2) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost.

4. TUMAČENJE UGOVORA

OSNIVANJE I OVLASTI POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE

Članak 71.

1) Ministarstvo i Sindikat osnivaju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje, u koje svaki imenuje po dva predstavnika.

2) Povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora:

– daje tumačenje odredaba ovoga ugovora,

– prati izvršavanje ovoga ugovora i izvještava obje strane o kršenju ugovora;

– može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora koje su obje strane dužne razmotriti i na njih se očitovati.

NAČIN RADA POVJERENSTVA

Članak 72.

1) Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova svih članova.

2) Ako se Povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga ugovora, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku.

3) Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju roka u kojem se treba donijeti odluka, analogno će se primijeniti odredbe TKU-a o imenovanju trećeg člana mirovnog vijeća.

4) Tumačenja Povjerenstva obvezna su i smatraju se sastavnim dijelom ovoga ugovora, a dostavljaju se podnosiocu te svim ustanovama na koje se odnose.

ROKOVI ZA TUMAČENJE I ODGOVORNOST ZA NEDAVANJE TUMAČENJA

Članak 73.

1) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, poslodavca ili sindikalnog povjerenika. Povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

2) Ako Povjerenstvo ne postupi u roku iz prethodnog stavka ovoga članka ili ne odredi neutralnog stručnjaka u roku iz stavka 3. članka 66.#clanak66 ovoga ugovora, ugovorna strana koja je odgovorna za nepoštivanje roka materijalno odgovara za posljedice koje mogu nastati zbog nedavanja tumačenja.

3) Kao odgovorna strana iz prethodnog stavka ovoga članka smatra se ona strana čiji predstavnik predsjedava Povjerenstvom, ako sastanak nije sazvan, odnosno strana koja se nije odazvala pozivu za sastanak.

5. IZMJENA, OTKAZ, PRODUŽENJE I ANEKSI UGOVORA

IZMJENE I DOPUNE UGOVORA

Članak 74.

1) Obje ugovorne strane mogu pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu ovoga ugovora.

2) Na pisani prijedlog za izmjenu ili dopunu ovoga ugovora druga strana se treba očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga.

3) Ugovorne strane su suglasne da će bez odlaganja pristupiti pregovorima o izmjeni i dopuni ovoga ugovora ako dođe do bitnih promjena okolnosti (stanje u gospodarstvu, bitna promjena u izdvajanju sredstava za znanost i visoko obrazovanje u Državnom proračunu, narušavanje odnosa između pojedinih djelatnosti, izmjena Državnog proračuna, uredba Vlade i sl.), a zbog čega pojedine odredbe ovoga ugovora mogu postati neodržive ili nepravedne, a time i neprihvatljive za jednu od strana.

OTKAZ UGOVORA

Članak 75.

Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

PRODUŽENJE UGOVORA

Članak 76.

1) Ovaj ugovor može se produžiti na vrijeme koje ugovorne strane dogovore.

2) Ako se niti jedna strana najkasnije 30 dana prije isteka važenja ovoga ugovora pisano ne očituje da ne želi produžiti ovaj ugovor, važenje ugovora produžava se za još jednu godinu.

ANEKSI UGOVORU

Članak 77.

1) Sve specifičnosti kao i daljnja razrada elemenata ovoga ugovora riješit će se aneksima ovome ugovoru ili kolektivnim ugovorima na razini ustanove koje zaključuju poslodavci i sindikalni povjerenici.

2) Pregovori o ovim kolektivnim ugovorima moraju početi najkasnije 100 dana od početka važenja ovoga ugovora.

6. UGOVORNE KAZNE

Članak 78.

1) Za neizvršenje obveza iz članaka 7.#clanak7, 8.#clanak8, 54.#clanak54, 55.#clanak55, 56.#clanak56, 57.#clanak57, 58.#clanak58, 59.#clanak59, 61.#clanak61, 77.#clanak77 i 80.#clanak80 ovoga ugovora od strane poslodavca, stranke ugovaraju ugovornu kaznu.

2) U skladu s odredbom st. 1. ovoga članka poslodavac će Sindikatu isplatiti 5.000,00 kuna ugovorne kazne ako:

a) ne omogući predstavniku Sindikata uvid u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta (čl. 7., st. 2.)

b) ne osigura javnost plaća, odnosno ne omogući sindikalnom povjereniku, odnosno članovima zaposleničkog vijeća uvid u obračun plaća na zahtjev zaposlenika (čl. 8. st. 2.)

c) ne omogući sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku neophodni pristup radnim mjestima radi obnašanja sindikalne dužnosti te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika (čl. 54. st. 1.);

d) ne osigura informacije važne za gospodarski položaj zaposlenika (čl. 54. st. 2.);

e) ne primi na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika na njegov zahtjev (čl. 54. st. 3.);

f) ako sprječava ili ometa sindikalnog povjerenika, odnosno povjerenika u obnašanju njegove dužnosti u skladu sa Zakonom i ovim ugovorom (čl. 54. st. 5);

g) ne omogući imenovanje predstavnika zaposlenika u upravno tijelo ustanove ili mu ne omogućuje ravnopravan rad u upravnom tijelu (čl. 55. st. 1. i 4.);

h) onemogućuje ili ometa povjerenika zaštite na radu u provođenju mjera zaštite na radu, te ne poštuje druge obveze iz čl. 56;

i) onemogućuje sindikalnog povjerenika ili predstavnika da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja ustanove (čl. 57. st. 1.);

j) zabranjuje ili ometa održavanje sindikalnih sastanaka u radno vrijeme ustanove (čl. 57. st. 2., 3. i 4.);

k) zabranjuje ili ometa održavanje sindikalnog skupa jednom u 6 mjeseci u radno vrijeme ustanove (čl. 57. st. 3.);

l) ne odobrava plaćene dopuste povjereniku ili članovima povjereništva za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije (čl. 57. st. 5.),

m) ne osigurava uvjete za rad sindikata iz čl. 58.#clanak58 ovoga ugovora u roku od dva mjeseca od dana primjene ovoga ugovora;

n) krši odredbe o zaštiti sindikalnog povjerenika iz članka 59.#clanak59 ovog ugovora;

o) onemogućuje povratak na rad čelnika sindikata pod uvjetima određenim čl. 61.#clanak61 ovoga ugovora;

p) onemogućuje početak pregovora o kolektivnim ugovorima ustanove, zbog čega bude propušten rok iz članka 77.#clanak77 ovoga Ugovora.

q) onemogućuje utvrđivanje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloženosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima, zbog čega bude propušten rok iz članka 80.#clanak80 ovoga Ugovora.

3) Sindikat ima pravo na ugovornu kaznu iz st. 2. ovoga članka samo ako je poslodavac prethodno pisano upozorio na kršenje odredaba ovoga ugovora za koje je predviđena ugovorna kazna.

4) Sredstva za isplatu kazne osigurava sama ustanova.

5) Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se ako sindikalni povjerenik zloupotrebom prava iz ovog ugovora šteti djelotvornosti poslovanja pri čemu kaznu plaća Sindikat poslodavcu.

6) Općinski sud nadležan je za sve sporove koji proisteknu iz ovoga članka.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 79.

1) Rok za donošenje aneksa ovom Ugovoru, kolektivnog ugovora na razini ustanove ili pravilnika ustanove iz članka 9.#clanak9 st. 2. ovoga Ugovora je 3 mjeseca od stupanja ovog Ugovora na snagu.

2) Ustanove u sastavu sveučilišta dostavit će akt iz stavka 1. ovoga članka na potvrdu Ministarstvu, Sindikatu i Sveučilištu, a ustanove izvan sveučilišta Ministarstvu i Sindikatu.

3) Nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka isplate uvećanja plaća zaposlenicima uvjetovat će se ispunjenjem obveze iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 80.

Rok za utvrđivanje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloženosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima na ustanovama, iz članka 52.#clanak52 ovoga Ugovora je 30 dana od stupanja ovog Ugovora na snagu.

Članak 81.

U slučaju izmjene Zakona o visokim učilištima i Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, na prijedlog jedne od ugovornih strana pristupit će se usklađivanju ovoga Ugovora s izmjenama najkasnije u roku 2 mjeseca.

Članak 82.

Sve odredbe ovog ugovora koje se pozivaju na odredbe TKU-a ili su iz njega prenesene, mijenjaju se sukladno izmjenama i dopunama TKU-a.

MINISTARSTVO ZNANOSTI NEZAVISNI SINDIKAT
I TEHNOLOGIJE ZNANOSTI I VISOKOG
ministar OBRAZOVANJA
prof. dr. sc. Hrvoje predsjednik Sindikata
Kraljević, v. r. prof. dr. sc. Zvonimir
Šikić,
v. r.

predsjednik Glavnog vijeća
Vilim Ribić, v.r.

PRILOG UGOVORU
POPIS IZVORA OPASNOSTI

 1. Rad odnosno izloženost biološkim agensima

 2. Rad odnosno izloženost kiselinama i lužinama

 3. Rad odnosno izloženost ionizacijskom zračenju

 4. Rad odnosno izloženost neionizacijskom zračenju

 5. Rad odnosno izloženost u nepovoljnoj mikroklimi

 6. Rad odnosno izloženost u buci

 7. Rad odnosno izloženost vibracijama i otresanju

 8. Rad odnosno izloženost povišenom atmosferskom tlaku

 9. Rad odnosno izloženost nefibrogenim prašinama

10. Rad odnosno izloženost fibrogenim prašinama

11. Rad odnosno izloženost organskim prašinama

12. Rad odnosno izloženost prašini i dimu olova i njegovih organskih spojeva

13. Rad odnosno izloženost tetraetil olovu

14. Rad odnosno izloženost parama žive i prašini živinih spojeva

15. Rad odnosno izloženost kromu i njegovim spojevima

16. Rad odnosno izloženost niklu i njegovim spojevima

17. Rad odnosno izloženost prašini i dimovima mangana i spojeva

18. Rad odnosno izloženost prašini i dimovima kadmija

19. Rad odnosno izloženost prašini i dimu vanadija, selena i platine

20. Rad odnosno izloženost prašini tvrdog metala

21. Rad odnosno izloženost uranu i njegovim spojevima

22. Rad odnosno izloženost prašini i dimu berilija

23. Rad odnosno izloženost parama i prašini arsena i njegovih spojeva

24. Rad odnosno izloženost prašini i dimovima fosfora i njegovih soli

25. Rad odnosno izloženost plinovitim nadražljivcima

26. Rad odnosno izloženost fluoru i njegovim spojevima

27. Rad odnosno izloženost ugljičnom monoksidu

28. Rad odnosno izloženost cijanovodiku

29. Rad odnosno izloženost ugljičnom disulfidu

30. Rad odnosno izloženost glikolima

31. Rad odnosno izloženost parama nafte i derivata nafte

32. Rad odnosno izloženost halogenim derivatima ugljikovodika

33. Rad odnosno izloženost vinil klorid monomeru

34. Rad odnosno izloženost benzenu i drugim homolozima

35. Rad odnosno izloženost nitro i aminoderivatima benzena

36. Rad odnosno izloženost kemijskim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa

37. Rad odnosno izloženost organofosfornim i karbomatnim pesticidima

38. Rad odnosno izloženost drugim pesticidima

39. Rad odnosno izloženost prašini umjetnih gnojiva

40. Rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti

41. Upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon

42. Ronilački poslovi

43. Izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom

44. Punjenje i paljenje mina

45. Poslovi vatrogasaca

46. Čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem

47. Poslovi koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje

48. Poslovi koji se izvode na visini

49. Rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova

50. Montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250 V s posebnim zahtjevima

51. Rukovanje uređajima na postrojenju za dobivanje i preradu sirove nafte i plina

52. Rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama s komprimiranim plinovima

53. Građevinsko-montažni poslovi na podizanju skela, postavljanju oplata i ograda

54. Rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, u kesonima ronilaca

55. Upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon

56. Poslovi signalista (vezanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicom, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnost i dr.)

Napomena: Prilog sadržava sve uobičajene izvore opasnosti, neovisno postoje li trenutno na ustanovama ili ne. Naime, budući se u daljnjem postupku treba utvrditi koji od izvora opasnosti stvarno postoji na pojedinoj ustanovi, držimo korisnim u prilogu navesti sve izvore opasnosti, jer time još nikome ne dajemo ikakva prava, a ostavljamo otvorenu mogućnost za slučaj da se na nekoj ustanovi takav izvor opasnosti pojavi.

zatvori
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !