Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Metodologija za Popis poljoprivrede 2003. – (“Narodne novine”, br. XX/03.)
označi tražene riječi printaj stranicu
90 31.5.2003 Metodologija za Popis poljoprivrede 2003.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

1146

Na temelju članka 25.L99459 i 42.L99460 Zakona o Popisu poljoprivrede 2003. (»Narodne novine«, br. 87/03) ravnatelj Državnog zavoda za statistiku donosi

METODOLOGIJU ZA POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

1. POPIS POLJOPRIVREDE

1.1. Cilj popisa

Cilj je Popisa poljoprivrede 2003. prikupiti podatke o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka i vinograda te broju voćnih stabala i trsova vinove loze, navodnjavanju, gnojidbi, korištenju sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednim strojevima i objektima, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, dopunskim djelatnostima u poljoprivrednim kućanstvima, prodaji poljoprivrednih proizvoda te prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša.

Namjera je dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi i utvrditi važnost ove djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Dobiveni podaci bit će pokazatelj preko kojeg će državna i lokalna vlast moći točnije definirati probleme poljoprivredne djelatnosti i u skladu s tim planirati i donositi odgovarajuće odluke i pružiti odgovarajuću potporu za njezin razvoj.

S obzirom da su popisnica i metodologija istraživanja u potpunosti usklađeni sa zahtjevima Europske unije, dobit će se podaci usporedivi s podacima svih članica Europske unije i zemalja kandidata za pridruženje Europskoj uniji.

Popis poljoprivrede 2003. provest će se na temelju Zakona o Popisu poljoprivrede te dva Ugovora o suradnji u organizaciji i provedbi Popisa poljoprivrede 2003. (između Državnog zavoda za statistiku i Financijske agencije odnosno između Vlade Republike Hrvatske, Državnog zavoda za statistiku i Financijske agencije). Temeljem Zakona sudjelovanje je obvezno, a odbijanje davanja podataka popisivaču, sankcionirat će se.

Svi sudionici Popisa proći će temeljitu petodnevnu poduku na kojoj će biti upoznati s glavnim i pomoćnim popisnim obrascima, načinom popunjavanja, provedbom Popisa te sređivanjem popisne građe.

1.2. Jedinice popisa

Popisne jedinice su kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom te poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju.

Popisom će se obuhvatiti:

a) Kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, kao i osoba koja živi sama (samačko kućanstvo) a bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno ima poljoprivredni posjed, ima jedinstveno upravljanje, zajednički se koristi sredstvima za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljište) i radom članova kućanstva bez obzira na to proizvodi li samo za vlastite potrebe ili i za prodaju.

Poljoprivredni posjed je samostalna jedinica koja ima jedinstveno upravljanje, koristi se sredstvima za proizvodnju (strojevima, objektima, zemljištem i dr.) i proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili uzgaja stoku, perad, pčele i ostale životinje.

Podaci o kućanstvima s poljoprivrednom proizvodnjom prikupljaju se metodom intervjua na popisnim obrascima koje popunjava popisivač.

Popis će se provesti na dva načina. U pretežno ruralnim područjima popisat će se sva kućanstva u popisnom krugu. U popisnim krugovima u kojima je manje od 50% kućanstava u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. izjavilo da koristi više od 10 ari poljoprivrednog zemljišta ili se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ili posjeduje stoku, perad ili košnice pčela, popisivat će se samo ta kućanstva.

Kućanstva u popisnim krugovima za Popis poljoprivrede 2003. bit će obaviještena o provođenju Popisa putem plakata s potrebnim objašnjenjima ili putem lokalnih sredstava priopćavanja.

b) Poslovni subjekti

Poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju su pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a registrirani su u drugoj djelatnosti.

Podaci koji se prikupljaju od poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju prikupljaju se izvještajnom (poštanskom) metodom.

Popisne obrasce popunjava ovlaštena osoba, a ovjerava odgovorna osoba.

1.3. Vrijeme i trajanje Popisa poljoprivrede

U Republici Hrvatskoj provest će se Popis u razdoblju od 1. do 15. lipnja 2003. godine. Dakle, popisivanje će trajati 15 dana.

1.4. KritiČni trenutak

Popis će se provesti prema stanju na dan 31. svibnja 2003. u 24 sata, tj. 1. lipnja 2003. u 00 sati, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.

Kritično razdoblje za dolje navedene tabele je 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003., tj. razdoblje od 12 mjeseci.

• tabela 14. međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi

• tabela 15. navodnjavane površine

• tabela 16. sredstva za zaštitu bilja

• tabela 19. gnojiva

• tabela 21. objekti za organska gnojiva

• tabela 25. članovi kućanstva i radna snaga

• tabela 26. ostale dopunske djelatnosti

• tabela 28. aspekti očuvanja okoliša

Za tabele 18. i 20. »Poljoprivredni strojevi i oruđa«, te »Poljoprivredni objekti« primjenjuju se oba kritična trenutka, tj. 1. lipnja 2003. i razdoblje od 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003.

Za tabelu 27. »Vrijednost prodaje u 2002. godini« primjenjuje se kritično razdoblje od 1.1. 2002. do 31. 12. 2002.

1.5. ZaŠtita podataka

Statistički podaci o popisnim jedinicama, ukoliko se izravno ili neizravno mogu dovesti u vezu s popisnom jedinicom, statistički su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu. U skladu s gore navedenim moraju postupati osobe ovlaštene za prikupljanje i obradu statističkih podataka, kao i sve druge osobe koje sudjeluju u pripremi i provedbi Popisa. Te osobe ne smiju individualne statističke podatke za koje saznaju u obavljanju poslova na pripremi, provedbi i obradi Popisa koristiti za vlastite potrebe ili u obavljanju poslova za drugoga.

2. TIJELA KOJA ORGANIZIRAJU I PROVODE POPIS

U Popisu poljoprivrede 2003. postavljena je sljedeća shema organizacije:

a) Na razini Republike Hrvatske

• Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu DZS) i Stožer za Popis poljoprivrede

• Financijska agencija (u daljnjem tekstu FINA)

b) Na razini županije/Grad Zagreb

• Stručna popisna povjerenstva za županiju odnosno Grad Zagreb

• Popisni centri.

2.1. DrŽavni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku samostalno stručno-metodološki određuje Popis i vrši nadzor nad organizacijom i provedbom Popisa koja se ostvaruje u suradnji s Financijskom agencijom.

2.1.1. Glavne zadaće Državnog zavoda za statistiku

Poslovi koji su u nadležnosti Državnog zavoda za statistiku:

1) izrada metodologije, utvrđivanje sadržaja svih popisnih i pomoćnih obrazaca i materijala potrebnog za provedbu Popisa

2) nadzor nad organizacijom i provedbom Popisa i suradnja s FINOM

3) određivanje tehnologije rada na provedbi Popisa

4) obavljanje svih potrebnih priprema za Popis po teritorijalnim jedinicama: procjena broja popisnih jedinica, popisnih centara, broja centara za obuku, procjena broja potrebnih sudionika svih razina, procjena količine svih popisnih materijala

5) davanje suglasnosti i izdavanje ovlaštenja za sve sudionike u Popisu

6) provođenje poduke sudionika Popisa preko svojih predstavnika u vidu koordinatora za županije odnosno Grad Zagreb koji nadziru pravilnu primjenu metodologije

7) distribucija popisnog materijala do razine županije odnosno Grada Zagreba

8) organiziranje dijela pripremnih radnji za odabir sudionika – izrada obrasca za prijam sudionika kao i obrada prijavljenih kandidata i vraćanje u županije spiskova kandidata koji su zadovoljili

9) organiziranje prihvata popisnog materijala u Državnom zavodu za statistiku nakon provedbe Popisa

10) organiziranje kontrole i obrade Popisa

11) publiciranje rezultata Popisa.

2.2. Financijska agencija

Financijska agencija pruža logističku podršku u organizaciji i provedbi Popisa i odgovorna je za financiranje Popisa.

2.2.1. Glavne zadaće Financijske agencije su:

1) suradnja s Državnim zavodom za statistiku u organizaciji i provedbi Popisa

2) pružanje i osiguravanje usluge financijskog servisa i vršenje isplata svih sudionika i institucija uključenih u Popis

3) sudjelovanje u radu Stožera za Popis poljoprivrede 2003. u okviru DZS-a – 1 član

4) sudjelovanje u radu Stručnog popisnog povjerenstva za županiju odnosno Grad Zagreb – 2 člana

5) odabir sudionika Popisa prema uputama Državnog zavoda za statistiku

6) obavještavanje svih sudionika o terminima aktivnosti

7) organiziranje prijama potrebnog popisnog materijala u županijama odnosno Gradu Zagrebu, raspoređivanje po Popisnim centrima te dostavljanje materijala u Popisne centre, odnosno centre za poduku

8) odvajanje i kompletiranje potrebnog materijala za poduku

9) preuzimanje gotovog materijala iz popisnih centara, njihovo koncentriranje u županiji odnosno Gradu Zagrebu te dostava cjelokupnog popisnog materijala Državnom zavodu za statistiku

10) vođenje evidencije o gotovosti Popisa na određenom teritoriju

11) izrađivanje liste za isplatu sudionika na terenu, a prema količini obavljenog posla

12) vršenje isplate svim sudionicima Popisa na terenu, na temelju lista za isplatu koje su verificirali Stručna popisna povjerenstva za županiju/Grad Zagreb i Državni zavod za statistiku

13) doznačivanje sredstava Državnom zavodu za statistiku za sve materijalne, intelektualne i ostale troškove potrebne za organizaciju i provedbu Popisa temeljem zahtjeva Državnog zavoda za statistiku ili doznačivanje sredstava drugim pravnim osobama na temelju zahtjeva Državnog zavoda za statistiku.

2.3. StruČna popisna povjerenstva za Županiju odnosno Grad Zagreb

Radi pripreme, organizacije i provedbe Popisa na području županije odnosno Grada Zagreba Državni zavod za statistiku u suradnji s FINOM osnovat će Stručno popisno povjerenstvo za županiju, odnosno Grad Zagreb (u nastavku teksta Povjerenstvo).

Članovi Povjerenstva iz ovog stavka su predstavnici:

• Državnog zavoda za statistiku 2 člana (koordinatori za Popis)

• Fine 2 člana

• Ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba 2 člana (predstavnik Ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba i djelatnik Ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, koji obavlja poslove državne statistike)

• Državne geodetske uprave 1 član

• Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu 1 član

• prema potrebi i drugi predstavnici tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, koji mogu uspješno pridonijeti organizaciji i provođenju Popisa.

Povjerenstvom rukovodi jedan koordinator kao predsjednik Povjerenstva, a tajnici su djelatnik Ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba koji obavlja poslove državne statistike i djelatnik Fine.

Povjerenstvo može imati najviše 12 članova.

2.3.1. Glavne zadaće stručnih povjerenstava za županiju/Grad Zagreb

U nadležnosti Povjerenstva je organizacija svih pripremnih poslova kao i neposredni nadzor u provođenju Popisa u skladu s Metodologijom i Zakonom o Popisu poljoprivrede 2003. Za područje županije/Grada Zagreba.

Glavne zadaće su:

1) određuje broj Popisnih centara u gradovima/općinama za područje svoje županije, odnosno Grada Zagreba

2) predlaže članove Popisnih centara za svoje područje na imenovanje DZS-u – predsjednik i 1 član (ukupno 2 člana)

3) pronalazi i organizira prostor za poduku i rad popisnih centara u suradnji s tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave

4) organizira rad Popisnih centara i provodi nadzor nad njihovim radom

5) predlaže na imenovanje ravnatelju DZS-a potreban broj instruktora i kontrolora za svoje područje

6) određuje ukupan potreban broj popisivača prema procjenama DZS-a

7) osigurava prostor za poduku koju drže koordinatori

8) organizira i osigurava pravodobno obavještavanje stanovništva o Popisu

9) izrađuje liste za isplatu sudionika svih razina na terenu i dostavlja ih Stručnom popisnom povjerenstvu na verifikaciju

10) na sastancima razmatra stanje u pripremi i provedbi poslova, te poduzima odgovarajuće aktivnosti za rješavanje nastalih problema

11) obavlja i sve druge poslove u vezi s provedbom Popisa koje mu povjeri Državni zavod za statistiku.

Uz Povjerenstvo, u provođenju Popisa poljoprivrede sudjeluju i djelatnici državne statistike pri Uredima državne uprave, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, sudjelujući u pripremi, organiziranju i provedbi Popisa i obavljajući poslove koje im povjeri Državni zavod za statistiku.

2.4. Popisni centri

U gradovima i općinama odnosno četvrtima Grada Zagreba, Povjerenstvo osniva jedan ili više popisnih centara; odnosno jedan popisni centar za više gradova/općina ukoliko imaju mali broj popisnih jedinica.

Popisni centar čine dva člana od kojih je jedan predsjednik Popisnog centra. Predsjednik i član Popisnog centra moraju biti osobe koje mogu najviše pridonijeti kvalitetnoj organizaciji i provedbi Popisa u gradu/općini odnosno četvrtima Grada Zagreba i udovoljiti zadaćama Popisnog centra. To ne moraju biti obvezno gradonačelnik ili načelnik grada odnosno općine.

Popisni centar sudjeluje u provedbi Popisa pod neposrednim nadzorom Povjerenstva u skladu s Metodologijom, za područje svoje općine/grada, odnosno četvrtima Grada Zagreba.

2.4.1. Glavne zadaće popisnih centara

1) obavještava stanovništvo o Popisu

2) osigurava prostorije za poduku sudionika u Popisu, rad sudionika i smještaj popisnih obrazaca i ostalog pribora

3) organizira poduku kontrolora i popisivača za svoje područje

4) predlaže Povjerenstvu broj kontrolora i popisivača za gradove i općine, odnosno četvrti Grada Zagreba

5) preuzima popisne obrasce i ostali pribor od Povjerenstva

6) raspodjeljuje područje za popis, obrasce i pribor popisivačima

7) vrši raspored kontrolora i popisivača

8) kontrolira obuhvat popisne građe

9) obavlja i druge poslove u vezi s Popisom, koje mu povjeri Povjerenstvo.

3. SUDIONICI U POPISU

• koordinator

• instruktor

• kontrolor

• popisivač

Svi navedeni sudionici Popisa kao i članovi tijela koja organiziraju i provode Popis, moraju imati ovlaštenja izdana od Državnog zavoda za statistiku, koja su na zahtjev obavezni pokazati.

• Obrazac PP-OVL-KOR ovlaštenje koordinatoru

• Obrazac PP-OVL-INS ovlaštenje instruktoru

• Obrazac PP-OVL-KON ovlaštenje kontroloru

• Obrazac PP-OVL-POP ovlaštenje popisivaču

• Obrazac PP-OVL-SPP ovlaštenje za člana Stručnog popisnog povjerenstva

• Obrazac PP-OVL-PC ovlaštenje za člana Popisnog centra

3.1. Koordinatori

Koordinatori su djelatnici Državnog zavoda za statistiku koji su u pravilu sudjelovali u Popisu stanovništva ili imaju iskustva iz drugih velikih statističkih akcija. Za svaku županiju/Grad Zagreb DZS je imenovao 2 koordinatora koji sudjeluju u radu Stručnog popisnog povjerenstva za županiju odnosno Grad Zagreb, a jedan od njih je ujedno i predsjednik navedenog tijela.

Koordinatori su u svom radu odgovorni DZS-u (Stožeru za Popis poljoprivrede 2003.) za pripremu i provođenje Popisa u skladu s metodologijom i Zakonom o Popisu poljoprivrede 2003.

Koordinatori su u potpunosti odgovorni za metodološki dio Popisa, imaju nadzor nad radom Stručnog popisnog povjerenstva za županiju, odnosno Grad Zagreb, te surađuju s FINOM i Uredom državne uprave (djelatnici državne statistike) koji im pružaju logističku podršku u organizaciji i provedbi Popisa.

3.2. Instruktori

Instruktori su za svoj rad odgovorni koordinatorima za županiju, odnosno Grad Zagreb, a njihov rad obuhvaća provođenje Popisa na području više gradova/općina.

Instruktor je za svoje područje u potpunosti odgovoran za metodološki dio Popisa te surađuje s Popisnim centrima, koji su mu dodijeljeni; koji mu pružaju logističku podršku u organizaciji i provedbi Popisa, a tijekom popisivanja instruktor nadzire rad kontrolora i popisivača.

U slučaju bilo kakvih problema, instruktor kontaktira s koordinatorom i Stručnim popisnim povjerenstvom za županiju, odnosno Grad Zagreb, i zajedno s njima nalazi rješenje.

Instruktor je osoba koja ima iskustva u Popisu stanovništva i ostalim velikim statističkim akcijama, pomaže koordinatorima i upozorava na eventualne propuste i probleme.

3.3. Kontrolori

Kontrolori su za svoj rad odgovorni instruktoru. U pravilu su to također osobe koje imaju iskustva u statističkim akcijama. Tijekom Popisa vode grupu od prosječno 8 do 10 popisivača, te su odgovorni za njihov rad.

Treba naglasiti da je rad kontrolora vrlo odgovoran i da o njemu zavisi kvaliteta popisnog materijala, odnosno rezultata Popisa poljoprivrede 2003. Radi navedenoga, nakon završene obrade Popisa ovisno o kvaliteti popisnog materijala za koji je zadužen, kontrolor može biti dodatno nagrađen.

Glavne zadaće kontrolora su:

• provjera tehničke dokumentacije za grupu popisnih krugova za koju je zadužen, kao i upisivanje šifre popisnog kruga u kontrolnike prije predaje popisivačima

• održavanje poduke za svoje popisivače

• odabir popisivača nakon završene poduke

• obilazak popisnog kruga sa svakim popisivačem

• svakodnevni sastanci s popisivačima tijekom trajanja Popisa, pregledavanje i ispravljanje materijala i davanje metodoloških savjeta popisivačima

• obvezatni kontakti s instruktorom u slučaju bilo kakvih metodoloških ili drugih problema

• nakon završenog Popisa kontrolori su dužni pregledati popisni materijal iza svakog popisivača i na kontrolniku svojim potpisom potvrditi ispravnost popisne građe

• kontrolori su dužni ispuniti liste s elementima za isplatu popisivača i dostaviti ih instruktoru.

3.4. PopisivaČi

Popisivači su neposredni izvršitelji Popisa, a za svoj rad su odgovorni kontroloru.

Odabir popisivača provodit će DZS u suradnji sa Stručnim popisnim povjerenstvima u županiji, odnosno Gradu Zagrebu. Svaki kandidat dužan je ispuniti Obrazac za prijam sudionika Popisa (Prijava-PP). Napominjemo da će na odabir popisivača utjecati više faktora: završena škola (najmanje SSS, i po mogućnosti poljoprivrednog, veterinarskog i sličnog smjera), iskustvo u Popisu stanovništva i ostalim statističkim akcijama, kao i što ispravniji način pisanja koji se koristi u optičkom čitanju dokumenata, a čiji se predložak nalazi na obrascu za prijavu.

Pri popisivanju popisivači se moraju strogo pridržavati Uputa za popisivače.

4. PODUKA SUDIONIKA

Poduka sudionika provodi se prema planu poduke koji sadržava teoretski dio i praktične primjere, koji su pripremljeni u Državnom zavodu za statistiku, a cijeli je sadržaj podijeljen po danima. Planom poduke želi se postići da svaki segment bude optimalno obrađen, kako bi se usvojilo što više sadržaja i smanjile nedoumice na terenu i naknadna pitanja.

Državni zavod za statistiku pripremio je plan poduke i praktične primjere za obuku svih razina sudionika Popisa poljoprivrede.

Poduka svih razina sudionika Popisa trajat će po pet dana.

Poduka koordinatora održat će se u Državnom zavodu za statistiku, a držat će je članovi Stožera za Popis poljoprivrede 2003.

Koordinatori drže poduku u županijskim centrima, odnosno Gradu Zagrebu za članove Stručnog popisnog povjerenstva i instruktore.

Koordinatori su zajedno s djelatnicima državne statistike zaduženi za pripremu materijala za poduku.

Instruktori drže u Popisnim centrima poduku za članove Popisnih centara i kontrolore; također su zaduženi za pripremu materijala za poduku.

Kontrolori drže poduku za popisivače i zaduženi su za pripremu materijala za poduku. Ukoliko postoji mogućnost preporučuje se da dva, eventualno tri kontrolora, objedine poduku za svoje popisivače. To im omogućuje kvalitetniju provedbu poduke. Ne preporučuje se veća grupa od 25 kandidata za popisivače.

Nakon završene poduke kandidati za popisivače ispunjavaju, za cijelu državu identičan, završni test. Kandidat s lošije riješenim testom, prema ocjeni kontrolora, ostavlja se za rezervu, a ostali se uključuju u Popis.

Popisivači koji su uključeni u Popis dobivaju područje koje će popisivati, odnosno popisni krug, sve potrebne materijale i ovlaštenja za Popis.

Koordinatori, instruktori i kontrolori moraju imati sav materijal i pribor koji se odnosi na svaku pojedinu razinu sudionika u Popisu.

5. OBAVJEŠTAVANJE STANOVNIŠTVA O POPISU POLJOPRIVREDE

Državni zavod za statistiku će provoditi kontinuiranu promidžbu neposredno prije početka Popisa, kao i za vrijeme Popisa, putem sredstava javnog informiranja. Također će izraditi i plakate.

Povjerenstva i Popisni centri također imaju zadatak da na svojem području vrše promidžbu i pridonesu da što više kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom bude upoznato s ciljem i značajem Popisa, te zaštitom, odnosno korištenjem podataka. Potrebno je stalno naglašavati da su podaci Popisa tajni i da će se koristiti isključivo u statističke svrhe.

Također je potrebno informirati javnost da se za razliku od Popisa stanovništva, u Popisu poljoprivrede neće vršiti popisivanje u županijskim centrima, niti u Popisnim centrima, nego isključivo putem intervjua u njihovom kućanstvu.

6. RASPODJELA OBRAZACA I PRIBORA PRIJE POPISIVANJA

Raspodjela obrazaca i svih potrebnih materijala odvijat će se preko Državnog zavoda za statistiku.

Državni zavod za statistiku organizirat će dostavu svih popisnih obrazaca i pribora u županijske centre.

Radi planiranja prostora za smještaj, Državni zavod za statistiku će svim Povjerenstvima dostaviti poštom popis potrebnih količina svih vrsta materijala za županiju ukupno, kao i rezervu.

Povjerenstvo je dužno osigurati dežurstvo osobe ovlaštene za prijam i djelatnike za istovar, odnosno unos materijala u prostor za skladištenje, jer postoji mogućnost da kamioni dođu i izvan radnog vremena. O točnom danu dolaska materijala Povjerenstvo će biti obaviješteno na vrijeme od Državnog zavoda za statistiku.

FINA će, u dogovoru s Povjerenstvom za određenu županiju/Grad Zagreb, organizirati prijevoz materijala u Popisne centre. Listu potrebnog materijala, kao i količinu rezerve, za Popisne centre izradit će Državni zavod za statistiku u suradnji s Povjerenstvom, i prema njoj će ići raspodjela.

Važno je naglasiti potrebu za štednjom popisnih obrazaca, kako za vrijeme popisivanja ne bi došlo do manjka popisnica i zastoja u popisivanju, kao ni povećanih troškova.

7. PODJELA PODRUČJA ZA POPIS I PRIBORA POPISIVAČIMA

Nakon uspješno provedene poduke, popisivačima se daju kovčežići u kojima se nalazi mapa s popisnicom, kutija s dodatnim popisnicama, Upute za popisivače, ovlaštenje za popisivača kao i svi potrebni pomoćni obrasci, kemijska olovka, korektor-traka i blok za računanje. Broj popisnica zavisi o broju popisnih jedinica u popisnom krugu. Također im se predaje i tehnička dokumentacija popisnog kruga za koji su zaduženi, a za popisne krugove koji se ne popisuju cijeli, dobivaju i spisak adresa. To je preslika skice popisnog kruga, u mjerilu pogodnom za uvid u sadržaj, s ucrtanim granicama popisnog kruga. Također će na obrascu PK dobiti upisan sadržaj popisnog kruga, ulice i kućne brojeve zgrada.

Nakon preuzimanja, popisivač će svojim potpisom potvrditi primitak.

8. PROVEDBA POPISA

8.1. Rad popisivaČa

8.1.1. Prije popisivanja

Prije popisivanja popisivač treba s kontrolorom obići svoj popisni krug i provjeriti njegove granice prema dobivenoj tehničkoj dokumentaciji. Na sve eventualno utvrđene razlike, treba upozoriti instruktora, koji će u rješavanju problema kontaktirati s područnim uredom Državne geodetske uprave.

Prilikom obilaska popisnog kruga kontrolor i popisivač će istovremeno postaviti na vidljiva mjesta (na trgovine, ugostiteljske objekte, stupove javne rasvjete i sl.) plakat Državnog zavoda za statistiku.

Popisivač će napraviti plan obilaska popisnog kruga pri popisivanju. Njega će također predati kontroloru, kako bi ga on mogao lakše naći tijekom popisivanja.

8.1.2. Obraćanje građanima

Prije ulaska u kuću ili stan popisivač će se predstaviti i pokazati Ovlaštenje za popisivača u Popisu poljoprivrede 2003. (obrazac PP-OVL-POP). Tom prilikom informirat će se jesu li ukućani saznali putem sredstava javnog informiranja ili putem plakata o provođenju Popisa poljoprivrede, njegovom cilju i značaju. Ukoliko nisu, popisivač će izložiti njegov značaj i pristupiti popisivanju.

Popisivač mora upozoriti osobu koja daje podatke da je po zakonu dužna dati podatke. Treba naglasiti da o nastupu popisivača i njegovom obraćanju osobama u kućanstvu zavisi kvaliteta dobivenih odgovora.

8.1.3. Tko daje podatke

Podaci o kućanstvima s poljoprivrednom proizvodnjom prikupljaju se od osobe koja je nositelj kućanstva odnosno vlasnik/korisnik ili upravitelj poljoprivrednog posjeda ili od punoljetnog člana kućanstva kojemu su podaci najviše poznati.

Za Popis poljoprivrede bilo bi idealno da podatke daje osoba koja je nositelj kućanstva, odnosno vlasnik/korisnik poljoprivrednog posjeda. Ukoliko nije prisutan, podatke će davati suprug/supruga, a ako niti ta osoba nije prisutna, onda punoljetni član kućanstva.

Ako se tijekom popisivanja ustanovi da osoba koja daje podatke na mnoga pitanja ne može dati kvalitetan odgovor, popisivač će ponovo doći u to kućanstvo. Treba naglasiti da se dogovorenog vremena popisivač mora pridržavati.

Jednako će postupiti ako zatekne samo djecu ili odrasle osobe koje ne mogu dati tražene podatke za Popis poljoprivrede.

U slučaju da u kući ili stanu nije zatekao nikoga, ostavit će »Obavijest o ponovnom dolasku popisivača« (obrazac PP-OB) s naznakom vremena kad će doći. Ako je moguće, od susjeda će saznati u koje su vrijeme članovi tog kućanstva kod kuće. Popisivač je dužan pet puta dolaziti u kućanstvo. Ako nakon petog obilaska ne zatekne nikoga, dužan je to evidentirati u kontrolniku, pod »napomene«.

8.1.4. Što se utvrđuje prije popisivanja

Popisivač mora u razgovoru s osobom koja daje podatke najprije utvrditi bavi li se to kućanstvo poljoprivrednom proizvodnjom. Prilikom obuke popisivač će detaljno biti upoznat o tome što uključuje poljoprivrednu proizvodnju.

Popisivač također mora utvrditi stanuje li na toj adresi jedno ili više kućanstava. Ukoliko stanuje više kućanstava, sljedeći korak je utvrditi obavljaju li oni zajedno poljoprivrednu proizvodnju, zajednički koriste zemlju, strojeve i radnu snagu, ili svako kućanstvo samostalno za sebe obavlja poljoprivrednu proizvodnju, potpuno odvojeno od drugoga.

Ukoliko osoba koja daje podatke izjavi da na toj adresi stanuje više kućanstava, a zajednički obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, u kontrolnik se upisuju kao jedno kućanstvo.

8.1.5. Način upisivanja odgovora u obrasce

U kontrolnike (obrazac PP-K, obrazac PP-K-1, koji će se detaljnije objasniti u posebnom poglavlju), tekstovi se upisuju velikim štampanim slovima.

U osnovni popisni obrazac PP-1, koji je prilagođen za optički čitač dokumenta, odgovori se upisuju:

• upisivanjem brojki ili velikih slova u omeđene pravokutnike, točno određenim pismom prema datom predlošku na obrascu, pri čemu slovo ili brojku treba upisati unutar kvadratića, u jednom potezu (bez prekidanja crte pri upisu), pazeći da slovo ili brojka ne prelaze granice kvadratića, kao i da ne budu premali, već točno od crte do crte. Također treba napomenuti da se brojevi upisuju jediničnim pozicioniranjem, tj. da se moraju poravnati na desnu stranu.

Na obrascu se jedino identifikacijski podaci (grad/općina, popisni krug i kućanstvo) pišu s vodećim nulama.

• upisivanjem znaka »X«, u za to predviđeni kvadratić.

Na obrascu se znak »X« upisuje kod podatka za koji se daje potvrdni odgovor.

Kod dijela pitanja o članovima kućanstva i radnoj snazi odgovor se daje upisivanjem šifre koja je ponuđena na samom obrascu.

8.1.6. Redoslijed popunjavanja obrazaca

Nakon što je popisivač ustanovio da se radi o kućanstvu s poljoprivrednom proizvodnjom, u kontrolnik upisuje potrebne podatke (ulica, kućni broj, redni broj kućanstva, prezime i ime nositelja kućanstva), i prelazi na popunjavanje popisnog obrasca PP-1.

Sa stranica kontrolnika, popisivač prenosi na popisnicu identifikacijske šifre (grad/općina, popisni krug, kućanstvo) a zatim upisuje sadržaj u skladu s Uputama za popisivače.

Obrazac PP-1 sastoji se od mape s klapnama i umetka – obrasca. Na klapnama se nalaze otisnuta pitanja za odgovore koji se upisuju na prednju stranicu obrasca. Ukoliko su klapne zatvorene odgovori se upisuju u središnji dio prednje stranice obrasca, a ukoliko su klapne otvorene odgovori se upisuju na desnu ili lijevu stranicu obrasca.

Na drugoj stranici pitanja se nalaze na samom obrascu (a ne na klapnama), uz mjesta predviđena za odgovor.

8.1.7. Sređivanje i predaja popisne građe

Nakon što je pregledao i ispravio popisnu građu te zbrojio potrebne podatke na kontrolniku, popisivač upisuje podatke na prednjoj stranici kontrolnika, vlastoručno se potpisuje i predaje popisnu građu kontroloru.

Popisivač je dužan predati popisnu građu u kutiji u kojoj je dobio prazne obrasce prije provođenja popisa. Popisne obrasce popisivač je dužan predati složene po rednom broju kućanstva iz kontrolnika.

Također je dužan vratiti tehničku dokumentaciju za svoj popisni krug, kao i liste s adresama ukoliko je imao popisne krugove s ciljanim adresama.

8.2. Preuzimanje popisne graĐe od popisivaČa i sustavna kontrola

Kontrolor nakon što preuzme popisnu građu od svojih popisivača dužan je savjesno pregledati preuzeti materijal. Najprije mora provjeriti jesu li redni brojevi kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom pravilno dodjeljivani, je li u kontrolnik upisan dobar zbroj; i je li taj zbroj ispravno prenesen na prednju stranicu kontrolnika. Ovo je naročito važno za daljnju obradu popisnog materijala, pa je toj fazi posla potrebno posvetiti posebnu pozornost. Dužnost je kontrolora provjeriti je li popisivač pravilno unio ukupan broj kućanstava na prednju stranicu kontrolnika.

Ukoliko je popisivač imao popisni krug s adresama kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom, potrebno je provjeriti je li u kontrolnik popisivač prepisao i obišao, odnosno razdužio sve adrese. U slučaju nepravilnog popunjavanja kontrolnika kontrolor može popisivaču vratiti isti na ispravak.

Zatim kontrolor provjerava je li popisivač ispravno prenio identifikacijske podatke (grad/općina, popisni krug, kućanstvo) iz kontrolnika na popisnicu. Nakon toga prelazi na kontrolu sadržaja popisnice. Ukoliko na većini popisnica uoči greške, može ih vratiti popisivaču na ispravak.

Nakon pregleda cjelokupnog materijala na prednjoj strani kontrolnika upisuje svoje podatke i potpisom potvrđuje da je pregledao kontrolnik i popisnice.

Nakon što je pregledao cjelokupnu građu dodijeljenih popisivača, materijal dostavlja u Popisni centar, zajedno sa spiskom popisnih krugova; a liste za isplatu popisivača dostavlja instruktoru.

9. PRIKUPLJANJE POPISNE GRAĐE

U Popisnom centru se koncentrira popisna građa i svi kontrolori su dužni predati popisni materijal najkasnije do 23. lipnja 2003. godine. Instruktorova je obveza prekontrolirati kvalitetu popisnog materijala metodom uzorka. Nakon toga se iz Popisnog centra materijal odvozi u županijski centar u organizaciji Fine. Kada je prikupljen cjelokupni popisni materijal za županiju Fine ga je dužna dostaviti u Državni zavod za statistiku, najkasnije do 30. lipnja 2003.

Državni zavod za statistiku će rezultate Popisa poljoprivrede objaviti krajem 2003. godine. Stručna popisna povjerenstva za županiju/Grad Zagreb i popisni centri ne smiju, do službene objave rezultata Državnog zavoda za statistiku, niti objavljivati niti komentirati dobivene rezultate.

10. KONTROLNI POPIS

Neposredno nakon provedenog popisa provest će se kontrolni popis za kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom na reprezentativnom uzorku radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom.

Kontrolni popis će se provesti na uzorku od tri popisna kruga za svaku županiju, odnosno Grad Zagreb, koji su izabrani metodom slučajnog uzorka.

Kontrolni popis će organizirati Državni zavod za statistiku i preko koordinatora izabrati popisivače iz redova kontrolora, obaviti njihovu poduku i rasporediti ih na izabrane popisne krugove. Za njihov rad i naknadno prikupljanje popisne građe odgovorno je Stručno popisno povjerenstvo za županiju, odnosno Grad Zagreb.

Kontrolni popis se provodi na posebnim obrascima i prema posebnim uputama.

11. FINANCIRANJE POPISA

Zakon o Popisu poljoprivrede 2003. uređuje financiranje. Sredstva za financiranje priprema, organizacije, provedbe popisa, obrade i objavljivanja podataka bit će osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2003. i 2004. godinu.

Vlada Republike Hrvatske, Fina i Državni zavod za statistiku sklopit će poseban ugovor.

Sredstva potrebna za provođenje Popisa iznose
125 480 000,00 kuna.

12. KONTROLNICI

U Popisu poljoprivrede 2003. koristit ćemo dvije vrste kontrolnika i to obrazac PP-K koji se koristi za cijelu RH (osim za grad Zagreb) i obrazac PP- K-1 – za grad Zagreb. Ovi kontrolnici razlikuju se samo u naslovnoj stranici dok su im ostale stranice identične.

U ovom Popisu Državni zavod za statistiku odredio je koji se popisni krugovi popisuju cijeli, a koji se popisuju prema točno određenim adresama.

Za cijeli popisni krug popisivač dobiva skicu popisnog kruga sa sadržajem, odnosno opisom popisnog kruga.

Za popisne krugove koji se ne popisuju cijeli nego popisivač ide na točno određene adrese, uz skicu i sadržaj skice popisnog kruga, popisivač dobiva i spisak adresa kućanstava koje mora popisati.

U oba slučaja, redoslijed kojim će popisivač obavljati popisivanje, pa i upisivati u kontrolnik, ovisi o planu obilaska koji je dogovorio s kontrolorom.

Kontrolnik je pomoćni obrazac koji ima višestruku namjenu, pa ga treba ispunjavati uredno pridržavajući se ovih Uputa.

Za svaki popisni krug popunjava se samo jedan kontrolnik osim ako su u jednom popisnom krugu potrebna dva ili više popisivača (zbog veličine popisnog kruga ili nedostatka vremena i sl.).Tada će svaki od popisivača voditi poseban kontrolnik za onaj dio popisnog kruga koji mu je dodijeljen. U ovakvim slučajevima, osim šifre popisnog kruga na naslovnoj stranici kontrolnika upisuje se I. dio, II. dio itd.

Ako se jednom popisivaču dodijele dva manja popisna kruga tada će popisivač za svaki popisni krug ispunjavati poseban kontrolnik.

Sadržaj kontrolnika:

Na prvu stranicu kontrolnika – obrazac PP-K upisuju se:

a) identifikacijski podaci:

• ime grada/općine

• matični broj grada/općine

• ime naselja

• redni broj popisnog kruga

b) ukupan broj kućanstava

• od toga: kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom

c) podaci o popisivaču

d) podaci o kontroloru

e) šifra kontrolora

f) datum i potpis – potvrda popisivača i kontrolora o ispravnosti popisne građe.

Prva stranica kontrolnika – obrazac PP-K-1 sadrži:

a) identifikacijske podatke

• ime grada/općine – Zagreb

• ime naselja

• ime gradske četvrti

• matični broj gradske četvrti

• redni broj popisnog kruga u gradskoj četvrti

b) ukupan broj kućanstava

• od toga: kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom

c) podaci o popisivaču

d) podaci o kontroloru

e) šifra kontrolora

f) datum i potpis – potvrda popisivača i kontrolora o ispravnosti popisne građe .

Na prvoj strani oba kontrolnika kod podataka o kontroloru (osim osobnih podataka) obvezno je upisati i šifru kontrolora. Šifra se sastoji od dva dijela. U prvi dio (dvije kućice) upisuje se šifra županije, a u preostale tri kućice šifra kontrolora. Unutar iste županije svi kontrolori imaju različite šifre.

Prije početka rada na popisivanju kontrolor je dužan upisati identifikacijske podatke na naslovnu stranicu kontrolnika.

U unutrašnjoj strani obaju kontrolnika (PP-K i PP-K-1) popunjavaju se sljedeći podaci:

U stupcu (a) – redni broj, već se nalaze tiskani brojevi od 1. do 100. Redni broj se ne ispravlja ni u slučaju kada popisivač precrta jedan ili više redova kontrolnika.

U slučaju kad jedan popisni krug ima više od 100 kućanstava, popisuje se tako da popisivač uzme drugi kontrolnik na kojem će sam prepraviti redne brojeve od 101.- n. Na kontrolnicima treba označiti prvi i drugi dio, a na prednju stranu prvog kontrolnika treba upisati ukupan broj kućanstava i ukupan broj poljoprivrednih kućanstava za cijeli popisni krug.

Ukoliko se jedan popisni krug dijeli na dva popisivača, prvi popisivač počinje popisivati s rednim brojem 1., a drugi popisivač počinje upisivati s rednim brojem 201. I u ovom slučaju kontrolnici se označavaju s I. i II. dio, a kontrolor će na prvi kontrolnik zbrojiti posebno ukupna kućanstva, a posebno kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom s oba dijela kontrolnika za cijeli popisni krug.

U stupcima 1. i 2. upisuju se adresni podaci: nazivi ulica i kućni brojevi i to onako kako su upisani u obrazac PK, koji je popisivač također dobio.

Ukoliko naselje nema ulični sustav, onda se upisuje naziv naselja i kućni broj.

U stupac 3. upisuje se redni broj kućanstva i to samo za poljoprivredna kućanstva tj. ona koja će imati popunjenu popisnicu PP-1.

Redni broj kućanstva je troznamenkast i piše se od »001« nadalje prema rastućem broju. I u ovom stupcu, za popisne krugove koji se dijele na dva popisivača, prvi popisivač će početi s rednim brojem kućanstva 001, a drugi popisivač s 201 da ne bi došlo do preklapanja poljoprivrednih kućanstava unutar istog popisnog kruga.

Ako na istoj adresi stanuju dva kućanstva i oba samostalno obavljaju poljoprivrednu proizvodnju potpuno odvojeno jedno od drugoga, svakom kućanstvu se dodjeljuje novi redni broj, a adresa (stupci 1. i 2.) se ponavlja.

Ako je popisivač propustio popisati kućanstvo na adresi na kojoj je već popisao neko kućanstvo, drugo kućanstvo će popisati naknadno i dodijeliti mu tekući redni broj kućanstava koji slijedi, a adresne podatke će ponoviti u odgovarajuće stupce.

Ako se kućanstvo ne bavi poljoprivrednom proizvodnjom u ovaj stupac se upisuje crtica ( – ).

Također, ako popisivač tijekom svog obilaska naiđe na npr. praznu kuću u kojoj ne stanuje nijedno kućanstvo, poljoprivrednu zadrugu, vatrogasni dom, crkvu, prazno gradilište koje ima kućni broj i sl., dužan je evidentirati objekte, a u ovaj stupac upisuje crticu ( – ).

U stupac 4. upisuje se prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo bez obzira na to bavi li se kućanstvo poljoprivrednom proizvodnjom ili ne.

Za poljoprivrednu zadrugu, vatrogasni dom, crkvu, prazan stan ili kuću, prazno gradilište i sl. u ovaj stupac upisuje se crtica ( – ), a naziv objekta npr. crkva, upisuje se u stupac 6. – napomena.

Ako je, na primjer, u poljoprivrednoj zadruzi, veterinarskoj stanici, trgovini i slično, stalno nastanjeno neko kućanstvo, tada će takvo kućanstvo popisivač popisati kao i sva druga kućanstva.

U stupac 5 upisuje se »NE« za kućanstva koja se ne bave poljoprivrednom proizvodnjom.

U stupac 6. upisuje se napomena za:

– objekte koje ne popisujemo, ali ih evidentiramo u kontrolniku radi razduženja adresa iz obrasca PK.

Ukupan broj kućanstava: Da bi popisivač dobio ukupan broj kućanstava potrebno je prethodno u stupcu »a« prekrižiti one redne brojeve pod kojima su upisani objekti (dućan, zadružni dom, prazni stanovi i sl.) ili gradilišta bez kućanstava. Tada će od posljednjeg upisanog rednog broja u kontrolniku odbiti broj prekriženih rednih brojeva iz stupca »a« i dobiti ukupan broj kućanstava u popisnom krugu.

Ukupan broj kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom odgovara posljednjem dodijeljenom rednom broju poljoprivrednog kućanstva iz stupca 3.

Podatke o ukupnom broju kućanstava i ukupnom broju kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom, popisivač upisuje na prvu stranicu kontrolnika u za to predviđena mjesta.

Za popisne krugove koji se popisuju prema točno određenim adresama popisivač je dužan postupiti na sljedeći način: s priloženog spiska koji je dobio od svog kontrolora popisivač mora prepisati u kontrolnik ulicu i kućni broj te prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo. Sve navedene adrese popisivač je dužan obići i postupiti u skladu s gore navedenim uputama. Ako popisivač zatekne na određenoj adresi drugo kućanstvo tad će u stupac »4« upisati kućanstvo sa spiska, prekrižiti ga i upisati novo kućanstvo, a u stupac »6« pod napomenu upisat će razlog promjene. S obzirom na to da popisivač ne zna kada će pronaći članove kućanstva kod kuće upis adresa i imena u kontrolnik piše na terenu, a obilazak dogovara s kontrolorom.

Slijede primjeri za popunjavanje kontrolnika PP-K i PP-K-1.

 

 

13. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA PP-1

Popunjavanje obrasca PP-1 (kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom) počinjemo prenošenjem matičnog broja grada/općine, rednog broja popisnog kruga te rednog broja kućanstva u za to odgovarajuća mjesta u obrascu, osim za Grad Zagreb gdje se umjesto matičnog broja grada/općine treba upisati matični broj gradske četvrti. Navedeni podaci se prenose s kontrolnika.

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom je svako kućanstvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, koje ima jedinstveno upravljanje, zajednički se koristi sredstvima za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljište) i radom članova kućanstva.

Ukoliko više kućanstava zajednički obavljaju poljoprivrednu proizvodnju (npr. kućanstvo roditelja i kućanstvo odraslog djeteta) popisivat će se kao jedno kućanstvo pod uvjetom da imaju zajedničkog upravitelja i zajedno koriste radnu snagu i opremu.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda uključuje:

a) Uzgoj usjeva

– žitarica,

– krumpira i mahunarki za suho zrno,

– uljanog sjemenja, duhana, šećerne repe i krmnog bilja,

– povrća, cvijeća i ukrasnog bilja,

– sjemena i sadnog materijala

– voćarstvo i vinogradarstvo

– uzgoj gljiva

b) Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja

– uzgoj goveda

– uzgoj svinja

– uzgoj ovaca i koza

– uzgoj konja

– uzgoj magaraca, mazgi i mula

– uzgoj peradi

– uzgoj kunića, pčela i ostalih životinja

Poljoprivredna proizvodnja ne obuhvaća:

– preradu poljoprivrednih proizvoda

– šumarstvo (uzgoj i iskorištavanje šuma)

– ribarstvo (uzgoj i ulov ribe)

– obavljanje poljoprivrednih usluga za druge s vlastitom mehanizacijom

14. METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

14.1. Ukupno raspoloŽivo zemljiŠte – stanje 1. 6. 2003. (tab. 2d + tab.13)

Ukupno raspoloživo zemljište sastoji se od poljoprivrednog zemljišta i nepoljoprivrednog (ostalog) zemljišta.

Ukupno raspoloživo zemljište = ukupno korišteno poljoprivredno zemljište (tabela 2, red d) + ukupno ostalo zemljište (tabela 13).

Upisuje se ukupna površina zemljišta (poljoprivredno i nepoljoprivredno) kojim kućanstvo raspolaže u kritičnom trenutku bez obzira na to je li u to vrijeme obrađeno ili ne.

Ukupno raspoloživo zemljište kućanstva je zemljište koje je u vlasništvu članova kućanstva, kao i zemljište koje je u vlasništvu drugih, a kućanstvo ga koristi, bez obzira na to je li obrađeno ili ne.

Upisuje se ono zemljište članova kućanstva za koje u trenutku popisivanja postoji pravo na raspolaganje, odnosno korištenje, bez obzira na to proizlaze li ta prava iz prava vlasništva (posjednici), ugovornih odnosa (npr. koncesija, zakup) ili ostalih prava (npr. plodouživanje bez naknade za branitelje Domovinskog rata).

Zemljište u vlasništvu članova kućanstva, dano u zakup drugima, ne uračunava se u ukupno raspoloživo zemljište, nego se upisuje kod osobe koja ga koristi bez obzira na to gdje se zemljište nalazi.

Ukupno raspoloživo zemljište (poljoprivredno + nepoljoprivredno) kojim kućanstvo raspolaže ili se koristi sa stanjem 1. lipnja 2003. izračunava se prema sljedećoj formuli:

UKUPNO RASPOLOŽIVO ZEMLJIŠTE = zemljište u vlasništvu + uzeto u zakup – dano u zakup

Površina zemljišta (ukupno raspoloživog i poljoprivrednog zemljišta) iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara). Lokalne mjere za površinu (k.j., čhv), koje se upotrebljavaju na određenim područjima, moraju se pomoću »Tablice za preračunavanje površine zemljišta« preračunati u hektare (ha) i are (ara) i upisati u za to predviđena polja.

1 ar = 100 m2

1 ha ( hektar) = 100 ara

1 ha ( hektar) = 10 000 m2

14.2. KoriŠteno poljoprivredno zemljiŠte
(1. 6. 2003.) (tab. 5 – 12)

Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, povrtnjake, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.

Upisuje se korištena poljoprivredna površina prema istim kriterijima i prema istoj formuli koji su objašnjeni za Ukupno raspoloživo zemljište.

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište = u vlasništvu + uzeto u zakup – dano u zakup

a) u vlasništvu

Površina vlastitog zemljišta je zbroj površina zemljišta u vlasništvu svih članova kućanstva za koje postoje pravni dokumenti. Ukoliko dokumenti ne postoje, podatak se upisuje na temelju izjave člana kućanstva koji daje podatke.

Podatke o pojedinim kategorijama zemljišta (oranice, livade, vinogradi i dr.) popisivač mora upisati na osnovi izjave (prema stvarnom korištenju), a ne prepisati iz dokumenata budući da u većini slučajeva stanje u dokumentima nije ažurno.

Upisuje se površina zemljišta, bez obzira na to gdje se ono nalazi, na teritoriju općine na kojem kućanstvo stanuje ili na teritoriju druge općine.

b) uzeto u zakup

Upisuje se zemljište koje je kućanstvo uzelo u zakup ili njime raspolaže temeljem koncesije, od fizičkih ili pravnih osoba; bez obzira na to je li za zemljište plaćena naknada ili je dobiveno na korištenje bez naknade.

Pri tome također nije bitno temelji li se zakup ili koncesija na usmenoj ili pismenoj pogodbi, i koji je način plaćanja naknade; u novcu, poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednim radovima I slično.

c) dano u zakup

Upisuju se površine zemljišta koje su članovi kućanstva dali u zakup, bez obzira je li to učinjeno na osnovi usmene ili pismene pogodbe i pripada li članovima kućanstva naknada u novcu, poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednim radovima i slično.

Ovdje također ulaze i površine zemljišta koje je kućanstvo ustupilo drugima bez naknade.

14.3. Broj parcela koriŠtenog poljoprivrednog zemljiŠta
(1. 6. 2003.) (tab. 5 – 12)

Upisuje se ukupan broj parcela poljoprivrednog zemljišta koje kućanstvo koristi.

Parcela je svaki komad zemljišta koji koristi kućanstvo a okružen je tuđim zemljištem. Parcela (odvojeni dio) može se sastojati iz jedne ili više katastarskih čestica i na njemu se mogu nalaziti razne kategorije zemljišta, kao npr. oranice i voćnjak, voćnjak i livada, itd.

Tuđe zemljište uzeto na korištenje po bilo kojoj osnovi, ako ne graniči sa zemljištem kućanstva, smatra se parcelom.

Međutim, parcele vlastitog poljoprivrednog zemljišta koje je iznajmljeno, ne uračunavaju se u broj parcela.

14.4. Prilagodba ekoloŠkoj poljoprivredi (1. 6. 2003.)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja mora se obavljati prema posebnim zakonskim propisima, tako da su parcele poljoprivrednog zemljišta, lokacije proizvodnje i skladištenja jasno odvojeni od jedinice koja ne proizvodi prema pravilima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Podatak se upisuje za ona kućanstva koja se nalaze u procesu prilagodbe, odnosno u prijelaznom razdoblju za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji, i koja još ne posjeduju certifikat (potvrdnicu) za obavljanje navedene proizvodnje.

a)      površina u pripremi za ekološku poljoprivredu

Ovdje se upisuju površine koje nisu u potpunosti usklađene s metodama ekološke poljoprivredne proizvodnje i nalaze se u pripremnoj (prijelaznoj) fazi.

Površina zemljišta iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara); i upisuje u za to predviđene kućice.

b) ekološka poljoprivreda u stočarstvu

Popisivač upisuje znak »X« za ona kućanstva koja pripremaju dio stočarske proizvodnje ili cjelokupnu stočarsku proizvodnju u potpunosti uskladiti sa zakonskim propisima o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

14.5. KoriŠtene oranice i vrtovi (1. 6. 2003.)

U ovoj tabeli prikupljamo podatke o usjevima na oranicama i vrtovima sa stanjem 1. 6. 2003.

Oranica je zemljište koje se redovito obrađuje i kultivira i nalazi se pod sustavom plodoreda.

Usjevi na oranicama izmjenjuju se u pravilu svake godine (plodored), ali to mogu biti i višegodišnji usjevi. Ukoliko se jedan usjev uzgaja duže od 5 godina na istoj površini, ta površina se ne smatra oranicom.

Iznimno se oranicom smatra površina pod pojedinim vrstama povrća, industrijskim ili ukrasnim biljem (kao npr. šparoge, hmelj, jagode, ruže, razne vrste ukrasnog grmlja i dr.) koji mogu zauzimati tlo dulje od 5 godina.

Oranice koje nisu obrađivane u dužem razdoblju zbog socijalnih, gospodarskih i drugih razloga upišite u tabelu 13. pod ostalo zemljište – red a) neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Na oranicama i vrtovima uzgajaju se žitarice, krumpir, mahunasto povrće, uljano sjemenje i plodovi, duhan, šećerna repa, krmno bilje, predivo bilje, aromatsko i ljekovito bilje, povrće, cvijeće i ukrasno bilje te sjemenski i sadni materijal.

U površine oranica uračunavaju se i ugari.

U ovu tabelu upisuju se samo površine glavnih usjeva, i kod raščlanjavanja zasijanih površina svaka se površina upisuje samo jednom.

U slučaju mješavina i naknadnih (sukcesivnih usjeva), usjeva koji su istovremeno zasijani na istoj površini ili slijede jedan iza drugoga, površina se pripisuje samo jednom usjevu koji se računa kao glavni usjev.

Glavni usjev je onaj koji ima najveću vrijednost proizvodnje. Ako se ne može odrediti prema vrijednosti proizvodnje, tada se kao glavni usjev uzima onaj koji zauzima zemlju najduže vrijeme.

Naknadni usjevi, podusjevi i međuusjevi upisuju se u tabelu 14. »Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama«.

Pojašnjenja prema skupinama usjeva:

Žitarice

Ovdje su uključene površine zasijane žitaricama za proizvodnju zrna, bez obzira na to je li prirod zrna namijenjen za vlastite potrebe, prodaju, za ishranu stoke ili za sjeme.

Ne upisuju se površine pod žitaricama koje su namijenjene (u zelenom stanju) za ishranu stoke (upisuju se u red 19. »Ostalo krmno bilje«)

Pšenica

Uključene su površine pod mekom (običnom) i tvrdom (durum) pšenicom.

Kukuruz

Uključene su i površine namijenjene za silažu zrna sa ili bez dijelova klipa, s vlagom višom od 20%.

Kukuruz šećerac i kokičar upisuju se u tabelu 17. »Ostalo povrće, jagode i cvijeće« (stupac d, red 11.)

Ječam

Obuhvaća površine pod ozimim i jarim ječmom.

Ostale žitarice su: zob, raž, tritikale, proso, heljda i dr.

Krumpir (uključujući rani i kasni krumpir)

Obuhvaća rani i kasni krumpir na oranicama i vrtovima, bez obzira na to je li namijenjen za vlastitu potrošnju, prodaju ili za ishranu stoke. Površine naknadnog usjeva krumpira upisuju se u tabelu 14. »Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama«

Površine pod krumpirom u povrtnjacima ovdje nisu uključene, upisuju se u tabeli 17. »Ostalo povrće, jagode i cvijeće« (stupac d, red 11.).

Mahunarke za proizvodnju suhog zrna

Ovdje su uključeni usjevi koji su zasijani prvenstveno radi proizvodnje suhog zrna, bez obzira na to jesu li konzumni ili stočni. Ovdje su također uključeni usjevi za proizvodnju sjemenja.

Mahunarke koje su predviđene za upotrebu u zelenom stanju uključuju se zavisno od namjene: red 18 – pod mješavine mahunarki s travama i žitaricama ili u tabeli 17. »Ostalo povrće, jagode i cvijeće«, red 4.

Pod ostale mahunarke obuhvaćeni su usjevi: leća, slanutak, grahorica, lupina, bob i dr.

Upisuje se površina glavnog usjeva; međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi upisuju se u tabelu 14. »Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama«

Uljano sjemenje i plodovi

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se uzgajaju prvenstveno radi svog sadržaja ulja i koji se žanju kao suho zrno.

Ostalo uljano sjemenje i plodovi su: mak, gorušica, sezam, ricinus i dr.

Duhan i šećerna repa

Krmno bilje

Upisuju se površine zasijane krmnim biljem koje se uzgaja u plodoredu i koje zauzima isto tlo manje od 5 godina (godišnje ili višegodišnje krmno bilje); bez obzira na to koriste li se kao sijeno, silaža ili u svježem stanju.

Upisuju se površine pod glavnim usjevom. Naknadne usjeve upišite u tabelu 14. »Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama«

Djeteline i mješavine

Obuhvaćene su: crvena djetelina, bijela djetelina, smiljkita i dr.

Kukuruz za silažu (zelena krma)

Upisuje se površina zasijana kukuruzom koji se koristi u zelenom stanju prije mliječne zriobe za ishranu stoke ili za silažu.

Mješavine mahunarki s travama i žitaricama

Obuhvaćene su površine zasijane s pojedinačnim travama, smjesama trava, smjesama trava i djetelina (djetelinsko-travne smjese DTS), te smjesama trava i žitarica.

Ostalo krmno bilje

To su pretežno jednogodišnje oranične kulture dosada nespomenute (sirak, ljulj i dr.) namijenjene ishrani stoke, korištene u zelenom stanju ili osušene. Ovdje su također uključene žitarice, uljno bilje i dr. ako su korištene u zelenom stanju.

Predivo bilje

Usjevi koji se uzgajaju prvenstveno zbog visokog sadržaja vlakna i namijenjeni su isključivo za industrijsku preradu. To su: lan, konoplja i dr.

Aromatsko i ljekovito bilje

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se koriste za uporabu u parfimeriji i farmaciji kao npr. kamilica, bosiljak, lavanda, metvica, kadulja i dr.

Ostalo bilje d.n. (hmelj, cikorija i dr.)

Obuhvaća ostalo nespomenuto industrijsko bilje kao npr. hmelj, cikorija i dr.

Ostalo povrće – ukupno vidi tabelu 17. red 12. (a+b+c)

Podatak je identičan zbroju (a+b+c) reda 12. iz tabele 17. »Ostalo povrće, jagode i cvijeće«. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidi kod navedene tabele.

Cvijeće i ukrasno bilje (isključujući rasadnike) – ukupno vidi tabelu 17. red 13. (a+b+c)

Podatak je identičan zbroju (a+b+c) reda 13, iz tabele 17. »Ostalo povrće, jagode i cvijeće«. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidi kod navedene tabele.

Uzgoj sjemena i sadnog materijala

Površine na kojima se proizvodi sjemenje i presadnice za prodaju. Ovdje je uključeno sjemenje krmnog bilja, povrća, aromatskog, ljekovitog i ostalog bilja. Ostalo uzgojeno sjemenje upisuje se pod površinu kulture na koju se odnosi bez obzira na to je li uzgojeno za vlastite potrebe ili za prodaju.

Ugari

Ugari su neobrađene oranice tijekom jedne vegetacijske sezone. Razlikujemo jalovi i crni ugar (površine su ostavljene na odmoru bez preoravanja ili s preoravanjem), te zeleni ugar (površine su zasijane usjevima koji će biti zaorani u zelenom stanju u svrhu gnojidbe i poboljšanja svojstava tla).

14.6. Povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe) (1. 6. 2003.)

To su površine odvojene od ostatka poljoprivrednog zemljišta i nalaze se u pravilu oko kuće I prepoznatljivi su kao povrtnjaci.

Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva. Sve površine s kojih dolaze proizvodi koji se kontinuirano prodaju na tržištu spadaju pod druga obilježja (oranice i vrtovi), čak i ako se dio tih proizvoda koristi za konzumiranje od strane članova kućanstva.

14.7. Livade – koriŠtene (1. 6. 2003.)

Zemljište koje se koristi trajno (pet godina ili više) za uzgoj krme i nije uključeno u plodored. Livada može biti zasijana ili prirodna (samonikla).

Popisuju se livade koje se redovito kose (koriste) barem jedanput tijekom vegetacijske godine.

Livade koje se nisu koristile duže od godine dana upišite u tabelu 13. »Ostalo zemljište« (red a – neobrađeno poljoprivredno zemljište); ukoliko nisu prorasle grmljem i niskim drvećem.

Livade koje su u potpunosti zarasle upišite u tabelu 13. »Ostalo zemljište« (red b – šumsko zemljište).

14.8. PaŠnjaci – koriŠteni (1. 6. 2003.)

Zemljište koje se koristi za ispašu stoke. Uključeni su svi pašnjaci: intenzivni (nizinski) i ekstenzivni (brdsko-planinski).

Brdsko-planinski pašnjaci su pašnjaci koji u pravilu daju niske prinose, nalaze se na tlu loše kvalitete, primjerice na brdovitom području ili visokoj nadmorskoj visini, i u pravilu se ne poboljšavaju gnojidbom, ponovnim zasijavanjem ili isušivanjem. Koriste se za ekstenzivnu ispašu.

Popisuju se pašnjaci koji su se koristili makar jednim dijelom tijekom promatrane vegetacijske godine.

Pašnjaci koji se nisu koristili duže od godine dana upišite u tabelu 13. »Ostalo zemljište»

(red a – neobrađeno poljoprivredno zemljište); ukoliko nisu u potpunosti prorasli grmljem i niskim drvećem.

Pašnjaci koji su u potpunosti zarasli upišite u tabelu 13. pod ostalo zemljište (red b – šumsko zemljište).

14.9. Rasadnici – ukupno (1. 6. 2003.)

Rasadnici su površine zemljišta gdje se uzgajaju mlade drvenaste biljke namijenjene za kasnije presađivanje, a obuhvaćaju: voćne sadnice, sadnice vinove loze, sadnice šumskog drveća te ukrasnog drveća i grmlja.

Ukoliko se rasadnik nalazi unutar šumskog zemljišta, a proizvodnja sadnica šumskog drveća je namijenjena prodaji, također se uključuje u rasadnike.

Ovdje su isključeni rasadnici šumskog drveća unutar šuma koje kućanstvo koristi za svoje potrebe (upisuju se u tabelu 13. »Ostalo zemljište«, red b – šumsko zemljište).

14.10. VoĆnjaci – ukupno (1. 6. 2003.)

Podatak je identičan zbroju redova 15. i 18. (površina ukupno) iz tabele 23. »Voćnjaci«.

Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidi kod navedene tabele.

14.11. Vinogradi – ukupno (1. 6. 2003.)

Podatak je identičan površini iz reda 3 (ukupna površina) tabele 24. »Vinogradi«. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidi kod navedene tabele.

14.12. KoŠaraČka vrba i drugo (1. 6. 2003.)

Uključene su površine pod košaračkom vrbom kao i drugi višegodišnji usjevi koji su namijenjeni prvenstveno za pletenje.

14.13. Ostalo zemljiŠte (1. 6. 2003.)

Ostalo zemljište obuhvaća sljedeće:

Neobrađeno poljoprivredno zemljište – tj. poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje zbog ekonomskih, socijalnih i drugih razloga, te se više ne koristi u plodoredu. Takvo zemljište se ponovo može kultivirati uz korištenje poljoprivredne mehanizacije koja je dostupna na posjedu.

Šumsko zemljište – to su površine obrasle drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume, te rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe. Površine pod vjetrozaštitnim pojasevima također se smatraju šumskim zemljištem. Ovdje su također uključene površine namijenjene za uzgoj božićnih drvca.

Ostalo neplodno zemljište – pod neplodnim zemljištem podrazumijevaju se površine na kojima se ne obavlja nikakva poljoprivredna proizvodnja, kao što su: površine pod zgradama (kuće, staje i drugi gospodarski objekti), dvorištima, putevima, kamenolomima, pješčarama, neobraslim golim zemljištem; krš, ribnjaci, močvare, te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama.

U pravilu, površine pod ostalim neplodnim zemljištem ima svako kućanstvo, jer je tu uključena površina pod dvorištem na kojem su smještene kuća za stanovanje i gospodarske zgrade.

14.14. MeĐuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ovdje se iskazuju površine koje su već jednom upisane u tabelu 5. »Korištene oranice i vrtovi« i to za površinu glavnog usjeva.

Međuusjevi i podusjevi nalaze se istovremeno na istoj površini zajedno s glavnim usjevom, a naknadni usjev zauzima tlo nakon što se glavni usjev požanje.

Međuusjevi i podusjevi mogu biti usijani u glavnom usjevu na cijeloj površini glavnog usjeva ili samo djelomično.

Međuusjevima se smatraju sporedni usjevi koji se usijavaju između redova glavnog usjeva. Tako se npr. najčešće u kukuruz usijavaju grah i buča.

Podusjevi se usijavaju u glavni usjev (nadusjev) koji im služi kao zaštita. Podusjevi mogu biti npr. lucerna, djetelina, mješavina trava i mahunarki i dr.

Naknadni usjevi su usjevi koji slijede iza glavnog usjeva u promatranoj godini, npr. nakon strnih žitarica sije se bijela repa, kupus i ostali usjevi.

14.15. Navodnjavane povrŠine
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ukupna površina koja se može navodnjavati predstavlja površinu za koju kućanstvo posjeduje opremu za navodnjavanje i ima dostupnu dovoljnu količinu vode.

Navodnjavana površina predstavlja stvarno navodnjavanu površinu barem jednom u promatranom razdoblju. Ukoliko se površina navodnjava više puta tijekom promatrane godine iskazuje se samo jednom.

Usjevi pod staklenicima i plastenicima, te površine povrtnjaka, ovdje se ne iskazuju, jer se smatra da one uobičajeno posjeduju opremu za navodnjavanje.

 

14.16. Sredstva za zaŠtitu bilja
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuje se ukupna površina koju se u promatranom razdoblju tretiralo sredstvima za zaštitu bilja; odnosno na kojoj je upotrebljavano bilo koje sredstvo za zaštitu bilja makar jednom.

Također se upisuju i površine koje su tretirane herbicidima ili insekticidima makar jednom u promatranom razdoblju.

Sredstva za zaštitu bilja su:

• herbicidi – sredstva za uništavanje korova

• insekticidi – sredstva za uništavanje insekata

• ostala sredstva za zaštitu bilja (fungicidi, rodenticidi i dr.)

Ukoliko se jedna površina u promatranom razdoblju tretirala više puta, upisuje se samo jednom.

14.17. Ostalo povrĆe, jagode i cvijeĆe
(1. 6. 2003.)

Upisuje se površina na kojoj se uzgaja povrće, cvijeće i ukrasno bilje i to: na oranicama, u vrtovima, u staklenicima i pod drugim visokim pokrovom, te na povrtnjacima (okućnice).

Upisuje se površina prema vrstama povrća navedenim u tabeli i to posebno za svaku od navedenih površina. Obuhvaćene su najvažnije vrste povrća i to: crveni luk, mrkva, rajčica, mahunasto povrće za svježe zrno ili mahune, dinje i lubenice, kupus i kelj, salata, paprika, krastavci, jagode, ostalo nespomenuto povrće (npr. brokula, cikla, blitva, hren), te cvijeće i ukrasno bilje. U red 11. Ostalo (nespomenuto) povrće, stupac d »povrtnjaci« iznimno se upisuju i površine pod krumpirom za vlastite potrebe. Površine pod krumpirom na oranicama i vrtovima upisuju se u tabelu 5. »Korištene oranice i vrtovi« red 5.

Površina na kojoj se uzgaja povrće iskazuje se u kvadratnim metrima (m2).

Površina se upisuje sa stanjem 1. 6. 2003.

– na oranicama (stupac a)

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenim u tabeli koje se uzgajaju na oranicama, u plodoredu s ostalim usjevima (žitarice, krmno bilje, uljano sjemenje i plodovi, šećerna repa, duhan i dr.).

Povrće uzgojeno na oranicama prvenstveno je namijenjeno za industrijsku preradu, a manjim dijelom za prodaju na tržištu u svježem stanju.

– vrtovi (stupac b)

Vrtovi su posebno uređene površine koje imaju proveden uređaj za navodnjavanje i na kojima se primjenjuju intenzivne mjere agrotehnike (gnojidba i zaštita bilja).

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenim u tabeli koje se uzgajaju na vrtovima u plodoredu isključivo s povrćem, cvijećem i ukrasnim biljem. Ovdje su obuhvaćene površine na kojima se tijekom vegetacijske sezone izmjenjuje povrće s cvijećem i ukrasnim biljem (vrtlarija) i proizvodnja s tih površina pretežno je namijenjena za tržište i prodaju u svježem stanju, a manjim dijelom za industrijsku preradu.

– pod zaštitom (stupac c)

Ovdje su obuhvaćene površine pod povrćem i ukrasnim biljem, koje se u cijelom razdoblju rasta ili u svom najvećem dijelu nalazi pokriveno pod staklenicima ili drugim visokim pokrovom (plastenici) s ugrađenim uobičajenim instalacijama (npr. uređaji za navodnjavanje, grijanje, provjetravanje). Ovdje su isključene površine pod povrćem, koje se pokriva staklenim ili plastičnim pločama, ili raznim vrstama plastičnih folija koje leže vodoravno na zemlji ili su malo podignute iznad zemlje.

Nakon upisivanja površine pod pojedinim vrstama povrća (na oranicama – stupac a, vrtovi – stupac b, pod zaštitom – stupac c), iste je potrebno zbrojiti i upisati u red 12. – Povrće – ukupno.

Ukupna površina pod povrćem = red 12. (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u are (1 ar = 100 m2) i hektare (1 ha = 10 000 m2) .

Ovaj zbroj identičan je redu 23. tabele 5. »Korištene oranice i vrtovi«

Površine pod cvijećem i ukrasnim biljem (red 13.), upisuju se posebno za oranice (stupac a), vrtove (stupac b) i površine u zaštićenom prostoru (stupac c).

Ukupna površina pod cvijećem i ukrasnim biljem
= red 13. (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u are (1 ar = 100 m2) i hektare (1 ha = 10 000 m2) i mora biti identična redu 24. tabele 5. »Korištene oranice i vrtovi«

–        povrtnjaci (stupac d)

Upisuju se površine pod najvažnijim vrstama povrća, koje su namijenjene prvenstveno za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nije za prodaju.

U red 13. upisuje se također površina pod cvijećem i ukrasnim biljem.

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u are (1 ar = 100 m2) i hektare (1 ha = 10 000 m2) i mora biti identična podatku u tabeli 6. POVRTNJACI.

14.18. Poljoprivredni strojevi i oprema

Upisuju se strojevi i oprema koji su u kućanstvu korišteni u promatranom razdoblju, i to u vlasništvu kućanstva sa stanjem 1. 6. 2003.; i strojevi i oprema od drugih koji su korišteni u razdoblju od 1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.

Upisuju se ispravni poljoprivredni strojevi, zatim oni koji se mogu uz manje popravke dovesti u ispravno stanje, kao i oni koji su predani u radionicu na popravak.

– u vlasništvu

Upisuje se broj najvažnijih strojeva i opreme i to: traktora, kombajna, ostalih strojeva za berbu i traktorskih prikolica; dok kod uređaja za mužnju i navodnjavanje popisivač upisuje za potvrdan odgovor znak »X« u predviđeni kvadratić.

Podatak za bačve i cisterne upisuje se u hektolitrima (hl).

1 hl = 100 litara

Strojevi i oprema koji su privremeno posuđeni drugim kućanstvima također se upisuju ovdje.

– od drugih

Ovdje se upisuju strojevi i oprema koji su se koristili u kućanstvu, a pripadaju drugom poljoprivrednom kućanstvu, koji pripadaju kooperaciji (zadružnim udruženjima) ili strojnom prstenu (vlasništvo grupe ili društva). Poljoprivredni strojevi i oprema u suvlasništvu dvaju ili više kućanstava, ovdje se popisuju.

Ovdje se također upisuju i strojevi koji su vlasništvo poljoprivrednih uslužnih agencija koje vrše usluge iznajmljivanja strojeva.

Ako se tijekom promatranog razdoblja ista vrsta stroja (npr. traktor iste snage) unajmljuje više puta; upisuje se samo kao 1 stroj. Ukoliko se unajmljuje više vrsta strojeva (npr. traktor i kombajn), upisuje se po jedan za svakog od njih.

Jednoosovinski traktori

Upisuje se ukupan broj jednoosovinskih traktora koji obuhvaća motokultivatore svih vrsta, marke proizvodnje i jačine motora, bez obzira na to koje se oruđe može priključiti (freza, kosilica, prskalica ili neko drugo oruđe), a koje se koristi pretežno u vrtlarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i sl.

Dvoosovinski traktori

Upisuje se broj dvoosovinskih traktora koji se razvrstavaju prema snazi motora iskazanoj u kilovatima (kW) kako je navedeno u tabeli; a na osnovi izjave osobe koja daje podatke.

Traktori koji se koriste isključivo u šumarstvu, ribarstvu, kopanju jaraka i putova te sličnim poslovima ovdje se ne upisuju.

Kombajni

Kombajni su samohodni ili priključni strojevi, a služe za žetvu žitarica, mahunarki i uljarica, sjemenja djetelina, trava i dr. Kombajni za berbu mahuna i za berbu graška ovdje se ne upisuju.

Upisuje se broj kombajna.

Linije za krumpir i šećernu repu

Upisuje se broj linija za krumpir i šećernu repu.

Linije za krumpir

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se odjednom ili u dva ili tri prohoda izvade gomolji krumpira i odlože iza ili pored vadilice u neprekidnu traku i izvrši utovar gomolja krumpira u transportno sredstvo (kamion, prikolica).

Linije za šećernu repu

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se na jednom ili više redova zasijane šećerne repe odjednom (u istom prohodu) ili u dva ili tri prohoda odsijeku glave šećerne repe i odlože bočno u neprekidnu traku, izvadi korijen šećerne repe i isti odloži iza ili pored vadilice u neprekidnu traku i izvrši utovar korijena u transportno sredstvo (kamion, prikolica). Linije strojeva za ubiranje šećerne repe moraju imati najmanje jedan ili dva stroja koji omogućavaju odsijecanje glava šećerne repe ili vađenje korijena, a mogu imati i treći stroj koji se koristi za utovar korijena u transportno sredstvo.

Ukoliko se ne posjeduju sve vrste navedenih strojeva, to se ne smatra linijom.

Linije za krmno bilje

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se u više prohoda krmno bilje pokosi, skupi i izvrši utovar u transportno sredstvo (kamion, prikolica), ili se krmno bilje pokosi, balira i po potrebi izvrši utovar i transport u skladište.

Krmno bilje može se spremati u zelenom stanju, prosušeno ili kao sijeno.

Linije se sastoje od uređaja za košnju, grabljanje, za utovar (pick-up) u prikolicu ili za baliranje.

Ukoliko kućanstvo ne posjeduje sve navedene uređaje za spremanje krmnog bilja, smatra se da ne posjeduje liniju.

Upisuje se broj linija.

Ostali strojevi za berbu (kukuruza i dr.)

Ovdje su obuhvaćeni svi samohodni i priključni strojevi za berbu, kao npr. berači kukuruza, silokombajni, strojevi za berbu povrća, berači voća i maslina, strojevi za branje grožđa i ostali strojevi za berbu.

Upisuje se broj ostalih strojeva za berbu.

Traktorske prikolice

Upisuje se ukupan broj traktorskih prikolica svih vrsta (za prijevoz, samoutovarne prikolice i razbacivači stajskog gnoja) u vlasništvu, bez obzira na nosivost i način istovara (sa ili bez uređaja za istovar tereta). Ovdje su uključeni i tzv. gumenjaci (specijalno modificirana drvenometalna konstrukcija na dvije osovine s mogućnošću priključivanja na poteznicu traktora) i sl.

Uređaji za navodnjavanje

Evidentira se posjedovanje različitih vrsta uređaja u vlasništvu koji se koriste u svrhu navodnjavanja, bez obzira na to je li to kišenjem, drenažom i dr.

Uključeni su svi uređaji, bez obzira na to koriste li se trenutno ili ne.

Uređaj za navodnjavanje sastoji se od sljedećih komponenti: agregata, glavnog i razvodnog cjevovoda.

Specijalizirani uređaji za navodnjavanje koji se koriste u povrtnjacima, staklenicima ili plastenicima ovdje nisu uključeni. Uređaji koji se koriste za navodnjavanje povrća na oranicama ovdje su uključeni.

Nepokretni (stacionirani) uređaji koji se koriste u svrhu navodnjavanja ne mogu se seliti s jednog polja na drugo tijekom vegetacijske sezone.

Pokretni (mobilni) uređaji za navodnjavanje mogu se seliti s jednog polja na drugo za vrijeme vegetacijske sezone.

Za potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

Bačve i cisterne (za vino i dr.), u hl.:

Upisuje se ukupna zapremnina u hektolitrima (hl) bačvi i cisterna koje se koriste za spremanje vina, rakije, maslinovog ulja i dr. poljoprivrednih proizvoda (npr. za kiseli kupus i sl.), bez obzira na to imaju li pokrov ili ne (dakle tu su uključene i tzv. kace). Ne popisuju se cisterne za spremanje vode i za manipulaciju tekućim gnojivom.

Uređaji za mužnju:

Popisuju se uređaji u vlasništvu, bez obzira na to jesu li prenosivi ili fiksni. Za potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

14.19. Gnojiva (tretirana površina,
1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuje se površina koja je u promatranom razdoblju tretirana mineralnim i/ili organskim gnojivima, odnosno na kojoj je upotrijebljeno bilo koje gnojivo barem jednom.

Posebno se daje podatak za površine tretirane mineralnim gnojivima, a posebno za organska gnojiva. Ako je jedna površina bila tretirana objema vrstama gnojiva, iskazuje se zasebno za svaku vrstu.

Ovdje se ne uračunavaju površine tretirane vapnom za kalcifikaciju tla.

Ukoliko se jedna površina u promatranom razdoblju tretirala više puta, upisuje se samo jednom.

Organska gnojiva obuhvaćaju gnojiva životinjskog porijekla u krutom ili tekućem obliku; sa steljom ili bez stelje (stajski gnoj, gnojovka, gnojnica).

14.20. Poljoprivredni objekti – stanje 1. 6. 2003.

Svi poljoprivredni objekti upisuju se sa stanjem na dan 1. 6. 2003., osim objekata za uzgoj gljiva, koji se upisuju ukoliko su se koristili barem jednom u razdoblju od 1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.

Upisuju se svi kapaciteti, vlastitih i unajmljenih poljoprivrednih objekata koje kućanstvo koristi za smještaj stoke, poljoprivrednih strojeva i proizvoda. Kapaciteti koji se upisuju nalaze se u objektima koji imaju temelje, tri samostalna zida i poseban ulaz, bez obzira na veličinu i vrstu materijala od kojeg su sagrađeni.

Kapaciteti nedovršenih zgrada koje se u vrijeme popisa nalaze u izgradnji, upisuju se ukoliko je zgrada stavljena pod krov. Ne upisuju se kapaciteti objekata bez temelja čiji su zidovi sagrađeni od tankih dasaka, pruća, slame i sl. Također se ne upisuju tavani i podrumi, bez obzira na to što se mogu koristiti za smještaj, osim ako nisu specijalno građeni za to, kao npr. vinski podrumi.

Objekte koji postoje u kućanstvu, a trenutno nisu u funkciji, potrebno je upisati; ako su u ispravnom stanju ili se s manjim popravcima mogu dovesti u isto.

Kapaciteti objekata koji imaju više prostorija ili više razina s različitom namjenom (npr. za smještaj stoke i poljoprivrednih proizvoda), upisuju se za svaku namjenu posebno. Kapaciteti iste namjene u dva ili više objekata iskazuju se zbirno.

Kapaciteti objekata iskazuju se kao ukupna površina poda u cijelim kvadratnim metrima (m2), osim silosa čiji se kapacitet iskazuje u kubičnim metrima (m3).

Staje za krupnu stoku

Upisuju se kapaciteti svih objekata koji služe za smještaj krupne stoke (goveda, konji, mazge, mule i magarci).

Objekti za svinje

Upisuju se kapaciteti svih objekata za smještaj svinja; prasilišta, objekti za tov svinja i sl.

Objekti za ovce i koze

Upisuju se svi objekti namijenjeni smještaju ovaca i koza.

Peradarnici

Upisuju se kapaciteti peradarnika za smještaj svih vrsta peradi, podmlatka ili odrasle peradi (pilići za tov, nesilice i sl.).

Višenamjenski objekti za držanje stoke

Ukoliko kućanstvo drži više različitih vrsta stoke i peradi u jednom objektu; kapacitet takvog objekta upisuje se ovdje.

Objekti za poljoprivredne strojeve

Upisuju se kapaciteti svih objekata za smještaj i popravak poljoprivrednih strojeva i opreme.

Silosi (m3)

Upisuju se kapaciteti svih silosa na posjedu koji služe za smještaj poljoprivrednih proizvoda (npr. silažu, stočnu hranu i dr.).

Objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda

Upisuju se kapaciteti svih objekata za spremanje poljoprivrednih proizvoda, kao što su ambari, skladišta, objekti za smještaj sijena i sl. Ovdje se upisuju i objekti za spremanje kukuruza u klipu (kukuružnjaci).

Objekti za uzgoj gljiva

Upisuju se kapaciteti objekata koji su specijalno podignuti ili adaptirani za uzgoj gljiva, kao npr. podzemne prostorije, podrumi i slično. Popisuje se stvarno korištena površina koja se koristila makar jednom u navedenom razdoblju. Ukoliko se ista površina koristila više puta iskazuje se samo jednom.

14.21. Objekti za organska gnojiva
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuju se površine svih uređenih objekata s nepropusnom (betonskom) podlogom i uređenim odvodima ili spremnikom, bez obzira na to jesu li natkriveni ili ne. Objekti koji nisu korišteni tijekom promatranog razdoblja ne upisuju se.

Potrebno je upisati površine sljedećih objekata:

• za stajski gnoj (m2) popisuju se kapaciteti za smještaj stajskoga gnoja izraženi u m2. Objekt mora imati nepropusnu podlogu, barem jedan betonski zid i uređen odvod za otjecanje gnojnice.

Stajski gnoj su izlučevine (ekskrementi) domaćih životinja s ili bez stelje, i s mogućom manjom količinom urina.

• za gnojnicu (m3) kapacitet se iskazuje u m3 i odnosi se na nepropusni spremnik (tank) u koji se sprema gnojnica.

Gnojnica je urin domaćih životinja uključujući moguće manje količine ekskremenata i/ili vode.

• za gnojovku (m3) kapacitet se iskazuje u m3 i skladišni objekt je nepropusni spremnik (tank) u koji se sprema gnojovka.

Gnojovka je tekuće gnojivo i predstavlja mješavinu ekskremenata i urina domaćih životinja, uključujući eventualno vodu i male količine stelje.

Mjeseci punjenja objekata, bez pražnjenja

Za sve vrste objekata upisuje se i broj mjeseci tijekom kojih mogu primati gnojivo proizvedeno na posjedu, bez rizika istjecanja i bez povremenog pražnjenja. Maksimalan broj mjeseci koji se upisuje je 12.

14.22. Stoka, perad i ostale Životinje –
stanje
1. 6. 2003.

Broj stoke i ostalih životinja upisuje se u kućanstvu sa stanjem 1. lipnja 2003. godine (kritični datum snimanja).

Upisuje se sva stoka, perad i ostale životinje koje su se u vrijeme popisa zatekle u promatranom kućanstvu i to: vlastita stoka i stoka drugog vlasnika.

Isključeni su kućni ljubimci (psi, mačke i sl.) i druge životinje (osim konja) koje se ne koriste za proizvodnju nego za razonodu vlasnika i njegovog kućanstva.

Stoka koja je u vlasništvu kućanstva upisuje se u stupac »u vlasništvu«.

To uključuje:

– vlastitu stoku koja u kritičnom trenutku nije u objektu (štali), nego se nalazi na skupnom pašnjaku na ispaši,

– vlastitu stoku za rasplod, koja je u kritičnom trenutku na drugom posjedu (radi pripusta).

Stoka koja je u vlasništvu kućanstva koje se popisuje, a trenutno se nalazi kod drugog kućanstva (npr. radi tova), ne upisuje se kod njega, budući da će biti upisana u kućanstvu kod kojeg se nalazi.

U stupcu »od drugih« upisuje se stoka koja nije u vlasništvu kućanstva koje se popisuje, ali se kod njega nalazi u odgovarajućem objektu (npr. radi tova za druge).

Ovdje se ne upisuje stoka drugog vlasnika, koja se u kritičnom danu snimanja nalazi zbog pripusta.

Ako je stoka vlasništvo više osoba (suvlasništvo), popisat će se u stupcu »u vlasništvu«, u kućanstvu u kojem se nalazi u kritičnom trenutku popisa.

BROJ GOVEDA – stanje 1. 6. 2003.

Goveda se upisuju ukupno, prema spolu, starosti i namjeni uzgoja. Obuhvaća se sljedeće:

Goveda do 1 godine su mlada goveda muškog i ženskog spola (telad i junad) starosti do jedne godine, bez obzira na namjenu uzgoja.

Goveda u dobi od 1 do 2 godine dijele se na muška i ženska grla. Ženska grla su dodatno razdijeljena na ona namijenjena za daljnji rasplod i namijenjena za daljnji tov.

Ženska grla koja su se već telila, ovdje se ne upisuju.

Muška grla se upisuju bez obzira na namjenu uzgoja (za tov ili rasplod).

Goveda od 2 i više godina

Junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, koje se još nisu telile.

Steone junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krave su goveda ženskog spola, koje su se najmanje jednom telile.

Muzne krave su one koje se drže uglavnom za proizvodnju mlijeka; ovdje su uključene i krave koje se trenutno ne muzu (suhostaj). Muzne krave koje se tove iza zadnje laktacije i namijenjene su klanju također su uključene ovdje.

Ostale krave su one koje se uzgajaju prvenstveno za uzgoj teladi i koje se ne muzu. Ovdje su također uključene krave za rad. Ostale krave odabrane za klanje (bilo da se tove ili ne tove prije klanja) ovdje se upisuju.

Bikovi su muška rasplodna grla.

Volovi su muška kastrirana grla, starosti 2 i više godina, koja se koriste za rad.

BROJ SVINJA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve svinje i to: odojci do 20 kg žive vage, ostale kategorije svinja razvrstane prema težini i to: svinje od 20 do 50 kg, svinje preko 50 kg (svinje za tov) i svinje za rasplod.

Odojci do 20 kg žive vage – upisuju se svi odojci do 20 kg, bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Svinje preko 50 kg – upisuje se broj svinja koje se razvrstavaju prema težini iskazanoj u kilogramima (kg) kako je navedeno na obrascu, a na osnovi izjave osobe koja daje podatke.

Svinje za rasplod su: nazimice, suprasne nazimice, krmače i nerasti.

Nazimice su odabrana mlada ženska grla za rasplod, koja se još nisu prasila.

Suprasne nazimice su mlada rasplodna ženska grla od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krmače su ženska rasplodna grla koja su se najmanje jednom prasila. Ovdje se ne upisuju izlučene krmače koje se tove prije klanja; one se upisuju u svinje u tovu i razvrstavaju prema težini.

Nerasti su muška rasplodna grla. Izlučeni nerasti u tovu prije klanja upisuju se u svinje u tovu i razvrstavaju prema težini.

BROJ OVACA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve kategorije ovaca: janjad i šilježad do 1 godine, ovce za rasplod i ostale ovce (ovnovi, jalove ovce).

Janjad i šilježad su mlade ovce oba spola do jedne godine starosti.

Ovce za rasplod – upisuju se ženska grla iznad jedne godine starosti koja su se već janjila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i ovce za klanje koje su se već janjile.

Ostale ovce – upisuju se sva ostala grla (ovnovi, jalove ovce i dr. ).

BROJ KOZA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve kategorije koza: jarad i koze do 1 godine, koze za rasplod i ostale koze (jarci i jalove koze).

Jarad i koze do 1 godine su mlada grla oba spola do jedne godine starosti.

Koze za rasplod su ženska grla koja su se već jarila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i koze za klanje, koje su se već jarile.

Ostale koze – upisuju se sva ostala grla (jarci, jalove koze).

BROJ KONJA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuje se ukupan broj konja, bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja: ždrebad, omad, kobile i ždrebne omice, pastusi i kastrirani konji.

Konji za jahanje i trke također su uključeni.

Kobile su ženska grla koja su se već ždrijebila. U ovu kategoriju ulaze i ždrebne omice, od kojih se očekuje prvi podmladak.

BROJ MAGARACA, MAZGI I MULA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se ukupno sve kategorije, bez obzira na njihov spol, starost i namjenu uzgoja: magarci, mazge i mule.

BROJ PERADI – STANJE 1. 6. 2003.

Upisuje se broj peradi (iznad 30 dana starosti) bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Kokoši se upisuju razdvojeno: pilići u tovu i kokoši.

Pilići u tovu (brojleri) – namijenjeni isključivo za tov (tov traje oko 2 mj.)

Kokoši nesilice su sve kokoši koje su počele nesti, bez obzira na to jesu li jaja za konzumnu upotrebu ili za nasad. Tu su uključene mlade kokoši prije nešenja, izlučene kokoši nesilice (namijenjene za klanje), kao i rasplodni pijetlovi.

Pure, patke, guske – upisuje se ukupan broj bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Ostala perad – je sva ona perad koja se zatekne na promatranom posjedu (npr. biserke, prepelice, fazani, nojevi i sl.).

Ovdje se isključuje perad iz uzgoja (npr. fazanerije), koja je namijenjena za lovišta u svrhu sporta i rekreacije.

BROJ OSTALIH ŽIVOTINJA – stanje 1. 6. 2003.

Kunići: upisuje se ukupan broj kunića, bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja.

 

Rasplodne ženke su ženke kunića koje su se već kotile ili one od kojih se očekuje prvi okot.

Pčelinje zajednice (košnice) – upisuje se broj pčelinjih zajednica koje se drže radi proizvodnje meda.

Svaki roj upisuje se kao jedna košnica bez obzira na tip košnice.

Ostale nespomenute životinje – sve ostale nespomenute životinje (npr. uzgoj činčila, nutrija i sl.).

14.23. VoĆnjaci (1. 6. 2003.)

Voćnjaci su poljoprivredna zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla. Upisuju se površine svih voćnjaka bez obzira na uređenost nasada i razmaka između stabala, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege.

Uključeno je voće umjerenog klimatskog pojasa (šljive, jabuke, kruške, trešnje, višnje, breskve i nektarine, marelice), smokve, citrusi (mandarinke, naranče, limuni), orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci), masline (stolne sorte i za proizvodnju ulja), ostalo voće (drugdje nespomenuto npr. šipak, kivi i sl.) te bobičasto voće (ribizl, maline, kupine, ogrozd i dr.).

U bobičasto voće nisu uključene jagode. One se upisuju u površine pod oranicama i vrtovima.

Stari i zapušteni voćnjaci upisuju se u tabelu br. 13. »Ostalo zemljište« (red a – od toga neobrađeno poljoprivredno zemljište).

Površina voćnjaka iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara).

1 ha = 100 ara

Ukupan broj stabala predstavlja ukupan broj svih stabala, bez obzira na starost stabala. Uključena su rodna stabla kao i mlada stabla koja još ne mogu dati rod.

Rodna stabla su stabla koja su sposobna dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom razdoblju rodila ili ne.

Ekstenzivni (tradicionalni) voćnjaci su seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti. Upisuje se ukupan broj stabala i broj stabala sposobnih za rod, po vrstama voća. Uključena su stabla koja se nalaze u voćnjaku koji je pretežno miješan, kao i stabla koja se nalaze u dvorištima, na međama, uz puteve i dr.

Također se upisuje ukupna površina ekstenzivnih voćnjaka i površina rodnih voćnjaka.

Za bobičasto voće se u ekstenzivnim voćnjacima ne upisuje podatak.

* Ne ulazi u ukupne, odnosno rodne površine plantažnih voćnjaka (pod 18)

Plantažni voćnjaci uređeni su s određenim razmakom redova stabala, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, a u pravilu su to veći nasadi voćnih stabala i bobičastog voća, namijenjeni uzgoju voća pretežno za prodaju.

Za bobičasto voće iskazuje se samo ukupna i rodna površina.

Upisuje se broj ukupnih i rodnih stabala prema vrstama voća navedenim u obrascu; te ukupna i rodna površina prema voćnim vrstama navedenim u obrascu.

Zbroj površina pojedinih voćnih vrsta mora dati površinu plantažnih voćnjaka, i to ukupnu površinu i površinu rodnih voćnjaka.

Ukupna površina voćnjaka izračunava se prema sljedećoj formuli:

Ukupna površina voćnjaka = ukupna površina ekstenzivnih voćnjaka + ukupna površina plantažnih voćnjaka.

Ovako dobiven podatak »ukupna površina voćnjaka« mora biti identičan tabeli 10. »Voćnjaci – ukupno».

14.24. Vinogradi (1. 6. 2003)

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza. Upisuju se ukupne površine svih vinograda, kao i površine sposobne za rod bez obzira na starost, uređenost nasada i razmak između trsova, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege.

U vinograde se ne uračunavaju brajde na okućnici. Stari i zapušteni vinogradi upisuju se u tabelu br. 13. »Ostalo zemljište« (red a – od toga: neobrađeno poljoprivredno zemljište).

Površina vinograda iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara).

Ukupan broj trsova predstavlja ukupan broj svih trsova, bez obzira na starost. Uključeni su rodni trsovi i mladi koji još ne mogu dati rod.

Rodni trsovi su trsovi koji su sposobni dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom radzoblju rodili ili ne.

Upisuju se odvojeno vinske sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju vina) i stolne sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju stolnog grožđa).

Zbroj površina vinskih i stolnih sorti mora dati ukupnu površinu vinograda tako i površinu vinograda sposobnih za rod.

Ovako dobiven podatak »ukupna površina vinograda« mora biti identičan tabeli 11. »Vinogradi – ukupno«.

Zbroj trsova vinskih i stolnih sorti mora dati ukupan broj trsova, kao i ukupan broj rodnih trsova.

od toga: plantažni vinogradi

Od ukupne površine vinograda treba izdvojiti i posebno upisati plantažne vinograde. Za plantažne vinograde upisuju se sljedeći podaci: ukupna površina, rodna površina, ukupan broj trsova i broj rodnih trsova.

Plantažni vinogradi uređeni su s određenim razmakom između trsova, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, i u pravilu se provode sve mjere agrotehnike.

14.25. Članovi kuĆanstva i radna snaga
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

U ovoj tabeli daju se podaci o članovima kućanstva i radnoj snazi u promatranom kućanstvu (pogledati definiciju kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom) i to posebno za članove kućanstva, a posebno za sezonsku (unajmljenu) radnu snagu.

Odgovor na pitanja o radnoj snazi u promatranom kućanstvu daje se za razdoblje od 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003. i to za svakog člana kućanstva pojedinačno.

Podaci se prikupljaju redoslijedom po kategorijama, i to najprije za osobu na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom (vlasnika/vlasnicu, odnosno korisnika/korisnicu), a zatim redoslijedom za ostale članove kućanstva, dok se na kraju bilježe podaci za sezonsku radnu snagu.

Za osobu na koju se vodi poljoprivredno kućanstvo (vlasnika/korisnika), njegovog supružnika i ostale članove kućanstva, zaključno s rednim brojem 8. upisuju se sljedeći podaci: spol, odnos prema vlasniku/korisniku, oznaka za upravitelja, navršene godine starosti na dan 1. 6. 2003., prosječan broj odrađenih sati dnevno na posjedu utrošen za poljoprivredne aktivnosti, bavi li se nekim drugim unosnim djelatnostima (nepoljoprivrednim) i poljoprivredno obrazovanje. Ukoliko kućanstvo ima više od 8 članova, tada se u red 9. upisuje samo broj preostalih članova kućanstva.

Pod obilježjem vlasnik/ca tj. korisnik/ca, odnosno osoba na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom, smatra se onaj član kućanstva koji je pravno i ekonomski odgovoran za rad posjeda; na čije ime posjed funkcionira tj. onaj tko preuzima ekonomske rizike poslovanja. Vlasnik/korisnik može imanje posjedovati izravno, unajmiti ga, zakupiti na duže vrijeme ili ga dobiti na uživanje ili povjerenje.

Ukoliko se više članova kućanstva smatra vlasnikom/korisnikom, potrebno je odrediti samo jednog i podaci o njemu se upisuju u red 1.

U stupac 1. »Spol« upišite spol za vlasnika/korisnika i ostale članove kućanstva. Upišite modalitet 1 za muški spol, a 2 za ženski spol.

U stupac 2. »Odnos prema vlasniku/korisniku« upišite jedan od ponuđenih modaliteta, i to 2 za suprug/a, 3 za sin/kći, 4 za ostale srodnike i 5 za nesrodnike.

U stupac 3. upišite kraj osobe koja je upravitelj oznaku »x«.

Upravitelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja posjeda. Na imanju može postojati samo jedan upravitelj. U pravilu je to osoba koja je vlasnik/korisnik, odnosno osoba na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom.

U stupac 4 »Navršene godine starosti« upišite podatak za svakog člana kućanstva. Ukoliko se radi o djetetu koje je na dan 1. 6. 2003. mlađe od 6 mjeseci upišite 0 godina, a ako je staro između 6 i 12 mjeseci, upišite 1 godinu.

U stupac 5 »Radno vrijeme na posjedu« potrebno je upisati prosječan broj odrađenih sati dnevno za promatrano razdoblje (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.).

Potrebno je upisati vrijeme utrošeno na poljoprivredne aktivnosti.

Upišite jedan od ponuđenih modaliteta i to:

1 ukoliko radi prosječno do 2 sata dnevno,

2 za prosječno 2 – 4 sati rada dnevno,

3 za prosječno 4 – 6 sati rada dnevno,

4 za više od 6 sati rada dnevno, te modalitet

5 ukoliko osoba ne radi poljoprivredne poslove na posjedu.

Za djecu mlađu od 15 godina ovaj stupac ostaje prazan.

Sve osobe koje su u mirovini, ali i dalje rade na posjedu uključene su u poljoprivrednu radnu snagu.

Poljoprivredne aktivnosti na posjedu su:

• organizacija proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda

• uzgoj svih vrsta usjeva (oranje, spremanje sijena, žetva itd.) uključujući voćarstvo i vinogradarstvo

• uzgoj životinja (priprema i distribucija hrane, proizvodnja mlijeka, briga o životinjama itd.)

• sav posao koji se obavlja na posjedu a tiče se skladištenja i pripreme za tržište primarnih poljoprivrednih proizvoda (silaža, pakiranje itd.)

• radovi na održavanju (na gospodarskim zgradama, mehanizaciji, instalacijama itd.)

• prijevoz za potrebe poljoprivrednog posjeda, sve dok to vrši radna snaga s posjeda

• sve nedjeljive nepoljoprivredne sekundarne djelatnosti. Te su djelatnosti usko povezane s poljoprivrednom proizvodnjom i ne mogu se odvajati od glavnih poljoprivrednih djelatnosti (npr. proizvodnja maslaca i drugih mliječnih proizvoda, prerada voća, grožđa i povrća i dr. – pretežno za vlastite potrebe).

Nepoljoprivredne aktivnosti su:

• kućanski poslovi (čišćenje stana, spremanje obroka, odgoj djece i sl.)

• rad osoba koje su unajmljene preko posrednika ili putem agencija

• prerada poljoprivrednih proizvoda npr. prerada mlijeka u sir, prerada mesa, prerada voća i povrća i dr. pretežno za prodaju

• uzgoj i iskorištavanje šuma, npr. sječa za ogrjev, pružanje šumarskih usluga s mehanizacijom

• pružanje usluga s poljoprivrednom mehanizacijom

• turizam i smještaj i druge aktivnosti vezane uz slobodno vrijeme

• ručni rad (obrt)

• uzgoj i ulov riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama

• uzgoj divljači (za sportske namjene)

• sve druge profitabilne djelatnosti koje vrše vlasnik/korisnik ili ostali članovi kućanstva.

Kod određivanja radnih sati, dnevno utrošenih na poljoprivredne aktivnosti, treba imati u vidu da se tu radi o prosječnom broju radnih sati, i da treba promatrati cjelokupno razdoblje u trajanju od godine dana. Ako je, npr., osoba dala izjavu da je radila 8 sati dnevno, to iznosi za cijelu godinu (8 x 365) 2920 radnih sati. Pri tome treba voditi računa da je kod poljoprivrednih aktivnosti izražen sezonski karakter poslova, pa da će stoga izračun broja radnih sati dnevno trebati tome prilagoditi.

U stupac 6., ako se član kućanstva bavi nekim drugim profitabilnim (korisnim) djelatnostima, treba upisati modalitet 1 ili 2.

To je svaka djelatnost osim poljoprivredne koja se obavlja radi stjecanja zarade bilo u novcu, poljoprivrednim proizvodima ili uslugama. To su dopunske djelatnosti koje se obavljaju na samom posjedu, npr. usluge smještaja i prehrane turista, izrada suvenira, igrački, pletenje košara i obrada drva i dr. Uključen je i poljoprivredni rad na drugom posjedu kao i rad u nepoljoprivrednim poduzećima ili drugim ustanovama.

Modalitet 1 »kao glavnom djelatnosti« – znači da se član kućanstva bavi nekom gore navedenom djelatnosti kao glavnom i ona mu oduzima više vremena u odnosu na poljoprivredne poslove, ili se uopće ne bavi poljoprivrednom djelatnosti.

Modalitet 2 »kao dopunskom djelatnosti« – znači da se član kućanstva bavi nekom gore navedenom djelatnosti kao dopunskom i ona mu oduzima manje vremena u odnosu na poljoprivredne poslove.

Modaliteti se ne upisuju za djecu mlađu od 15 godina, kao i za one članove kućanstva koji izjave da obavljaju samo poljoprivredne poslove ili kućanske poslove i polje ostaje prazno.

U stupac 7. »Poljoprivredno obrazovanje« obuhvaća sljedeća područja: ratarstvo, hortikulturu, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, šumarstvo, ribogojstvo, veterinu, poljoprivrednu tehnologiju i srodna područja. Upisuje se najviša završena škola ili fakultet.

Upišite jedan od ponuđenih modaliteta i to:

Modalitet 1 ukoliko član kućanstva nema nikakvu gore navedenu školu ili tečaj i ima samo iskustvo stečeno kroz praktični rad na posjedu.

Modalitet 2 ukoliko član kućanstva ima završen bilo koji tečaj iz gore navedenih područja.

Modalitet 3 označava završenu trogodišnju školu iz navedenih područja (školu u trajanju do 3 godine).

Modalitet 4 označava završenu četverogodišnju školu iz navedenih područja (škola u trajanju 4 godine i više).

Modalitet 5 viša škola ili fakultet upisuje se za završenu višu školu ili fakultet iz poljoprivrednih i srodnih područja.

Pod pojmom »Sezonska radna snaga« smatraju se osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom posjedu u promatranom razdoblju od godinu dana (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.). Upisuje se broj osoba (odvojeno broj muških i ženskih osoba) i ukupan broj radnih sati, posebno za žensku radnu snagu, a posebno za mušku.

Unajmljivanje radnika sa strojevima

Za ovo obilježje bilježi se broj osoba oba spola te broj radnih sati odrađenih na posjedu zajedno s mehanizacijom. Uključene su sve vrste poljoprivrednih poslova na posjedu koje su zajedno s poljoprivrednim strojevima obavile osobe koje rade samostalno ili su angažirane preko posrednika, poljoprivredne zadruge i sl.

Međusobna neplaćena susjedska ispomoć ovdje nije uključena.

14.26. Ostale dopunske djelatnosti na posjedu (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ovdje se prikupljaju informacije o tome obavlja li kućanstvo na svom posjedu neke druge profitabilne (korisne) djelatnosti, koje ne potpadaju pod poljoprivredne djelatnosti, ali su izravno vezane za posjed i pomoću njih kućanstvo ostvaruje dohodak.

To su djelatnosti kod kojih se koriste ili resursi posjeda (površina zemljišta, zgrade, strojevi, radna snaga) ili proizvodi s posjeda. Isti posjed može obavljati nekoliko takvih djelatnosti, pri čemu bi trebalo zabilježiti svaku djelatnost.

Za svaki potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

Ukoliko se na posjedu koristi samo neobiteljska radna snaga, a ne koristi se niti jedan od gore navedenih resursa, takve dopunske djelatnosti ovdje se ne bilježe.

Isključene su i djelatnosti kod kojih ne postoji izravna povezanost, npr. ako na posjedu postoji dućan u kojemu se ne prodaju vlastiti proizvodi, takva djelatnost ovdje se ne bilježi.

Turizam, smještaj i druge aktivnosti vezane za slobodno vrijeme (sve djelatnosti u turizmu, usluge smještaja i prehrane, obilazak posjeda za turiste i druge skupine, sport i rekreacija, pri čemu se koriste bilo površina zemljišta, zgrade, radna snaga i drugi resursi s imanja).

Ručni rad (obrt) – bilježi se ukoliko se kućanstvo bavi ručnim radom, npr. pletenjem košara, vezenjem, izradom suvenira, igrački i dr., i pri tome koristi resurse s posjeda, neovisno o načinu prodaje tih proizvoda.

Prerada poljoprivrednih proizvoda (svi procesi prerade koji primarne poljoprivredne proizvode prerađuju u sekundarne odnosno gotove, neovisno o tome je li sirovina proizvedena na posjedu ili je kupljena izvana. Pod preradom poljoprivrednih proizvoda smatra se:

proizvodnja vina, proizvodnja maslinovog ulja, prerada mesa (izrada svježih i trajnih mesnih proizvoda, sušenje mesa itd.), prerada mlijeka (izrada sira i raznih mliječnih proizvoda), prerada voća i povrća (kiseljenje repe i kupusa, pasteriziranje i sušenje povrća, pečenje kruha i peciva u krušnim pećima itd.).

Ako se prerada poljoprivrednih proizvoda vrši isključivo za vlastitu potrošnju ovdje se ne upisuje.

Obrada drva za tržište (npr. piljenje drva, proizvodnja ogrjevnog drva za prodaju i slično; pri čemu se daljnja obrada kao što je proizvodnja namještaja od drva bilježi pod obilježje »Ručni rad«).

Uzgoj riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama. Ukoliko se kućanstvo bavi samo ribolovom (slatkovodnim ili morskim), ovdje se ta djelatnost ne bilježi.

Proizvodnja obnovljive energije – upisuje se ako se kućanstvo bavi proizvodnjom i prodajom viška električne energije dobivene upotrebom energije vjetra, paljenjem slame, proizvodnjom bioplina i dr.; ili ako kućanstvo prodaje poljoprivredne proizvode (drvo ili slamu) za proizvodnju energije. Ako kućanstvo tako proizvedenu energiju koristi isključivo za vlastite potrebe ovdje se ne upisuje.

Ugovoreni rad s korištenjem opreme s posjeda – upisuje se kućanstvo koje koristi opremu s posjeda i obavlja poljoprivredne ili nepoljoprivredne usluge (npr. usluge čišćenja snijega, usluge prjevoza, usluge oranja, sjetve, žetve itd.)Ostalo (sve druge nenabrojene djelatnosti kojima kućanstvo ostaruje dohodak, npr. kooperacija i sl.).

14.27. Vrijednost prodaje u 2002. godini

Upisuje se vrijednost prodaje svih poljoprivrednih proizvoda i prerađevina u 2002. godini, bez obzira na to obavlja li se prodaja u kućanstvu ili na tržnici. Vrijednost se upisuje ukupno, po glavnim grupama biljnih proizvoda, glavnim vrstama stoke, najvažnijim stočnim proizvodima, te najčešćim prerađevinama u kućanstvu. Također se upisuje vrijednost ostvarenog prihoda od dopunskih djelatnosti i ostalog (vidi tabelu 26.).

Vrijednost se upisuje u tisućama kuna (000 kn).

14.28. Aspekti oČuvanja okoliŠa
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003)

Ako kućanstvo navodnjava površine ovdje će upisati podatke o izvoru vode za navodnjavanje i metodama navodnjavanja.

Podatak se upisuje za onaj izvor s kojega dolazi najveća količina vode za navodnjavanje i koji se koristi tijekom klimatski uobičajene ili suhe godine. Ukoliko je godina koja prethodi istraživanju bila obilježena ekstremno kišnim uvjetima, podaci se odnose na neku drugu prijašnju godinu (klimatski uobičajenu).

Za potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

Aspekti očuvanja okoliša

Podzemne vode

Izvori vode, locirani na posjedu ili blizu posjeda; korištena voda za navodnjavanje dolazi iz izbušenih ili iskopanih bunara ili iz izvora slobodnog toka podzemne vode ili slično.

Ovi se izvori, osim za potrebe navodnjavanja, mogu koristiti i za ostale namjene u kućanstvu.

Površinska voda na posjedu (jezerca ili brane)

Upisuje se ako kućanstvo za navodnjavanje koristi vodu iz malih prirodnih jezerca ili umjetnih brana koje su u cijelosti smještene na posjedu.

To mogu biti i spremnici u kojima se prikuplja kišnica ili podzemna voda. Ako se podzemna voda skuplja na brani samo tijekom razdoblja navodnjavanja, onda se bilježi kao podzemna voda.

Površinska voda izvan posjeda iz jezera, rijeka ili vodenih tokova

Ovdje su obuhvaćene površinske tekuće vode (jezera, rijeke, ostali vodeni tokovi), koje nisu umjetno stvorene za svrhu navodnjavanja.

Umjetne brane, kanali ili rijeke ovdje se ne upisuju nego se svrstavaju u »mreže zajedničke opskrbe«.

Male brane (manje od 1000 m3) koje su napravljene samo za ispravno funkcioniranje pumpi u malim tokovima, ovdje su također uključene.

Voda iz vodovoda (iz mreže zajedničke opskrbe)

Voda za navodnjavanje dolazi iz zajedničke opskrbne mreže (vodovoda) i obično se naplaćuje.

Opskrba vodom može biti javna ili privatna. Ukoliko se vodom iz vodovoda pune spremnici i prevoze na polje za navodnjavanje, to se također uključuje pod ovo obilježje.

Metode navodnjavanja koje se koriste

Metode navodnjavanja koje se koriste za usjeve pod staklenicima ili visokim zaštićenim pokrovom ili povrtnjacima, ovdje nisu uključene.

Navodnjavanje površina (plavljenje, brazdanje)

To je metoda provođenja vode po tlu, bilo plavljenjem cijele površine ili navođenjem vode kroz male brazde (kanaliće) između redova usjeva, korištenjem gravitacije.

Orošavanje

Metoda navodnjavanja usjeva tjeranjem vode prskalicom pod visokim pritiskom poput kiše preko polja.

Navodnjavanje kap po kap

Metoda navodnjavanja spuštanjem vode nisko do biljaka kap po kap ili putem mikroprskalica ili stvaranjem uvjeta sličnih magli.

14.29. Vlasnik/korisnik

Upisuju se podaci o osobi koja izjavi da je vlasnik/korisnik poljoprivrednog posjeda i to:

Prezime i ime, ulica, kućni broj i dodatak kućnom broju. Slova se upisuju prema danom predlošku na kraju stranice, pri čemu treba slovo upisati unutar kvadratića, pazeći da ne prelazi granice kvadratića. Slova treba početi upisivati od lijeve strane. Kućni broj se upisuje pozicioniranjem na desnu stranu, bez vodećih nula, a dodatak kućnom broju, pozicioniranjem na lijevu stranu. Ako je adresa bez broja, upisujemo BB u »e) dodatak kućnom broju« i to pozicioniranjem na lijevu stranu.

15. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE POPISNICE ZA POSLOVNE SUBJEKTE, obrazac PP-2

U zaglavlju Popisnice za poslovne subjekte (obrazac PP-2) daju se podaci o jedinici za koju se podnosi izvještaj.

a) IME (tvrtka/obrt). Poslovni subjekti razvrstani u djelatnosti područja A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo upisuju tvrtku u punom obliku, onako kako je navedena u sudskom registru. Za dio poslovnog subjekta upisuje se skraćeno ime poslovnog subjekta u čijem je sastavu, te ime dijela poslovnog subjekta prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, koju izdaje Državni zavod za statisiku.

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj (MB) pravne osobe, a za dijelove pravne osobe i redni broj dijela pravne osobe (DPS) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, koju izdaje Državni zavod za statisiku.

c) PREZIME I IME vlasnika obrta.

d) ŽUPANIJA, GRAD/OPĆINA, NASELJE, ULICA I BROJ, TELEFON. Upisuju se adresni podaci poslovnog subjekta.

e) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se brojčana oznaka djelatnosti poslovnih subjekata, odnosno dijela poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD-uL99462 (NN, br. 3/97), a iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku.

SADRŽAJ POPISNICE ZA POSLOVNE SUBJEKTE
(obrazac PP-2)

Popis poljoprivrede provodit će se od 1. do 15. lipnja 2003.

Svi podaci iz ovog obrasca su službena tajna i služe isključivo u statističke svrhe.

Kritično razdoblje za navedene tabele je 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003., tj razdoblje od 12 mjeseci.

• tabela 16. međuusjevi, podusjevi i naknadni
usjevi – na oranicama

• tabela 17. navodnjavane površine

• tabela 18. sredstva za zaštitu bilja

• tabela 19. gnojiva

• tabela 20. objekti za organska gnojiva

• tabela 23. aspekti očuvanja okoliša

• tabela 25., 26., 27., 29. i 30. radna snaga

• tabela 31. ostale dopunske djelatnosti

Za tabelu 21. poljoprivredni objekti i tabelu 22. poljoprivredni strojevi i oprema, primjenjuju se oba kritična trenutka, tj. kritično razdoblje od 1. 6. 2002. do 31 .5. 2003. i kritični trenutak 1. 6. 2003.

Tabela 1. UKUPNO RASPOLOŽIVO ZEMLJIŠTE
(1. 6. 2003.) (tabela 2, red 4d + tabela 12, red 1)

Ukupno raspoloživo zemljište sastoji se od poljoprivrednog zemljišta i nepoljoprivrednog (ostalog) zemljišta.

Ukupno raspoloživo zemljište = ukupno korišteno poljoprivredno zemljište (tabela 2, red 4d) + ukupno ostalo zemljište (tabela 12, red 1).

Upisuje se ukupna površina zemljišta (poljoprivredno i nepoljoprivredno) kojim poslovni subjekt raspolaže u kritičnom trenutku (1. 6. 2003.) bez obzira na to je li u to vrijeme obrađeno ili ne. Upisuje se ono zemljište za koje u trenutku popisivanja postoji pravo na raspolaganje, odnosno korištenje, bez obzira na to proizlaze li ta prava iz prava vlasništva (posjednici), ili ugovornih odnosa (npr. koncesija, zakup). Podaci o površinama upisuju se u cijelim brojevima bez decimala.

Tabela 2. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
(1. 6. 2003.) (tab. 5 – 11) (vlastito + uzeto – dano u zakup)

Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.

Upisuje se korištena poljoprivredna površina prema istim kriterijima i prema istoj formuli koji su objašnjeni za Ukupno raspoloživo zemljište.

Tabela 3. BROJ PARCELA KORIŠTENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (1. 6. 2003.)

Upisuje se ukupan broj parcela poljoprivrednog zemljišta koje poslovni subjekti koriste. Parcela je svaki komad zemljišta koji poslovni subjekti koriste, a okružen je tuđim zemljištem. Odvojeni se dio može sastojati iz jedne ili više katastarskih čestica i na njemu se mogu nalaziti razne kategorije zemljišta, kao npr. oranice i voćnjak, voćnjak i livada, itd. Tuđe zemljište uzeto na korištenje po bilo kojoj osnovi, ako ne graniči sa zemljištem poslovnog subjekta, smatra se posebnom parcelom.

Tabela 4. PRILAGODBA EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
(1. 6. 2003.)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja se mora obavljati prema posebnim zakonskim propisimaL99463 (NN br. 12/01), tako da su parcele poljoprivrednog zemljišta, lokacije proizvodnje i skladištenja jasno odvojeni od jedinice koja ne proizvodi prema pravilima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Podatak se upisuje za one poslovne subjekte koji se nalaze u procesu prilagodbe za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji, i koji još ne posjeduju certifikat (potvrdnicu) za obavljanje navedene proizvodnje.

4a) Površina u pripremi za ekološku poljoprivredu

Ovdje se upisuju površine koje nisu u potpunosti usklađene s metodama ekološke poljoprivredne proizvodnje i nalaze se u pripremnoj fazi.

Površina zemljišta se iskazuje u hektarima (ha) i upisuje u za to predviđenu kućicu.

4b) Ekološka poljoprivreda u stočarstvu

Podatak se evidentira za one poslovne subjekte koji pripremaju dio stočarske proizvodnje ili cjelokupnu stočarsku proizvodnju u potpunosti uskladiti s zakonskim propisima o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Odgovor »da« ima šifru 1, a odgovor »ne« šifru 2. Treba zaokružiti i prenijeti u kućicu odgovarajuću šifru.

Tabela 5. KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI (1. 6. 2003.)

U ovoj tabeli prikupljamo podatke o zasijanim usjevima na oranicama i vrtovima sa stanjem 1. 6. 2003.

Površina zemljišta se iskazuje u hektarima (ha) i upisuje se u za to predviđene kolone. Podaci se iskazuju u cijelim brojevima bez decimala.

Oranica je zemljište koje se redovito obrađuje i kultivira i nalazi se pod sistemom plodoreda. Usjevi na oranicama se izmjenjuju u pravilu svake godine, ali to mogu biti i višegodišnji usjevi.

Oranice koje nisu obrađivane duži period radi socijalnih, gospodarskih i drugih razloga upišite u tabelu 12. pod ostalo zemljište (red 2a) neobrađeno poljoprivredno zemljište. U površine oranica uračunavaju se i ugari, tj. neobrađene oranice tijekom jedne vegetacijske godine. U ovu tabelu upisuju se samo površine glavnih usjeva, i kod raščlambe zasijanih površina svaka se površina upisuje samo jednom.

Pojašnjenja za neke skupine usjeva

• Žitarice

Ovdje su uključene površine zasijane žitaricama za proizvodnju zrna, bez obzira na to da li je prirod prodan, upotrebljen za ishranu stoke ili za sjeme. Ne upisuju se površine pod žitaricama u zelenom stanju koje su namijenjene za ishranu stoke (upisuju se u red – ostalo krmno bilje).

• Pšenica

Uključene su površine pšenice za proizvodnju zrna (meke, tvrde i sjemenske) s 13 % vlage.

• Kukuruz (uključujući sjemenski)

Uključene su i površine namijenjene za silažu zrna s ili bez dijelova klipa, s vlagom višom od 20%. Kukuruz šećerac i kokičar se upisuju pod »Ostalo (nespomenuto) povrće«, tabela 13.

• Ječam

Obuhvaća površine pod ozimim, jarim i sjemenskim ječmom.

• Ostale žitarice

U ostale žitarice spadaju: raž, zob, heljda, tritikale i dr.

• Krumpir (uključujući rani, kasni, te sjemenski krumpir)

Obuhvaća rani i kasni krumpir na oranicama i vrtovima, bez obzira da li je namijenjen za prodaju, preradu ili za ishranu stoke.

• Mahunarke za proizvodnju suhog zrna

Ovdje su uključeni usjevi koji su zasijani prvenstveno radi proizvodnje suhog zrna, bez obzira da li su konzumni ili stočni. Ovdje su također uključeni usjevi za proizvodnju sjemenja.

Mahunarke koje su predviđene za upotrebu u zelenom stanju uključuju se zavisno od namjene: u krmno bilje – pod mješavine mahunarki s travama i žitaricama ili u ostalo povrće (tabela 13. Ostalo povrće, jagode i cvijeće).

• Uljano sjemenje i plodovi

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se uzgajaju prvenstveno radi svog sadržaja ulja i koji se žanju kao suho zrno (soja, suncokret, uljana repica i ostalo uljano sjemenje i plodovi).

• Krmno bilje

Upisuju se površine zasijane krmnim biljem koje se uzgaja u plodoredu i koje zauzima isto tlo manje od 5 godina (godišnje ili višegodišnje krmno bilje); bez obzira da li se koristi kao sijeno, silaža ili u svježem stanju.

• Ostalo povrće – ukupno vidite tabelu 13 red 12 (a+b+c)

Prenesite zbroj (a+b+c) reda 12 iz tabele 13. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Ne zaboravite provjeriti da li ste dobro izvršili pretvorbu m2 u hektare!

• Cvijeće i ukrasno bilje (isključujući rasadnike) ukupno vidite tabelu 13. red 13 (a+b+c)

Prenesite zbroj (a+b+c) reda 13 iz tabele 13. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele. Ne zaboravite provjeriti da li ste dobro izvršili pretvorbu m2 u hektare!

• Uzgoj sjemena i sadnog materijala na oranicama

Upisuju se površine na kojima se proizvodi sjemenje za prodaju isključujući žitarice, mahunarke, krumpir i uljano sjemenje. Ovdje je uključeno sjemenje krmnog bilja, povrća, aromatskog i ljekovitog bilja, te ostalog bilja.

Tabela 6. LIVADE – korištene (1. 6. 2003.)

To je zemljište koje se koristi trajno (pet godina ili više) za uzgoj krme i nije uključeno u plodored.

Upisuju se livade koje se redovito kose (koriste) barem jedan put tijekom promatrane vegetacijske godine.

Tabela 7. PAŠNJACI – korišteni (1. 6. 2003.)

Upisuje se zemljište koje se koristi za ispašu stoke. Uključeni su svi pašnjaci: intenzivni (nizinski) i brdsko-planinski.

Upisuju se pašnjaci koji su se koristili ili će se koristiti makar jednim dijelom tijekom promatrane vegetacije.

Tabela 8. RASADNICI – ukupno (od 1. 6. 2003.)

Rasadnici su površine zemljišta gdje se uzgajaju mlade drvenaste biljke namijenjene za kasnije presađivanje, a obuhvaćaju: sadnice vinove loze, voćne sadnice, sadnice ukrasnog bilja i grmlja te sadnice šumskog drveća.

Ukoliko se rasadnik nalazi unutar šumskog zemljišta, a proizvodnja sadnica šumskog drveća je namijenjena prodaji, također se uključuje pod rasadnike. Ovdje su isključeni rasadnici šumskog drveća unutar šuma koje poslovni subjekti koriste za svoje potrebe (uključuju se u šumsko zemljište – tabela 12).

Tabela 9. VOĆNJACI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Prenesite red 17c – »ukupna površina« ha, iz tabele 14. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Tabela 10. VINOGRADI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Prenesite red 3a – »ukupna površina« ha, iz tabele 15. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Tabela 11. KOŠARAČKA VRBA I DRUGO (1. 6. 2003.)

Upisuje se površina pod košaračkom vrbom kao i pod drugim višegodišnjim usjevima koji su namijenjeni prvenstveno za pletenje.

Tabela 12. OSTALO ZEMLJIŠTE – UKUPNO (a+b+c)
(1. 6. 2003.)

Ostalo zemljište obuhvaća sljedeće:

a) neobrađeno poljoprivredno zemljište – tj. poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje zbog ekonomskih, socijalnih i drugih razloga, te se više ne koristi u plodoredu. Takvo zemljište se ponovo može kultivirati uz korištenje poljoprivredne mehanizacije koja je dostupna na posjedu.

b) šumsko zemljište – to su površine obrasle drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume, te rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe. Površine pod vjetrozaštitnim pojasevima također se smatraju šumskim zemljištem. Ovdje su također uključene površine namijenjene za uzgoj božićnih drvca.

c) ostalo neplodno zemljište – pod neplodnim zemljištem podrazumijevaju se površine na kojima se ne obavlja nikakva poljoprivredna proizvodnja, kao što su: površine pod zgradama (kuće, staje i drugi gospodarski objekti), gospodarskim dvorištima, putevima, kamenolomima, pješčarama, neobraslim golim zemljištem; krš, ribnjaci, močvare, te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama.

U pravilu, površine pod ostalim neplodnim zemljištem ima svaki poslovni subjekt, jer je tu uključena površina pod dvorištem na kome su smještene poslovne i gospodarske zgrade.

Tabela 13. OSTALO POVRĆE, JAGODE I CVIJEĆE
(1. 6. 2003.)

Upisuje se površina na kojoj se uzgaja povrće i cvijeće i ukrasno bilje i to: na oranicama i u vrtovima (na otvorenom ili pod niskom zaštitom); i pod visokom zaštitom (staklenici, plastenici).

Upisuje se površina prema vrstama povrća navedenih u obrascu i to posebno za svaku od navedenih površina. Površina na kojoj se uzgaja povrće iskazuje se u metrima kvadratnim (m2).

– na oranicama (stupac a)

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenih u obrascu koje se uzgajaju na oranicama, u plodoredu s ostalim usjevima (žitarice, krmno bilje i dr.).

– vrtovi ( stupac b)

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenih u obrascu koje se uzgajaju na vrtovima u plodoredu isključivo s povrćem, cvijećem i ukrasnim biljem.

Vrtovi su posebno uređene površine koje imaju proveden uređaj za navodnjavanje i na kojima se primjenjuju intenzivne mjere agrotehnike (gnojidba i zaštita bilja). pod zaštitom (stupac c) Ovdje su obuhvaćene površine pod povrćem i ukrasnim biljem, koje se cijeli period rasta ili njegov najveći dio nalaze pokriveni pod staklenicima ili drugim visokim pokrovom (razne vrste pokrova, npr. plastenici) i imaju ugrađene uobičajene instalacije (npr. uređaji za navodnjavanje, grijanje, provjetravanje). Ovdje su isključene površine pod povrćem, koje se pokriva staklenim ili plastičnim pločama, ili razne vrste plastičnih folija koje leže vodoravno na zemlji ili su malo podignute iznad zemlje.

Nakon upisivanja površine pojedinih vrsta povrća (na oranicama – stupac a, vrtovi – stupac b, pod zaštitom – stupac c), iste je potrebno zbrojiti i upisati u red 12 – Povrće – ukupno.

Ukupna površina pod povrćem = red 12 (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u hektare (1 ha = 10 000 m2).

Tako dobiveni podatak prenjeti u tabelu 5
»KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI «‚ red 23.

Površine pod cvijećem i ukrasnim biljem (red 13), upisuju se posebno za oranice – stupac a, vrtove

– stupac b, i površine u zaštićenom prostoru – stupac c.

Ukupna površina pod cvijećem i ukrasnim biljem = red 13 (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u hektare (1 ha = 10 000 m2).

Tako dobiveni podatak prenjeti u tabelu 5. »KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI«‚ red 24.

Tabela 14. VOĆNJACI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Voćnjaci su poljoprivredna zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla.

Plantažni voćnjaci uređeni su sa određenim razmakom redova stabala, u njima se u pravilu može vršiti mehanizirana obrada, a namijenjeni su uzgoju voća pretežno za prodaju. Za bobičasto voće se iskazuje samo ukupna i rodna površina. Upisuje se broj ukupnih i rodnih stabala prema vrstama voća navedenih u obrascu; te ukupna i rodna površina prema voćnim vrstama navedenim u obrascu.

Zbroj površina pojedinih voćnih vrsta mora dati površinu plantažnih voćnjaka, i to ukupnu površinu plantažnih voćnjaka i površinu rodnih plantažnih voćnjaka.

Ukupan broj stabala predstavlja ukupan broj svih stabala, bez obzira na starost stabala. Uključena su rodna stabla kao i mlada stabla koja još ne mogu dati rod. Rodna stabla su stabla koja su sposobna dati rod, bez obzira da li su u promatranom periodu rodila ili ne.

Ukupna površina plantažnih voćnjaka izračunava se zbrajanjem ukupne površine pojedinih voćnih vrsta (u zbroj ne ulazi red 14. – masline za ulje).

Ovako dobiveni podatak »ukupna površina
plantažnih voćnjaka« se prenosi u tabelu
9. VOĆNJACI, PLANTAŽNI.

15. VINOGRADI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza. Upisuju se ukupne površine plantažnih vinograda, kao i površine sposobne za rod bez obzira na starost.

Plantažni vinogradi su uređeni sa određenim razmakom između trsova, i u njima se u pravilu može vršiti mehanizirana obrada, i u pravilu se provode sve mjere agrotehnike.

Stari i zapušteni vinogradi se upisuju u tabelu br. 12. »Ostalo zemljište« (red 2a ) u neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Ukupan broj trsova predstavlja ukupan broj svih trsova, bez obzira na starost. Uključeni su rodni trsovi i mladi koji još ne mogu dati rod.

Rodni trsovi su trsovi koji su sposobni dati rod, bez obzira da li su u promatranom periodu rodili ili ne. Upisuju se odvojeno vinske sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju vina) i stolne sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju stolnog grožđa).

Zbroj površina vinskih i stolnih sorti mora dati ukupnu površinu plantažnih vinograda i površinu vinograda sposobnih za rod.

»Ukupna površina plantažnih vinograda« se prenosi u tabelu 10. VINOGRADI, PLANTAŽNI.

Zbroj trsova vinskih i stolnih sorti mora dati ukupan broj trsova, kao i ukupan broj rodnih trsova.

Tabela 16. MEĐUUSJEVI, PODUSJEVI I NAKNADNI USJEVI (1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Ovdje se iskazuju površine međuusjeva, podusjeva i naknadnih usjeva u promatranom razdoblju.

Međuusjevi i podusjevi se nalaze istovremeno na istoj površini zajedno s glavnim usjevom, a naknadni usjev zauzima tlo nakon što se glavni usjev požanje.

Tabela 17. NAVODNJAVANE POVRŠINE
(1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Ukupna površina koja se može navodnjavati predstavlja površinu za koju se posjeduje oprema za navodnjavanje i ima dostupnu, dovoljnu, količinu vode.

Navodnjavana površina predstavlja stvarno navodnjavanu površinu barem jednom u promatranom periodu. Ukoliko se površina navodnjava više puta tijekom promatrane godine iskazuje se samo jednom.

Upisuju se površine navodnjavanih usjeva onim redoslijedom kako je to navedeno u tabeli.

Usjevi pod staklenicima i plastenicima ovdje se ne iskazuju, jer se smatra da oni uobičajeno posjeduju opremu za navodnjavanje.

Tabela 18. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
(1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Upisuje se ukupna površina koju se u promatranom periodu tretiralo sredstvima za zaštitu bilja. Površina koja je tretirana više puta, upisuje se samo jedan put. Treba naglasiti da ukupno tretirana površina ne predstavlja zbroj površina tretiranih s herbicidima i insekticidima, već ukupnu površinu tretiranu sa bilo kojom vrstom sredstva za zaštitu bilja. Također se upisuju i površine koje su tretirane herbicidima ili insekticidima makar jedan put u promatranom periodu.

Tabela 19. GNOJIVA (tretirana površina,
1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuje se površina koja je u promatranom periodu tretirana mineralnim i/ili organskim gnojivima, odnosno na kojoj je upotrebljeno bilo koje gnojivo makar jedan put. Površina koja je tretirana više puta, upisuje se samo jedan put.

Ovdje se ne uračunavaju površine tretirane vapnom za kalcifikaciju tla.

Tabela 20. OBJEKTI ZA ORGANSKA GNOJIVA
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuju se površine svih uređenih objekata s nepropusnom (betonskom) podlogom i uređenim odvodima ili spremnikom, bez obzira da li su natkriveni ili ne. Objekti koji nisu korišteni tijekom promatranog razdoblja se ne upisuju.

Potrebno je upisati površine sljedećih objekata:

• za stajski gnoj (m2) – upisuju se kapaciteti za smještaj stajskog gnoja izraženi u m2. Objekt mora imati nepropusnu podlogu, barem jedan betonski zid i uređen odvod za otjecanje gnojnice

• za gnojnicu (m3) kapacitet se iskazuje u m3, i odnosi se na nepropusni spremnik (tank), u koji se sprema gnojnica.

• za gnojovku (m3) – kapacitet se iskazuje u m3, i skladišni objekt je nepropusni spremnik (tank), u koji se sprema gnojovka.

Mjeseci punjenja objekata, bez pražnjenja

Za sve vrste objekata upisuje se i broj mjeseci tijekom kojih mogu primati gnojivo proizvedeno na posjedu, bez rizika istjecanja i bez povremenog pražnjenja. Maksimalan broj mjeseci koji se upisuje je 12.

Tabela 21. POLJOPRIVREDNI OBJEKTI

Svi poljoprivredni objekti se upisuju sa stanjem na dan 1. 6. 2003., osim objekata za uzgoj gljiva, koji se upisuju, ukoliko su se koristili barem jednom u razdoblju od 1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.

Upisuju se svi kapaciteti, vlastitih i unajmljenih poljoprivrednih objekata koji se koriste za smještaj stoke, poljoprivrednih strojeva i proizvoda. Kapaciteti koji se upisuju nalaze se u objektima koji imaju temelje, tri samostalna zida i poseban ulaz, bez obzira na veličinu i vrstu materijala iz koje su sagrađeni. Kapaciteti nedovršenih zgrada koje se u vrijeme popisa nalaze u izgradnji, upisuju se ukoliko je zgrada stavljena pod krov. Objekte koji postoje, a trenutno nisu u funkciji, potrebno je upisati.

Kapaciteti objekata se iskazuju kao ukupna površina poda u cijelim kvadratnim metrima (m2), osim silosa čiji se kapacitet iskazuje u kubnim metrima (m3).

TABELA 22. POLJOPRIVREDNI STROJEVI I OPREMA

Upisuju se strojevi i oprema koji su korišteni u promatranom razdoblju, i to u vlasništvu poslovnog subjekta sa stanjem 1. 6. 2003.; i strojevi i oprema od drugih koji su korišteni u razdoblju od 1. 6. 2002.- 31. 5. 2003. Upisuju se ispravni poljoprivredni strojevi, kao i oni koji se mogu, uz manje popravke dovesti u ispravno stanje, i oni koji su predani u radionicu za popravak.

– u vlasništvu

upisuje se broj najvažnijih strojeva i opreme i to: jednoosovinskih i dvoosovinskih traktora, kombajna, linija za krumpir i šećernu repu, linija za krmno bilje, ostalih strojeva za berbu i traktorskih prikolica; dok se kod uređaja za mužnju i navodnjavanje upisuje kao odgovor šifra 1 za »da« i šifra »2« za ne u za to predviđenu kućicu. Podatak za bačve i cisterne za vino i ulje (maslinovo) upisuje se u hektolitrima (hl).

– od drugih

ovdje se upisuju strojevi i oprema koji su se koristili, a pripadaju drugom (poslovnim subjektima, agencijama za iznajmljivanje i dr.)

Tabela 23. ASPEKTI OČUVANJA OKOLIŠA
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ukoliko poslovni subjekt navodnjava površine; ovdje će upisati podatke o izvoru vode za navodnjavanje i metodama navodnjavanja. Podatak se upisuje za onaj izvor s kojega dolazi najveća količina vode za navodnjavanje i koji se koristi tijekom klimatski uobičajene ili suhe godine. Ukoliko je godina koja prethodi istraživanju bila obilježena ekstremno kišnim uvjetima, podaci se odnose na drugu godinu (klimatski uobičajenu).

Za potvrdan odgovor upisuje se šifra 1, a za negativan odgovor šifra 2, u odgovarajuću kućicu.

Izvori vode za navodnjavanje

1. Podzemne vode

Izvori vode, locirani na posjedu ili blizu posjeda; korištena voda za navodnjavanje dolazi iz izbušenih ili iskopanih bunara ili iz izvora slobodnog toka podzemne vode ili slično. Ovi se izvori, osim za potrebe navodnjavanja, mogu koristiti i za ostale namjene.

2. Površinska voda na posjedu (jezerca ili brane)

Upisuje se ukoliko se za navodnjavanje koristi voda iz malih prirodnih jezerca ili umjetnih brana koje su u cijelosti smještene na posjedu. To mogu biti i spremnici u kojima se prikuplja kišnica ili podzemna voda. Ukoliko se podzemna voda sakuplja na brani samo tijekom razdoblja navodnjavanja, onda se bilježi pod podzemna voda.

3. Površinska voda izvan posjeda iz jezera, rijeka ili vodenih tokova

Ovdje su obuhvaćene površinske tekuće vode (jezera, rijeke, ostali vodeni tokovi), koje nisu umjetno stvorene za svrhu navodnjavanja. Umjetne brane, kanali ili rijeke ovdje se ne upisuju nego se svrstavaju u »mreže zajedničke opskrbe«. Male brane (manje od 1000 m3) koje su napravljene samo za ispravno funkcioniranje pumpi u malim tokovima, ovdje su uključene.

4. Voda iz vodovoda (iz mreža zajedničke opskrbe)

Voda za navodnjavanje dolazi iz zajedničke opskrbne mreže (vodovoda) i obično se naplaćuje. Opskrba vodom može biti javna ili privatna. Ukoliko se vodom iz vodovoda pune spremnici i prevoze na polje za navodnjavanje, to se također uključuje pod ovo obilježje.

Metode navodnjavanja koje se koriste

Metode navodnjavanja koje se koriste za usjeve pod staklenicima ili visokim zaštićenim pokrovom ovdje nisu uključene.

1. Površinsko navodnjavanje (plavljenje, brazdanje)

To je metoda provođenja vode po tlu, bilo plavljenjem cijele površine ili navođenjem vode kroz male brazde (kanaliće) između redova usjeva, korištenjem gravitacije.

2. Orošavanje

Metoda navodnjavanja usjeva tjeranjem vode prskalicom pod visokim pritiskom poput kiše preko polja.

3. Navodnjavanje kap po kap

Metoda navodnjavanja spuštanjem vode nisko do biljaka kap po kap ili putem mikro-prskalica ili stvaranjem uvjeta sličnih magli.

Tabela 24. STOKA, PERAD I OSTALE ŽIVOTINJE – broj (1. 6. 2003.)

Broj stoke i ostalih životinja upisuje se sa stanjem 1. lipnja 2003. godine (kritični datum snimanja).

Upisuju se sva stoka, perad i ostale životinje koje su se u vrijeme popisa zatekle na posjedu poslovnog subjekta i to: vlastita stoka i stoka drugog vlasnika.

Stoka koja je u vlasništvu poslovnog subjekta upisuje se u stupac »u vlasništvu«.

To uključuje:

• vlastitu stoku koja trenutno nije u objektu (štali), nego se nalazi na skupnom pašnjaku na ispaši,

• vlastitu stoku za rasplod, koja je trenutno na drugom posjedu (radi pripusta).

Stoka koja je u vlasništvu poslovnog subjekta koji se popisuje, a trenutno se nalazi kod drugog (npr. radi tova), ne upisuje se kod njega, budući da će biti upisana tamo gdje se nalazi.

U stupcu »od drugih» upisuje se stoka koja nije u vlasništvu poslovnog subjekta koji se popisuje, a smještena je na gospodarstvu poslovnog subjekta (npr. radi tova za druge). Ovdje se ne popisuje stoka za parenje drugog vlasnika premda se u kritičnom danu snimanja nalazila kod poslovnog subjekta koji se popisuje.

U popisnicu se upisuje, ukupno i po kategorijama (bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja); broj goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i kunića. Također se upisuje ukupan broj magaraca, mazgi i mula; broj pčelinjih zajednica (košnica), kao i broj ostalih nespomenutih životinja (nutrije, činčile).

Ovdje se isključuje perad iz uzgoja (npr. fazanerije), koja je namijenjena za lovišta u svrhu sporta i rekreacije.

Upisuje se ukupan broj pčelinjih zajednica koje se drže radi proizvodnje meda. Svaki roj se upisuje kao jedna košnica bez obzira na tip košnice.

RADNA SNAGA (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Pod ovim naslovom ispunjavaju se tabele od broja 25. – 30.

Tabela 25. »ZAPOSLENICI«

Upisuju se podaci o zaposlenicima koji rade u poljoprivrednim djelatnostima.

U ovoj tabeli daju se podaci o radnoj snazi u poslovnom subjektu; i to posebno za ukupan broj stalno zaposlenih djelatnika, i od toga: žena, prema dobnim skupinama.

Tabela 26. »OBRAZOVANJE ZAPOSLENIH (poljoprivredno i ostalo)

Treba upisati za ukupan broj stalno zaposlenih djelatnika; i od toga: žena; kao i posebno za upravitelja, stupanj obrazovanja prema kategorijama navedenim u tabeli.

Poljoprivredno obrazovanje obuhvaća sljedeća područja: ratarstvo, hortikulturu, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, šumarstvo, ribogojstvo, veterinu, poljoprivrednu tehnologiju, zaštitu bilja i sl.). Upisuje se najviša završena škola ili fakultet.

Tabela 27. »STALNI ZAPOSLENICI«

Stalno zaposleni djelatnici i udio rada u poljoprivredi od punog radnog vremena – prema spolu treba unijeti broj djelatnika ukupno, i od toga koliko ih je radilo, prema spolu, u postocima od punog radnog vremena, ili više od punog radnog vremena.

Potrebno je odrediti vrijeme utrošeno na poljoprivredne aktivnosti.

Poljoprivredne aktivnosti na posjedu su:

• organizacija i upravljanje (kupovina i prodaja, računovodstvo itd.)

• uzgoj svih vrsta usjeva (oranje, spremanje sijena, žetva itd.) uključujući voćarstvo i vinogradarstvo

• uzgoj životinja (priprema i distribucija hrane, proizvodnja mlijeka, briga o životinjama itd.)

• sav posao koji se obavlja na posjedu a tiče se skladištenja, prerade i pripreme za tržište primarnih poljoprivrednih proizvoda (silaža, pakiranje itd.)

• radovi na održavanju (na zgradama, mehanizaciji, instalacijama itd.)

• prijevoz za potrebe posjeda, sve dok to vrši radna snaga s posjeda

• sve nedjeljive nepoljoprivredne sekundarne djelatnosti. Te su djelatnosti usko povezane s poljoprivrednom proizvodnjom i ne mogu se odvajati od glavnih poljoprivrednih djelatnosti.

Nepoljoprivredne aktivnosti su:

• čišćenje poslovnih prostorija i spremanje obroka

• prerada poljoprivrednih proizvoda npr. prerada mlijeka u sir, prerada mesa, prerada voća i povrća i dr.

• uzgoj i iskorištavanje šuma, npr. sječa za ogrjev, pružanje šumarskih usluga s mehanizacijom

• pružanje usluga s poljoprivrednom mehanizacijom

• turizam

• uzgoj riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama

• uzgoj divljači (za sportske namjene)

Tabela 28. UPRAVITELJ/RUKOVODITELJ

Upravitelj/rukovoditelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja dotičnog posjeda. Na posjedu može postojati samo jedan upravitelj/rukovoditelj.

Za upravitelja/rukovoditelja se traže godine starosti, kao i spol. Spol se upisuje tako da se odgovarajuća šifra zaokruži (1 za muški, 2 za ženski) i prepiše u odgovarajuću kućicu.

Tabela 29. SEZONSKA RADNA SNAGA

Pod tim pojmom smatraju se osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom posjedu u promatranom periodu od godinu dana (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.). Upisuje se broj osoba (odvojeno broj muških i ženskih osoba) i ukupan broj radnih dana, posebno za žensku radnu snagu a posebno za mušku.

Radnim danom se smatra radni dan redovito zaposlenih radnika i uobičajeno iznosi osam radnih sati. Radno vrijeme sezonske radne snage ukoliko traje kraće ili dulje od uobičajenog radnog dana mora se preračunati na uobičajeni radni dan.

Tabela 30. UNAJMLJIVANJE RADNIKA SA STROJEVIMA

Ovdje se upisuje broj osoba oba spola te broj radnih dana odrađenih na posjedu zajedno s mehanizacijom. Uključene su sve vrste poljoprivrednih poslova na posjedu koje su zajedno s poljoprivrednim strojevima obavile osobe koje rade samostalno ili su angažirane preko posrednika, poljoprivredne zadruge i sl.

Broj odrađenih sati mora se pretvoriti u broj radnih dana na temelju punog radnog vremena.

Tabela 31. OSTALE DJELATNOSTI (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ovdje se prikupljaju informacije o tome da li poslovni subjekt na svom posjedu obavlja neke druge profitabilne djelatnosti, koje ne potpadaju pod poljoprivredne djelatnosti, ali su direktno vezane na posjed i pomoću njih ostvaruje dohodak.

To su djelatnosti kod kojih se koriste ili resursi posjeda (površina zemljišta, zgrade, strojevi, radna snaga) ili proizvodi s posjeda. Isti posjed može obavljati nekoliko takvih djelatnosti pri čemu bi trebalo zabilježiti sve te djelatnosti.

Kao odgovor upisuje se šifra 1 ako je odgovor da, ili šifra 2 ako je odgovor ne.

 

zatvori
Metodologija za Popis poljoprivrede 2003. –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !