Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Naredba o homologaciji malih autobusa za prijevoz putnika s obzirom na njihove konstrukcijske značajke ("Narodne novine", br. XX/03)
označi tražene riječi printaj stranicu
112 16.7.2003 Naredba o homologaciji malih autobusa za prijevoz putnika s obzirom na njihove konstrukcijske značajke

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

 

1545

 

Na temelju članka 13.L96807 stavak 2., članka 17.L96808 stavak 2. i članka 23.L96809 stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI MALIH AUTOBUSA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S OBZIROM NA NJIHOVE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE

I. PODRUČJE PRIMJENE

1. Mali autobusi za prijevoz putnika homologiraju se sukladno ovoj naredbi.

2. Odredbe ove naredbe odnose se na na jednopodna vozila kategorija M2 i M3 koja su projektirana i proizvedena za prijevoz osoba koje stoje ili sjede, i čiji kapacitet nije veći od 22 putnika, osim vozača.

II. ZAHTJEVI

3. Vozila iz točke 1. ove naredbe moraju udovoljavati zahtjevima Pravilnika broj 52 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu zaključno 15. kolovoza 2002. godine1, koji je dodatak Ženevskom sporazumu iz 1958. o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 52.01).

4. Dio teksta Pravilnika ECE R 52.01 koji je sastavni dio ove naredbe dan je u prilogu 1.

III. ISPITIVANJE VOZILA

5. Ispitivanje vozila iz točke 1., u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 52.01.

lV. HOMOLOGACIJA VOZILA

6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju malih vozila za prijevoz putnika u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 52.01.

V. PROVJERA SUKLADNOSTI

7. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozilaL96811 (»Narodne novine« broj 15/02).

VI. PRIMJENA

8. Ova naredba primjenjivat će se od 1. listopada 2003.godine za nove homologacije tipa vozila, od 1. travnja 2004. godine za sva nova vozila i od 1. listopada 2004. godine za rabljena vozila.

9. Za rabljena vozila proizvedena do 1. siječnja 2002. godine prihvaćaju se homologacije izdane prema Pravilniku ECE R 52.00.

10. Ova naredba stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/03-03/01
Urbroj: 558-04/8-03-1
Zagreb, 3. srpnja 2003.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.

 

PRILOG 1

 

Tekst dijelova ECE Pravilnika broj 52

" JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE

MALIH VOZILA ZA JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA 1"

s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu do 15. kolovoza 2002. godine

u prijevodu na hrvatski jezik

   

Pravilnik ECE R 52.01

  

Prijevod sadrži ove dijelove Pravilnika:

 

Točka 1...... Područje primjene

Točka 2...... Definicije

Točka 3...... Zahtjev za homologaciju

Točka 4. .... Homologacija

Točka 5...... Specifikacije

Točka 6...... Preinaka i proširenje homologacije

Točka 7...... Sukladnost proizvodnje

Točka 9...... Potpuna obustava proizvodnje

 

Dodaci:

Dodatak 1.: Izjava koja se odnosi na dodijeljenu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje tipa vozila s obzirom na njegove opće konstrukcijske značajke prema Pravilniku br. 52

Dodatak 2: Izgled homologacijskih oznaka

Dodatak 3: Shematski prikazi s objašnjenjima

Dodatak 4: Upute za mjerenje sila za zatvaranje servo upravljanih vrata

    

(1 ) Naslov izvornika na engleskome jeziku:

UNIFORM PROVISIONS CONCERNING THE CONSTRUCTION OF SMALL CAPACITY PUBLIC SERVICE VEHICLES

1. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se pravilnik primjenjuje na jednopodna vozila kategorija M2 i M3 [1] koja su projektirana i proizvedena za prijevoz osoba koje stoje ili sjede, i čiji kapacitet nije veći od 22 putnika, osim vozača.

1.1 Tehničke odredbe koje se odnose na prijevoz putnika sa smanjenom pokretljivošću izvan su područja primjene ovoga pravilnika. Dok usklađene odredbe koje se odnose na pristupačnost ne budu dovedene do konačnog oblika i ne budu uključene u jedan od dodataka ovoga pravilnika, ugovorne strane mogu primjenjivati dodatne zahtjeve da bi se takvim putnicima jamčila pristupačnost vozilu i sigurnost.

2. DEFINICIJE

Za potrebe ovoga pravilnika:

2.1 "Vozilo" označuje jednopodno vozilo kategorija M2 i M2 koje je projektirano i proizvedeno za prijevoz putnika koji sjede, ili sjede i stoje, i čiji kapacitet nije veći od 22 putnika, osim vozača. Postoje dva razreda vozila:

2.1.1 razred A : vozila projektirana za putnike koji stoje; vozilo toga razreda ima sjedala i može biti opremljeno za putnike koji stoje;

2.1.2 razred B: vozila nisu projektirana za putnike koji stoje; vozilo toga razreda nije opremljeno za putnike koji stoje;

2.1.3 “Niskopodno vozilo“označuje vozilo kod kojeg najmanje 35 % prostora koji je raspoloživ za putnike koji stoje čini jedan prostor bez stuba, koji je dostupan s tla kroz najmanje jedna vrata za putnike s jedne stube.

2.2 "Tip vozila” označuje vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na konstrukcijske značajke specificirane u ovome pravilniku.

2.3 "Homologacija vozila” označuje homologaciju tipa vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na konstrukcijske značajke specificirane u ovom pravilniku.

2.4 “Vrata za putnike” označuje vrata kojima se služe putnici u uobičajenim okolnostima kad je vozač u svome sjedalu.

2.5 “Dvostruka vrata” označuje vrata koja dopuštaju dva, ili tome istovrijedna, pristupna prilaza.

2.6 “Vrata za slučaj opasnosti” označuje vrata koja su dodatak vratima za putnike, namijenjena za uporabu putnicima u iznimnim okolnostima i, posebno, u slučaju opasnosti.

2.7 “Prozor za slučaj opasnosti” označuje prozor, koji ne mora biti ostakljen, namijenjen za uporabu putnicima kao izlaz samo u slučaju opasnosti.

2.8 “Dvostruki prozor” označuje prozor za slučaj opasnosti koji, kad se razdijeli na dva dijela sa zamišljenom uspravnom crtom (ili ravninom), čine dva dijela koji po dimenzijama i pristupu zadovoljavaju zahtjeve koji se primjenjuju na uobičajeni prozor za slučaj opasnosti.

2.9 “Otvor za spašavanje” označuje otvor na krovu koji je namijenjen kao izlaz za putnike jedino u slučaju opasnosti.

2.10 “Sigurnosni izlaz” označuje vrata za slučaj opasnosti, prozor za slučaj opasnosti ili otvor za spašavanje.

2.11 “Izlaz” označuje vrata za putnike ili sigurnosni izlaz.

2.12 “Klizna vrata” označuje vrata koja se mogu otvoriti ili zatvoriti samo klizanjem duž jedne ili više pravocrtnih ili približno pravocrtnih vođica.

2.13 “Pod ili podnica” označuje onaj dio karoserije čiji gornji dio nosi putnike koji stoje, stopala putnika koji sjede i vozača te konstrukciju sjedala.

2.14 “Hodnik” označuje prostor koji omogućuje putnicima pristup od bilo kojega sjedala ili reda sjedala do drugoga sjedala ili reda sjedala, ili od ili do bilo kojih vrata za putnike; Hodnik ne uključuje:

2.14.1 prostor koji je potreban za stopala putnika koji sjede

2.14.2 prostor iznad površine stube ili stubišta ili

2.14.3 svaki prostor koji omogućuje prilaz isključivo jednom sjedalu ili jednom redu sjedala.

2.15 “Pristupni prilaz” označuje prostor koji se proteže prema unutrašnjosti vozila od vrata za putnike do krajnjega ruba gornje stube (rub hodnika). Kad nema stube na vratima, prostor koji se smatra pristupnim prilazom je onaj koji se izmjeri prema točki 5.7.1.1 do razmaka 30 cm od početnog položaja unutarnje strane dvostruke ploče.

2.16 “Vozačev prostor” označuje prostor koji je namijenjen isključivo za vozača i u kojem se nalazi vozačevo sjedalo, kolo upravljača, nadzorne naprave, instrumenti i druge naprave koje su potrebne za upravljanje vozilom.

2.17 “Masa vozila u voznom stanju”(MK) u kg, označuje najveću masu vozila u voznome stanju, bez putnika i neopterećenog, kojoj se dodaje 75 kg za masu vozača, masa goriva koja odgovara 90%-om obujmu spremnika goriva koji je naveo proizvođač, mase rashladnih sredstava, sredstva za podmazivanje, alata i zamjenskog kotača, ako postoji.

2.17.1 “Masa praznog vozila” (MV) označuje masu vozila u voznom stanju (MK) u kg, prema definiciji u točki 2.17, kojoj se dodaje 75 kg po članu posade za jedno sjedalo, ako postoji, koje je posebno predviđeno za tog člana posade, kako je opisano u točki 5.7.1.8. Vozilo mora biti napunjeno s 90 % od obujma svih dodatnih spremnika tekućina (npr. gorivo za grijanje, tekućina za pranje vjetrobrana, itd.). Ako je ugrađena oprema poput čajne kuhinje ili nužnika, spremnici svježe vode moraju biti puni, a spremnici otpadne vode prazni.

2.18 “Najveća tehnički dopuštena masa” označuje najveću masu koju je odredio proizvođač vozila. (Ta masa može biti veća od “najveće dopuštene mase” koju je odredila mjerodavna vlast).

2.19 “Najveća tehnički dopuštena masa po osovini” označuje dio tehnički dopuštene najveće mase vozila, koju je odredio proizvođač, koja proizvodi uspravnu silu na površinu ceste na dodirnoj površini kotača jedne osovine. Ta masa može biti veća od najveće dopuštene mase po osovini koju dopušta mjerodavna vlast. Zbroj svih tehnički dopuštenih najvećih masa po osovinama vozila može biti veći od tehnički dopuštene najveće mase vozila

2.20 Putnikoznačuje osobu koja nije vozač ili član posade.

2.20.1 Putnik sa smanjenom pokretljivošćuoznačuje sve putnike koji se s posebnom poteškoćom služe javnim prijevozom, poput starijih i invalidnih osoba. Smanjena pokretljivost ne podrazumijeva obvezno medicinski utvrđeni nedostatak.

2.21 Prostor za putnikeoznačuje prostor koji je namijenjen za putnike i ne uključuje bilo kakav prostor koji služi za druge primjene kao što su šankovi, čajne kuhinje, nužnici ili prostor za prtljagu.

2.22 Automatska vrata za putnikeoznačuje vrata za putnike sa servo upravljanjem koja se mogu otvoriti (osim pomoću sustava sigurnosnog upravljanja) samo kad ih aktivira putnik ili vozač i koja se nakon toga zatvaraju automatski.

2.23 Uređaj za zaštitu od pokretanjaoznačuje uređaj koji sprečava vozilo da krene dok vrata nisu potpuno zatvorena.

2.24 Vrata za putnike kojima upravlja vozač” označuje vrata za putnike koja uobičajeno otvara i zatvara vozač.

2.25 Ako nije drukčije određeno, sva mjerenja treba provesti na vozilu čija je masa jednaka masi vozila u voznome stanju (MK) u kg i koje se oslanja na ravnu i vodoravnu površinu oslanjanja. Kad je na vozilo ugrađen sustav za spuštanje, on ne smije biti uključen.

2.26 Kad u bilo kojem dijelu ovoga pravilnika postoji zahtjev da neka površina u vozilu bude vodoravna ili pod određenim kutom, kad je masa vozila jednaka masi vozila u voznome stanju (MK) u kg, u slučaju vozila s mehaničkim ovjesom, ta površina može prekoračiti ili zadržati taj nagib kad je masa vozila jednaka masi vozila u voznome stanju (MK), pod uvjetom da je taj zahtjev zadovoljen kad je vozilo u uvjetima opterećenja prema izjavi proizvođača. Kad je na vozilo ugrađen sustav za spuštanje, on ne smije biti uključen.

 

3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove konstrukcijske značajke mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov valjano opunomoćeni predstavnik.

3.2 Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka, s ovim pojedinostima:

3.2.1 podrobnim opisom tipa vozila s obzirom na njegovu konstrukciju, dimenzije, oblik i sastavne materijale (gradiva)

3.2.2 crtežima vozila i unutrašnjeg uređenja te

3.2.3 ovim podacima za:

3.2.3.1 najveću tehnički dopuštenu masu (MT) u kg.;

3.2.3.2 najveću tehnički dopuštenu masu za svaku osovinu u kg

3.2.3.3 masu praznog vozila (MV) u kg

3.2.4 previđenom opremom, ako postoji, za nošenje prtljage ili roba

3.2.5 u slučaju kad su predviđeni odvojeni prostori za prtljagu, osim ručne prtljage, ukupni obujam tih prostora (V) u m3 i ukupnu masu prtljage koja se može smjestiti u njih (B) u kg

3.2.6 kad je vozilo opremljeno za nošenje prtljage na krovu, ukupnu površinu prostora koji je predviđen za takvu prtljagu (VX) u m2 i ukupna masa prtljage koja se može staviti u njega (BX) u kg;

3.2.7 vodoravna projekciju ukupne površine predviđene za putnike koji sjede ili stoje (S0) u m2 .

3.2.8 vodoravna projekcija ukupne površine prostora predviđena za putnike koji stoje (S1) u m2 u skladu s točkom 5.2

3.2.9 broj sjedaćih mjesta predviđenih za putnike i posadu (ako postoji). Mjesta za spavanje ili druge oblike smještaja za koje je predviđeno da se upotrebljavaju privremeno umjesto sjedaćih mjesta ne treba računati kao sjedaća mjesta.

3.2.10 predviđeni ukupni broj putnika (N)

3.2.11 razred (A ili B) za koji je zatražena homologacija.

3.3 Vozilo koje je predstavnik tipa vozila za koji je zatražena homologacija treba dostaviti ovlaštenoj pravnoj osobi koja je odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja.

 

4. HOMOLOGACIJA

4.1 Ako vozilo dostavljeno na homologaciju prema ovom pravilniku zadovoljava zahtjeve iz točke 5., mora se dodijeliti homologacija za taj tip vozila.

4.2 Svakomu homologiranom tipu vozila mora se dodijeliti homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 01, što odgovara 01 niz izmjena i dopuna koje su stupile na snagu dana 12. rujna 1995.) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koje uključuju najnovije veće tehničke izmjene i dopune Pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Jedna ugovorna strana ne smije označiti istim brojem drugi tip vozila.

4.3 Obavijest o homologaciji ili odbijanju ili proširenju homologacije ili potpunom prestanku proizvodnje određenoga tipa vozila prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama Ženevskog sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik na obrascu koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika

4.4 Na svako vozilo koja odgovara tipu vozila koji je homologiran prema ovomu pravilniku na lako dostupnome mjestu koje je navedeno u obavijesti o homologaciji mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

4.4.1 kružnice oko slova “E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju [2]

4.4.2 broja ovoga pravilnika iza kojeg se nalazi slovo “R”, crtica i homologacijski broj koji su postavljeni desno od kružnice navedene u točki 4.4.1.

4.4.3 dodatnog simbola koji se sastoji od slova A ili B i koji označava razred za koji je vozilo homologirano.

4.5 Ako je vozilo sukladno tipu vozila homologiranom prema jednomu ili više drugih pravilnika koji su dodaci Sporazumu, u zemlji koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku nije potrebno ponavljati simbol propisan u točki 4.4.1; u tome slučaju brojevi pravilnika i homologacija te dodatni simboli za pravilnike za koje je homologaciju izdala zemlja koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku upisani su u uspravnim stupcima desno od simbola propisanoga u točki 4.4.1.

4.6 Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

4.7 Homologacijska oznaka mora se postaviti blizu proizvođačeve identifikacijske pločice vozila ili na njoj.

4.8 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda gore navedenih homologacijskih oznaka.

  

5. SPECIFIKACIJE

5.1 Raspodjela opterećenja po osovinama i uvjeti za opterećenje

5.1.1 Raspodjelu opterećenja vozila u mirovanju na vodoravnoj podlozi treba odrediti šrema ova dva uvjeta:

5.1.1.1 za neopterećeno vozilo, prema navedenome u točki 5.1.3, i

5.1.1.2 za opterećeno vozilo, prema navedenome u točki 5.1.4.

5.1.2                           Prednja osovina ili osovine moraju nositi najmanje postotak mase prikazan u sljedećoj tablici:

 

Uvjeti opterećenja

RAZRED A

RAZRED B

neopterećeno

20

25

opterećeno

25

25

 

5.1.3 Neopterećeno, za potrebe ove točke (5.1) i točke 5.3, označuje vozilo u uvjetu koji je opisan u točki 2.17.1.

5.1.4                           Opterećeno, za potrebe točke 5.1 i točke 5.3, označuje neopterećeno vozilo prema opisu u točki 5.1.3 s dodanom masom Q za svako putničko sjedalo, masom dopuštenog broja putnika koji stoje, mase Q, jednoliko raspodijeljene po površini S1, masom B jednoliko raspodijeljene u odjeljcima prtljažnika i, ako je primijenjeno, masom BX jednoliko raspodijeljene po površini krovnog prtljažnika (MT) u kg.

5.1.5 Vrijednosti Q za razne razrede vozila dane su u točki 5.3.2

5.1.6 Brojčana vrijednost B (u kg) ne može biti manja od 100 V (u m3).

5.1.7 BX mora vršiti pritisak koji nije manji od 75 kg/m2 po cijeloj površini krovnog prtljažnika.

5.2 Površina predviđena za putnike

5.2.1 Ukupna površina prostora So predviđena za putnike izračunava se tako da se od ukupnog prostora vozila oduzme:

5.2.1.1 površina vozačeva prostora

5.2.1.2 površina stuba na vratima i površina svake stube čija je dubina manja od 30 cm

5.2.1.3 površina svakoga dijela nad kojim je izmjereni razmak od poda manji od 135 cm, sukladno točki 5.7.8 i ne uzimajući u obzir dopuštena stršenja. Ta se dimenzija može smanjiti do 120 cm u slučaju vozila na koja se primjenjuje točka 5.7.1.9.

5.2.2 Površina prostora S1 predviđena za putnike (samo u slučaju vozila razreda A) izračunava se tako da se od S0 oduzme:

5.2.2.1                     površina svih dijelova poda na kojima je nagib veći od 8 %

5.2.2.2                     površina svih dijelova koji nisu dostupni za putnike koji stoje kad su zauzeta sva sjedala, osim sklopivih sjedala.

5.2.2.3 površina svih dijelova na kojima je svijetla visina iznad poda manja od 190 cm ili, u slučaju dijela hodnika koji se nalazi iznad i iza stražnje osovine, i dijelova koji mu pripadaju, manja od 180 cm (rukohvati se pri tome ne uzimaju u obzir)

5.2.2.4 površina ispred uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedišta vozačeva sjedala (u njegovu krajnjem položaju) i kroz središte vanjskog retrovizora koji je ugrađen na suprotnoj strani vozila

5.2.2.5                     prostor 30 cm ispred svih sjedala, osim sklopivih

5.2.2.6 svaka površina koja nije izuzeta odredbama u točkama 5.2.2.1 do 5.2.2.5 i u koju nije moguće postaviti pravokutnik 400 mm x 300 mm.

5.3 Broj mjesta za putnike

5.3.1 Vozilo mora imati Ps sjedaćih mjesta (vidi točku 3.2.9), ne uzimajući u obzir sklopiva sjedala, koja zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.7.8. Ako je vozilo razreda A, broj Ps mora barem biti jednak broju kvadratnih metara površine poda predviđene za putnike i posadu (ako je ima) So, zaokruženog na prvi najbliži cijeli broj;

5.3.2 Ukupni broj N sjedaćih i stajaćih mjesta u vozilima mora se izračunati tako da su ispunjena oba ova uvjeta:

 

N ? Ps + S1/Ssp

i

N ? (MT – MV – L V – R VX)/Q

gdje je:

Ps = broj sjedaćih mjesta (vidi točke 3.2.9 i 5.3.1)

S1 = površina prostora (m2) raspoloživa za putnike koji stoje (vidi točku 5.2.2)

Ssp = površina predviđena za jednog putnika koji stoji (m2/stajaći putnik) (vidi točku 5.3.2.2)

MT = najveća tehnički dopuštena masa (kg) (vidi točku 2.18)

MV = masa praznog vozila (kg) prema definiciji u točki 2.17.1

L = specifično opterećenje prtljage u odjelu (odjelima) za prtljagu

V = ukupni obujam (m3) odjela za prtljagu (vidi točku 3.2.5)

R = specifična masa prtljage u krovnom prostoru (kg/m2)

VX = ukupna površina (m2) krovnog prostora raspoloživoga za prtljagu (vidi točku 3.2.6)

Q = masa (kg) koja se uzima za opterećenja za svako mjesto za sjedaćeg putnika, i stajaćeg ako postoji (vidi točku 5.3.2.2)

5.3.2.1 U slučaju vozila razreda B, S1 = 0.

5.3.2.2 Vrijednosti za Q, Ssp, L i R za oba razreda vozila su ove:

 

Razred

Q (kg)

Ssp (m2/stajaći putnik)

L

(kg/m3)

R

(kg/m2)

A

68

0,125

100

75

B

71*

(nema putnika koji stoje)

100

75

* Uključujući 3 kg ručne prtljage.

5.3.2.3 Kad je vozilo razreda B homologirano kao vozilo razreda A, masa prtljage koja se stavlja u prtljažne prostore koji su dostupni samo izvan vozila ne uzima se u račun.

5.3.3 Kod izračuna prema točki 5.3.2, masa na svakoj osovini vozila ne smije prekoračiti vrijednosti njihovih odgovarajućih najvećih tehnički dopuštenih masa.

5.3.4 Na vozilu, s unutrašnje strane, blizu prednjih vrata, slovima ili piktogramom visine ne manjima od 15 mm i brojevima visine ne manjima od 25 mm, mora na vidljiv način biti jasno označeno:

5.3.4.1 broj sjedaćih mjesta za koji je projektirano vozilo (Ps)

5.3.4.2 ukupni broj putnika za koji je projektirano vozilo (N)

5.3.4.3 broj invaliskih kolica, ako su predviđena, za koja je vozilo projektirano.

5.4 Čvrstoća nosive konstrukcije

Samo u slučaju vozila razreda B, proračunom ili drugom odgovarajućom metodom mora biti dokazano da je konstrukcija vozila dovoljno čvrsta da izdrži jednoliko raspodijeljeno statičko opterećenje po krovu koje odgovara najvećoj tehnički dopuštenoj masi vozila MT. [3]

5.5 Zaštita od opasnosti požara

5.5.1 Motorni prostor

5.5.1.1 Zapaljivi materijal za zvučnu izolaciju ili materijal koji se može impregnirati gorivom ili mazivom ne smije se upotrijebiti u motornom prostoru, osim ako je materijal pokriven nepropusnom prevlakom.

5.5.1.2 Zaštitne mjere moraju biti poduzete, bilo odgovarajućom konstrukcijom motornog prostora ili predviđenim odvodnim otvorima, radi izbjegavanja mogućega sakupljanja goriva ili ulja za podmazivanje u bilo kojem dijelu motornog prostora.

5.5.1.3 Pregrada od vatrootpornog materijala mora biti ugrađena između motornog prostora ili bilo kojega drugog toplinskog izvora (poput naprave za apsorbiranje energije koja se oslobađa kad se vozilo spušta po nizbrdici, npr. retarder ili naprava za grijanje unutrašnjosti karoserije koja, međutim, nije uređaj koji uptrebljava cirkulaciju vruće vode) i ostalog dijela vozila. Naprava za grijanje koja umjesto vode upotrebljava drugo sredstvo može biti u prostoru za putnike ako je oklopljena materijalom otpornim na temperature koje može proizvesti ta naprava, ne ispušta otrovne pare i ako je ugrađena tako da nije vjerojatno da putnik može doći u dodir s bilo kojom vrućom površinom.

5.5.2 Otvori za ulijevanje goriva.

5.5.2.1 Otvori za ulijevanje goriva moraju biti dostupni samo izvan vozila.

5.5.2.2 Razmak od otvora za ulijevanje goriva do otvora bilo kojih vrata ne smije biti manji od 50 cm u slučaju spremnika za benzin i manji od 25 cm u slučaju spremnika za dizelsko gorivo; međutim, otvori za ulijevanje ne smiju biti u prostoru za putnike niti u vozačevu prostoru. Otvori za ulijevanje goriva ne smiju biti postavljeni tako da postoji opasnost da gorivo dospije u motorni prostor ili na ispušni sustav za vrijeme punjenja.

5.5.2.3 Ne smije postojati mogućnost da gorivo curi van kroz poklopac otvora za ulijevanje ili kroz naprave koje su predviđene da stabiliziraju tlak u spremniku, čak i kad je spremnik potpuno prevrnut; dopušteno je međutim lagano kapanje pod uvjetom da ne prelazi 30 gr/min. Kad je u vozilo ugrađeno više međusobno povezanih spremnika za gorivo, tlak za vrijeme ispitivanja mora biti primijenjen za najnepovoljniji položa spremnika goriva.

5.5.2.4 Kad je otvor za ulijevanje ugrađen na bočnu stranu vozila, poklopac u zatvorenome položaju ne smije stršiti iznad površine karoserije koja ga okružuje.

5.5.2.5 Poklopci otvora moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da se ne mogu otvoriti nenamjerno.

5.5.3 Spremnici goriva

5.5.3.1 Svaki spremnik goriva mora biti sigurno učvršćen i postavljen tako da je zaštićen konstrukcijom vozila u slučaju sudara sprijeda ili odostraga. Razmak od bilo kojeg dijela spremnika goriva do prednjeg čela vozila ne smije biti manji od 60 cm ili manji od 30 cm od stražnjega dijela vozila, osim ako je vozilo uspješno zadovoljilo zahtjeve Pravilnika br. 34 s obzirom na prednji i stražnji sudar; blizu spremnka ne smije biti stršećih dijelova, oštrih rubova, itd.

5.5.3.2 Nijedan dio spremnika goriva ne smije stršiti izvan vanjske širine karoserije.

5.5.3.3 Svi se spremnici moraju ispitati unutrašnjim hidrauličnim tlakom, što se provodi na izgrađenom spremniku koji je opremljen standardnim crijevom za punjenje, ulijevnim grlom i poklopcem. Spremnik treba napuniti vodom. Nakon što se zatvore svi otvori, tlak treba postupno povećavati preko voda kojim se motor napaja gorivom do relativnog tlaka koji je jednak dvostrukoj vrijednosti radnog tlaka, ali koji nije manji od 0,3 bara, i zadržati ga jednu minutu. U tom razdoblju spremnik ne smije puknuti ili procuriti; može se trajno izobličiti.

5.5.3.4 Spremnici goriva moraju biti izrađeni tako da su otporni na koroziju.

5.5.3.5 Svaki prekomjerni tlak ili svaki tlak koji prekoračuje radni tlak mora biti automatski kompenziran pomoću odgovarajuće naprave (odzrake, sigurnosni ventili, itd.). Odzrake moraju biti projektirane tako da sprečavaju svaku opasnost požara. 5.5.3.2. Nijedan dio spremnika goriva ne smije stršiti izvan vanjske širine karoserije.

5.5.3.3 Spremnici goriva moraju biti izrađeni tako da su otporni na koroziju.

5.5.3.4 Svaki prekomjerni tlak ili svaki tlak koji prekoračuje radni tlak mora biti automatski kompenziran pomoću odgovarajuće naprave (odzrake, sigurnosni ventili, itd.). Odzrake moraju biti projektirane tako da sprečavaju svaku opasnost od požara.

5.5.3.5 Svi spremnici moraju se ispitati unutrašnjim hidrauličnim tlakom, što se provodi na odvojenom (izgrađenom) spremniku koji je opremljen standardnim crijevom za punjenje, ulijevnim grlom i poklopcem. Spremnik treba napuniti vodom. Nakon što se zatvore svi otvori, tlak treba postupno povećavati, preko voda kojim se motor napaja gorivom do relativnog tlaka koji je jednak dvostrukoj vrijednosti radnog tlaka, ali koji nije manji od 0,3 bara, i zadržati ga jednu minutu. U tom razdoblju spremnik ne smije puknuti ili procuriti; može se trajno izobličiti.

5.5.4 Instalacije napajanja gorivom

5.5.4.1 Nijedan uređaj koji se upotrebljava za napajanje gorivom ne smije biti postavljen u vozačevu prostoru ili prostoru za putnike.

5.5.4.2 Vodovi za gorivo i drugi dijelovi instalacije napajanja gorivom moraju biti smješteni u takav položaj na vozilu u kojem su najpotpunije prihvatljivo zaštićeni.

5.5.4.3 Uvijanja ili savijanja i vibracije nosive konstrukcije vozila ili motora ne smiju uzrokovati neuobičajena naprezanja vodova za gorivo.

5.5.4.4 Spojevi savitljivih vodova s krutim dijelovima instalacije napajanja gorivom moraju biti konstruirani i izrađeni tako da zadrže nepropusnost u raznim uvjetima uporabe vozila, unatoč starenju, uvijanju ili savijanju, ili vibraciji nosive konstrukcije vozila ili motora.

5.5.4.5 Mora biti omogućeno da gorivo koje iscuri iz bilo kojega dijela instalacije neometano otječe na površinu ceste, ali nikada na ispušni sustav.

5.5.5 Sigurnosna sklopka, ako je ugrađena

Mora postojati sigurnosna sklopka koja je namijenjena za smanjenje opasnosti požara nakon zaustavljanja vozila. Ta sigurnosna sklopka mora imati ove značajke:

5.5.5.1 Mora biti postavljena tako da je izravno dostupna vozaču kad sjedi u vozačevu sjedalu.

5.5.5.2 Mora biti jasno označena i opremljena zaštitnim poklopcem ili prikladnom zaštitom da bi se onemogućilo nenamjerno uključivanje. Jasne upute o postupku rukovanja moraju biti navedene u neposrednoj blizini sigurnosne sklopke, npr. “Skinuti poklopac i povući ručicu prema dolje! Uključiti samo kad je vozilo zaustavljeno na stajalištu”.

5.5.5.3 Njezino uključivanje ima kao posljedicu istodobno izvršenje ovih funkcija:

5.5.5.3.1 brzo zaustavljanje motora;

5.5.5.3.2 uključivanje sklopke za isključivanje akumulatora, ugrađene što je moguće bliže akumulatorima, čime se odvaja iz električnog kruga barem jedan pol akumulatora, izuzimajući krug koji obavlja funkciju koja se zahtijeva u točki 5.5.5.3.3, krugove koji osiguravaju neprekinuti rad tahografa kao i onih uređaja čije bi naglo isključivanje iz rada moglo prouzročiti veću opasnost od one koja se izbjegava, npr.

5.5.5.3.2.1 unutrašnja sigurnosna rasvjeta

5.5.5.3.2.2 dovod svježeg zraka u pomoćnim grijačima

5.5.4.3.2.3 centralno elektroničko zaključavanje vrata

5.5.5.3.3 uključivanje svih žmigavaca vozila.

5.5.5.4 Obavljanje funkcija navedenih u točki 5.5.5.3 može biti pokrenuto ne samo sa sigurnosnom sklopkom već, također, s drugim načinima upravljanja, pod uvjetom da to u slučaju opasnosti ne ometa djelovanje sigurnosne sklopke.

5.5.6 Električna oprema i ožičenje

5.5.6.1 Svi kabeli moraju biti izolirani i svi kabeli i električna oprema moraju imati mogućnost podnošenja uvjeta temperature i vlažnosti kojima su izloženi. U motornom prostoru, posebnu pažnju treba obratiti na sposobnost da izdrže okolnu temperaturu, ulje i isparenja.

5.5.6.2 Struja u kabelu koji je upotrijebljen u nekom električnom krugu ne smije biti veća od one koja je dopuštena za takav kabel, uzimajući u obzir uvjete njegove ugradbe i najveću okolnu temperaturu.

5.5.6.3 Svaki električni krug koji napaja neki uređaj, osim pokretača, kruga paljenja (vanjski izvor paljenja), žarne svjećice, naprave za isljučivanje motora, kruga za punjenje akumulatora i mase akumulatora moraju imati električni osigurač ili prekidač kruga. Međutim, električni krugovi kojima se napajaju mali potrošači mogu biti zaštićeni zajedničkim osiguračem ili zajedničkim prekidačem kruga, pod uvjetom da njihova nazivna struja ne prekoračuje 16 A.

5.5.6.4 Svi kabeli moraju biti zaštićeni i sigurno pričvršćeni u takvom položaju da ne mogu biti oštećeni rezanjem, abrazijom ili guljenjem.

5.5.7 Akumulatori

5.5.7.1 Svi akumulatori moraju biti dobro osigurani i lako pristupačni.

5.5.7.2 Prostor za akumulatore mora biti odvojen od prostora za putnike i vozačeva prostora, i mora biti prozračivan vanjskim zrakom.

5.5.8 Vatrogasni aparati i pribor prve pomoći

5.5.8.1                     Jedan ili više vatrogasnih aparata mora biti ugrađen u vozilo, od kojih jedan mora biti u blizini vozačeva sjedala. Svaki vatrogasni aparat mora biti ispitan najmanje za razinu 8A ili 2B prema europskoj normi EN3 1. dio ili nekoj ujednačenoj nacionalnoj normi.

5.5.8.2 Mora biti previđen prostor za smještaj jednoga ili više pribora prve pomoći. Predviđeni prostor ne može biti manji od 7 dm3 niti najmanja dimenzija manja od 80 mm.

5.5.8.3 Vatrogasni aparati i pribor prve pomoći moraju biti zaštićeni od krađe ili uništavanja (npr. unutarnjom bravom ili iza lomljivog stakla koje se može razbiti), pod uvjetom da je njihov položaj jasno označen i da je omogućeno osobama da ih lako izvade u slučaju opasnosti.

5.5.9 Materijali

Zapaljivi materijali nisu dopušteni na razmaku 10 cm od ispušne cijevi, osim ako su ti materijali učinkovito zaštićeni.

5.6 Izlazi

5.6.1 Broj izlaza

5.6.1.1 Svako vozilo mora imati najmanje dvoja vrata, tj. jedna vrata za putnike i jedna za slučaj opasnosti, ili dvoja vrata za putnike.

5.6.1.2 U svezi s tim zahtjevom, vrata za putnike sa sustavom za servo upravljanje ne smatraju se izlazima, osim ako se mogu lako ručno otvoriti, nakon što se u slučaju potrebe aktivira upravljanje propisano u točki 5.6.5.1.

5.6.1.3 Najmanji broj izlaza za slučaj opasnosti mora biti takav da ukupni broj izlaza i otvora za spašavanje bude ovaj:

 

Broj putnika

Najmanji broj izlaza

Najmanji broj otvora za spašavanje kao izlaza u slučaju opasnosti

dopušten

zahtijevan

? 16

3

1

 

> 16

4

 

1

 

5.6.1.4                     Ako vozačev prostor nije povezan s unutrašnjosti vozila, on mora imati dva izlaza koji ne smiju biti na istom bočnom zidu; kad je jedan od izlaza prozor on mora zadovoljavati zahtjeve iz točaka 5.6.3.1, 5.6.8.1 i 5.6.8.2 za prozore za slučaj opasnosti.

5.6.1.5 Dvostruka vrata treba računati kao dvoja vrata i dvostruki prozor kao dva prozora za slučaj opasnosti.

5.6.2 Bočni izlazi

5.6.2.1 Vrata za putnike moraju biti postavljena na bočnoj strani vozila koja je bliža rubu ceste, koji odgovara smjeru prometa u zemlji [4], ili na stražnjoj strani vozila.

5.6.2.2 Izlazi moraju biti postavljeni tako da na bočnim stranama vozila bude barem jedan izlaz.

5.6.2.3 Prednja i stražnji polovina prostora za putnike moraju imati barem po jedan izlaz.

5.6.2.4 Barem jedan izlaz mora biti postavljen na stražnjoj strani vozila, ili na prednjoj, osim ako je na krov ugrađen otvor za spašavanje.

5.6.2.5 Ako prostor namijenjen za vozačevo sjedalo i putnička sjedala pokraj vozačevoga sjedala nije povezan s glavnim prostorom za putnike pomoću odgovarajućeg prolaza:

5.6.2.5.1 glavni prostor koji je namijenjen za putnike mora imati izlaze koji zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.6.1 s obzirom na broj i zahtjeve iz točaka 5.6.2.1, 5.6.2.2 i 5.6.2.3, s obzirom na sjedenje

5.6.2.5.2 vozačeva vrata moraju se prihvatiti kao vrata za slučaj opasnosti za osobe na sjedalima pokraj vozačevoga sjedala pod uvjetom da vozačevo sjedalo, kolo upravljača, kućište motora, ručica mjenjača i ručica ručne kočnice, itd., ne predstavljaju odveć veliku smetnju[5]. Vrata predviđena za putnike moraju biti na strani vozila suprotnoj od strane na kojoj su vozačeva vrata i za vozača se moraju prihvatiti kao vrata za slučaj opasnosti.

5.6.2.5.3 zahtjevi iz točaka 5.6.3, 5.7.1, 5.7.2, 5.7.7 i 5.10.1 5.6.2.2 ne primjenjuju se na vrata spomenuta u točki 5.6.2.5.2.

5.6.3 Najmanje dimenzije

5.6.3.1 Različiti tipovi izlaza moraju imati ove najmanje dimenzije (vidi, također, sliku 17 dodatka 3.):

Otvor

Dimenzije

Napomene

Vrata za putnike

Visina na ulazu:

Razred A: 165 cm

Razred B: 150 cm

Ulazna visina vrata za putnike mora se izmjeriti kao uspravni razmak, mjeren u uspravnoj ravnini, između vodoravnih projekcija središnje točke otvora vrata i gornje površine najniže stube.

Otvor vrata

Uspravna visina otvora vrata za putnike mora biti takva da omogući slobodan prolaz dvostruke ploče navedene u točki 5.7.1.1. Visina na gornjim uglovima može se smanjiti zaobljenjima polumjerom koji nije veći od 15 cm.

Širina:

Jednostruka vrata: 65 cm

DVostruka vrata:

120 cm

Kod vozila razreda B s visinom otvorom vrata za putnike između 140 i 150 cm, najmanja širina otvora jednostrukih vrata mora biti 75 cm. Kod svih vozila širina vrata za putnike može se smanjiti za 10 cm, izmjereno na razini rukohvata, i za 25 cm u slučajevima kad prodor izbočina iznad kotača, mehanizma za pokretanja kod vrata s automatskim ili daljinskim upravljanjem ili nagib vjetrobrana to zahtijeva.

Vrata za slučaj opasnosti

Visina : 125 cm

Širina : 55 cm

Širina se može smanjiti na 30 cm u slučajevima kad prodor izbočina iznad kotača to zahtijeva, pod uvjetom da širina od 55 cm bude ostvarena na najmanjoj visini od 40 cm iznad najniže točke otvora vrata. Visina iznad gornjih uglova može biti smanjena zaobljenjima polumjerom koji nije veći od 15 cm.

Prozor za slučaj opasnosti

Površina (cm2) :

4 000 cm2

U tu površinu mora biti moguće upisati pravokutnik visine 50 cm i širine 70 cm. Međutim, za tu je površinu dopušteno odstupanje od 5 % za homologacije tipa izdane godinu dana od stupanja na snagu ovoga pravilnika.

Prozor za slučaj opasnosti koji je postavljen na stražnjoj strani vozila, kad proizvođač nije predvidio prozor za slučaj opasnosti gore propisanih najmanjih dimenzija

U otvor prozora za slučaj opasnosti mora biti moguće upisati pravokutnik visine 35 cm i širine 155 cm. Uglovi toga pravokutnika mogu biti zaobljeni polumjerom zakrivljenosti koji nije veći od 25 cm.

Otvor za spašavanje

Površina otvora :

4 000 cm2

U tu površini mora biti moguće upisati pravokutnik stranica 50 x 70 cm.

 

5.6.3.2                     Vozilo na koje se primjenjuje točka 5.7.1.9 mora zadovoljavati zahtjeve u točki 5.6.3.1 za prozore za slučaj opasnosti i otvore za spašavanje te ove zahtjeve za sva vrata za putnike i vrata za slučaj opasnosti:

 

Otvor vrata

Dimenzije

Napomene -

Vrata za putnike

 

Visina otvora (cm): 110

Ova dimenzija može se smanjiti zaobljenjem na uglovima polumjerom koji nije veći od 15 cm.

Širina (cm):

Jednostruka vrata: 65

Dvostruka vrata: 120

Ova dimenzija može se smanjiti zaobljenjem na uglovima polumjerom koji nije veći od 15 cm.

Širina može biti manja 10 cm kad se mjerenje obavlja na razini rukohvata i 25 cm u slučajevima kad prodor izbočina iznad kotača, mehanizma za pokretanja kod vrata s automatskim ili daljinskim upravljanjem ili nagib vjetrobrana to zahtijeva.

Vrata za slučaj opasnosi

Visina (cm): 110

Širina (cm): 55

Širina se može smanjiti na 30 cm u slučajevima kad prodor izbočina iznad kotača to zahtijeva, pod uvjetom da širina od 55 cm bude ostvarena na najmanjoj visini od 40 cm iznad najniže točke otvora vrata. Visina i širina na gornjim uglovima može biti smanjena zaobljenjima polumjerom koji nije veći od 15 cm.

 

5.6.4 Tehnički zahtjevi za sva vrata za putnike

5.6.4.1 Mora biti moguće otvoriti svaka vrata za putnike iznutra i izvan vozila, kad vozilo stoji (to nije obvezatno kad se vozilo kreće). Međutim, taj zahtjev ne treba protumačiti tako da on isključuje mogućnost zaključavanja vrata izvan vozila, podrazumijevajući da se vrata uvijek mogu otvoriti iznutra.

5.6.4.2 Svako upravljanje ili naprava za otvaranje vrata za putnike izvana ne smije biti na visini iznad tla većoj od 180 cm, kad neopterećeno vozilo stoji na vodoravnoj površini.

5.6.4.3 Svaka jednostruka vrata za putnike s ručnim otvaranjem, koja su na šarkama ili su okretna, moraju se tako okretati ili zakretati da se nastoje zatvoriti u slučaju da otvorena vrata dotaknu nepomični predmet kad se vozilo kreće prema naprijed.

5.6.4.4 Kad je na vrata za putnike s ručnim otvaranjem ugrađena brava sa zaključavanjem na udar, ta brava mora biti dvostupanjskoga tipa.

5.6.4.5 Na unutarnjoj strani vrata za putnike ne smije biti nikakva naprava koja bi bila predviđena da pokrije unutarnje stube kad su vrata zatvorena.

5.6.4.6 Kad izravna vidljivost nije odgovarajuća, moraju biti ugrađene optičke ili druge naprave koje omogućuju vozaču da sa svoga mjesta provjeri postojanje putnika u izravnoj unutarnjoj ili vanjskoj blizini svakih vrata za putnike koja nisu s automatskim pokretanjem.

5.6.4.7 Svaka vrata za putnike koja se otvaraju prema unutrašnjosti vozila moraju biti proizvedena tako da nije vjerojatno da će njihovo otvaranje ozlijediti putnike u uobičajenim uvjetima uporabe. Kad je potrebno, trebaju biti ugrađene odgovarajuće zaštitne naprave.

5.6.4.8 Kad su vrata za putnike postavljena blizu vrata nužnika ili drugoga unutrašnjeg prostora, vrata za putnike trebaju biti zaštićena od nenamjernog otvaranja. Međutim, taj se zahtjev ne primjenjuje ako se vrata za putnike automatski zaključavaju kad se vozilo kreće brzinom većom od 5 km/h.

5.6.4.9 Na vratima za putnike koja se nalaze na stražnjoj strani vozila, krila vrata ne smiju se moći otvoriti više od 115 0 niti manje od 85 0 i, kad su otvorena, moraju moći automatski zadržati taj položaj. To ne isključuje mogućnost da se premosti to zaustavljanje i otvore više od toga kuta ako je to sigurno izvršiti; naprimjer, voziti unatrag do visokog platoa za utovar ili otvoriti vrata do 270 0 kako bi se postigao slobodan prostor za utovar iza vozila.

5.6.5 Dodatni tehnički zahtjevi za vrata za putnike sa servo upravljanjem

5.6.5.1 U slučaju opasnosti, svaka vrata za putnike sa servo upravljanjem mora biti moguće otvoriti iz vozila kad vozilo stoji (to nije obvezatno kad se vozilo kreće), i kad nisu zaključana, izvan vozila pomoću upravljanja koja djeluju, bez obzira je li napajanje energijom aktivno, i koja:

5.6.5.1.1 premošćuju sva druga upravljanja

5.6.5.1.2 su u slučaju unutarnjih upravljanja postavljena na vratima ili na razmaku 300 mm od njih, na visini koja nije manja od 1600 mm iznad prve stube

5.6.5.1.3 su lako uočljiva i jasno prepoznatljiva kad se približi vratima i kad se stoji ispred vrata

5.6.5.1.4 može uključiti osoba kad stoji izravno ispred vrata

5.6.5.1.5 uzrokuju otvaranje vrata ili omogućuju lako ručno otvaranje vrata

5.6.5.1.6 mogu biti zaštićena napravom koja se može lako skinuti ili slomiti kako bi se omogućio pristup upravljanju u slučaju opasnosti; uključivanje upravljanja za slučaj opasnosti ili skidanje zaštitnog poklopca na upravljanju mora biti signalizirano vozaču, zvučno i vizualno, i

5.6.5.1.7 u slučaju vrata kojima upravlja vozač i koja ne zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.6.5.6.2, moraju biti takva da, nakon što ona budu uključena da otvore vrata i vrate ih u njihov uobičajeni položaj, vrata se ponovno ne zatvore dok vozač sljedeći put ne uključi upravljanje za zatvaranje vrata.

5.6.5.2 Uređaj za isključivanje vanjskog upravljanja za slučaj opasnosti kojim upravlja vozač sa svoga sjedala u cilju zaključavanja vrata za putnike s vanjske strane može biti predviđen. U tom slučaju, vanjsko upravljanje mora se ponovno uključiti automatski pokretanjem motora ili prije nego vozilo postigne brzinu od 20 km/h. Nakon toga, isključivanje vanjskog upravljanja za slučaj opasnosti ne smije biti automatsko, već to zahtijeva novo posredovanje vozača.

 

5.6.5.3 Mora biti moguće da vozač upravlja svim vratima za putnike kad sjedi u vozačevu sjedalu, upravljanjima koja su jasno i raspoznatljivo označena, osim u slučaju nožnog uređaja za upravljanje.

5.6.5.4 Svaka vrata za putnike sa servo upravljanjem moraju uključiti pokaznu svjetiljku koja mora biti u cijelosti vidljiva vozaču kad sjedi u uobičajenom položaju za vožnju, u svim uvjetima okolnog osvjetljenja, radi signalizacije da neka vrata nisu potpuno zatvorena. Ta se pokazna svjetiljka mora upaliti svaki put kad se kruti dio vrata nađe između potpuno otvorenoga položaja i 30 mm od potpuno zatvorenoga položaja. Ista pokazna svjetiljka može služiti za jedna ili više vrata. Međutim, pokazna svjetiljka takvog tipa ne smije se ugraditi u slučaju prednjih vrata za putnike koja ne zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 5.6.5.6.2 i 5.6.5.6.3.

5.6.5.5 Kad su predviđena upravljanja za otvaranje i zatvaranje vrata za putnike sa servo upravljanjem za vozača, ona moraju biti takva da vozač može u svakom trenutku promijeniti smjer kretanja vrata za vrijeme njihova zatvaranja ili otvaranja.

5.6.5.6 Konstrukcija i sustav upravljanja svakih vrata za putnike sa servo upravljanjem mora biti takav da nije vjerojatno da vrata mogu ozlijediti putnika ili ukliještiti ga pri zatvaranju.

5.6.5.6.1 Osim u slučaju prednjih vrata za putnike, taj će se zahtjev smatrat zadovoljenim, ako su zadovoljena ova dva zahtjeva:

5.6.5.6.2 Prvi je zahtjev da se vrata, kad se zatvaranje vrata u bilo kojoj mjernoj točki koja je opisana u dodatku 4. ovoga pravilnika, zaustavi silom koja nije veća od 150 N, ponovo otvaraju do krajnjeg položaja i, osim u slučaju vrata za putnike s automatskim pokretanjem, ostaju otvorena dok se ne uključi naredba za zatvaranje. Sila zadržavanja može se izmjeriti bilo kojom metodom koju odobri mjerodavna ustanova. Smjernice su dane u 4. dodatku ovoga pravilnika. Vršna sila kratko vrijeme može biti veća od 150 N, pod uvjetom da ne prekorači 300 N. Sustav ponovnog otvaranja može se provjeriti s pomoću ispitnog alata u obliku šipke poprečnoga presjeka visine 60 mm i širine 30 mm, s uglovima zaobljenim s polumjerom 5 mm.

5.6.5.6.3 Drugi je zahtjev, kad vrata prilikom zatvaranja zahvate putnikov ručni zglob ili prst, da:

5.6.5.6.3.1 se vrata automatski potpuno otvore do krajnjega položaja i, osim u slučaju vrata za putnike s automatskim pokretanjem, da ostaju otvorena dok se ne uključi naredba za zatvaranje, ili

5.6.5.6.3.2 se zglob ili prst mogu lako izvući iz vrata bez opasnosti od ozljede putnika. Ovaj se zahtjev može provjeriti ručno, ili pomoću ispitnog alata u obliku šipke definirane u točki 5.6.5.6.2, koja je na duljini od 300 mm stanjena od debljine 30 mm na debljinu 5mm. Šipka ne smije biti polirana ni podmazana. Ako vrata zadrže šipku, treba je biti moguće lako izvući, ili

5.6.5.6.3.3 se vrata zadrže u položaju koji omogućuje slobodan prolaz ispitnog alata u obliku šipke poprečnoga presjeka visine 60 mm i širine 20 mm, s uglovima zaobljenim s polumjerom 5 mm. Taj položaj ne smije biti udaljen više od 30 mm od potpuno zatvorenoga položaja.

5.6.5.6.4 U slučaju prednjih vrata za putnike, zahtjev iz točke 5.6.5.6 treba smatrati zadovoljenim ako vrata:

5.6.5.6.4.1 zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 5.6.5.6.2 i 5.6.5.6.3, ili

5.6.5.6.4.2 imaju ugrađene meke rubove; ti rubovi, međutim, ne smiju biti tako meki da, kad su vrata zatvorena i drže ispitni alat u obliku šipke koji je naveden u točki 5.6.5.6.2, kruta konstrukcija vrata može doći u potpuno zatvoren položaj.

5.6.5.7 Kad se vrata za putnike sa servo upravljanjem drže zatvorenim samo sa stalnom napajanjem energijom, mora biti predviđena vidno upozorna naprava radi upozorenja vozaču o svakoj neispravnosti u napajanju vrata energijom.

5.6.5.8 Naprava za zaštitu od pokretanja, ako je ugrađena, mora raditi samo kod brzina koje su manje od 5 km/h i ne smije moći raditi kod brzine veće od te.

5.6.5.9 Zvučna signalizacija za vozača smije se uključiti ako vozilo polazi sa stajališta, kad bilo koja vrata za putnike sa servo upravljanjem nisu potpuno zatvorena. Ta zvučna signalizacija mora se uključiti kod brzine koja je veća od 5 km/h, za vrata koja zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.6.5.6.3.3.5.6.6 Dodatni tehnički zahtjevi za vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6 Dodatni tehnički zahtjevi za vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.1 Uključivanje upravljanja za otvaranje vrata.

5.6.6.1.1 Osim predviđenoga u točki 5.6.5.1, samo vozač sa svoga sjedala mora moći uključiti i isključiti upravljanje za otvaranje svakih vrata za putnike s automatskim pokretanjem.

5.6.6.1.2 Uključivanje i isključivanje može biti izravno pomoću prekidača ili posredno, npr. otvaranjem ili zatvaranjem prednjih vrata za putnike.

5.6.6.1.3 Vozačevo aktiviranje upravljanja za otvaranje mora biti signalizirano unutar vozila i, u slučaju vrata koja se otvaraju izvana, također na vanjskoj strani vozila; pokazivač (npr. osvijetljeni gumb, svjetlosni signal) mora biti na vratima na koja se odnosi, ili blizu njih.

5.6.6.1.4 U slučaju izravnoga uključivanja pomoću prekidača, radno stanje sustava mora biti jasno pokazano vozaču, npr. položajem prekidača, pokaznom svjetiljkom ili osvijetljenim prekidačem. Prekidač mora biti posebno označen i postavljen tako da se ne može zamijeniti s drugim upravljanjima.

5.6.6.2 Otvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.2.1 Nakon vozačeva uključivanja upravljanja, treba biti moguće da putnici otvore vrata na ovaj način:

5.6.6.2.1.1 iznutra, npr. pritiskom na gumb ili presijecanjem svjetlosne zapreke, i

5.6.6.2.1.2 izvana, osim u slučaju vrata koja su predviđena samo za izlaz i koja su kao takva označena, npr. pritiskom na osvijetljeni gumb, na gumb ispod osvijetljenog znaka ili na sličnu napravu označenu prikladnom obavijesti.

5.6.6.2.2 Pritiskivanje gumba navedenih u točki 5.6.6.2.1.1 mora poslati signal koji se pohrani u memoriji i koji, nakon vozačeva uključivanja upravljanja za otvaranje, otvara vrata.

5.6.6.3 Zatvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.3.1 Kad se vrata za putnike s automatskim pokretanjem otvore, ona se moraju ponovo automatski zatvoriti nakon što istekne određeno vremensko razdoblje. Ako putnik ulazi u vozilo ili ga napušta u tom vremenskom razdoblju, sigurnosna naprava (npr. dodir poda stopalom, svjetlosna zapreka, jednosmjerna zapreka) treba osigurati da vrijeme zatvaranja vrata bude dovoljno produljeno.

5.6.6.3.2 Ako putnik ulazi u vozilo ili ga napušta dok se vrata zatvaraju, proces zatvaranja mora se automatski prekinuti i vrata se moraju vratiti u otvoreni položaj. Vraćanje vrata može uključiti jedna od sigurnosnih naprava navedenih u točki 5.6.6.3.1 ili neka druga naprava.

5.6.6.3.3 Mora biti moguće putniku, prema odredbama iz točke 5.6.6.2, ponovno otvoriti vrata koja se automatski zatvore prema odredbi iz točke 5.6.6.3.1; to se ne primjenjuje kad vozač isključi upravljanje za otvaranje vrata.

5.6.6.3.4 Nakon vozačeva isključivanja upravljanja za otvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem, otvorena vrata moraju se zatvoriti sukladno odredbama iz točaka 5.6.6.3.1 do 5.6.6.3.3.

5.6.6.4 Zaustavljanje procesa automatskog zatvaranja kod vrata označenih za posebnu namjenu, npr. za putnike s dječjim kolicima, za osobe s poteškoćama u kretanju, itd.

5.6.6.4.1 Vozač mora moći zaustaviti proces automatskog zatvaranja uključivanjem posebnoga upravljanja. Putnik, također, mora moći zaustaviti proces automatskog zatvaranja izravno, pritiskom na poseban gumb.

5.6.6.4.2 Zaustavljanje procesa automatskog zatvaranja mora biti signalizirano vozaču , npr. pomoću pokazne svjetiljke.

5.6.6.4.3 Ponovno uspostavljanje procesa automatskog zatvaranja, u svakom slučaju, mora biti omogućeno samo vozaču.

5.6.6.4.4 Kod zatvaranja vrata koje slijedi, treba primijeniti točku 5.6.6.3.

5.6.7 Tehnički zahtjevi za vrata za slučaj opasnosti

5.6.7.1 Mora biti moguće lako otvoriti izvana i iznutra vrata za slučaj opasnost kad vozilo miruje. Međutim, ne treba smatrati da taj zahtjev isključuje mogućnost zaključavanja vrata izvana, pod uvjetom da se vrata uvijek mogu otvoriti iznutra pomoću uobičajenoga mehanizma za otvaranje.

5.6.7.2 Vrata za slučaj opasnost ne smiju biti sa servo upravljanjem ili klizna. Klizna vrata mogu se smatrati vratima za slučaj opasnosti, ako se mogu otvoriti bez uporabe alata nakon ispitivanja čelnim sudarom sa zaprekom sukladno Pravilniku br. 33.

5.6.7.3 Vanjski rukohvati (kvake) na vratima za slučaj opasnost ne smiju biti na visini većoj od 180 mm iznad tla, kad neopterećeno vozilo stoji na vodoravnoj podlozi.

5.6.7.4 Vrata za slučaj opasnosti sa šarkama koja su ugrađena na bočnoj strani vozila moraju imati šarke na prednjem rubu i moraju se otvarati prema vani. Remen za držanje, lanac ili druge naprave za pričvršćivanje dopušteni su pod uvjetom da dopuštaju otvaranje vrata, i da ostanu otvorena, do kuta 100 0. Ako postoji neki način koji osigurava slobodan prilaz kontrolniku pristupa vratima za slučaj opasnosti, zahtjev za najmanji kut od 100 0 ne primjenjuje se.

5.6.7.5 Ako su vrata za slučaj opasnost postavljena blizu vrata nužnika ili drugoga unutrašnjeg prostora, vrata za slučaj opasnosti moraju biti zaštićena od nenamjernog pokretanja. Međutim, se taj zahtjev ne primjenjuje ako se vrata za slučaj opasnosti automatski zaključavaju kad se vozilo kreće brzinom većom od 5 km/h.

5.6.7.6 Sva vrata za slučaj opasnosti koja nisu lako vidljiva iz vozačeva sjedala moraju imati ugrađenu zvučnu napravu za upozorenje vozaču kad nisu dobro zatvorena. Upozorna naprava mora se uključiti pokretanjem zapora vrata, a ne pokretanjem samih vrata.

5.6.8 Tehnički zahtjevi za prozore za slučaj opasnosti

5.6.8.1 Svaki prozor za slučaj opasnosti sa šarkama mora se otvarati prema vani.

5.6.8.2 Svaki prozor za slučaj opasnosti mora:

5.6.8.2.1 ili biti moguće lako i trenutačno otvoriti iznutra i izvan vozila pomoću naprave koju mjerodavna ustanova prizna kao zadovoljavajuću,

5.6.8.2.2 ili biti izrađen od lako lomljivoga sigurnosnog stakla. Ova posljednja odredba isključuje mogućnost uporabe prozora od slojevitoga stakla ili plastičnog gradiva.

5.6.8.3 Svaki prozor za slučaj opasnosti koji se može zaključati izvana mora biti proizveden tako da se uvijek može otvoriti iz vozila.

5.6.8.4 Ako je prozor za slučaj opasnosti sa šarkama na gornjoj stranici mora imati odgovarajući mehanizam da ga drži otvorenim. Prozori za slučaj opasnosti sa šarkama trebaju se otvarati ili biti izbacivi prema vani.

5.6.8.5 Visina između donjega ruba prozora za slučaj opasnosti koji je ugrađen bočno na vozilu i razine poda neposredno ispod prozora ne smije biti veća od 100 cm ni manja od 65 cm, u slučaju prozora za izlaz u nuždi na šarkama, ili 50 cm u slučaju prozora koji je izrađen od lomljivog stakla.

Međutim, u slučaju prozora za slučaj opasnosti na šarkama, visina donjega ruba može se smanjiti do 50 cm, pod uvjetom da je na otvor prozora ugrađena zaštita do visine od 65 cm radi sprečavanja mogućnosti da putnici ispadnu iz vozila. Kad je na otvor prozora ugrađena zaštita, visina otvora prozora iznad te zaštite ne smije biti manja od najmanje vrijednosti propisane za prozor za slučaj opasnosti.

5.6.8.6 Svaki prozor za slučaj opasnosti na šarkama koji nije lako vidljiv iz vozačeva sjedala mora imati ugrađenu zvučnu napravu za upozorenje vozaču kad nije dobro zatvoren. Upozorna naprava mora se uključiti pokretanjem zapora prozora, a ne pokretanjem samog prozora.

5.6.9 Tehnički zahtjevi za otvore za spašavanje

5.6.9.1 Svaki otvor za spašavanje mora biti takav da ne ometa slobodni prolaz iz vozila i u vozilo. Funkcioniranje izbacivog otvora za spašavanje mora biti takvo da je djelotvorno onemogućeno nenamjerno izbacivanje.

5.6.9.2 Otvori za spašavanje moraju biti takvi da ih je moguće lako otvoriti ili skinuti izvana ili iznutra. Međutim, ne treba smatrati da taj zahtjev isključuje mogućnost zaključavanja otvora za spašavanje u cilju osiguranja vozila kad nije pod nadzorom, pod uvjetom da se otvor za spašavanje uvijek može otvoriti ili skinutu iznutra pomoću uobičajenoga mehanizma za otvaranje ili skidanje.

5.6.10 Tehnički zahtjevi za uvlačive stube

Ako su ugrađene uvlačive stube, one moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

5.6.10.1 Ako su servo pokretanjem, rad stuba mora biti sinkroniziran s radom odgovarajućih vrata za putnike ili vrata za slučaj opasnosti.

5.6.10.2 Kad su vrata zatvorena, nijedan dio uvlačivih stuba ne smije stršiti više od 10 mm iznad konture karoserije koja ih okružuje.

5.6.10.3 Kad su vrata otvorena i uvlačive stube u izvučenom položaju, površina ploha mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.7.7 ovoga pravilnika.

5.6.10.4 U slučaju stuba sa servo pokretanjem, zaustavljeno vozilo ne smije se moći pokrenuti vlastitim pogonom dok su stube u izvučenom položaju. U slučaju stuba s ručnim pokretanjem, zvučni ili svjetlosni signal mora uporiti vozača da stube nisi potpuno uvučene.

5.6.10.5 Kad se vozilo kreće, stuba se ne smije moći izvući. Ako je naprava koja pokreće stubu u kvaru, stuba se mora uvući i ostati u uvučenom položaju. Međutim, funkcioniranje odgovarajućih vrata ne smije biti spriječeno u slučaju takvoga kvara, ili ako je stuba oštećena.

5.6.10.6 Kad putnik stoji na uvlačivoj stubi, odgovarajuća vrata ne smiju se moći zatvoriti. Zadovoljavanje tog zahtjeva treba provjeriti s masom od 15 kg, koja predstavlja malo dijete, na središtu stube. Taj se zahtjev ne primjenjuje na svaka vrata koja su u izravnome vozačevu vidnom polju.

5.6.10.7 Pokretanje uvlačivih stuba ne smije moći prouzročiti tjelesnu ozljedu putnika ili osobe koja čeka na autobusnim stajalištima.

5.6.10.8 Uglovi uvlačivih stuba koji su okrenuti prema naprijed ili prema unatrag moraju biti zaobljeni polumjerom koji nije manji od 5 mm; rubovi moraju biti zaobljeni polumjerom koji nije manji od 2,5 mm.

5.6.10.9 Kad su vrata za putnike otvorena, uvlačiva stuba mora biti sigurno držana u izvučenom položaju. Kad se postavi masa od 136 kg u središte jednostruke stube ili masa od 272 kg u središte dvostruke stube, deformacija u bilo kojoj točki stube ne smije prijeći 10 mm.

5.6.11 Oznake

5.5.11.1 Svaki izlaz za slučaj opasnosti mora biti označen natpisom “izlaz u slučaju opasnosti” na unutrašnjoj i vanjskoj strani vozila.

5.6.11.2 Upravljanje vratima za slučaj opasnosti i svim izlazima za slučaj opasnosti mora biti označeno na unutrašnjoj i vanjskoj strani vozila prepoznatljivim simbolom ili jasnim natpisom.

5.6.11.3 Jasne upute koje se odnose na radni postupak moraju biti postavljene na upravljanje izlazom za slučaj opasnosti ili u njegovoj blizini.

6.6.11.4 Jezik na kojemu moraju biti oznake navedene u točkama 5.6.11.1 do 5.6.11.3 određuje upravno tijelo državne uprave mjerodavno za registraciju vozila.

5.7 Unutarnji raspored

5.7.1 Pristup vratima za putnike (vidi dodatak 3., slika 1.)

5.7.1.1                     Slobodni prostor koji se proteže prema unutrašnjosti vozila od bočnoga zida na kojem su ugrađena vrata mora omogućavati slobodan prolaz uspravne pravokutne ploče debljine 2 cm, širine 40 cm i 70 cm visine iznad poda, koja na sebi ima drugu ploču, koja je simetrično postavljena iznad nje, dimezija:

- za vozila razreda A: širine 55 cm i visine 95 cm

- za vozila razreda B: širine 55 cm i visine 70 cm.

Širina gornje ploče se može smanjiti do 40 cm, u što nije uključeno skošenje pod kutom 300 u odnosu na horizontalu.

Dojnja ploča mora biti unutar projekcije gornje ploče. Relativni pomak između te dvije dopušten je pod uvjetom da je uvijek u istom smjeru.

Tu dvodijelnu ploču treba držati usporedno s otvorom vrata dok je se pomiče iz početnog položaja, u kojem njezina čelna ravnina koja je najbliža unutrašnjosti vozila dodiruje najudaljeniji rub otvora, do položaja kad ploča dodirne prvu stubu, nakon čega je treba držati pod pravim kutovima u odnosu na mogući smjer kretanja osobe koja upotrebljava ulaz.

5.7.1.2 Kao druga mogućnost, može se upotrijebiti ploča u obliku trapeza, visine 50 cm, koji čini prijelaz između širine gornje i donje plohe. U tom slučaju ukupna visina pravokutne ploče i trapezoidnog dijela gornje ploče mora za sve razrede vozila biti 95 cm.

5.7.1.3 Kad središnja crta te dvodijelne ploče prijeđe razmak 30 cm od svoga početnog položaja i dvodijelna ploča dodirne površinu stube, ploču treba zadržati u tom položaju.

5.7.1.4 Valjkasto tijelo (vidi sliku 3. u dodatku 3.) koje se upotrebljava za provjeru prolaznosti hodnika zatim treba pomjerati, počevši od hodnika, u mogućem smjeru kretanja osobe koja napušta vozilo, dok njegova središnja crta dotakne uspravnu ravninu u kojoj se nalazi gornji rub zadnje stube, ili dok tangencijalna ravnina na gornjem valjku dodirne dvodijelnu plohu, ovisno u tomu što se dogodi prvo, te ga zadržati u tom položaju (vidi sliku 17. u dodatku 3.).

5.7.1.5 Između valjkastog tijela, u položaju koji je određen u točki 5.7.1.4 i dvodijelne ploče, u položaju koji je određen u točki 5.7.1.3, mora postojati slobodan prostor čije su gornje i donje granice prikazane na slici 17. u dodatku 3. Taj slobodni prostor mora dopuštati slobodan prolaz uspravne ploče najveće debljine 2 cm i čiji su oblik i dimenzije jednaki središnjem presjeku valjkastog tijela (vidi točku 5.7.5.1). Tu ploču treba pomicati iz položaja u kojem dodiruje valjkasto tijelo, dok njezina vanjska strana ne dodirne unutrašnju stranu dvodijelne ploče, dodirivanjem ravnine ili ravnina koje su određene gornjim rubovima stube, u mogućem smjeru kretanja osobe koja upotrebljava ulaz (vidi sliku 17. u dodatku 3.).

5.7.1.6 Slobodni prilazni prostor za to tijelo ne smije uključiti bilo koji prostor koji doseže do 30 cm ispred sjedišta, kad nije stisnuto, bilo kojega sjedala i do visine gornje strane sjedišta.

5.7.1.7 U slučaju sklopivog sjedala, taj prostor treba odrediti sa sjedalom u položaju uporabe.

5.7.1.8 Međutim, sklopivo sjedalo namijenjeno posadi može sprečavati prilaz vratima za putnike kad je u položaju uporabe, pod uvjetom da:

5.7.1.8.1 je jasno naznačeno, u vozilu i na obavijesnom obrascu (vidi dodatak 1.), da je sjedalo namijenjeno samo posadi

5.7.1.8.2 se sjedalo automatski sklopi kad se ne upotrebljava, tako da zadovoljava zahtjeve u točkama 5.7.1.1 ili 5.7.1.2 i 5.7.1.3 ili 5.7.1.5

5.7.1.8.3 se vrata ne smatraju obveznim izlazom prema točki 5.6.1.5

5.7.1.8.4 je sjedalo opremljeno uvlačnim sigurnosnim pojasom, i

5.7.1.8.5 kad je sjedalo u položaju uporabe i kad je sklopljeno, nijedan njegov dio nije ispred uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedaće površine vozačeva sjedala u krajnjem položaju i kroz središte vanjskog retrovizora ugrađenoga na suprotnoj strani vozila.

5.7.1.9 Dimenzija vrata za putnike i vrata za slučaj opasnosti iz točke 5.6.3.1 i zahtjevi iz točaka 5.7.1.1 do 5.7.1.7, 5.7.2.1 do 5.7.2.3, 5.7.5.1 i 5.7.8.5 ne primjenjuju se na vozila razreda B čija je masa manja od 3,5 tona i s najviše 12 sjedala za putnike, od kojih svako sjedala ne ometa pristup barem dvojim vratima.

5.7.1.10 Prilaz vratima i prolaz kroz koji putnici mogu prići vratima smatra se smatra se slobodnim ako:

5.7.1.10.1           slobodni prolaz, izmjeren usporedno uzdužnoj osi vozila, nije manji od 22 cm u bilo kojoj točki i od 55 cm u bilo kojoj točki koja je više od 50 cm iznad poda ili stuba (vidi sliku 19. u doatku 3.)

5.7.1.10.2           slobodni prolaz, izmjeren okomito na uzdužnu os vozila, nije manji od 30 cm u bilo kojoj točki i od 55 cm u bilo kojoj točki koja je više od 120 cm iznad poda ili stuba ili, ispod krova, manji od 30 cm (vidi sliku 20. u doatku 3.).

5.7.1.11 Hodnici i pristupni prolazi moraju biti pokriveni s protukliznim materijalom.

5.7.1.12 Najveći nagib poda u pristupnom prilazu ne smije biti veći od 5 % kad neopterećeno vozilo stoji na glatkoj i vodoravnoj površini u njegovom uobičajenom položaju kod putovanja (uz napomenu da naprava za spuštane razine ne smije biti uključena).

5.7.2 Pristup vratima za slučaj opasnosti (vidi sliku 2. u dodatku 3.)

5.7.2.1 Slobodni prostor između hodnika i otvora vrata za slučaj opasnosti mora omogućavati slobodan prolaz uspravnog valjka promjera 30 cm i visine od poda 70 cm i koji nosi drugi uspravni cilindar promjera 55 cm, tako da im je ukupna visina 140 cm.

5.7.2.2 Osnova prvoga valjka mora se nalaziti u projekciji drugoga valjka.

5.7.2.3 Kad su sklopiva sjedala ugrađena bočno uzduž tog prolaza, slobodni prostor za cilindar treba odrediti za sjedalo u otvorenom položaju.

5.7.2.4 Da bi se vozačeva vrata smatrala vratima za slučaj opasnosti u prostoru za putnike, ona moraju:

5.7.2.4.1 zadovoljavati sve zahtjeve s obzirom na dimenzije otvora i pristupačnosti vratima, ili

5.7.2.4.2 zadovoljavati zahtjeve koji se odnose na dimenzije vrata za slučaj opasnosti navedene u točki 5.6.3.1, udovoljavati zahtjevima iz točke 5.6.2.5.2 i isključivati svaku mogućnost nailaska na zapreku između vozačeva sjedala i vozačevih vrata za putnike.

5.7.2.5 Ako postoje vrata na suprotnoj strani od vozačevih vrata, na njih se primjenjuju odredbe iz točke 5.7.2.4, pod uvjetom da ima samo jedno sjedalo pokraj vozača.

5.7.2.6 U slučaju vozila na koje se primjenjuje točka 5.7.1.9, pristip vratima mora biti osiguran sukladno toj točci.

5.7.3 Pristup prozorima za slučaj opasnosti

5.7.3.1 Mora biti moguće provući kontrolnik od hodnika do izlaza iz vozila kroz svaki prozor za slučaj opasnosti.

5.7.3.2 Smjer pomicanja kontrolnika mora biti u smjeru u kojem bi se očekivalo da će ići putnik koji napušta vozilo. Kontrolnik treba držati okomito na taj smjer kretanja.

5.7.3.3 Kontrolnik mora biti u obliku tanke ploče dimenzija 60 x 40 cm, s uglovima zaobljenima polumjerom 20 cm. Međutim, kod prozora za slučaj opasnosti koji ,je na stražnjoj strani vozila, kao drugu mogućnost, kontrolnik može imati dimenzije 140 x 35 cm, s uglovima zaobljenima polumjerom 17,5 cm.

5.7.4 Pristup otvorima za spašavanje

5.7.4.1 Osim u slučaju vozila razreda B, najmanje jedan otvor za spašavanje mora biti postavljen tako da krnja četverostrana piramida s bočnim kutom 200 i visine 1600 mm dodiruje dio sjedala ili odgovarajućega oslonca. Os piramide treba biti uspravna i njezin vrh (gornja površina) mora dodirivati otvor površine otvora za spašavanje. Nosači mogu biti sklopivi ili odvojivi, pod uvjetom da se mogu zabraviti u položaju uporabe. Taj položaj treba upotrijebiti kod provjere.

5.7.4.2                     Kad je debljina krovne konstrukcije veća od 150 mm, vrh piramide mora dodirivati otvor površine otvora za spašavanje na razini vanjske površine krova.

 

 

5.7.5 Hodnici (vidi sliku 3. u dodatku 3.)

5.7.5.1 Hodnik u vozilu za javni prijevoz mora biti projektiran i proizveden tako da omogućava slobodan prolaz kontrolne naprave koja se sastoji od dva suosna valjka spojena obrnutim krnjim stošcem koji ima sljedeće dimenzije (u cm):

 

 

Razred A

Razred B

Donji valjak

Promjer

35

30

Visina

90

90

Gornji valjak

Promjer

55 *

45 *

Visina

50 (40) **

50

Ukupna visina

190 (180) **

190

* Promjer gornjega valjka može biti smanjen na 30 cm na vrhu kad postoji skošenje pod kutom do 30 0 u odnosu na horizontalu (vidi sliku 3. u dodatku 3.).

** Visina gornjega valjka može se smanjiti za 10 cm cijelom dijelu hodnika koji se nalazi iza one od ovih dviju ravnina koja je bliža prednjem kraju vozila:

poprečne uspravne ravnine koja prolazi 1,5 m ispred središnje osi stražnje osovine (stražnje osovine koja je bliža prednjem kraju u slučaju vozila s više stražnjih osovina), i

poprečne uspravne ravnine koja prolazi kroz stražnji rub krajnjih stražnjih vrata za putnike.

Kontrolna naprava smije dodirnuti remene držače, ako su ugrađeni, i pomaknuti ih.

5.7.5.1.1 Na vozilima razreda A, promjer donjega valjka može biti smanjen sa 45 cm na 40 cm u cijelom dijelu hodnika koji se nalazi iza one od ovih dviju ravnina koja je bliža prednjem kraju vozila:

5.7.5.1.1.1 poprečne uspravne ravnine koja prolazi 1,5 m ispred središnje osi stražnje osovine (stražnje osovine koja je bliža prednjem kraju u slučaju vozila s više stražnjih osovina) i

5.7.5.1.1.2 poprečne uspravne ravnine koja prolazi kroz stražnji rub krajnjih stražnjih vrata za putnike koja se nalaze između osovina.

5.7.5.2 Stube mogu biti ugrađene u hodnicima. Širina tih stuba ne smije biti manja od širine hodnika na vrhu stuba.

5.7.5.3 Nisu dopuštena sklopiva sjedala koja omogućuju putnicima sjedenje u hodniku.

5.7.5.4 U slučaju vozila na koja se primjenjuje točka 5.7.1.9, nije obvezatno poštivati dimenzije pristupa hodniku navedene u toj točki.

5.7.6 Nagib hodnika

Nagib hodnika ne smije prijeći:

5.7.6.1 U uzdužnom smjeru:

5.7.6.1.1 8 % u slučaju vozila razreda A, ili

5.7.6.1.2 12,5 % u slučaju vozila razreda B.

5.7.6.2 U poprečnom smjeru, 5 % za vozila oba razreda.

5.7.7 Stube (vidi sliku 4. u dodatku 3.)

5.7.7.1 Najveća i najmanja visina i najmanja dubina stuba za putnike na vratima za putnike i za slučaj opasnosti, kao i u unutrašnjosti vozila, prikazani su na slici 4. u dodatku 3.:

 

 

Razred A

Razred B

Prva stuba do tla

Najveća visina (cm)

361

401,2

Najmanja dubina (cm)

23

Ostale stube

Najveća visina (cm)

253

35

Najmanja visina cm)

12

Najmanja dubina cm)

20

(1) 70 cm za vrata za slučaj opasnosti;.

(2) 43 cm u slučaju vozila samo s mehaničkim ovjesom;.

(3) 30 cm u slučaju stuba na vratima iza krajnje stražnje osovine.

(4) 25 cm u hodniku.

5.7.7.2 Za potrebe ove točke, visinu stube treba izmjeriti u središtu njezine širine. Osim toga, proizvođači moraju naročito voditi računa o prilazu za osobe s poteškoćama u kretanju, posebno u odnosu na visinu stuba kod vozila koju treba držati što je moguće manjom.

5.7.7.3 Svaki prijelaz od ulegnuća u hodniku do područja sjedala ne treba smatrati stubom. Međutim, uspravni razmak između površine hodnika i poda u području sjedala ne smije prijeći 35 cm.

5.7.7.4 Visina prve stube u odnosu na tlo mora se izmjeriti na praznom vozilu, s gumama i tlakom u njima prema specifikaciji proizvođača za najveću tehničku masu određenu prema točki 3.2.3.

5.7.7.5 U slučaju kad ima više stuba, svaka se stuba može preklapati do 10 cm s područjem uspravne projekcije sljedeće stube te projekcija ispod na gazištu mora imat slobodnu površinu po dubini najmanje 20 cm (vidi sliku 4. u dodatku 3.).

5.7.7.6 Površina bilo koje stube ne smije biti manja od 800 cm2 .

5.7.7.7                     Najveći nagib stube u bilo kojem smjeru ne smije prijeći 5 %.

5.7.8 Sjedala za putnike

5.7.8.1.1                    Svako mjesto za sjedenje mora imati slobodan prostor po visini najmanje 90 cm mjereno od najviše točke sjedišta kad nije stisnuto i barem 135 cm iznad poda u dijelu na kojem se oslanjaju stopala putnika koji sjede. U slučaju vozila na koja se primjenjuje točka 5.7.1.9, ta se dimenzija može smanjiti na 120 cm.

5.7.8.1.1 Taj slobodan prostor mora se protezati po cijeloj vodoravnoj povšini koja je određena:

5.7.8.1.1.1.1        pravokutnikom, simetričnim u odnosu na središnju uspravnu ravninu sjedala, širine 40 cm i duljine «L» prikazane na slici 5. u dodatku 3. koja predstavlja presijek kroz središnju uspravnu ravninu sjedala

5.7.8.1.1.1.2        površinom predviđenom za stopala putnika koji sjede, iste širine 40 cm i dubine 30 cm.

5.7.8.1.2 Međutim, taj prostor ne uključuje, u njegovu gornjem dijelu uz zid vozila, pravokutnu površinu visine 15 cm i širine 10 cm (vidi sliku 6. u dodatku 3.)

5.7.8.1.3 U prostor koji se proteže iznad površine navedene u točki 5.7.8.1.1.2 dopušteni su sljedeći prodori:

5.7.8.1.3.1 prodor naslona drugog sjedala

5.7.8.1.3.2 prodor nosivog elementa konstrukcije, pod uvjetom da taj prodor bude unutar trokuta čiji je vrh 65 cm iznad poda i čija je osnovica 10 cm i koji je postavljen u gornjem dijelu predmetnoga prostora, uz bočni zid vozila (vidi sliku 10 dodatka 3.)

5.7.8.1.3.3 prodor koji se nalazi u donjem dijelu predmetnoga prostora, uz bočni zid vozila, poprečnoga presjeka koji nije veći od 200 cm2 i čija je širina najviše 10 cm (vidi sliku 8. u dodatku 3.)

5.7.8.1.3.4              prodor izbočenja iznad kotača, pod uvjetom da je ispunjen jedan od ovih uvjeta:

5.7.8.1.3.4.1        da se prodor ne proteže preko uspravne središnje osi sjedala (vidi sliku 9. u dodatku 3.), ili

5.7.8.1.3.4.2        da površina duljine 30 cm raspoloživa za stopala putnika koji sjedi nije udaljena više od 20 cm od ruba sjedišta niti više od 60 cm od prednje strane naslona sjedala (vidi sliku 10. u dodatku 3.), mjereno u središnjoj uspravnoj ravnini sjedala;

5.7.8.1.3.5              u slučaju prvog reda sjedala, prodor ploče s instrumentima do 10 cm na visni iznad poda većoj od 65 cm.

5.7.8.1.3.6              prodor nagibnog tipa prozora, kad su otvoreni, i njihovih okova.

5.7.8.1.4 U slučaju dva krajna stražnja bočna sjedišta, stražnji rub prostora uz zid vozila iznad površine navedene u točki 5.7.8.1.1.1 može biti zamijenjen segmentom u obliku valjka s polumjrom 15 cm (vidi sliku 11. u dodatku 3.).

5.7.8.1.5 U slučaju prvog reda sjedala, prednji gornji rub prostora iznad površine određene u točki 5.7.8.1.1.2 može biti zamijenjen ravninom usporedoj s tim rubom, koja pod kutom 45 0 u odnosu na horizontalu prolazi kroz stražnji gornji rub toga prostora.

5.7.8.2 Dimenzije (vidi slike 12. i 13. u dodatku 3.)

5.7.8.2.1                    Najmanje dimenzije za svako sjedaće mjeste, mjereno od uspravne ravnine koja prolazi kroz to sjedaće mjesto, moraju biti ove:

 

Pojedinačna sjedala

Širina sjedišta sjedala na obje strane

20 cm

Širina raspoloživog prostora, mjereno u vodoravnoj ravnini po širini naslona na visini između 27 i 65 cm iznad nestisnutoga sjedišta sjedala

25 cm

Sastavljena sjedala za dva ili tri putnika

Širina sjedišta sjedala za jednog putnika, na obje strane

20 cm

Širina raspoloživog prostora, mjereno u vodoravnoj ravnini po širini naslona na visini između 27 i 65 cm iznad nestisnutoga sjedišta sjedala

22,5 cm

 

5.7.8.2.2 U slučaju sjedala uz zid vozila, raspoloživi prostor ne uključuje, u njegovu gornjem dijelu, troktnu površinu širine 2 cm i visine 10 cm (vidi sliku 13. u dodatku 3.).

5.7.8.3 Visina sjedišta sjedala (vidi sliku 14. u dodatku 3.)

5.7.8.3.1               Visina u odnosu na pod sjedišta sjedala, kad nije stisnuto, mora biti takva da je razmak od poda do vodoravne ravnine koja dodiruje prednju gornju površinu sjedišta sjedala između 40 i 50 cm; međutim, ta visina može biti smanjena do 35 cm u području iznad kotača i motornog prostora.

5.7.8.3.2               Debljina sjedišta sjedala mora biti najmanje 35 cm.

5.7.8.4 Razmak između sjedala (vidi sliku 15. u dodatku 3.)

5.7.8.4.1 U slučaju sjedala koja su okrenuta u istom smjeru, najmanji razmak, između prednje površine naslona sjedala i stražnje površine naslona sjedala koje je ispred, mjereno vodoravno i na svim visinama iznad poda između gornje razine sjedišta sjedala i točke 62 cm iznad poda, mora biti manji od 65 cm.

5.7.8.4.2 Sva mjerenja treba provesti sa sjedištem i naslonima kad nisu stisnuti, u uspravnoj ravnini koja prolazi kroz središnju crtu pojedinačnoga sjedaćeg mjesta.

5.7.8.4.3 Kod sjedala koja su okrenuta jedno prema drugome, najmanji razmak između prednjih površina naslona tih sjedala, mjereno preko najviših točaka sjedišta sjedala, ne smije biti manji od 130 cm.

5.7.8.5 Prostor za putnike koji sjede (vidi sliku 16. u dodatku 3.)

5.7.8.5.1 Najmanji slobodni prostor ispred svakog sjedala za putnika mora biti predviđen kao što je prikazano na slici 16. dodatka 3. Stražnja strana naslona sjedala ispred ili pregrada čiji oblik približno odgovara stražnjoj strani naslona sjedala kad je nagnut, može ulaziti u taj prostor pod uvjetima iz točke 5.7.8.4. Mjestimično postojanja oslonaca sjedala u tom prostoru također je dopušteno, pod uvjetom da ostane odgovarajući prostor za putnikova stopala.

5.7.8.5.2 Međutim, najmanje dva sjedala okrenuta licem prema naprijed ili prema straga, namijenjena putnicima-invalidima i označena kao takva, moraju biti predviđena u dijelu vozila koji je najpogodniji za ulaženje. Ta sjedala moraju biti projektirana za invalide tako da je osiguran dostatan prostor, moraju imati odgovarajuće projektirane i ugrađene rukohvate za olakšan prilazak i odlazak sa sjedala te moraju imati ugrađen sustav po potrebi za komunikaciju s vozačem iz sjedećeg položaja.

5.8 Unutarnja umjetna rasvjeta

5.8.1 Unutarnja električna rasvjeta mora biti predviđena za osvjetljenje:

5.8.1.1 svih prostora za putnike i zglobne sekcije kod zglobnog autobusa

5.8.1.2 svake stube ili stuba

5.8.1.3 prilaza svakom izlazu

5.8.1.4 unutrašnjih oznaka i unutrašnjih upravljanja na svim izlazima

5.8.1.5 svih mjesta gdje ima prepreka.

5.9 Prečke i rukohvati

5.9.1 Opći zahtjevi

5.9.1.1 Prečke i rukohvati moraju imati odgovarajuću čvrstoću.

5.9.1.2 Oni moraju biti tako projektirani i ugrađeni da za putnika ne predstavljaju opasnost od ozljeda.

5.9.1.3 Prečke i rukohvati moraju imati presjek koji omogućuje putnicima da ih lako i čvrsto obuhvate. Svaka prečka mora osigurati duljinu od najmanje 10 cm za držanje rukom. Dimenzija presjeka ne smije biti manja od 2 cm niti veća od 4,5 cm, osim u slučaju rukohvata na vratima i sjedalima i, u slučaju vozila razreda B, u prilaznim prolazima. U tim slučajevima, dopuštene su prečke čija je jedna dimenzija najmanje 1,5 cm, pod uvjetom da je druga dimenzija najmanje 2,5 cm.

5.9.1.4 Slobodan razmak između prečke ili rukohvata i susjednoga dijela karoserija ili zidova vozila mora biti najmanje 4 cm. Međutim, u slučaju prečke na vratima ili sjedalu, ili u pristupnim prilazima vozila razreda B, dopušten je najmanji razmak od 3,5 cm.

5.9.1.5 Površina svake prečke, rukohvata ili stupa mora biti kontrastno obojena i ne smije biti klizava.

5.9.2 Prečke i rukohvati za vozila razreda A

5.9.2.1 Mora biti predviđen dostatan broj prečka i rukohvata za svaku točku površine poda koja je predviđena za putnike koji stoje, sukladno točki 5.2.2. Smatrat će se da je taj zahtjev zadovoljen ako se, u svim mogućim položajima, naprave za provjeru koja je prikazana u dodatku 5. najmanje dvije prečke i/ili rukohvata mogu dohvatiti pomičnim krakom te naprave. Za tu potrebu, remeni držači, ako su ugrađeni, smiju se smatrati rukohvatima, pod uvjetom da se oni drže u svome položaju pomoću odgovarajućih držača. Naprava za provjeru može biti slobodno okretljiva oko njezine uspravne ose.

5.9.2.2 Kad se primjenjuje postupak opisan u točki 5.9.2.1, treba uzimati u obzir samo prečke i rukohvate koji nisu manje od 80 cm niti više od 190 cm iznad poda.

5.9.2.3 Za svaki položaj koji može zauzeti putnik koji stoji, najmanje jedna od dvije zahtjevane prečke i rukohvata ne smije biti više od 150 cm iznad razine poda u tom položaju. Izuzetak se može učiniti za središte velikih površina za stajanje, ali zbir svih tih izuzetaka ne smije prekoračiti 20 % od cijeloga prostora predviđenog za putnike koji stoje.

5.9.2.4 Prostori koje mogu zauzeti putnici koji stoje, a i koji nisu odvojeni sjedalima od bočnih zidova ili od stražnjega zida vozila, moraju imati vodoravne prečke usporedne sa zidovima i ugrađene na visini između 80 i 150 cm iznad poda.

5.9.3 Prečke i rukohvati za vrata za putnike

5.9.3.1 Rukohvati moraju biti ugrađeni uz otvore vrata s obje strane prlaza za pristup putnika. Kod dvostrukih se vrata ovaj zahtjev može zadovoljiti ugradbom samo jednog središnjeg držača ili prečke.

5.9.3.2 Prečke i/ili rukohvati koji su predviđeni za vrata za putnike moraju biti takvi da imaju prihvatnu točku koja je dostupna putniku koji stoji na tlu blizu vrata ili na bilo kojoj od stuba u nizu. Te točke moraju biti postavljene uspravno, između 80 i 110 cm iznad tla ili iznad površine svake stube, i vodoravno:

5.9.3.2.1 za položaj koji odgovara položaju putnika koji stoji na tlu, najviše 40 cm prema unutra u odnosu na vanjski rub prve stube, i

5.9.3.2.2 za položaj koji odgovara pojedinoj stubi, ne smiju biti izvan vanjskoga ruba odgovarajuće stube i niti više od 60 cm prema unutra u odnosu na isti rub.

5.9.4 Prečke i rukohvati za putnike sa smanjenom pokretljivošću

5.9.4.1 Prečke i rukohvati između vrata za putnike i sjedala koja su posebno definirana u točki 5.7.8.5.2 moraju biti projektirani tako da se posebno uzmu u obzir potrebe putnika sa smanjenom pokretljivošću.

5.10 Zaštita oko otvora stubišta

5.10.1 Zaštitna ograda mora biti ugrađena na mjestima na kojima postoji opasnost da putnik koji sjedi bude gurnut naprijed u otvor stubišta kao posljedica naglog kočenja. Ta zaštitna ograda mora imati visinu najmanje 80 cm iznad poda na kojem se putnik oslanja stopalima i mora dosezati od zida prema unutra najmanje 10 cm preko središnje crte svakog sjedaćeg mjesta na kojem je putnik izložen takvoj opasnosti ili do ruba prve stube, ovisno o tom koja je duljina kraća.

5.11 Police za prtljagu – zaštita vozača

5.11.1 Vozač mora biti zaštićen od predmeta koji mogu ispasti iz polica za prtljagu u slučaju naglog kočenja.

5.12 Vrata u podu

5.12.1 Svaka vrata u podu vozila moraju biti ugrađena i osigurana tako da se ne mogu pomaknuti ili otvoriti bez uporabe alata ili ključeva; naprava za podizanje ili osiguravanje ne smije stršiti iznad razine poda više od 8 mm. Rubovi izbočina moraju biti zaobljeni.

5.13                             Svjetla za vožnju unatrag

5.13.1 Vozila koja imaju vrata za putnike na stražnjoj strani moraju imati ugrađena svjetla za vožnju unatrag, čija ugradba mora zadovoljavati odrebe Pravilnika br. 48.

6.

PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA

6.1.

Svaka preinaka tipa vozila mora se prijaviti mjerodavnoj ustanovi koja je homologirala taj tip vozila. Ta ustanova može tada:

6.1.1.

ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da je u svakom slučaju vozilo još sukladno sa zahtjevima;

6.1.2.

ili zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od ovlaštene pravne osobe odgovorne za provedbu ispitivanja.

6.2.

O potvrdi ili o odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, moraju pomoću postupka navedenog u točki 4.3 biti obaviještene strane Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik.

6.3

Mjerodavna ustanova koja izdaje proširenje homologacije mora dodijeliti serijski broj svakom proširenju i o tome obavijestiti druge strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj pravilnik obavijesnim obrascem koji je sukladan modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika.

  

7.

SUKLADNOST PROIZVODNJE

7.1

Svako vozilo koje nosi homologacisku oznaku propisanu prema ovom pravilniku mora biti u skladu s homologiranim tipom vozila.

7.2.

U cilju provjere zadovoljavanja zahtjeva iz točke 7.1 na vozilima iz serijske proizvodnje koja nose homologacijsku oznaku zahtjevanu ovim pravilnikom mora se provesti dovoljan broj slučajnih provjera.

  

9.

POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako posjednik homologacije potpuno prestane proizvoditi tip vozila u skladu s ovim pravilnikom, on mora o tome obavijestiti mjerodavnu ustanovu koja je izdala homologaciju. Po primitku odgovarajuće izjave ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik obavijesnim obrascem koji je u skladu s modelom u dodatku 1. ovoga pravilnika.

   

DODATAK 1.

 

(Najveći format: A4 (210 x 297 mm)

 

I Z J A V A

Izdana od: (naziv mjerodavne ustanove)

...................................……

.................................………

..................................………

koja se odnosi na: 2 DODIJELJENU HOMOLOGACIJU

PROŠIRENU HOMOLOGACIJU

ODBIJENU HOMOLOGACIJU

POVUČENU HOMOLOGACIJU

POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE

 

tipa vozila razreda A/razreda B2 s obzirom na njegove opće konstrukcijske značajke prema Pravilniku br. 52.

 

Homologacija br.: ........................................Proširenje:…………………………………….

1.

Trgovački naziv ili zaštitni znak motornog vozila:…………………………………………..

2.

Tip vozila:…………………………..………………………. ………….................................

3.

Naziv i adresa podnositelja zahtjeva za homologaciju: ..............................................…..

……………………………………………………………………………………………………

4.

Ako je potrebno, ime i adresa predstavnika podnositelja zahtjeva za homologaciju:……

…………………………………………………………………………………………………….

5.

Kratki opis tipa vozila s obzirom na njegovu nosivu konstrukciju, dimenzije, oblik i upotrijebljene materijale:……………………………………………………………………….

6.

Najveća tehnička masa vozila pri ispitivanju:

6.1

na prednjoj osovini:……………………………………………………………………………..

6.2

na stražnjoj osovini:……………………………………………………………………………

6.3

ukupno (MT):……………………………………………………………………………..

7.

Masa praznog vozila uvećana 75 kg za masu vozača (MV):…………………………......

8.

Nošenje prtljaga ili roba:

8.1

ukupan obujam prostora za prtljag ili robu (V) (m3):…………………………………………

8.2

ukupna masa prtljaga ili robe koja se može smjestiti u te prostore (B) (kg):……………..

8.3

predviđen prijevoz prtljaga ili robe na krovu vozila: DA/NE2

8.3.1

Ukupna površina krova koja je predviđena za prijevoz prtljaga ili robe (VX) (m2):……….

8.3.2

Ukupna masa prtljaga ili robe koja se može smjestiti u taj prostor (BX) (kg):…………….

9.

Površina za putnike:

9.1

ukupna (S) (m2):…………………………………………………………………………………

9.2

za putnike koji stoje (S1):………………………………………………………………………

10.

Računane vrijednosti:

10.1

Broj sjedala i mjesta za stajanje prema točki 5.3.2 ovoga pravilnika:

10.1.1

ukupno (N = Ps + Pst):…………………………………………………………………………..

10.1.2

mjesta za sjedenje (Ps):…………………………………………………………………………

10.1.3

mjesta za sjedenje (Pst):………………………………………………………………………

11.

Mase prema točki 5.3.3 ovoga pravilnika:

11.1

ukupna masa vozila:…………………………………………………………………………..

11.2

masa na prvoj osovini:…………………………………………………………………………..

11.3

masa na drugoj osovini:………………………………………………………………………

11.4

masa na trećoj osovini (ako postoji):………………………………………………………..

12.

Dostavljeno na homologaciju dana:....…………....…............................................……….

13.

Ovlaštena pravna osoba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja::.........

………………………………………………………………………………………………....

14.

Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….…………..

15.

Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….……………….

16.

Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena :………………………………………

17.

Položaj homologacijske oznake na vozilu:……………….………………………………...

18.

Mjesto: ........................................................................................................……..

19.

Datum: ......................................................................................................……...

20.

Potpis: ............................................................................................................…..

 

Popis dokumenata koji su pohranjenu u mjerodavnoj ustanovi koja je izdala homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev priložen je ovoj izjavi.

(1) Razlikovni broj zemlje koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidi odredbe o homologaciji u ovome pravilniku).

(2) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

DODATAK 2.

 

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

 

Model A

(vidi točku 4.4 ovoga pravilnika)

 

 

a ? 8 mm

 

Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo opremu pokazuje kako je taj tip vozila, s obzirom na njegove konstrukcijske značajke, homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br.52 pod homologacijskim brojem 011424. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je odgovarajuća homologacija izdana prema zahtjevima Pravilnika br. 52 koji je uključivao 01 niz izmjena i dopuna.

  

Model A

(vidi točku 4.5 ovoga pravilnika)

  

a ? 8 mm

 

Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je taj tip vozila. homologiran u Nizozemskoj (E 4) za razred A. prema pravilnicima brojeva 52 i 10[6]. Homologacijski brojevi pokazuju da je na dan izdavanja odgovarajućih odobrenja Pravilnik br. 52 već uključivao 01 niz izmjena i dopuna, kao i Pravilnik br. 10.

   

DODATAK 3.

 

SHEMATSKI PRIKAZI S OBJAŠNJENJIMA

 

Slika 1.

 

PRISTUP VRATIMA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.1)

 

  
 

Dimenzija A (cm)

Druga mogućnost (cm)

Razred A

110

110

Razred B

95

110

  

Slika 2.

 

PRISTUP VRATIMA ZA SLUČAJ OPASNOSTI

(vidi točku 5.7.2)

 

 

Slika 3.

 

HODNICI

(vidi točku 5.7.5)

 

  

Dimenzije (cm)

Ø A

B

Ø C

H

Razred A

35

50 (40) *

55

190 (180) *

Razred B

30

30

45

150

(*) Vidi odgovarajuću bilješku (**) u točki 5.7.5.1

Slika 4.

 

STUBE NA VRATIMA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.5)

       

     
 

A (cm) 1, 3

B (cm) 1, 2

najviše

najmanje

najviše

Razred A

36

12

25 4

Razred B

40

12

35

 

Isključivio mehanički ovjes

43

 

(1) Kod ulaza na dvostrukim vratima stube u svakoj polovini pristupnog prolaza treba promatrati odvojeno

(2) Nije obvezatno da “B” bude isto za svaku stubu.

(3) 70 cm za vrata za slučaj opasnosti

(4) 30 cm u slučaju stuba na vratima iza krajnje stražnje osovine

 

Slika 5.

 

Duljina propisanog prostora za sjedalo

(vidi točku 5.7.8.1.1.1)

       

 

Slika 6.

 

DOPUŠTENI PRODOR U PODRUČJE IZNAD SJEDALA

 

Poprečni presjek najmanjega slobodnog prostora iznad

sjedaćeg mjesta uz zid vozila

 

(vidi točku 5.7.8.1.2)

 

 

Slika 7.

 

DOPUŠTENI PRODOR NOSIVOG ELEMENTA KONSTRUKCIJE

 

Definicija trokuta u kojem je dopušten prodor nosivog elementa konstrukcije

(vidi točku 5.7.8.1.3.2)

 

 

Slika 8.

 

DOPUŠTENI PRODOR U DONJEM DIJELU PROSTORA ZA PUTNIKA

  

(vidi točku 5.7.8.1.3.3)

  

  

Slika 9.

 

DOPUŠTENI PRODOR IZBOČENJA IZNAD KOTAČA KOJE SE NE

PROTEŽE PREKO USPRAVNE SREDIŠNJE OSI SJEDALA

 

(vidi točku 5.7.8.1.3.4)

    

    

Slika 10.

 

DOPUŠTENI PRODOR IZBOČENJA IZNAD KOTAČA KOJE SE

PROTEŽE PREKO USPRAVNE SREDIŠNJE OSI SJEDALA

 

(vidi točku 5.7.8.1.3.4)

   

  

Slika 11.

 

DOPUŠTENI PRODOR KOD SJEDALA U STRAŽNJEM UGLU

 

Pogled na propisani prostor sjedala – (dva bočna stražnja sjedala)

(vidi točku 5.7.8.1.4)

  

Konstrukcija vozila (oplata)

  

Slika 12.

  

DIMENZIJE SJEDALA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.8.2)

      

   

 

G (cm) najmanje

F (cm) najmanje

Sastavljena sjedala

Pojedinačna sjedala

20

22,5

25

  

Slika 13.

 

DOPUŠTENI PRODOR NA VISINI NASLONA

 

Poprečni presjek najmanjega raspoloživog prostora na

visini ramena kod sjedala uz zid vozila

 

(vidi točku 5.7.8.2.2)

 

 

Slika 14.

 

DUBINA SJEDIŠTA SJEDALA

(vidi točku 5.7.8.3

   

   

Slika 15.

 

RAZMAK IZMEĐU SJEDALA

(vidi točku 5.7.8.4

   

 

Slika 16.

 

PROSTOR ZA PUTNIKE KOJI SJEDE

(vidi točku 5.7.8.5)

   

 

Slika17.

 

PRISTUP VRATIMA ZA PUTNIKE

 

(vidi točku 5.7.1)

  

  

DODATAK 18.

 

NAPRAVA ZA PROVJERU POLOŽAJA PREČKA I RUKOHVATA

 

(vidi točku 5.9.2.1)

   

  

Slika 19.

 

ODREĐIVANJE NESMETANOG PRILAZA VRATIMA

(vidi točku 5.7.1.10.1)

 

 

Slika 20.

 

ODREĐIVANJE NESMETANOG PRILAZA VRATIMA

(vidi točku 5.7.1.10.2)

 

  

DODATAK 6.

 

(vidi točku 5.6.5.6.2)

 

UPUTE ZA MJERENJE SILA ZA ZATVARANJE SERVO UPRAVLJANIH VRATA

 

1. Opće

Zatvaranje servo upravljanih vrata je dinamički proces. Kad vrata u pokretu udare u zapreku, to kao posljedicu stvara dinamičku silu reakcije čija krivulja u ovisnosti o vremenu, ovisi o više faktora (npr. masa vrata, ubrzanje, dimenzije).

2. Definicije

2.1 Sila zatvaranja F(t), koja je funkcija vremena, mjeri se na rubovima vrata koji brtve (vidi točku 3.2).

2.2 Vršna sila Fs je najveća vrijednost sile zatvaranja.

2.3 Efektivna sila FE je srednja vrijednost sile za vremenu trajanja impulsa:

FE =

2.4 Trajanje impulsa je vremenski razmak između t1 i t2:

T = t2 - t1

gdje t1 predstavlja prag osjetljivosti, kad sila zatvaranja prekorači 50 N

t2 predstavlja smanjenja sile, kad sila zatvaranja bude manja od 50 N.

2.5 Ovisnost između navedenih parametara prikazana je na slici 1. (kao primjer):

Slika 1.

2.6 Sila zatvaranja FC je aritmetička sredina efektivnih sila, koje su izmjerene redom više puta u istim točkama:

FC =

3. Postupak mjerenja

3.1 Uvjeti mjerenja

3.1.1 Temperaturni raspon: 100 – 30 0C.

3.1.2 Vozilo treba postaviti na vodoravnu površinu.

3.2 Mjerenja se provode u ovim točkama:

3.2.1 na glavnim rubovima vrata koji brtve:

jedno na sredini vrata, i

jedno 150 mm iznad donjega ruba vrata.

3.2.2 U slučaju vrata koja imaju napravu za sprečavanje nasilnog otvaranja vrata otpiranjem:

na sporednim rubovima vrata koji brtve u točkama za koje se smatra da su najopasnije mjesta za otpiranje.

3.3 Treba provesti najmanje tri mjerenja u svakoj mjernoj točki za određivanje sile zatvaranja sukladno točki 2.6.

3.4 Signal sile zatvaranja mora se registrirati s niskopropusnim filtrom granične frekvencije 100 Hz. Prag osjetljivosti i veličina pada sile, za određivanje trajanja impulsa, namještaju se na 50 N.

3.5 Odstupanje između očitanih i stvarnih vrijednosti ne smije biti veće od ± 3%.

4. Mjerna naprava

4.1 Mjerna naprava sastoji se od dva dijela: ručke i mjerne naprave za sile (vidi sliku 2.).

4.2 Mjerna naprava za silu mora imati ove značajke:

4.2.1 Mora se sastojati od dva klizna dijela čiji su vanjski promjer 100 mm i širina 115 mm. Jedna tlačna opruga mora biti ugrađena unutar mjerne naprave za silu između tih kliznih dijelova, tako da mjerna naprava može biti stisnuta pod djelovanjem odgovarajuće sile.

4.2.2 Značajka opruge u mjernoj napravi mora biti 10 ± 0,2 N/mm. Najveći progib opruge mora biti ograničen na 30 mm, tako da se može postići najveća sila od 300 N.

Slika 2

 


[1] Prema definiciji u dodatku 7. Združene rezolucije o konstrukciji vozila (R.E.3) (dokument TRANS/SC1/WP29/78/Amend.3).

[2] 1za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21, za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 (prazno), 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 – 36 (prazno), 37 za Tursku, 38 – 39 (prazno) i 40 za Bivšu Republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku uniju, 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one potvrđuju Sporazum o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda ovavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu.

[3] Ova točka bit će ponovno razmotrena pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika br. 66.

[4] U zemlji u kojoj je registrirano vozilo

[5] Ispitni laboratorij može uspostaviti objektivnu metodu za provjeru zadovoljavanja toga zahtjeva.

 

[6] Taj broj dan je samo kao primjer.

zatvori
Naredba o homologaciji malih autobusa za prijevoz putnika s obzirom na njihove konstrukcijske značajke
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !