Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Naredba o homologaciji posebne opreme motornih vozila koja upotrebljavaju ukapljeni naftni plin kao pogonsko gorivo ("Narodne novine", br. XX/03)
označi tražene riječi printaj stranicu

Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo

37

Temeljem članka 13L100154 stavak 2., članka 17L100155 stavak 2. i članka 23L100156 stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI POSEBNE OPREME MOTORNIH VOZILA KOJA UPOTREBLJAVAJU UKAPLJENI NAFTNI PLIN KAO POGONSKO GORIVO

I. PODRUČJE PRIMJENE

1. Posebna oprema motornih vozila koja upotrebljavaju ukapljeni naftni plin kao pogonsko gorivo mora biti homologirana sukladno ovoj naredbi.

2. Odredbe ove naredbe odnose se na posebnu opremu prema definiciji u točki 2.1 priloga 1. ove naredbe (spremnik, opremu koja je ugrađena na spremnik, isparivač, zaseban ili kombiniran s regulatorom tlaka, ventil za zatvaranje i savitljiva crijeva).

Odredbe se ne odnose na vodove za plin od bešavnih bakarnih cijevi, zaštićenih gumenim ili plastičnom omotačem, cijevi od nehrđajućeg čelika ili čelika sa zaštitom protiv korozije, koje mogu biti ugrađene umjesto savitljivih crijeva. Vanjski promjer cijevi ne smije biti veći od 12 mm, a debljina njezine stjenke mora biti barem 0,8 mm.

II. ZAHTJEVI

3. Oprema iz točke 1. ove naredbe mora udovoljavati zahtjevima Pravilnika broj 67 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu zaključno 9. veljače 1994. godine1, koji je dodatak Ženevskom sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 67.00).

4. Dio teksta Pravilnika ECE R 67.00 koji je sastavni dio ove naredbe dan je u prilogu 1.

III. ISPITIVANJE OPREME

5. Ispitivanje opreme iz točke 1., u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 67.00.

IV. HOMOLOGACIJA OPREME

6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju opreme iz točke 1., u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 67.00.

V. PROVJERA SUKLADNOSTI

7. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozilaL100158 (»Narodne novine« broj 15/02).

VI. PRIMJENA

8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-02/34
Urbroj: 558-04/7-02-1
Zagreb, 20. prosinca 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
dr
. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.

 

 

PRILOG 1.

 

Tekst dijelova ECE pravilnika broj 67

"JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU

POSEBNE OPREME MOTORNIH VOZILA KOJA UPOTREBLJAVAJU

UKAPLJENI NAFTNI PLIN KAO POGONSKO GORIVO 1"

s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu do 12. kolovoza 1998. godine

u prijevodu na hrvatski jezik

   

Pravilnik ECE R 67.00

   

Prijevod sadrži ove dijelove Pravilnika:

 

Točka 1....... Područje primjene

Točka 2....... Definicije

Točka 3....... Zahtjev za homologaciju

Točka 4. ..... Oznake

Točka 5....... Homologacija

Točka 6....... Specifikacije koje se odnose na UNP opremu

Točka 7....... Preinaka tipa sustava UNP opreme i proširenje homologacije

Točka 8....... Značajke razreda spremnika

Točka 9....... Sukladnost proizvodnje

Točka 11...... Pojašnjenje koje se odnosi na razred spremnika

Točka 12. Potpuna obustava priozvodnje

 

Dodaci:

Dodatak 1.: Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje tipa UNP opreme prema Pravilniku br. 95

Dodatak 2: Izgled homologacijskih oznaka tipa UNP opreme

Dodatak 3: Odredbe o homologaciji opreme UNP spremnika

Dodatak 4: Odredbe o homologaciji regulatora tlaka i isparivača

Dodatak 5: Odredbe o homologaciji ventila za zatvaranje

Dodatak 6: Odredbe o homologaciji savitljivih crijeva sa spojnicama

Dodatak 7: Odredbe o homologaciji vanjskog priključka za punjenje

Dodatak 8: Odredbe o homologaciji spremnika za UNP

 

 

 

 

(1 ) Naslov izvornika na engleskome jeziku:

UNIFORM PROVISION CONCERNING THE APPROVAL OF SPECIFIC EQUIPMENT OF MOTOR VEHICLES USING LIQUEFIED PETROLEUM GASES IN THEIR PROPULSION SYSTEM

 

1. PODRUČJE PRIMJENE

 

1.1 Ovaj se pravilnik primjenjuje na posebnu opremu motornih vozila koja upotrebljavaju ukapljeni naftni plin kao pogonsko gorivo.

  

2. DEFINICIJE

 

Za potrebe ovoga pravilnika:

 

2.1 "Posebna oprema " označuje:

 

spremnik

 

opremu koja je ugrađena na spremnik

 

isparivač, zaseban ili kombiniran s regulatorom tlaka, ventil za zatvaranje

 

savitljive vodove

 

vanjski priključak za punjenje.

 

2.2 "Spremnik" označuje posudu koja se upotrebljava ta pohranu ukapljenoga naftnog plina.

 

2.2.1 Spremnik može biti razreda “A” ili “B”.

 

2.2.2 Značajke po kojima se razlikuju razredi “A” i “B” prikazane su u točki 8.

 

2.3 "Tip spremnika" označuje spremnike koji se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na sljedeće značajke: promjer, obujam, debljina stijenke, oblik, materijal i razred.

 

2.4 “Oprema koja je ugrađena na spremnik” označuje sljedeću opremu koja može biti pojedinačna ili kombinirana:

 

2.4.1 priključak za punjenje s nepovratnim ventilom (ventilima)

 

2.4.2 pokazivač razine punjenja

 

2.4.3 uređaj za ograničenje punjenja spremnika

 

2.4.4 preljevni ventil za ograničenje tlaka (sigurnosni ventil)

 

2.4.5 servisni ventil

 

2.4.6 ventil (ventili) za ograničenje protoka

 

2.4.7 višestruki ventil

 

2.4.8 nepropustno kućište.

 

2.5 “Servisni ventil” označuje uređaj koji omogućuje uspostavljanje i prekidanje dotoka UNP-a u isparivač/regulator tlaka.

 

2.6 “Višestruki ventil” označuje uređaj koji se sastoji od sve ili dijela opreme navedene u podtočkama 2.4.1 do 2.4.6.

 

2.7 “Tip opreme ugrađene na spremnik” označuje opremu koja se međusobno bitno ne razlikuje s obzirom na materijal i tehnologiju:

 

2.8 “Isparivač” označuje isparivače koji omogućuju pretvaranje ukapljenog naftnog plina iz tekućeg u plinovito stanje.

 

2.9 “Tip isparivača” označuje isparivače koji se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na materijal i tehnologiju.

 

2.10 “Regulator tlaka” označuje uređaj koji je namijenjen za snižavanje tlaka ukapljenoga naftnog plina na radni tlak isparivača ili mješača. Isparivač i regulator tlaka mogu biti zajedno ili odvojeni.

 

2.11 “Tip regulatora tlaka” označuje regulatore koji se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na materijal i tehnologiju.

 

2.12 “Ventil za zatvaranje” označuje uređaj koji je namijenjen za uspostavljanje ili prekidanje protoka TNP-a.

 

2.13 “Tip ventila za zatvaranje” označuje ventile za zatvaranje koji se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na materijal i tehnologiju:

 

2.14 “Savitljiva crijeva” označuje crijeva koja provode ukapljeni naftni plin u tekućem ili plinovitom stanju pri raznim tlakovima od jedne do druge točke.

 

2.15 “Tip savitljiva crijeva” označuje crijeva koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na ove značajke: promjer, debljina stijenke, materijal i tehnologiju.

 

2.16 “Vanjski priključak za punjenje” označuje uređaj koji omogućuje vanjsko punjenje spremnika tj. izvan vozila

 

2.17 “Tip vanjskog priključka za punjenje” označuje vanjske priključke za punjenje koji se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na materijal i tehnologiju.

 

2.18 “Ukapljeni naftni plin (UNP)” označuje proizvode koji se uglavnom sastoje od ovih ugljikovodika: propan, propen (propilen), uobičajeni butan, isobutan, izobutilen i buten (butilen).

  

3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

 

3.1 Zahtjev za homologaciju tipa spremnika, opreme koja je ugrađena na spremnik, isparivača, regulatora tlaka, ventila za zatvaranje, savitljivih vodova, vanjskih priključaka za punjenje mora podnijeti proizvođač (vlasnik trgovačkog naziva ili zaštitnog znaka) ili njegov valjano opunomoćeni predstavnik.

 

3.2 Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka, s ovim pojedinostima:

 

3.2.1 za tip spremnika

 

3.2.1.1 podrobnim opisom tipa spremnika

 

3.2.1.2 crtežima spremnika, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.1.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.2.2 za tip opreme ugrađene na spremnik

 

3.2.2.1 podrobnim opisom tipa opreme ugrađene na spremnik

 

3.2.2.2 crtežima te opreme, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.2.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.2.3 za tip isparivača i/ili tip regulatora tlaka

 

3.2.3.1 podrobnim opisom tipa isparivača i/ili tipa regulatora tlaka

 

3.2.3.2 crtežima tipa isparivača i/ili tipa regulatora tlaka, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.3.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.2.4 za tip ventila za zatvaranje

 

3.2.4.1 podrobnim opisom tipa ventila za zatvaranje

 

3.2.4.2 crtežima tipa ventila za zatvaranje, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.4.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.2.5 za tip savitljivog voda

 

3.2.5.1 podrobnim opisom tipa savitljivog voda

 

3.2.5.2 crtežima tipa savitljivog voda, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.5.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.2.6 za tip vanjskog priključka za punjenje

 

3.2.6.1 podrobnim opisom tipa vanjskog priključka za punjenje

 

3.2.6.2 crtežima tipa vanjskog priključka za punjenje, dostatno podrobnim i u priklanom mjerilu

 

3.2.6.3 dokazom o sukladnosti sa specifikacijama iz točke 6. ovoga pravilnika

 

3.3 Na zahtjev ovlaštene pravne osobe koja je odgovorna za provovođenje homologacijskih ispitivanja treba dostaviti po jedan primjerak tipa spremnika, uređaja koji su ugrađeni na spremnik, isparivača i/ili regulatora tlaka ili ventila za zatvaranje, savitljivog voda i vanjskog priključka za punjenje. Dodatne primjerke treba dostaviti ako se zahtijeva.

 

3.4 Mjerodavna ustanova mora provjeriti postojanje zadovoljavajućih dogovora radi osiguranja djelotvornog nadzora nad sukladnošću proizvodnje prije izdavanja homologacije.

  

4. OZNAKE

 

4.1 Primjerci opreme koja je ugrađena na spremnik, isparivač, regulator tlaka, ventil za zatvaranje, savitljivo crijevo i vanjski priključak za punjenje koji su dostavljeni na homologaciju, moraju nositi trgovački naziv ili zaštitni znak proizvođača i oznaku tipa, a savitljivi vodovi sustava još i datum proizvodnje; te oznake moraju biti jasno čitljive i neizbrisive.

 

4.2 Svaka oprema mora imati dovoljno velik prostor za stavljanje homologacijske oznake. Taj prostor mora biti prikazan na crtežima koji se navode u podtočkama 3.2.1.2, 3.2.2.2, 3.2.3.2, 3.2.4.2, 3.2.5.2 i 3.2.6.2

 

4.3 Svaki spremnik mora nositi natpisnu pločicu, koja je zavarena na njemu, s jasno čitljivim sljedećim podacima:

serijski broj

obujam u litrima

oznaka “UNP”

radni/ispitni tlak (npr. 25/30)

natpis: “najveći stupanj punjenja: 80 %”

godina i mjesec homologacije (npr. 83/09)

homologacijska oznaka prema točki 5.4.

  

5. HOMOLOGACIJA

 

5.1 Ako primjerci opreme koja je dostavljena na homologaciju zadovoljavaju zahtjeve iz podtočaka 6.1 do 6.5 ovoga pravilnika, ovisno o opremi, mora se izdati homologacija za odgovarajući tip opreme.

 

5.2 Svakomu homologiranom tipu opreme mora se dodijeliti homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 00 za Pravilnik u njegovu izvornome obliku) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koje uključuju najnovije veće tehničke izmjene i dopune Pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. U slučaju homologacije spremnika, treći znak (slovo A ili B) mora označivati razred. Jedna ugovorna strana ne smije označiti istim brojem drugi tip opreme.

 

5.3 Obavijest o homologaciji ili odbijanju ili proširenju homologacije određenoga tipa/dijela UNP opreme prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama u Ženevskome sporazumu iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik na formularu koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika

 

5.4 Na svu opremu koja odgovara tipu koji je homologiran prema ovomu pravilniku na lako dostupnome mjestu koje je navedeno u podtočki 4.2, mora se osim oznaka koje su navedene u podtočkama 4.1 do 4.3 postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

 

5.4.1 kružnice oko slova “E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju [1][1]

 

5.4.2 broja ovoga pravilnika iza kojeg se nalazi slovo “R”, crtica i homologacijski broj koji su postavljeni desno od kružnice navedene u točki 4.5.1. Taj se homologacijski broj sastoji se od homologacijskoga broja tipa dijela koji je naveden u izjavi o homologaciji za taj tip (vidi točke 5.2 i 11 te dodatak 1.), čije prve dvije znamenke označuju broj niza najnovijih izmjena ili dopuna ovoga pravilnika.

 

5.5 Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

 

5.6 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda gore navedenih homologacijskih oznaka.

  

6. SPECIFIKACIJE KOJE SE ODNOSE NA UNP OPREMU

 

6.1 Specifična oprema vozila koja upotrebljavaju UNP kao pogonsko gorivo mora raditi ispravno i biti sigurna.

Gradiva opreme koja su u dodiru s UNP moraju odgovarati toj namjeni.

Oprema na čiji ispravan i siguran rad mogu utjecati UNP, visoki tlak ili vibracije mora se podvrgnuti odgovarajućim postupcima ispitivanja koji su opisani u dodacima ovoga pravilnika. Osobito, odredbe iz podtočaka 6.2 do 6.7 moraju biti zadovoljene.

 

6.2 Odredbe koje se odnose na spremnike

6.2.1 UNP spremnike treba tipski ispitati prema odredbama danima u dodatku 8. ovoga pravilnika.

 

6.3 Odredbe koje se odnose na uređaje koji su ugrađeni na spremnik

 

6.3.1 Spremnik mora biti opremljen sljedećim uređajima koji mogu biti pojedinačni ili kombinirani s višestrukim ventilom, uključujući sve ili dio tih uređaja:

6.3.1.1 priključak za punjenje s nepovratnim ventilom (ventilima)

6.3.1.2 pokazivač razine punjenja

6.3.1.3 automatski uređaj koji ograničava razinu punjenja spremnika na 80 % njegova obujma

6.3.1.4 ventil za ograničenje tlaka (po izboru za spremnike razreda B.)

6.3.1.5 servisni ventil

6.3.1.6 ventil (ventili) za ograničenje protoka

6.3.2 Po potrebi, spremnik može biti opremljen plinsko-nepropusnim kućištem.

6.3.3 Uređaje iz točke 2.4 treba tipski homologirati prema odredbama danima u dodatku 3. ovoga pravilnika.

 

6.4 Odredbe koje se odnose na isparivač i regulator tlaka

 

Isparivač i regulator tlaka, bilo da su pojedinačni ili kombinirani, treba tipski homologirati prema odredbama danima u dodatku 4. ovoga pravilnika.

 

6.5 Odredbe koje se odnose na ventile za zatvaranje

 

Ventile za zatvaranje treba tipski homologirati prema odredbama danima u dodatku 5. ovoga pravilnika.

 

6.6 Odredbe koje se odnose savitljiva crijeva

 

Savitljive vodove treba tipski homologirati prema odredbama danim u dodatku 6. ovoga pravilnika.

 

6.7 Odredbe koje se odnose na vanjski priključak za punjenje

 

Vanjski priključak za punjenje treba tipski homologirati prema odredbama danima u dodatku 7. ovoga pravilnika.

 

7.

PREINAKA TIPA SUSTAVA UNP OPREME I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

7.1.

Svaka preinaka nekog tipa UNP opreme mora se prijaviti mjerodavnoj ustanovi koja je homologirala taj tip. Ta ustanova može tada:

7.1.1.

ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da je u svakom slučaju oprema još sukladna sa zahtjevima

7.1.2.

ili zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od ovlaštene pravne osobe odgovorne za provedbu ispitivanja.

7.2.

O potvrdi ili o odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, moraju s pomoću postupka navedenog u podtočki 5.3 ovoga pravilnika biti obaviještene strane Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik.

7.3

Mjerodavna ustanova koja izdaje proširenje homologacije mora dodijeliti serijski broj svakome obavijesnom formularu izdanom za takvo proširenje.

 

8. ZNAČAJKE RAZREDA SPREMNIKA

 

8.1 Razred A.

 

8.1.1 Spremnik razreda A. je spremnik koji je konstruiran za uporabu s “ventilom za ograničenje tlaka”, odnosno “sigurnosni ventilom”.

 

8.2 Razred B.

 

8.2.1 Spremnik razreda B. je spremnik koji je konstruiran za uporabu bez “ventila za ograničenje tlaka”, odnosno “sigurnosnog ventila”.

8.2.2 Međutim, on može imati mogućnost ugradbe “ventila za ograničenje tlaka”, odnosno “sigurnosnog ventila”.

8.2.3 Ako spremnik razreda B. ima otvor za prihvaćanje “ventila za ograničenje tlaka” odnosno “sigurnosnog ventila”, to mora biti naznačeno u dokumentaciji o homologaciji tipa. Kad ventil za ograničenje tlaka (sigurnosni ventil) nije ugrađen, taj otvor mora biti zatvoren sa zavarenim čepom s navojem.

 

9.

SUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1

Svaki dio opreme koja nosi homologacijsku oznaku propisanu prema ovom pravilniku mora biti u skladu s homologiranim tipom i mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.

9.2.

U cilju provjere zadovoljavanja zahtjeva iz podtočke 9.1. moraju se provesti odgovarajuće provjere proizvodnje.

9.3.

Posjednik homologacije - proizvođač mora posebice:

9.3.1.

osigurati postojanje postupka za djelotvoran nadzor nad kakvoćom proizvoda

9.3.2.

imati pristup nadzornoj opremi potrebnoj za provjeru usklađenosti svakoga homologiranog tipa

9.3.3.

osigurati da će podaci o rezultatima ispitivanja biti zapisani te će pridruženi dokumenti ostati dostupni u razdoblju koje treba biti određeno u dogovoru s mjerodavnom ustanovom

9.3.4

analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja u cilju provjere i osiguranja postojanosti značajka proizvoda, uz dopuštene razlike u industrijskoj proizvodnji

9.3.5

osigurati da za svaki tip proizvoda provedu najmanje ispitivanja iz dodataka 6., 8., 9. i 10. ovoga pravilnika

9.3.6

osigurati da uzorci ili ispitivani dijelovi koji se pokažu nesukladnima s razmatranim tipom ispitivanja moraju imati za posljedicu uzimanje drugog uzorka i provedbu drugog ispitivanja. Moraju biti poduzeti svi potrebni koraci za ponovno uspostavljanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.

9.4.

Mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju tipa može u bilo koje vrijeme provjeriti sukladnost metoda provjere primjenljivih na svaku proizvodnu jedinicu.

9.4.1

U svakoj inspekciji, knjige ispitivanja i zapisi izvještaja o proizvodnji moraju biti pokazani nadzornomu inspektoru.

9.4.2

Inspektor može uzeti slučajne uzorke za ispitivanje u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može biti određen prema rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.

9.4.3.

Kad razina kakvoće izgleda nezadovljavajućom ili kad izgleda da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni podtočke 9.4.2, inspektor mora izabrati uzorke koji će biti poslani ovlaštenoj pravnoj osobi koja je provodila ispitivanja za homologaciju tipa.

9.4.4

Mjerodavna ustanova može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim pravilnikom.

9.4.5

Uobičajena učestalost pregleda je najmanje jednom godišnje, što ovisi o djelotvornosti nadzora nad sukladnošću proizvodnje. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati pri jednom od tih pregleda, mjerodavna ustanova mora osigurati poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

9.5

Osim toga, svaki spremnik mora se ispitati pri tlaku koji nije manji od:

3 000 kPa za razred A., i

4 500 kPa za razred B.

sukladno odredbama iz podtočke 3.3 dodatka 8. ovoga pravilnika.

9.6

Svaki sklop vodova treba podvrgnuti ispitivanju u trajanju od jedne minute, s plinom pri tlaku 4 500 kPa.

9.7

Kod zavarenih spremnika, jedan na svakih 200 spremnika i jedan za preostale spremnike treba podvrgnuti radiografskom ispitivanju sukladno podtočki 3.4.1 dodatka 8.

9.8

Ispitivanje na rasprskavanje hidrauličkim tlakom sukladno podtočki 3.2 dodatka 8. treba provesti za svaku partiju od 100 (ili manje) spremnika razreda B.

  

11. POJAŠNJENJE KOJE SE ODNOSI NA REZRED SPREMNIKA

 

Svaka je homologacija tipa spremnika prema ovom pravilniku izdana prema podtočki 6.2 za spremnik razreda A. ili razreda B. Članak 3. Sporazuma kojemu je ovaj pravilnik dodatak ne sprečava ugovorne strane da zabrane na vozilima koja one registriraju spremnike:

razreda A. (s “ventilom za ograničenje tlaka”, odnosno “sigurnosnim ventilom”) ili

spremnike razreda B. ako nisu opremljeni “ventilom za ograničenje tlaka”, odnosno “sigurnosnim ventilom”.

 

12.

POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako posjednik homologacije potpuno prestane proizvoditi tip opreme homologirane u skladu s ovim pravilnikom, on mora o tome obavijestiti mjerodavnu ustanovu koja je izdala homologaciju. Po primitku odgovarajuće izjave ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću kopije obavijesnog formulara koji na u dnu ima velikim slovima ispisan natpis “OBUSTAVLJENA PROIZVODNJA”, s datumom i potpisom.

  

DODATAK 1.

 

(Najveći format: A4 (210 x 297 mm)

 

 

(1)

...................................……

.................................………

..................................………

Izjava koja se odnosi na: 2 IZDANU HOMOLOGACIJU

PROŠIRENU HOMOLOGACIJU

ODBIJENU HOMOLOGACIJU

POVUČENU HOMOLOGACIJU

POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE 2

 

tipa UNP opreme vozila prema Pravilniku br. 67.

 

Homologacija br.: ........................................Proširenje:…………………………………….

1.

Odgovarajuća UNP oprema:

Razred spremnika: A/B [2][2]

Uređaji ugrađeni na spremnik 2

priključak za punjenje s nepovratnim ventilom (ventilima)

pokazivač razine punjenja

uređaj za ograničenje punjenja spremnika

ventil za ograničenje tlaka

servisni ventil

ventil (ventili) za ograničenje protoka

višestruki ventil sa sljedećim uređajima:…………………………………………

………………………………………………………………………………………..

plinsko-nepropusno kućište

Isparivač / regulator tlaka 2

Ventil za zatvaranje 2

Savitljivi vod 2

Vanjski priključak za punjenje 2

2.

Trgovački naziv ili zaštitni znak:………………………. ………….................................

3.

Naziv i adresa proizvođača: .............................................................................……..

4.

Ako je potrebno, ime i adresa predstavnika proizvođača:…………………………

……………………………………………………………………………………………

5.

Dostavljeno na homologaciju dana:....…………....…............................................….

6.

Ovlaštena pravna osoba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja::.........

………………………………………………………………………………………………....

7.

Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….…………..

8.

Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….……………….

9.

Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena 2

10.

Razlog (razlozi) proširenja (prema potrebi):….…………………………………………...

11.

Mjesto: ........................................................................................................……..

12.

Datum: ......................................................................................................……...

13.

Potpis: ............................................................................................................…..

14.

Dokumenati koji su priloženi pri pdnošenju zahtjeva za homologaciju ili proširenje homologacije mogu se dobiti na zahtjev.

    
 

DODATAK 2.

 

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

TIPA UNP OPREME

 

(vidi točku 5.6 ovoga pravilnika)

  

 

a ? 8 mm

 

Gornja homologacijska oznaka postavljena na UNP opremu pokazuje kako je taj tip TNP opreme homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 67 pod homologacijskim brojem 00249. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je odgovarajuća homologacija izdana prema zahtjevima Pravilnika br. 67 u njegovome izvornom obliku.

   

a ? 8 mm

  

Gornja homologacijska oznaka postavljena na TNP spremnik pokazuje da je taj spremnik razreda A. homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 67 pod homologacijskim brojem 00A2439. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je odgovarajuća homologacija izdana prema zahtjevima Pravilnika br. 67 u njegovome izvornom obliku.

  

 

a ? 8 mm

Gornja homologacijska oznaka postavljena na TNP spremnik pokazuje da je taj spremnik razreda B. homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 67 pod homologacijskim brojem 00B2439. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je odgovarajuća homologacija izdana prema zahtjevima Pravilnika br. 67 u njegovome izvornom obliku.

 

DODATAK 3.

 

ODREDBE O HOMOLOGACIJI OPREME UNP SPREMNIKA

 

1. Materijali koja se upotrebljavaju za opremu UNP spremnika i koja su u dodiru s UNP-om kad je oprema u radu moraju biti otporni prema tom plinu. Pri provjeri te otpornosti moraju biti zadovoljene odredbe iz točaka 2., 3. i 4. dodatka 9.

2. Priključak za punjenje

2.1 Priključak za punjenje mora izdržati tlak od 5 000 kPa.

2.2 Priključak za punjenje mora biti opremljen s dva nepovratna ventila, od kojih je barem jedan nepropustan, ili s kombinacijom nepropusnoga nepovratnog ventila i ventila za zatvaranje. Najmanje jedan od nepovratnih ventila mora biti ugrađen u spremnik.

2.3 Plinsko-nepropusni nepovratni ventili moraju biti nepropusni do tlaka od 50 kPa.

2.4 Ventil za zatvaranje mora zadovoljavati odredbe iz podtočke 2.6 ovoga pravilnika.

2.5 Priključak za punjenje mora biti opremljen poklopacem za zaštitu od prljanja.

2.6 Oprema mora zadovoljavati kod ispitivanja postupcima iz točaka 5., 6., 7, i 8. ovoga pravilnika.

3. Pokazivač razine punjenja

3.1 Uređaj za provjeru razine tekućine u spremniku mora biti tipa bez izravne veze (npr. magnetski), tj bez izravnoga mehaničkog prijenosa pomaka s unutrašnje na vanjsku stranu spremnika.

3.2 Pokazivač razine mora biti konstruiran da izdrži tlak od 5 000 kPa.

3.3 Plinsko-nepropusni nepovratni ventili moraju biti plinsko-nepropusni do tlaka od 50 kPa.

3.4              3.4              Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupkom iz točke 5. dodatka 9.

4. Uređaj za ograničenje punjenja spremnika

4.1 Ako uređaj za ograničenje punjenja spremnika ima plovak, taj plovak mora izdržati tlak od 5 000 kPa. Spoj između plovka i naprave za zatvaranje uređaja ne smije biti deformabilan pri uobičajenim uvjetima uporabe.

4.2 Naprava za zatvaranje uređaja za ograničenje punjenja mora izdržati tlak od 5 000 kPa i u zatvorenom položaju ne smije dopuštati punjenje protokom većim od 1 l/min.

4.3 Ako uređaj nema plovak, u zatvorenom položaju ne smije biti moguće punjenje protokom većim od 1 l/min.

4.4 Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupcima iz točaka 5., 6., 7, 11. i 12. dodatka 9. i, u slučaju uređaja s plovkom, kod ispitivanja postupkom u dodatku 10.

5. Ventil za ograničenje tlaka (sigurnosni ventil)

5.1              5.1              Ventil za ograničenje tlaka mora biti konstruiran za otvaranje pri tlaku 2 500 ± 200 kPa.

5.2              5.2              Protok ventila za ograničenje tlaka, koji se određuje sa stlačenim zrakom pri tlaku koji je 20% veći od uobičajenog radnog taka, mora biti barem:

Q = 10,66 A 0,82 gdje je

Q = m3/min (zrak pri 100 kPa apsolutni i 15 0C)

A = vanjska površina spremnika u m2.

5.3              5.3              Ventil za ograničenje tlaka mora biti ugrađen u spremik, u području plina.

5.4              5.4              Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupkom iz točaka 9. dodatka 9.

6. Servisni ventil

 

6.1 Servisni ventil mora biti konstruiran da izdrži tlak 5 000 kPa u otvorenom i zatvorenom položaju.

6.2 Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupcima iz točaka 5., 6., 7 i 8. dodatka 9.

7. Ventil za ograničenje protoka

7.1 Ograničenje protoka UNP-a na izlazu iz spremnika mora se postići pomoću ventila za ograničenje protoka.

7.2 Ventil za ograničenje protoka mora izdržati tlak od 5 000 kPa.

7.3 Ventil za ograničenje protoka mora zatvarati kad razlika tlaka prekorači 100 kPa.

7.4 Ventil za ograničenje protoka mora biti konstruiran s bajpasom radi mogućnosti izjednačenja tlaka. Kad je ventil u zatvorenom položaju, propuštanje kroz bajpas ne smije biti veće od jednog litra u minuti.

7.5 Ventil za ograničenje protoka mora biti ugrađen unutar spremnika.

7.6 Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupkom iz točaka 5. i 10. dodatka 9.

8. Nepropustno kućište

8.1 Nepropustno kućište mora biti nepropusno pri tlaku od 10 kPa kad su zatvoreni otvori.

8.2 Najmanji poprečni presjek izlaznog otvora nepropustnog kućišta mora biti 500 mm2.
DODATAK 4.

 

ODREDBE O HOMOLOGACIJI REGULATORA TLAKA I ISPARIVAČA

 

1.                  1.                  Namjena je ovoga dodatka odrediti odredbe o homologaciji regulatora tlaka i isparivača.

2.                  2.                  Regulator tlaka

2.1 Materijal od kojeg su izrađeni dijelovi regulatora koji su u dodiru s ukapljenim naftnim plinom kad je uređaj u radu mora biti kompatibilan s ispitnim UNP-om. Za provjeru te kompatibilnosti n-hexan se može upotrijebiti kao ispitna tekućina.

2.2 Materijal od kojeg su izrađeni dijelovi regulatora koji su u dodiru sa sredstvom za prijenos topline u regulatoru kad je uređaj u radu mora biti kompatibilan s tim fluidom.

2.3              2.3              Regulator mora biti nepropustan pri tlaku koji je dva puta veći od regulaciskoga tlaka regulatora koji je propisao proizvođač, kad su zatvoreni svi otvori na isparivaču.

3.                  3.                  Isparivač

3.1 Materijal od kojeg su izrađeni dijelovi isparivača koji su u dodiru s ukapljenim naftnim plinom kad je uređaj u radu mora biti kompatibilan s ispitnim UNP-om. Za provjeru te kompatibilnosti n-hexan se može upotrijebiti kao ispitna tekućina.

3.2 Materijal od kojeg su izrađeni dijelovi isparivača koji su u dodiru sa sredstvom za prijenos topline kad je uređaj u radu mora biti kompatibilan s tim fluidom.

3.3 Isparivač mora biti tako konstruiran da onemogućuje bilo kakvo propuštanje plina kad je sklop regulator/isparivač napunjen UNP-om pri tlaku od 5 000 kPa.

3.4 Posuda isparivača u kojoj se nalazi sredstvo za prijenos topline mora biti nepropustna.

DODATAK 5.

 

ODREDBE O HOMOLOGACIJI PLINSKOG VENTILA

 

1.             1.             Materijali od kojih je izrađen plinski ventil i koji su u dodiru s ukapljenim naftnim plinom kad je uređaj u radu moraju biti kompatibilni s ispitnim UNP-om. N-hexan se može upotrijebiti kao ispitna tekućina za provjeru te kompatibilnosti.

2.             2.             Ispitivanje nepropustnosti i čvrstoće

2.1 Ventil za zatvaranje mora biti tako konstruiran da izdrži tlak od 5 000 kPa.

2.2 Ventil za zatvaranje mora biti tako konstruiran da bude nepropustan pri tlaku od 5 000 kPa.

2.3 Ventil za zatvaranje u uobičajenom položaju koji je odredio proizvođač mora se otvoriti i zatvoriti 20 puta; nakon toga treba ga deaktivirati. Plinski ventil mora zadržati nepropustnost pri tlaku od 5 000 kPa.

3. Električni sustav, ako postoji, mora biti izoliran od tijela ventila za zatvaranje.

4. Ventili za zatvaranje koji se aktiviraju električnom strujom moraju biti u položaju «zatvoreno» kad je isključena struja napajanja.

.

DODATAK 6.

ODREDBE O HOMOLOGACIJI SAVITLJIVIH CRIJEVA

SA SPOJNICAMA

 

Namjena

Namjena je ovog dodatka odrediti odredbe o homologaciji savitljivih vodova za uporabu UNP-a, unutrašnjega promjera do 20 mm.

1.                  1.                  Opće specifikacije

1.1 Crijeva moraju biti konstruirana tako da izdrže najveći radni tlak od 4 500 kPa.

1.2              1.2              Crijeva moraju biti konstruirana tako da izdrže temperature između –25 0C i +80 0C.

1.3              1.3              Unutrašnji promjer mora biti usklađen s tablicom 1. norme ISO 1307:1975.

2. Konstrukcija crijeva

2.1 Crijevo se mora sastojati od cijevi s glatkom unutrašnjom stijenkom i omotačem od odgovarajućega umjetnog materijala, ojačane s jednim ili više međuslojeva.

2.2 Međusloj (međuslijevi) mora (moraju) bit zaštićen (zaštićeni) protiv korozije prevlakom. Prevlaka nije potrebna ako je za međusloj (međuslijeve) upotrijebljen materijal otporan na koroziju (npr. nerđajući čelik).

2.3 Cijev i omotač moraju biti glatki i bez poroznosti, šupljina i stranih tijela. Namjerno predviđene rupice na omotaču ne smatraju se nedostatkom.

2.4              2.4              Omotač mora biti perforiran kako bi se izbjeglo stvaranje mjehurića.

3. Specifikacije i ispitivanja za omotač

3.1 Zatezna čvrstoća i izduljenje

3.1.1 Crijevo, iz kojeg su uzeti uzorci, mora se ispuniti tekućim propanom ili N-pentanom temperature 23 0C ± 2 0C i držati u tom stanju 3 x 24 sata.

3.1.2 lspitivanje preba provesti sukladno normi ISO 37:1977.

3.1.3 Zatezna čvrstoća ne smije biti manja od 7 N/mm2 i prekidno izduljenje mora biti najmanje 150 %.

6. Spojnice

6.1 Spojnice moraju biti izrađene od čelika ili mjedi i njihova površina mora biti otporna na koroziju.

6.2 Spojnice moraju biti tipa izbrazdanog priključka.

6.2.1 Matica za pritezanje mora biti s U.N.F. navojem.

6.2.2 Dosjedni stožac mora biti tipa s uspravnim polukutom od 45 0.

8. Oznake

8.1 Svako crijevo mora nositi u razmacima koji nisu veći od 0,5 m sljedeće jasno čitljive i neizbrisive identifikacijske oznake koje se sastoje od znakova, brojaka ili simbola.

8.1.1 Proizvođačev trgovački naziv ili zaštitni znak.

8.1.2 Godinu proizvodnje.

8.1.3 Oznaku veličine i tipa.

8.1.4 Identifikacijsku oznaku «L.P.G.».

8.2 Svaka spojnica mora nositi trgovački naziv ili zaštitni znak proizvođača koji je izvršio sastavljanje.
DODATAK 7.

 

ODERBE O HOMOLOGACIJI VANJSKOG PRIKLJUČKA ZA PUNJENJE

 

1.                       1.                       Vanjski priključak za punjenje

1.1 Vanjski priključak za punjenje mora izdržati tlak od 5 000 kPa.

1.2 Vanjski priključak za punjenje mora imati ugrađen najmanje jedan plinski nepropustni nepovratni ventil.

1.2.1 Nepropustni nepovratni ventil mora biti nepropustan za plin do tlaka od 50 kPa.

1.2.2 Vanjski priključak za punjenje mora imati poklopac za zaštitu od prljanja.

1.2.3.1.     1.2.3.1.     Uređaj mora zadovoljavati kod ispitivanja postupcima iz točaka 5., 6., 7. i 8. . dodatka 9.

DODATAK 8.

 

ODREDBE O HOMOLOGACIJI SPREMNIKA ZA UNP

1. Simboli i nazivi koji su upotrijebljeni u ovom dodatku

Simboli koji su upotrijebljeni u ovom dodatku imaju ova značenja:

Ph = hidraulični ispitni tlak (projektni tlak) u kPa

Pr = tlak rasprskavanja spremnika koji je izmjeren kod ispitivanja na rasprskavanje u kPa

Prt = izračunani najmanji teorijski tlak rasprskavanja u kPa

Re = najmanja granica elastičnosti u N/mm2 određena normama za materijal

Rm = najmanja zatezna čvrstoća u N/mm2 određena normama za materijal

Rmt = stvarna zatezna čvrstoća u N/mm2

a = izračunana nanjmanja debljina stijenke plašta u mm

b = izračunana najmanja debljina stijenke tanjurastih dna u mm

D = nazivni vanjski promjer spremnika u mm2

R = unutarnji polumjer zakrivljenosti ispupčenog dijela dna

r = unutarnji polumjer spajanja ispupčenog i cilindričnog dijela dna

H = vanjska visina tanjurastoga dijela dna spremnika

h = visina cilindričnog dijela tanjurastog dna

L = duljina dijela plašta spremnika otpornog na naprezanja

A = relativno izduljenje (u postotcima) osnovnog metala

Vo = početni obujam spremnika u trenutku kad je tlak povećan do ispitnog tlaka rasprskavanja

V = konačni obujam spremnika u trenutku rasprskavanja

Z = faktor smanjenja naprezanja.

1.1                            1.1                            Spremnici koji predstavljaju tip spremnika koji je dostavljen na homologaciju (bez uređaja, ali sa zatvorenim otvorima) moraju, sukladno podtočki 3.3 ovoga dodatka, izdržati bez curenja ili trajne deformacije unutarnji hidraulički tlak od:

3 000 kPa za razred A

4 500 kPa za razred B

1.2                            1.2                            Treba postaviti referentnu oznaku na spremnike radi osiguaravanja njihove ispravne ugradbe.

1.3                            1.3                            Spremnik treba biti opremljen tako da je moguće ugraditi nepropustno kućište iznad uređaja spremnika.

1.4                            1.4                            Svaki spremnik treba nositi natpisnu pločicu sukladno točki 4.3 ovoga dodatka.

1.5                            1.5                            U zemljama u kojima nije propisana uporaba ventila za ograničenje tlaka, otvor za ventila za ograničenje tlaka mora biti zatvoren zavarenim navojnim čepom.

2. TEHNČKI ZAHTJEVI

2.1 Materijali

2.1.1                      2.1.1                      Materijali koja se uptrebljavaju za izradu plaštova spremnika otpornih na naprezanja moraju biti čelici prema normi EN 120-83 (međutim, osim čelika mogu se upotrijebiti i drugi materijali pod uvjetom da spremnik ima iste sigurnosne značajke, što mora biti potvđeno od mjerodane ustanove koja je izdala homolgaciju tipa).

2.1.2                      2.1.2                      Svi dijelovi tijela spremnika i svi njegovi zavareni dijelovi moraju biti izrađeni od međusobno kompatibilnih materijala.

2.1.3                      2.1.3                      Dodatni materijali moraju biti kompatibilni s čelikom kako bi zavari imali ista svojstva kao i osnovni materijal.

2.1.4                      2.1.4                      Proizvođač spremnika mora dobiti i izdati certifikate ljevačkih šarža za čelike i druga gradiva koja su isporučena za izradu dijelova koji su izloženi tlaku.

2.1.5                      2.1.5                      Mjerodavnoj inspekciji mora biti omogućeno da napravi neovisne analize. Te se analize moraju napraviti na uzorcima uzetima iz gradiva koja su isporučena proizvođaču spremnika ili iz gotovog spremnika.

2.1.6                      2.1.6                      Proizvođač mora učiniti dostupnim mjerodavnoj inspekciji rezultate metalurških i mehaničkih ispitivanja i analiza zavara te joj, također, mora staviti na uvid opis metoda zavarivanja i postupaka za koje se može smatrati da predstavljaju zavare napravljene tijekom proizvodnje.

2.2 Toplinska obrada

2.2.1 Dijelovi spremnika koji pretrpe deformaciju veću od 5 % moraju se podvrgnuti toplinskoj obradi normalizacije.

2.2.2                      2.2.2                      Dijelovi spremnika sa stijenkom debljine 5 mm ili veće moraju se podvrgnuti sljedećoj toplinskoj obradi:

2.2.2.1 toplovaljana i normalizirana traka: otpuštanju napona ili normalizaciji;

2.2.2.2 druga gradiva: normalizaciji.

2.2.3                      2.2.3                      Proizvođač mora certificirati upotrijebljenu toplinsku obradu.

2.2.4                      2.2.4                      Nije dopuštena lokalna toplinska obrada gotovog spremnika.

2.3 Proračun dijelova koji su izloženi tlaku

2.3.1                      2.3.1                      Debljine stijenka cilindričnog plašta spremnika u bilo kojoj točki dijela plašta spremnika otpornog na naprezanja ne smiju biti manje od proračunanih, prema formuli:

2.3.1.1              2.3.1.1              Spremnici bez uzdužnih zavara:

a = Ph . D / (2 000 . Re / (4/3) + Ph) = Ph . D / (1 500 Re + Ph)

2.3.1.2              2.3.1.2              Spremnici s uzdužnim zavarima:

a = Ph . D / (2 000 . Re / (4/3). z + Ph) = Ph . D / (1 500 Re z + Ph)

gdje je z:

0,85 za slučaj kad proizvođač radiografski ispituje svako presijecanje zavara i 100 mm uzdužnog zavara u njegovoj blizini te 50 mm (25 mm svake strane presjeka) susjednog zavara po opsegu.

To ispitivanje treba provesti na početku i završetku svake smjene u neprekinutoj proizvodnji i na stroju;

ili 1 u slučaju kad se slučajnim odabirom radiografski ispituje svako presijecanje zavara i 100 mm uzdužnog zavara u njegovoj blizini te 50 mm (25 mm svake strane presjeka) susjednog zavara po opsegu.

Ovo ispitivanje treba provesti na 10 % proizvodnje spremnika; spremnici se za ispitivanje uzimaju slučajnim odabirom. Ako ta radigrafska ispitivanja pokažu neprihvatljive greške, koje su definirane u podtočki 3.4.1.4, treba poduzeti sve potrebne korake za analizu odgovarajuće proizvodne serije i za otklanjanje takvih grešaka.

2.3.2                      2.3.2                      Dimezije i proračun dna (vidi slike u dopuni 4. ovoga dodatka)

2.3.2.1              2.3.2.1              Dna spremnika moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

Torusnokuglasta dna

istovremeni uvjeti: 0,003 D £ b £ 0,08 D

r ³ 0,1 d

R £ D

H ³ 0,18 D

r ³ 2 b

h ³ 4 b

Eliptična dna

isovremeni uvjeti: 0,003 D £ b £ 0,08 D

H ³ 0,18 D

h ³ 4 b

 

2.3.2.2              2.3.2.2              Debljina tih tanjurastih dna u bilo kojoj točki ne smije biti manja od proračunane prema formuli:

b = (Ph . D / (1 500 Re ) C

Koeficijent oblika C koji se upotrebljava za cijelo dno dan je u tablici i na dijagramu u dopuni 4. ovoga dodatka.

Međutim, nazivna debljina cilindričnog ruba dna ne smije biti manja od nazivne debljine cilindričnog dijela.

2.3.3 Nazivna debljina cilindričnog i tanjurastog dijela dna ni u kom slučaju ne smije biti manja od:

D/250 + 1 mm

2.3.4 Tijelo spremnika može biti izrađeno od dva ili tri dijela. Dno može mora biti jednodjelno i ispupčeno.

2.4 Konstrukcija i izradba

2.4.1 Opći zahtjevi

2.4.1.1 Vlastita je odgovornost proizvođača jamčiti da ima proizvodnu opremu i postupke kojima se osigurava da proizvedeni spremnici zadovoljavaju zahtjeve ovoga dodatka.

2.4.1.2              2.4.1.2              Proizvođač mora osigurati kroz odgovarajući nadzor da su limovi osnovnog materijala i prešani dijelovi koji su upotrijebljeni za proizvodnju spremnika bez nepravilnosti koje bi mogle nepovoljno djelovati na sigurnost uporabe spremnika.

2.4.2                      2.4.2                      Dijelovi koji su izloženi tlaku

2.4.2.1 Proizvođač mora opisati metode zavarivanja i postupke koje primjenjuje te prikazati provjere koje se vrše tijekom proizvodnje.

2.4.2.2              2.4.2.2              Tehnički zahtjevi za zavarivanje

Stični zavari moraju biti izvedeni automatskim postupkom zavarivanja.

Stični zavari na dijelu plašta otpornog na naprezanja ne smiju biti u području u kojem se mijenja profil.

Kutni zavari ne smiju ulaziti u stične zavare i od njih moraju biti udaljeni najmanje 10 mm.

Zavari koji spajaju dijelove plašta spremnika moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve (vidi slike koje su dane kao primjeri u dopuni 1. ovoga dodatka)

uzdužni zavar: taj se zavar izvodi u obliku stičnog zavara po cijelom presjeku metala stijenke;

obodni zavar kojim se ne učvršćuje prsten na gornje dno: taj zavar može biti izveden kao stični zavar po cijelom presjeku metala stijenke. Prijeklopni se zavar smatra posebnim tipom stičnoga zavara.

kružni zavar kojim se učvršćuje prsten na gornje dno: taj zavar može biti stični ili kutni zavar. Kad je stični, mora pokriti cijeli presjek metala stijenke. Prijeklopni se zavar smatra posebnim tipom stičnoga zavara.

Napomena: Ovi se zahtjevi ne primjenjuju kad gornje dno ima upust na spremniku i kad se upust spaja na dno sa zavarom koji nema utjecaja na nepropustnost spremnika (vidi sliku 2. u dopuni 1. ovoga dodatka).

U tom slučaju stičnih zavara, smaknutost spojnih rubova ne smije biti veća od jedne petine debljine stijenka (1/5 a).

2.4.2.3              2.4.2.3              Ispitivanje zavara

Proizvođač mora osigurati da zavari imaju neprekinuto prodiranje bez ikakvog odstupanja šava zavara i da nemaju grešaka koje bi mogle dovesti u pitanje sigurnost uporabe spremnika.

Kod dvodijelnih spremnika treba radiografski ispitati više od 100 mm stičnog obodnoga zavara, izuzimajući zavare prikazane na slici 2a u dopuni 1. ovoga dodatka, na jednom spremniku uzetom na početku i završetku svake radne smjene u neprekinutoj prozvodnji. U slučaju prekida proizvodnje u trajanju više od 12 sati, treba radiografski ispitati prvi zavareni spremnik.

2.4.2.4              2.4.2.4              Ovalnost cilindričnog plašta spremnika mora biti ograničena tako da razlika između najvećeg i najmanjeg vanjskog promjera u istom poprečnom presjeku nije veća od 1 % od srednje vrijednosti tih promjera.

2.4.2.5              2.4.2.5              Pribor

2.4.3.1                2.4.3.1                Ručke i zaštitni prstenovi moraju biti izrađeni i zavareni na tijelo spremnika tako da ne prave opasnu koncentraciju napona ili džepove u kojima se može zadržavati voda.

2.4.3.2                2.4.3.2                Stopa spremnika mora biti dostatno čvrsta i biti izrađena od metala koji je kompatibilan s tipom čelika od kojeg je izrađen spremnik; oblik stope mora pružati dostatnu stabilnost spremniku.

2.4.3.3                2.4.3.3                Natpisne pločice, ako su postavljene, moraju biti pričvršćene na dio plašta otporan na naprezanja i ne smiju biti odvojive; moraju biti poduzete sve potrebne mjere za zaštitu od korozije.

2.4.3.4                2.4.3.4                Međutim, mogu se upotrijebiti svi drugi materijali za izradu stopa, ručka ili zaštitnih prstenova pod uvjetom da imaju dostatnu čvrstoću i da je isključena svaka opasnost od korozije dna spremnika.

3. ISPITIVANJA

3.1                            3.1                            Mehanička ispitivanja

3.1.1                      3.1.1                      Opći zahtjevi

3.1.1.1                3.1.1.1                Osim zahtjeva koji su sadržani u ovom dodatku, mehanička ispitivanja treba provesti prema normama:

(a)          (a)          EN 2-80 ili 11-80 za ispitivanje na zatezanje, ovisno o tome je li debljina epruvete veća od 3 mm ili jednaka, ili je manja od 3 mm;

(b)          (b)          EN 6-55 ili 12-55 za ispitivanje na savijanje, ovisno o tome je li debljina epruvete veća od 3 mm ili jednaka, ili je manja od 3 mm;

3.1.1.2                3.1.1.2                Sva se mehanička ispitivanja za provjeru svojstava osnovnog metala i zavara dijelova plašta spremnika otpornog na naprezanja provode na epruvetama koje su uzete iz gotovih spremnika.

3.1.2                      3.1.2                      Tipovi ispitivanja i ocjena rezultata ispitivanja

3.1.2.1                3.1.2.1                Svaki uzorak spremnika podvrgava se ovim ispitivanjima:

3.1.2.1.1          3.1.2.1.1          Spremnici s uzdužnim i obodnim zavarima (trodjelni spremnici)

na epruvetama koje su uzete iz mjesta koja su prikazana na slici 1. dopune 2. ovoga dodatka:

(a)    (a)    jedno ispitivanje na zatezanje; epruvetu treba uzeti u uzdužnom smjeru (ako to nije moguće, treba je uzeti u obodnom smjeru )

(b)   (b)   jedno ispitivanje na zatezanje onovnog metala dna

(c)    (c)    jedno ispitivanje na zatezanje okomito na uzdužni zavar

(d)   (d)   jedno ispitivanje na zatezanje okomito na obodni zavar

(e)    (e)    jedno ispitivanje na savijanje na uzdužnom zavaru unutrašnje površine opterećene na vlak

(f)     (f)     jedno ispitivanje na savijanje uzdužnog zavara na vanjskoj površini u zoni vlaka

(g)    (g)    jedno ispitivanje na savijanje obodnog zavara na unutarnjoj površini u zoni vlaka

(h)    (h)    jedno ispitivanje na savijanje obodnog zavara na vanjskoj površini u zoni vlaka, i

- jedno makroskopsko ispitivanje zavarene sekcije:

(m1, m2) najmanje dva makroskopska ispitivanja sekcija osnovne ploče ventila kod bočno ugrađenih ventila navedenih u podtočki 3.4.2.

3.1.2.1.2          3.1.2.1.2          Spremnici samo s obodnim zavarima (dvodijelni spremnici)

na epruvetama koje su uzete iz mjesta koja su prikazana na slikama 2a. i 2b. dopune 2. ovoga dodatka:

ispitivanja koja su navedena u podtočki 3.1.2.1.1 osim stavka (c), (e) i (f) koje se ne primjenjuju. Epruveta za ispitivanje na zatezanje osnovnog metala mora se uzeti iz područja koje je navedeno u podtočki 3.1.2.1.1 pod (a) ili (b).

3.1.2.1.3 Epruvete koje nisu dovoljno ravne moraju se izravnati deformacijom na hladno.

3.1.2.1.4 Na svim epruvetama koje sadrže zavar, višak materijala na zavaru treba odstraniti mehaničkom obradbom.

3.1.2.2                3.1.2.2                Ispitivanje na zatezanje

3.1.2.3                3.1.2.3                Ispitivanje osnovnog metala na zatezanje

3.1.2.2.1        3.1.2.2.1        Postupak ispitivanja na zatezanje dan je u odgovarajućoj EN normi sukladno podtočki 3.1.1.1.

Obe strane epruvete koje predstavljaju unutrašnju stranu i vanjsku stranu stijenke spremnika ne moraju biti obrađene.

3.1.2.2.1.2 Vrijednosti koje su određene za granicu elastičnosti, zateznu čvrstoću i izduljenje nakon pucanja osnovnog metala moraju biti sukladne s normom EN 120-83 (tablica ll.).

3.1.2.2.2        3.1.2.2.2        Ispitivanje zavara na zatezanje

3.1.2.2.2.1 To se ispitivanje na zatezanje, okomito na zavar, mora provesti na epruveti čiji je poprečni presjek smanjen po širini na 25 mm i čija je duljina određena razmakom do 15 mm od rubova zavara, kako je prikazano na slici 2. dopune 3. ovoga dodatka.

Obe strane epruvete koje predstavljaju unutrašnju stranu i vanjsku stranu stijenke spremnika ne moraju biti obrađene.

3.1.2.2.2.2 Dobivene vrijednosti zatezne čvrstoće moraju najmanje biti jednake jamčenim vrijednostima za osnovni metal, bez obzira na mjesto kidanja poprečnog presjeka središnjega dijela epruvete.

3.1.2.3                3.1.2.3                Ispitivanje na savijanje

3.1.2.3.1 Postupak ispitivanja na savijanje dan je u odgovarajućoj EN normi sukladno podtočki 3.1.1.1. Međutim, ispitivanje na savijanje treba provesti poprečno na zavar, na epruveti širine 25 mm. Kod ispitivanja osovinu treba postaviti u središte zavara.

3.1.2.3.2 Pukotine na epruveti kad se savija oko osovine nisu dopuštene u području u kojem razmak između unutrašnjih rubova savijene epruvete nije veći od promjera osovine (vidi sliku 1. dopune 3. ovoga dodatka).

3.1.2.3.3 Odnos (n) između promjera osovine i debljine epruvete ne smije prijeći vrijednosti dane u ovoj tablici:

Stvarna vrijednost zatezne čvrstoće (N/mm2)

Vrijednost (n)

do uključivo 440

iznad 440 do uključivo 520

iznad 52ž0

2

3

4

 

3.2 Ispitivanje na rasprskavanje hidrauličnim tlakom

3.2.1                      3.2.1                      Uvjeti ispitivanja

Spremnici koji se podvrgavaju ovom ispitivanju moraju nositi natpise za koje je predviđeno da se postave na sekciju spremnika koja se izlaže tlaku.

3.2.1.1                3.2.1.1                Ispitivanje na rasprskavanje hidrauličnim tlakom mora se provesti s opremom kojom se tlak može povećavati do razine na kojoj se spremnik rasprsne i zapisati promjene tlaka ovisno o vremenu.

3.2.2                      3.2.2                      Tumačenje rezultata

3.2.2.1                3.2.2.1                Prihvaćeni kriteriji za tumačenje ispitivanja na rasprskavanje su ovi:

3.2.2.1.1          3.2.2.1.1          Volumetrijsko širenje spremnika; predstavlja:

obujam upotrijebljene vode u vremenskom razdoblju između trenutka kad se počeo povećavati tlak i trenutka rasprskavanja za spremnike čiji je obujam veći od 6,5 litara, ili jednak;

razliku obujma spremnika između početka i završetka ispitivanja za spremnike čiji je obujam manji od 6,5 litara.

3.2.2.1.2          3.2.2.1.2          Pregled rascjepa (pukotine) i oblika njezinih rubova:

tlak rasprskavanja;

obujam vode upotrijebljene u vremenskom razdoblju između trenutka kad se počeo povećavati tlak i trenutka rasprskavanja, što pokazuje volumetrijsko širenje spremnika;

pregled rascjepa (pukotine) i oblika njezinih rubova.

3.2.3 Kriteriji prihvaćanja

3.2.3.1 Izmjereni tlak (Pr) rasprskavanja ni pod kakvim okolnostima ne smije biti manji od 9/4 od ispitnog tlaka (Ph).

3.2.3.2 Specifična promjena obujma spremnika u trenutku rasprskavanja ne smije biti manja od:

20% ako je duljina spremnika veća od promjera;

17% ako je duljina spremnika jednaka promjeru, ili manja.

3.2.3.3                3.2.3.3                Ispitivanje na rasprskavanje ne smije uzrokovati fragmentaciju spremnika.

3.2.3.3.1 Glavni dio loma ne smije imati izgled krtog loma (svijetli izgled), tj. rubovi loma ne smiju biti radijalni već moraju biti pod kutom u odnosu na dijametralnu ravninu i pokazivati smanjenje površine po cijeloj njegovoj debljini.

3.2.3.3.2 Lom ne smije imati greške koje se mogu pripisati metalu.

3.3 Hidraulično ispitivanje

3.3.1 Tlak vode u spremniku treba postupno povećavati dok se ne postigne ispitni tlak.

3.3.2 Spremnik treba držati na ispitnom tlaku dovoljno dugo da se može utvrditi da tlak ne pada i da se za spremnik može smatrati da je nepropustan.

3.3.3 Nakon ispitivanja spremnik ne smije pokazivati tragove trajne deformacije.

3.3.4 Svaki ispitani spremnik koji ne zadovolji ovo ispitivanje mora se odbaciti.

3.4 Nerazorno ispitivanje

3.4.1 Radiografsko ispitivanje

3.4.1.1 Zavare treba radiografski snimiti sukladno normi ISO R 1106:1969, primjenom razreda B.

3.4.1.2 Kad se upotrebljava žičani tip indikatora kakvoće radiograma, najmanji promjer vidljive žice ne smije biti veći od 0,1 mm.

Kad se upotrebljava stepeničasti indikator s provrtima promjer najmanje vidljivog provrta ne smije biti veći od 0,25 mm.

3.4.1.3 Ocjena radiograma zavara mora se provesti prema izvornim filmovima sukladno metodi preporučenoj u točki 6. norme ISO 2504:1973.

3.4.1.4 Sljedeće greške nisu prihvatljive:

prskotine, nedovoljan ispun ili nedovoljno prodiranje.

Niže navedeni uključci smatarjuju se prihvatljivim:

svaki izduljeni uključak ili skupina zaobljenih uključaka u nizu čija je duljina (na duljini zavara većoj od 12a) veća od 6 mm

svaki plinski uključak koji je veći od a/3 mm i koji je više od 25 mm udaljen od drugog uključka

svaki drugi plinski uključak koji je veći od a/4 mm

plinski uključci na svakom zavaru duljine 100 mm čija ukupna površina na svim slikama nije veća od 2a mm2.

3.4.2 Makroskopsko ispitivanje

Makroskopsko ispitivanje cijeloga poprečnog presjeka zavara mora pokazivati potpuno ispun na površini koja je nagrižena nekim sredstvom za makroskopsku pripremu i ne smije pokazivati bilo kakvu grešku, značajan uključak ili druge greške.

U dvojbenom slučaju treba mikroskopski ispitati sumnjivo područje.

3.5 Ispitivanje vanjske površine zavara

3.5.1 To se ispitivanje provodi kad je zavar završen.

Ispitivana površina zavara treba biti dobro osvijetljena i mora biti bez masnoće, prljavštine, ostataka šljake ili bilo koje vrste zaštitne prevlake.

3.5.2                      3.5.2                      Spajanje dodatnog metala s osnovnim metalom mora biti glatko bez nagrizanja. Ne smije biti pukotina, stepenica ili poroznih popravaka na zavarenoj površini i na površini stijenke koja je okružuje. Zavarena površna mora biti pravilna i glatka. U slučaju stičnog zavara, nadvišenje ne smije biti veće od jedne četvrtine širine zavara.

DODATAK 8. - Dopuna 1.

 

 

Slika 1. Uzdužni zavar

 

Slika 2. Obodni zavar

  

 

Slika 3.
DODATAK 8. - Dopuna 2.

(a)                    (a)                    ispitivanje na zatezanje osnovnog metala

(b)                    (b)                    ispitivanje na zatezanje osnovnog metala dna

(c)                    (c)                    ispitivanje na zatezanje uzdužnog zavara

(d)                    (d)                    ispitivanje na zatezanje obodnog zavara

(e)                    (e)                    ispitivanje na savijanje uzdužnog zavara, na unutrašnjoj površini u zoni vlaka

(f)                      (f)                      ispitivanje na savijanje uzdužnog zavara, na vanjskoj površini u zoni vlaka

(g)                    (g)                    ispitivanje na savijanje obodnog zavara, na unutrašnjoj površini u zoni vlaka

(h)                    (h)                    ispitivanje na savijanje obodnog zavara, na vanjskoj površini u zoni vlaka

(m1, m2) mjesta za uzimanje epruveta za makroskopska ispitivanja zavara na prirubnici ventila (kod bočno ugrađenog ventila).

  

 

Slika 1. Spremnici s uzdužnim i obodnim zavarima; mjesta za uzimanje epruveta

 

(a) ili (b) ispitivanje na zatezanje osnovnog metala

(d) ispitivanje na zatezanje obodnog zavara

(g) ispitivanje na savijanje obodnog zavara, na unutrašnjoj površini u zoni vlaka (korjen zavara)

(h) ispitivanje na savijanje obodnog zavara, na vanjskoj površini u zoni vlaka (vrh zavara)

(m1, m2) mjesta za uzimanje epruveta za makroskopska ispitivanja zavara na prirubnici ventila (kod bočno ugrađenog ventila)

Slika 2a. Spremnici samo s obodnim zavarima i bočno ugrađenim ventilom; mjesta za uzimanje epruveta

   

(m1, m2) mjesta za uzimanje epruveta za makroskopska ispitivanja na prirubnici ventila (vidi sliku 2a. za mjesta uzimanja ostalih epruveta).

Slika 2b.: Spremnici samo s obodnim zavarima i prirubnicom ventila ugrađenom na dnu

 

DODATAK 8. - Dopuna 3.

 

Slika 1. Prikaz ispitivanja na savijanje

 

Slika 2. Epruveta za ispitivanje na zatezanje okomito na zavar

DODATAK 8. - Dopuna 4.

Eliptična dna Torusnokuglasta dna

  

KOEFICIJENTI OBLIKA C ZA TANJURASTA DNA

 

 


[1][1] 1za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21, za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 (prazno), 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 – 36 (prazno), 37 za Tursku, 38 – 39 (prazno) i 40 za Bivšu Republiku Makedoniju. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one potvrđuju Sporazum o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda ovavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu.

1 Naziv mjerodavne ustanove

 

[2][2] Prekrižiti što se ne primjenjuje

 

 

 

 

zatvori
Naredba o homologaciji posebne opreme motornih vozila koja upotrebljavaju ukapljeni naftni plin kao pogonsko gorivo
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !