Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Naredba o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za osobne automobile – (“Narodne novine”, br. XX/00.)
označi tražene riječi printaj stranicu
DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

1302

Temeljem članka 13.L68561 stavak 2., članka 17.L68562 stavak 2. i članka 23.L68563 stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA ZA OSOBNE AUTOMOBILE

I. PODRUČJE PRIMJENE

1. Proizvodnja obnovljenih guma za osobne automobile mora biti homologirana sukladno ovoj naredbi.

2. Odredbe ove naredbe odnose se na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na osobne automobile i njihove prikolice osim:

- obnovljenih guma brzinske kategorije manje od 120 km/h ili veće od 240 km/h

- guma izvorno proizvedenih bez oznake brzinske kategorije i indeksa nosivosti

- guma izvorno proizvedenih bez homologacije tipa i bez oznake »E« ili »e«

- guma namijenjenih za ugradbu na vozila proizvedena prije 1939. godine

- guma isključivo namijenjenih za natjecateljska vozila ili za terenska vozila i koje su označene sukladno tomu

- nadomjesnih guma za privremenu uporabu T-tipa.

II. ZAHTJEVI

3. Proizvodnja obnovljenih guma i obnovljene gume u smislu ove naredbe moraju zadovoljavati zahtjeve iz točaka 6. i 7. Pravilnika broj 108 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu u izvornome obliku koji je stupio na snagu 23. lipnja 1998.1, koji je dodatak Ženevskome sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 108.00).

4. Pravilnik ECE R 108.00 u izvorniku dostupan je u normoteci Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Pročišćeni tekst dijelova toga pravilnika dan je u prijevodu na hrvatski jezik u prilogu 1. ove naredbe.

III. ISPITIVANJE OBNOVLJENIH GUMA

5. Ispitivanje obnovljenih guma u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 108.00.

IV. HOMOLOGACIJA PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA

6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju proizvodnje obnovljenih guma u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 108.00.

V. PROVJERA SUKLADNOSTI

7. Provjera sukladnosti obnovljenih guma sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozilaL68565 (»Narodne novine« broj 82/96, 107/96, 79/97, 132/97, 58/98, 59/99 i 64/99).

VI. PRIMJENA

8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se:

- od 1. travnja 2001. godine za obnovljene gume iz uvoza i

- od 1. listopada 2002. godine za postojeću proizvodnju obnovljenih guma u Republici Hrvatskoj.

Klasa: 011-02/00-02/9

Urbroj: 558-04/7-00-1

Zagreb, 24. svibnja 2000.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v.r.

_________
1 ECE dokumenti u kojima je objavljen tekst Pravilnika: E/ECE/324-
   E/ECE/TRANS/505Rev.2/ Ad.107 ( Izvornik Pravilnika., stupio na snagu 23. lipnja 1998.).
2 Prijašnji naslov Sporazuma glasi: Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju     i    uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila, donesen u Ženevi 20. ožujka 1958.

PRILOG 1.

Pročišćeni tekst dijelova ECE pravilnika broj 108
»JEDNAKE ODREDBE O HOMOLOGACIJI OBNOVLJENIH GUMA ZA OSOBNE AUTOMOBILE1«
u izvornom obliku koji je stupio na snagu
23. lipnja 1998. godine
u prijevodu na hrvatski jezik:

Pravilnik ECE R 108.00

Prijevod sadrži ove dijelove pravilnika:

Točka 1. Područje primjene

Točka 2. Definicije

Točka 3. Označivanje

Točka 4. Zahtjev za homologaciju

Točka 5. Homologacija

Točka 6. Zahtjevi

Točka 7. Specifikacije

Točka 8. Preinake koje se odnose na homologaciju

Točka 9. Sukladnost proizvodnje

Točka 10. Kazne za neusklađenost proizvodnje

Točka 11. Potpuna obustava proizvodnje

Dodaci:

Dodatak 1. Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje kod proizvođača obnovljenih guma prema Pravilniku br. 108

Dodatak 2. Primjer izgleda homologacijske oznake

Dodatak 3. Raspored oznaka na obnovljenim gumama

Dodatak 4. Popis znakova za indekse nosivosti i odgovarajućih masa

Dodatak 5. Oznake veličine i mjere guma

Dodatak 6. Postupak mjerenja guma

Dodatak 7. Postupak ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

Dodatak 8. Slika s objašnjenjima

_________
1) Naslov izvornika na engleskome jeziku:
UNIFORM PROVISION CONCERNING THE APPROVAL OF PNEUMATIC TYRES FOR MOTOR VEHICLES AND THEIR TRAILERS

 

1. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj pravilnik odnosi se na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na osobna vozila i njihove prikolice za uporabu u cestovnome prometu osim:

1.1 obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice

1.2 obnovljenih guma brzinske kategorije manje od 120 km/h ili veće od 240 km/h

1.3 guma za bicikle i motocikle

1.4 guma izvorno proizvedenih bez oznake brzinske kategorije i indeksa nosivosti

1.5 guma izvorno proizvedenih bez homologacije tipa i bez oznake »E« ili »e«

1.6 guma namijenjenih za ugradbu na vozila proizvedena prije 1939. godine

1.7 guma isključivo namijenjenih za natjecateljska vozila ili za terenska vozila i koje su označene sukladno tomu

1.8 nadomjesnih guma za privremenu uporabu T-tipa.

2. DEFINICIJE - Također vidi sliku u dodatku 8.

U smislu ovoga pravilnika:

2.1 »Asortiman obnovljenih guma« označuje asortiman obnovljenih guma sukladno točki 4.1.4

2.2 »Struktura gume« (građa gume) podrazumijeva tehničke značajke karkase (kostura) gume. Razlikuju se posebno ove strukture:

2.2.1 »dijagonalna« (ili »bias-ply«) je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i koje su poredane tako da čine izmjenične kutove manje od 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja

2.2.2 »struktura prekriženih pojasa« (»bias-belted«) je struktura gume dijagonalne strukture kod koje je karkasa ograničena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje čine izmjenične kutove manje od onih što ih čine kordne niti karkase.

2.2.3 »radijalna« je struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stope gume i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja i kojoj je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim pojasom.

2.3 »Vrsta uporabe«

2.3.1 Uobičajena guma je guma koja je namijenjena samo za uobičajenu uporabu na cesti.

2.3.2 Guma za snijeg je guma čiji je gazni sloj, ili gazni sloj i struktura, konstruiran za blato i suhi ili mokri snijeg sa svojstvima boljim od uobičajene gume za uporabu na cesti. Šara gazne površine kod guma za snijeg općenito se sastoji od udubina (izbočina) i/ili kompaktnih blok-elemenata više razmaknutih nego kod uobičajene gume za uporabu na cesti.

2.3.3 Nadomjesna guma za privremenu uporabu je guma koja se razlikuje od guma koje su predviđene za ugradbu na bilo koje vozilo za uobičajene uvjete vožnje i koja je namijenjena samo za privremenu uporabu za ograničene uvjete vožnje.

2.3.4 Nadomjesna guma za privremenu uporabu T-tipa tip je nadomjesne gume za privremenu uporabu koja je konstruirana za uporabu s tlakom na koji je napuhana, većim od predviđenog za uobičajene i pojačane gume.

2.4 »Stopa« je dio gume čiji oblik i konstrukcija omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava.

2.5 »Korda« su niti od kojih su sastavljeni slojevi platna u gumi.

2.6 »Sloj« je platno od usporednih gumiranih niti korde.

2.7 »Pojas« za gumu radijalne strukture ili gumu sa strukturom prekriženih pojasa znači jedan ili više slojeva gradiva ispod gaznog sloja koji su vidno usmjereni u smjeru njegove središnje crte tako da osiguravaju učvršćenje karkase po opsegu.

2.8 »Međupojas« (odvajač) za gumu dijagonalne strukture znači međusloj postavljen između karkase i gaznog sloja.

2.9 »Pojačanje stope« je gradivo koje u području stope štiti karkasu od trošenja zbog trenja ili abrazije koje prouzročuje naplatak.

2.10 »Karkasa« (kostur) je dio gume ispod gaznog sloja i boka gume koji kad je guma napuhana nosi opterećenje.

2.11 »Gazni sloj« je dio gume koja je u izravnome dodiru s tlom.

2.12 »Bok« je dio gume koji se nalazi između gazne površine i stope.

2.13 »Donja bočna stijenka« je područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje pokriva rub naplatka.

2.14 »Udubina (žlijeb) gaznog sloja« je prostor između dva susjedna rebra i/ili bloka u šari gazne površine

2.15 »Glavne udubine (žlijebovi)« su širok udubine (žlijebovi) koji se nalaze u središnjemu području gaznog sloja i na koje otpada približno tri četvrtine širine gaznog sloja.

2.16 »Širina gume« je linearna udaljenost između vanjskih površina stranica napuhane gume, ne računajući reljef koji čine natpisi, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra.

2.17 »Ukupna širina gume« je linearna udaljenost između vanjskih površina stranica napuhane gume, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra.

2.18 »Visina presjeka gume« je razmak jednak polovici razlike vanjskoga promjera gume i nazivnoga promjera naplatka.

2.19 »Nazivni odnos oblika (Ra)« je stostruka vrijednost broja dobivena dijeljenjem broja koji izražava visinu presjeka gume u mm s brojem koji izražava nazivnu širinu gume.

2.20 »Vanjski promjer gume« je najveći promjer nove napuhane gume.

2.21 »Oznaka veličine gume« je oznaka koja prikazuje:

2.21.1 nazivnu širinu gume; ta širina mora se izražavati u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine prikazana u prvome stupcu tablica iz dodatka 5. ovoga pravilnika

2.21.2 nazivni odnos oblika, osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvome stupcu tablica iz dodatka 5. ovoga pravilnika

2.21.3 odgovarajući broj »d« koji označuje nazivni promjer naplatka i koji odgovara njegovu promjeru izraženu u palcima (brojevi ispod 100) ili u milimetrima (brojevi iznad 100). Oboje može biti prikazano zajedno.

2.21.3.1 Vrijednosti oznake »d« izražene u milimetrima su dane niže:

Nazivni promjer naplatka u      »d« znak izražen
palcima (»d« znak)              milimetrima
        8                               203
        9                               229
        10                              254
        11                              279
        12                              305
        13                              330
        14                              356
        15                              381
        16                              406
        17                              432
        18                              457
        19                              482
        20                              508
        21                              533

2.22 »Nazivni promjer naplatka (d)« je promjer naplatka na koji se postavlja guma.

2.23 »Naplatak« je nosač gume sa zračnicom, ili gume bez zračnice, na koji naliježu stope gume.

2.24 »Mjerni naplatak« je naplatak koji se navodi kao »širina mjernoga naplatka« ili kao »širina teoretskoga naplatka« za određenu oznaku veličine gume u bilo kojemu izdanju jedne ili više međunarodnih norma za gume.

2.25 »Ispitni naplatak« je naplatak koji se navodi kao odobren ili dopušten u jednoj ili više međunarodnih norma za gume za određenu oznaku veličine i tipa.

2.26 »Međunarodne norme za gume« znači bilo koji od ovih dokumenata:

a) The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) 1: »Standards manual«

b) The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) 1 »Engineering Design Information - obsolete data«

c) The Tire and Rim Assotiation Inc. (TRA)2 »Year Book«

d) The Japan Automobile Tire Manufactures Association (JATMA) 3: »Year Book«

e) The Tire and Rim Assotiation of Australia (TRAA)4: »Standards manual«

f) The Assiciacao Brasileira de Pneus e Aros (ABPA)5: »Manual de Normal Technicas«

g) The Scandinavian Tyre and Rim Organisation (STRO) 6 »Data Book«

2.27 »Kidanje« je odvajanje komada gume iz gaznog sloja.

2.28 »Odvajanje korde« je razdvajanje korde od sloja koji je okružuje.

2.29 »Odvajanje platna« je razdvajanje susjednih slojeva platna.

2.30 »Odvajanje gaznog sloja« je odvajanje gaznog sloja od karkase.

2.31 »Pokazatelji istrošenosti« su ispupčenja u žljebovima gaznog sloja konstruirani da daju vidljivu sliku stupnja trošenja gaznog sloja.

2.32 »Opis namjene« znači posebnu kombinaciju indeksa nosivosti i oznake brzinske kategorije gume.

2.33 »Indeks nosivosti« je broj koji je pridružen najvećemu opterećenju koje guma može nositi. Popis tih indeksa i odgovarajućih najvećih opterećenja dan je u dodatku 4. ovoga pravilnika.

2.34 »Oznaka brzinske kategorije« označuje

2.34.1 slovnu oznaku koja prikazuje brzinu pri kojoj guma može podnijeti masu koja je određena odgovarajućim indeksom nosivosti.

2.34.2 Oznake brzinske kategorije i odgovarajuće brzine dane su u ovoj tablici:

Oznaka brzinske kategorije      Odgovarajuća brzina (km/h)
        L                               120
        M                               130
        N                               140
        P                               150
        Q                               160
        R                               170
        S                               180
        T                               190
        U                               200
        H                               210
        V                               240

2.35 »Najveće opterećenje« je najveća masa koju guma može nositi.

2.35.1 Za brzine koje nisu veće od 210 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koja odgovara indeksu nosivosti na gumi

2.35.2 Za brzine veće od 210 km/h, ali koje ne prekoračuju 240 km/h, (gume s oznakom brzinske kategorije »V«) najveće opterećenje ne smije prekoračiti postotak vrijednosti koja odgovara indeksu nosivosti na gumi (koji je dan u donjoj tablici), uzimajući u obzir brzinu koju može postići vozilo za koje je predviđena ugradba gume:

Najveća brzina (km/h)   Opterećenje (%)
        215                     98,5
        220                     97,0
        225                     95,5
        230                     94,0
        235                     92,5
        240                     91,0

Linearne interpolacije najvećeg opterećenja dopuštene su za međuvrijednosti najvećih brzina.

2.36 »Proizvođač obnovljenih guma« je mjesto (proizvodna jedinica) ili više mjesta (proizvodnih jedinica) na kojima se proizvode obnovljene gume.

2.37 »Obnavljanje« je opći pojam koji označuje popravak upotrijebljene gume zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom. Taj pojam također može označivati popravak najvećega dijela vanjske površine boka. Ono obuhvaća ove postupke:

2.37.1 »Obnavljanje gaznog sloja« (»Top capping«) - znači zamjenu gaznog sloja

2.37.2 »Obnavljanje gaznog sloja i boka« (»Re-capping«) - znači zamjenu gaznog sloja s istododnim nanošenjem novoga gradiva djelomično po boku.

2.37.3 »Potpuno obnavljanje« (»Bead to bead«) je zamjena gaznog sloja i popravak boka, uključujući tu cijeli donji dio bočne stijenke gume ili njegov dio.

2.38 »Plašt« je istrošena guma koja obuhvaća karkasu i ono što je ostalo od gaznog sloja i boka

2.39 »Brušenje« je postupak koji se sastoji od uklanjanja istrošenoga gradiva s plašta u cilju pripreme površine za prihvaćanje novoga gradiva.

2.40 »Popravak« je dovođenje u odgovarajuće prihvatljivo stanje oštećenoga plašta.

2.41 »Gradivo za gazni sloj« znači gradivo u obliku pogodnom za zamjenu istrošenoga gaznog sloja. To može biti npr.:

2.41.1 »Dvogrba traka«- znači proizvod određene duljine koji je ekstrudiran kako bi se dobio željeni profil poprečnoga presjeka te koji se zatim postavlja na hladno na pripremljeni plašt. Novi proizvod mora se vulkanizirati.

2.41.2 »Traka za namatanje« - je proizvod u obliku trake za gazni sloj koji se izravno ekstrudira i namotava na priređeni plašt radi dobivanja željenog oblika presjeka. Novo gradivo mora se vulkanizirati

2.41.3 »Izravna ekstruzija« - označuje gradivo za gazni sloj koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil presjeka. lzravno ekstrudirano na pripremljeni plašt novo gradivo mora se vulkanizirati.

2.41.4 »Prethodna vulkanizacija« - je prethodno profilirani i vulkanizirani gazni sloj koji se izravno postavlja na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se spojiti s plaštem.

2.42 »Prevlaka za bok« je gradivo koje se upotrebljava za pokrivanje bokova plašta, omogućujući tako da nosi potrebne natpise.

2.43 »Kontaktna gumena masa« je gradivo koje se upotrebljava kao ljepljivi sloj između novoga gaznog sloja i plašta te za manje popravke.

2.44 »Cement« je otopina ljepila koje je namijenjeno za postavljanje na svoje mjesto novih gradiva prije vulkanizacije.

2.45 »Vulkanizacija« je pojam koji se upotrebljava za opis promjena fizičkih svojstava novoga gradiva. Općenito se postiže izlaganjem gradiva zagrijavanju i tlaku u propisanome trajanju u nadziranim uvjetima.

2.46 »Radijalni ekscentricitet« označuje promjenu polumjera gume izmjerenu po kružnom obodu vanjske površine gaznog sloja.

2.47 »Neravnoteža« je mjera promjene raspodjele mase oko središnje osi gume. Izmjerena neuravnoteženost može biti statička i dinamička.

 __________

Norme koje se odnose na gume mogu se dobiti na ovim adresama:

1 ETRTO, 32, Av. Brugman – Bte 2, B-1060 Bruxelelles, Belgique2 TRA, 175 Montrose West Avenue, Suite 150, Copley, Ohio, 44321 Etats – Unis d˘Amerique
3 JATMA, 9th Floor, Toranomon Building No 1 –12, 1 – Chome Toranomon Minato-ku, Tkyi 105, Japon 795 Glenferrie Road, Victoria, 3122 Australie.
4 TRAA, Suite 1, Hawthorn House, 795 Glenferrie Road, Hawthorn Victoria, 3122 Australie.
5 ABPA, Avenida Paulista 244-120 Andar, CEP, 01310 Sao Paolo, SP Bresil.
6 STRO, Älggatan 48 A, Nb, S-216 15 Malmö, Suede.

3. OZNAČIVANJE

3.1 Primjer rasporeda oznaka obnovljenih guma dan je dodatku 3. ovoga pravilnika.

3.2 Obnovljene gume moraju nositi na obje strane kod simetričnih guma i barem na vanjskoj strani kod nesimetričnih guma:

3.2.1 naziv proizvođača ili njegov zaštitni znak

3.1.2 oznaku veličine gume prema točki 2.21

3.1.3 ovu oznaku strukture:

3.1.3.1 za gume s dijagonalnom strukturom (bias-ply): bez oznake ili slovo »D« stavljeno ispred oznake promjera naplatka

3.1.3.2 za gume sa radijalnom strukturom: slovo »R« ispred oznake promjera naplatka i eventualno riječ »RADIAL«

3.1.3.3 za gume sa strukturom prekriženih pojasa: slovo »B« ispred oznake promjera naplatka i, dodatno, riječi »BIAS-BELTED«

3.2.4 opis namjene koji podrazumijeva:

3.2.4.1 oznaku nazivne nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti kako je određen u točki 2.33

3.2.4.2 oznaku nazivne brzine koju može podnijeti guma u obliku znaka danog u tablici u točki 2.34

3.2.5 natpis »TUBELESS« kad se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice

3.2.6 natpis M+S ili M.S ili M&S kod guma za snijeg

3.2.7 datum obnavljanja kako slijedi:

3.2.7.1 do 31. prosinca 1999. godine: ili kao što je određeno u točki 3.2.7.2 ili u obliku broja s tri znamenke, gdje prve dvije znamenke pokazuju broj tjedna, a posljednja godinu proizvodnje; oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri; na primjer, oznaka »253« označuje gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 1993. godine; Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.7.2 od 1. siječnja 2000. godine: u obliku broja s četiri znamenke, gdje dvije prve znamenke pokazuju tjedan, a druge dvije godinu proizvodnje u kojoj je guma obnovljena. Oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenog brojem tjedna do i uključujući broj tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka »2503« označuje gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine; Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.

3.2.8 Natpis »RETREAD« ili »REMOULD« (nakon 1. siječnja 1999. godine samo natpis »RETREAD« smije se upotrijebiti). Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma može se dodati isti natpis na nekom drugom jeziku.

3.3 Prije homologacije, na gumama mora postojati odgovarajući prostor za postavljanje homologacijske oznake iz točke 5.8 na način prikazan u dodatku 2. ovoga pravilnika.

3.4 Nakon homologacije, oznake iz točke 5.8 i na način prikazan u dodatku 2. ovoga pravilnika moraju biti postavljene u odgovarajući prostor naveden u točki 3.3. Dopušteno je da se ova oznaka postavi samo na jedan bok.

3.5 Oznake na koje se odnosi točka 3.2 i homologacijska oznaka propisana u točkama 3.4 i 5.8 moraju biti lako čitljive i reljefno ili izdubljeno izljevene na gumi ili moraju biti trajno postavljene na gumu.

3.6 Ako su nakon obnavljanja još vidljive postavljene oznake prvobitnoga proizvođača guma, one se moraju smatrati oznakama proizvođača obnovljenih guma. Ako prvobitne oznake ne vrijede za obnovljene gume, one se moraju potpuno ukloniti.

3.7 Prvobitna homologacijska oznaka i broj moraju se ukloniti.

4. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

Niže navedeni postupak primjenjuje se kod homologacije proizvođača obnovljenih guma.

4.1 Zahtjev za homologaciju proizvođača obnovljenih guma mora podnijeti vlasnik trgovačkog ili zaštitnog znaka ili njegov pravovaljano opunomoćeni predstavnik. U zahtjevu se mora navesti:

4.1.1 ustrojstvo proizvođača obnovljenih guma

4.1.2 sažeti opis sustava upravljanja kakvoćom, koji osigurava da upotrijebljeni postupci obnavljanja guma djelotvorno zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika

4.1.3 trgovački nazivi ili zaštitni znakovi koji će se stavljati na obnovljene gume

4.1.4 sljedeći podaci koji se odnose na asortiman guma koje će se obnavljati:

4.1.4.1 asortiman veličina guma

4.1.4.2 struktura guma (dijagonalna ili »bias ply«, prekriženih pojasa ili radijalna)

4.1.4.3 vrsta uporabe guma (uobičajene, za snijeg itd.)

4.1.4.4 postupak obnavljanja ili postupak nanošenja novih gradiva sukladno točkama 2.37 i 2.41

4.1.4.5 oznaka najveće brzinska kategorije guma koje će se obnavljati

4.1.4.6 indeks najveće nosivosti guma koje će se obnavljati

4.1.4.7 međunarodna norma za gume koja se odnosi na asortiman guma.

5. HOMOLOGACIJA

5.1 Za obavljanje svoje djelatnosti proizvođač obnovljenih guma mora dobiti odobrenje mjerodavnih ustanova sukladno odredbama ovoga pravilnika. Mjerodavna ustanova poduzima potrebne mjere opisane u ovome pravilniku radi provjere je li obnavljanje guma kod odgovarajućega proizvođača sukladno odredbama ovoga pravilnika. Proizvođač obnovljenih guma je u cijelosti odgovoran za sukladnost obnovljenih guma s odredbama ovoga pravilnika i njihovo dobro ponašanje u uobičajenoj uporabi.

5.2 Osim uobičajenih odredba za početnu ocjenu proizvođača obnovljenih guma, mjerodavna ustanova mora se uvjeriti da su postupci, uporaba, upute i dokumentacija sa specifikacijama koje daje isporučitelj gradiva na lako razumljivu jeziku za djelatnike proizvođača obnovljenih guma.

5.3 Mjerodavna ustanova mora se uvjeriti da postupci i priručnici za uporabu u svakoj proizvodnoj jedinici specificiraju, za gradiva i postupke koji se upotrebljavaju za dovođenje u ispravno stanje, dopuštena oštećenja ili pukotine na karkasi iznad kojih se smatra da guma nije za obnavljanje, bez obzira na to da li oštećenje već postoji ili je nastalo u postupcima pripreme za obnavljanje.

5.4 Prije izdavanja odobrenja mjerodavna ustanova mora provjeriti jesu li obnovljene gume sukladne ovomu pravilniku i jesu li uspješno provedena ispitivanja propisana u točkama 6.7 i 6.8 barem na pet uzoraka (nije potrebno da ih bude više od 20) obnovljenih guma koje predstavljaju raspon guma koje se obnavljaju kod proizvođača obnovljenih guma.

5.5 Ako se pri ispitivanju utvrdi bilo kakvo odstupanje, moraju se ispitati dva dodatna uzorka guma koje imaju iste značajke. Ako jedan od ta dva uzorka ili obadva pokažu odstupanje, ispituju se još dva uzorka. Ako jedan od ova dva posljednja uzorka ili oba pokažu odstupanje, odbija se zahtjev za homologaciju proizvođača obnovljenih guma

5.6 Ako su zadovoljeni svi zahtjevi iz ovoga pravilnika, mora se izdati homologacija i dodijeliti homologacijski broj svakomu odobrenu proizvođaču obnovljenih guma. Prve dvije znamenke moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koji sadrži najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovoga pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Homologacijski broj počinje s »108R«, što označuje da homologacija vrijedi za gumu obnovljenu prema zahtjevima ovoga pravilnika. Jedna mjerodavna ustanova ne smije označiti istim brojem drugog proizvođača koji je odobren prema ovomu pravilniku.

5.7 Obavijest o homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama u Ženevskome sporazumu iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik u obliku formulara koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika.

5.8 Na svaku obnovljenu gumu koja je sukladna ovomu pravilniku, u prostoru koji je naveden u točki 3.3, kao dopuna oznakama koje su propisane u točki 3.2 mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

5.8.1 kružnice oko slova »E«, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju7

5.8.2 homologacijskoga broja propisanog u točki 5.6.

5.9 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

___________
7 1za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Ma|arsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norve{ku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 – 36 (prazno), 37 za Tursku, 38 – 39 (prazno), 40 za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku uniju (homologacije izdaju zemlje članice koje upotrebljavaju njihove vlastite ECE oznake) i 43 za Japan. Idu}e brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronolo{kome redu po kojemu one ratificiraju Sporazum o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu.

6. ZAHTJEVI

6.1 Gume se ne mogu obnavljati ako nisu homologiranoga tipa i ako ne nose oznaku »E« ili »e«, međutim, najkasnije do 1. siječnja 2000. godine ta odredba nije obvezujuća.

6.2 Gume koje su već bile obnovljene ne mogu se ponovo obnavljati.

6.3 Starost plašta gume koja je prihvatljiva za obnavljanje ne može prijeći sedam godina, što se utvrđuje prema brojevima koji određuju datum proizvodnje izvorne gume; npr. guma koja nosi oznaku »253« može se obnoviti do kraja 2000. godine.

6.4 Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije obnavljanja:

6.4.1 Prije provjere guma mora biti čista i suha.

6.4.2 Svaka guma prije brušenja mora se pregledati na unutarnjoj i vanjskoj strani radi provjere je li prikladna za obnavljanje.

6.4.3 Gume koje su zbog preopterećenja ili nedovoljne napuhanosti vidljivo oštećene ne smiju se obnavljati.

6.4.4 Gume s bilo kojim od ovih oštećenja ne mogu se obnavljati:

6.4.4.1 a) velike pukotine koje se protežu do karkase

b) probijanje karkase ili oštećenja plašta kod brzinskih kategorija iznad »H«, osim ako će taj plašt biti označen manjom brzinskom kategorijom

c) prethodne popravke oštećenja koja su veća od propisanih dopuštenih (vidi točku 5.3)

d) pukotine na karkasi

e) znatno nagrizanje ugljikovodicima ili kemijskim proizvodima

f) višestruka oštećenja suviše primaknuta jedno drugomu

g) oštećena ili napukla stopa

h) nepopravljiva pogreška ili oštećenje na unutarnjoj površini

i) oštećenja stope, osim sekundarnih oštećenja »gumenoga dijela«

j) ogoljene kordne niti karkase kao posljedice trošenja gaznog sloja ili bokova

k) nepopravljivi gazni sloj ili odvojeno gradivo bokova od karkase

l) oštećenje strukture u području bokova.

6.4.5 Radijalne gume čija karkasa ima odvajanje pojasa koje je veće od maloga bočnog odljepljivanja ne smiju se obnavljati.

6.5 Priprema:

6.5.1 Nakon brušenja i prije nanošenja novoga gradiva svaku gumu treba ponovo pozorno pregledati barem s vanjske strane radi provjere je li još uvijek u stanju za obnavljanje

6.5.2 Cijela površina na koju će se nanijeti novo gradivo mora biti pripremljena bez pregrijavanja. Tekstura brušene površine ne smije imati dublje tragove od brušenja ili otkinutoga gradiva.

6.5.3 Ako gradivo koje će se upotrijebiti treba prethodno vulkanizirati, granice pripremljenoga područja moraju zadovoljavati zahtjeve proizvođača gradiva.

6.5.4 Odlijepljeni krajevi kordnih niti nisu dopušteni.

6.5.5 Kordne niti ne smiju ni na plaštu biti oštećene u postupku pripreme.

6.5.6 Ako je pojas gume s radijalnom strukturom oštećen kod brušenja, oštećenje se ne smije protezati preko krajnjeg sloja.

6.5.7 Dopuštena su ova oštećenja prouzročena brušenjem guma s dijagonalnom strukturom:

6.5.7.1 Za konfiguraciju s dva sloja nije dopušteno bilo kakvo oštećenje karkase, osim samo maloga ograničenog oštećenja brušenjem na spoju plašta.

6.5.7.2 Za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom kod guma bez zračnice nije dopušteno bilo kakvo oštećenje karkase ili međupojasa.

6.5.7.3 Za konfiguraciju s dva sloja i međupojasom kod guma sa zračnicom dopušteno je ograničeno oštećenje međupojasa.

6.5.7.4 Za konfiguraciju s četiri ili više slojeva kod guma bez zračnice niie dopušteno nikakvo oštećenje karkase ili međupojasa.

6.5.7.5 Za konfiguraciju s četiri ili više slojeva kod guma sa zračnicom dopušteno je oštećenje na završnom sloju samo u gornjem području gume.

6.5.8 Goli kovinski dijelovi moraju biti obrađeni, ako je to moguće, odgovarajućim gradivom prema uputama proizvođača toga gradiva.

6.6 Obnavljanje

6.6.1 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da se proizvođač ili isporučitelj gradiva za obnavljanje, uključujući i dodatke za popravke, obveže na sljedeće:

a) da odredi postupak primjene i uskladištenja; na zahtjev proizvođača obnovljenih guma te upute moraju biti dostavljene na službenome jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati

b) da na zahtjev proizvođača obnovljenih guma odredi ograničenja za uporabu proizvoda ovisno o vrsti oštećenja na službenome jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi

c) da osigura da dodaci za pojačanje, ako se ispravno upotrebljavaju kod popravka karkase, služe za tu namjenu

d) da osigura da dodaci za pojačanje mogu izdržati dvostruki najveći tlak puhanja koji je propisao proizvođač gume

e) da osigura da svi ostali proizvodi za popravak služe za predviđenu uporabu.

6.6.2 Proizvođač obnovljenih guma je odgovoran za ispravnu primjenu proizvoda za popravak i dužan je osigurati da se popravak izvede bez grešaka koje bi mogle štetiti dobru ponašanju guma za vrijeme njihova životnog vijeka.

6.6.3 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da proizvođač ili isporučitelj proizvoda koji se upotrebljavaju za gazni sloj i bok odredi uvjete njihova uskladištenja i uporabe kako bi zadržali svoju kakvoću. Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma te upute moraju biti dostavljene na službenome jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi.

6.6.4 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je sastav proizvoda za popravak i/ili smjese naveden u dokumentaciji proizvođača ili isporučitelja. Ta smjesa mora biti prilagođena predviđenoj uporabi gume.

6.6.5 Pripremljena guma mora se vulkanizirati što prije nakon završetka popravka i dovođenja u ispravno stanje, a najkasnije prema zahtjevima proizvođača gradiva.

6.6.6 Guma se mora vulkanizirati u odgovarajućemu vremenu, na odgovarajućim temperaturama i na odgovarajućemu tlaku kao što je propisano za upotrijebljena gradiva i proizvodnu opremu.

6.6.7 Mjere kalupa moraju odgovarati debljini novoga gradiva i veličini brušenog plašta. Kad se lijeva radijalna guma, ona mora biti vulkanizirana samo u radijalnim kalupima ili kalupima s radijalnim odsječcima.

6.6.8 Debljina izvornoga gradiva nakon brušenja i prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja nakon obnavljanja moraju biti sukladne zahtjevima iz točaka 6.6.8.1 i 6.6.8.2. U svakoj točki po širini gaznog sloja i po opsegu gume debljina gradiva mora biti provjerena na način da budu zadovoljeni zahtjevi iz točaka 6.7.5 i 6.7.6.

6.6.8.1 Za gume s radijalnom strukturom i gume s prekriženim pojasovima (u mm):

1,5 Ł (A+B) Ł 5 (najmanje 1,5 mm; najviše 5,0 mm)
A ł 1,0 (najmanje 1,0 mm)
B ł 0,5 (najmanje 0,5 mm)

P.D. = Dubina žljebova

X = Granica brušenja

A = Prosječna debljina novoga gradiva ispod žljebova

B = Najmamja debljina sloja izvornoga gradiva ispod pojasa nakon brušenja.

6.6.8.2 Za gume s dijagonalnom (Bias-ply) strukturom:

Debljina izvornoga gradiva iznad međupojasa mora biti ł 0,0 mm.

Prosječna debljina novoga gradiva iznad granice brušenja mora biti ł 2,0 mm

Zajednička debljina izvornoga gradiva i novoga gradiva ispod dna žljebova gaznog sloja mora biti ł 2,0 mm i Ł 5 mm.

6.6.9 Opis namjene za obnovljene gume ne može imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veće od tih podataka za izvornu gumu za prvu ugradbu.

6.6.10 Najmanja brzinska sposobnost za svaku obnovljenu gumu mora biti 120 km/h (oznaka brzinske kategorije »L«) i najveća 240 km/h (oznaka brzinske kategorije »V«).

6.6.11 Pokazatelji istrošenosti moraju biti uključeni kako slijedi:

6.6.11.1 Gume trebaju imati najmanje šest poprečnih redova pokazatelja istrošenosti, približno ravnomjerno raspoređenih i postavljenih u glavnim žljebovima gaznog sloja. Pokazatelji istrošenosti moraju biti takvi da se ne mogu zamijeniti s okrajcima gume između rebara i blokova u gaznom sloju.

6.6.11.2 Međutim, za gume koje su namijenjene za postavljanje na naplatke nazivnoga promjera jednaka ili manjeg od 12 prihvaća se šest redova pokazatelja istrošenosti.

6.6.11.3 Pokazatelji istrošenosti moraju s dopuštenim odstupanjem od + 0,60 / - 0,00 mm upozoravati kad dubina žljebova gaznog sloja nije veća od 1,6 mm.

6.6.11.4 Visina pokazatelja istrošenosti određuje se mjerenjem razlike dubine od gazne površine do vrha pokazatelja istrošenosti i dna žlijeba gaznog sloja u blizini dna pokazatelja istrošenosti.

6.7 Pregled

6.7.1 Nakon vulkanizacije dok još ostane određena količina topline u gumi, svaka obnovljena guma mora se pregledati radi provjere da nema kakve vidljive greške. Za vrijeme ili nakon obnavljanja radi provjere treba napuhati gumu najmanje na tlak 1,5 bara. Ako na profilu gume postoji kakav vidljivi nedostatak (npr. bubrenje, udubljenje itd.), gumu treba podvrgnuti posebnomu pregledu radi utvrđivanja uzroka tog nedostatka.

6.7.2 Prije, za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu treba najmanje jednom pregledati radi provjere cjelovitosti njezine strukture pogodnim postupkom ispitivanja.

6.7.3 U cilju nadzora nad kakvoćom na određenome broju obnovljenih guma provodi se ispitivanje ili pregled, s razaranjem ili bez njega. Broj provjerenih guma i dobiveni rezultat moraju se zapisati.

6.7.4 Mjere gume nakon obnavljanja izmjerene sukladno odredbama iz dodatka 6. ovoga pravilnika moraju odgovarati mjerama koje su određene sukladno postupcima iz točke 7. ili sukladno dodatku 5. ovoga pravilnika.

6.7.5 Odstupanje radijalnog ekscentriciteta obnovljene gume ne smije prijeći 1,5 mm (dopušteno odstupanje: 0,4 mm).

6.7.6 Najveća statička neuravnoteženost obnovljene gume mjereno na obodu naplatka ne smije preći 1,5 % mase gume.

6.7.7 Pokazatelji istrošenosti moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.6.11.

6.8 Funkcionalna ispitivanja

6.8.1 Obnovljene gume moraju zadovoljiti kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini sukladno dodatku 7. ovoga pravilnika da bi bile usklađene s odredbama ovoga pravilnika.

6.8.2 Ispitivanje izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini obnovljene gume uspješno je ako poslije provedenog ispitivanja nema pojave odvajanja gaznog sloja, platna ili korde, oštećenja gaznog sloja ili kidanja niti korde.

6.8.3 Vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini ne smije se razlikovati od vanjskoga promjera mjerenog prije ispitivanja za više od ± 3,5%.

7. SPECIFIKACIJE

7.1 Obnovljene gume prema ovom pravilniku moraju imati ove mjere:

7.1.1 Širina gume

7.1.1.1 Širina gume izračunava se s pomoću ove formule:

                                            S = S1 + K (A -A1)

u kojoj je:

S - stvarna širina gume u milimetrima, mjerena na mjernome naplatku

S1 - »nazivna širina gume« u milimetrima koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume

A - širina mjernog naplatka u milimetrima

A1 - širina mjernog naplatka u milimetrima koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume

K - faktor za koji se uzima vrijednost 0,4.

7.1.2 Vanjski promjer gume

7.1.2.1 Teoretski vanjski promjer gume izračunava se s pomoću ove formule:

D = d + 2H

u kojoj su:

D - vanjski promjer u milimetrima

d - brojčana oznaka određena u točki 2.21.3 u milimetrima

H - nazivna visina presjeka u milimetrima i jednak je umnošku Sn i 0,01 Ra, gdje je:

Sn - nazivna širina gume u milimetrima

Ra - nazivni odnos oblika.

Sve te veličine prikazane su u oznaci veličine gume na boku gume sukladno zahtjevima iz točke 3.2.2 i točke 2.21.

7.1.2.2 Međutim, kod postojećih tipova guma za koje je oznaka dana u prvome stupcu tablica u dodatku 5. ECE Pravilnika br. 30 vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama.

7.1.3 Postupak mjerenja obnovljenih guma

7.1.3.1 Određivanje mjera obnovljenih guma mora se izvoditi prema postupku iz dodatka 6. ovoga pravilnika.

7.1.4 Specifikacije za širinu gume

7.1.4.1 Ukupna širina gume može biti manja od širine (širina) određene (određenih) prema točki 7. 1.

7.1.4.2 Ukupna širina može prekoračiti vrijednost (vrijednosti) određenu (određene) prema točki 7. 1.:

7.1.4.2.1 za 4% kod guma s radijalnom strukturom i

7.1.4.2.2 za 6% kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.

7.1.4.2.3 Odstupanja navedena u točkama 7.1.4.2.1 i 7.1.4.2.1 mogu dodatno biti proširena za 8 mm ako guma ima poseban zaštitni pojas.

7.1.5 Specifikacije za vanjski promjer gume

7.1.5.1 Stvarni vanjski promjer gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmaks dobivenih iz ovih formula:

Dmin = d + (2H x a)

 Dmaks = d + (2H x b)

u kojima je:

7.1.5.1.1 za veličine guma koje nisu navedene u tablicama iz dodatka 5. ovoga pravilnika »H« i »d« određuju se prema točki 7.1.2.1

7.1.5.1.2 za veličine guma na koje se odnosi točka 7.1.2.2:

H = 0,5 (D-d)

gdje je »D« vanjski promjer i »d« nazivni promjer naplatka koji su navedeni u tablicama za odgovarajuću veličinu gume

7.1.5.1.3 koeficijent »a« = 0,97

7.1.5.1.4 koeficijent »b« je                     Gume radijalne                     Gume
                                                                     strukture                     dijagonalne
                                                                                                 strukture i strukture
                                                                                                  prekriženih pojasa

za gume za uobičajenu
uporabu                                                           1,04                             1,08

7.1.5.2 Za gume za snijeg najveći vanjski promjer (Dmaks ) određen sukladno točki 7.1.5.1 može biti veći najviše za 1%.

8. PREINAKA HOMOLOGACIJE

8.1 Svaka preinaka koja se odnosi na proizvođača obnovljenih guma s obzirom na bilo koji od podataka koje je taj proizvođač dostavio u zahtjevu za homologaciju (vidi točku 4.) mora biti prijavljena mjerodavnoj ustanovi koja ga je homologirala. Ta ustanova može tada:

8.1.1 ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da u svakome slučaju proizvođač obnovljenih guma još uvijek zadovoljava zahtjeve

8.1.2 ili zahtijevati dodatnu istragu.

8.2 Potvrda homologacije ili odbijanje homologacije, uz navođenje preinaka, moraju biti priopćeni postupkom navedenim u točki 5.7 stranama Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik.

9. SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci provjere sukladnosti proizvodnje moraju biti usklađeni s postupcima danim u dodatku 2. Sporazuma (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2), uz ove zahtjeve:

9.1 Proizvođač obnovljenih guma koji je homologiran prema ovomu pravilniku mora se usklađivati prema odredbama iz točke 6.

9.2 Posjednik homologacije mora osigurati da se za svaku godišnju proizvodnju ravnomjerno čitave godine ispita i provjeri sukladno odredbama ovoga pravilnika najmanje sljedeći broja guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.2.1 0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od 5 i ne više od 20.

9.3 Ako mjerodavna ustanova prihvati da su zadovoljene odredbe iz točke 9.2, ti rezultati mogu se upotrijebiti djelomično ili potpuno kao zadovoljenje odredaba iz točke 9.4.

9.4 Mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju proizvođača obnovljenih guma može u bilo koje vrijeme provjeriti usklađenost metoda nadzora primijenjenih kod svakoga proizvođača. Za svaku proizvodnu jedinicu mjerodavna ustanova mora uzeti slučajne uzorke iz svake godišnje proizvodnje te ispitati i provjeriti sukladno odredbama ovoga pravilnika najmanje sljedeći broj guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:

9.4.1 0,01 % ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od 5 i ne više od 20.

9.5 Ispitivanja i provjere iz točke 9.4 mogu se zamijeniti ispitivanjima i provjerama propisanima u točki 9.2.

10. KAZNE ZA NEUSKLAĐENOST PROIZVODNJE

10.1. Homologacija izdana proizvođaču obnovljenih guma prema ovom pravilniku može se povući ako zahtjevi navedeni u točki 9. nisu zadovoljeni ili ako proizvođač obnovljenih guma ili obnovljene gume koje je proizveo taj proizvođač obnovljenih guma ne zadovoljavaju zahtjeve propisane u točki 9.

10.2. Ako strana Sporazuma iz 1958. godine koja primjenjuje ovaj pravilnik povuče homologaciju koju je ranije izdala, mora o tome obavijestiti ostale ugovorne strane Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu danom u dodatku 1. ovoga pravilnika.

11. POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako potpuno prestane proizvodnja obnovljenih guma u skladu s ovim pravilnikom, o tome se mora obavijestiti mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju proizvođaču obnovljenih guma. Po primitku odgovarajuće obavijesti ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika

1. Naziv proizvođača obnovljenih guma ili njegov zaštitni znak ..........................................................

2. Naziv i adresa proizvođača obnovljenih guma: ..............................................................................

3. Ako je potrebno, ime i adresa opunomoćenoga predstavnika: ......................................................

4. Sažeti opis prema točkama 4.1.3 i 4.14 ovoga pravilnika:

5. Tehnička ustanova i, ako je potrebno, ispitni laboratorij ovlašten za homologacijska ispitivanja ili za provjeru sukladnosti:

6. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta ustanova:

7. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta ustanova:

8. Razlozi za proširenje, ako je potrebno:

9. Napomene:

10. Mjesto:

11. Datum:

12. Potpis:

13. Ovoj izjavi priložen je popis dokumenata koji su pohranjeni u homologacijskome dosjeu kod mjerodavnih ustanova koje su izdale homologaciju i koji se na zahtjev mogu dobiti.

 

PRIMJER IZGLEDA HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

Prikazana homologacijska oznaka na obnovljenoj gumi pokazuje da je odgovarajući proizvođač obnovljenih guma koji provodi obnavljanje bio odobren (homologiran) u Nizozemskoj (E4) pod homologacijskim brojem 108R002439 sukladno odredbama ovoga pravilnika u njegovu izvornome obliku (00).

Homologacijski broj mora biti postavljen u blizini kruga i iznad ili ispod slova »E«, ili lijevo ili desno od tog slova. Znamenke homologacijskoga broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo »E« i usmjerene u istome smjeru. Treba izbjegavati uporabu rimskih brojeva kako bi se izbjegla bili kakva zamjena s drugim znakovima.

DODATAK 3.

RASPORED OZNAKA NA OBNOVLJENIM GUMAMA

Primjer oznaka što ih moraju imati obnovljene gume stavljene u promet nakon stupanja na snagu ovoga pravilnika

b = 6 mm (najmanje)

c = 4 mm (najmanje)

d = 3 mm (najmanje), a od 1998. godine 4 mm (najmanje)

Te oznake određuju obnovljenu gumu:

- čija je nazivna širina 185 mm

- čiji je nazivni odnos oblika 70

- koja ima radijalnu strukturu (R)

- kojoj je nazivni promjer naplatka 14

- koja ima natpis »89T« koji označuje nosivost 580 kg, što odgovara koeficijentu nosivosti »89«, i najveću brzinu 190 km/h, što odgovara brzinskoj kategoriji »T«

- koja se može ugraditi bez zračnice (»tubeless«)

- koja pripada tipu za »snijeg« (M+S)

- koja je obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine.

Način postavljanja i redoslijed oznaka na gumi mora biti ovaj:

a) Oznaka veličine, koja podrazumijeva nazivnu širinu, nazivni odnos oblika, oznaku tipa strukture (ako je potrebno) i nazivni promjer naplatka, mora biti poredana na način kako je to pokazano u gornjemu primjeru: 185/70 R 14

b) Opis namjene koji se sastoji od indeksa nosivosti i oznake brzinske kategorije mora biti postavljen u blizini oznake veličine. Može biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine.

c) Oznake »TUBELESS«, »REINFORCED« i »M+S« mogu biti udaljene od oznake veličine.

d) Natpis »RETREAD« može biti postavljen na određenoj udaljenosti od oznake veličine.

DODATAK 4

POPIS ZNAKOVA ZA INDEKSE NOSIVOSTI I ODGOVARAJUĆIH MASA

Indeksi nosivosti (Li) i odgovarajuće mase (u kg)

DODATAK 5

OZNAKA VELIČINE l MJERE GUMA
(SUKLADNO PRAVILNIKU BR. 30)

(ZA TE PODATKE UPUĆUJE SE NA PRAVILNIK BR. 30)

DODATAK 6

POSTUPAK MJERENJA GUMA

1. Postavite gumu na mjerni naplatak koji je POM naveo i napušite je do tlaka od 3 do 3,5 bara.

1.2. Namjestite tlak kako slijedi:

1.2.1 za uobičajene gume s prekriženim pojasovima (bias-belted) na 1,7 bara

1.2.2 za dijagonalne (bias-ply) gume na:

                          Tlak (u barima)
Broj pojasa             Brzinska kategorija
                L, M, N         P, Q, R, S      T, U, H, V
4               1,7             2,0             - 
6               2,1             2,4             2,6
8               2,5             2,8             3,0

1.2.3 za uobičajene radijalne gume na 1,8 bara

1.2.4 za pojačane gume na 2,3 bara

2. Gumu koja je postavljena na mjerni naplatak treba držati na sobnoj temperaturi najmanje 24 sata, osim ako nije drukčije propisano u točki 6.8.3 ovoga pravilnika.

3. Namjestite tlak na vrijednost određenu u točki 1.2 ovoga dodatka.

4. Izmjerite najveću širinu mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca. Najveća tako dobivena izmjera uzima se za najveću širinu.

5. lzračunajte vanjski promjer iz najvećeg opsega napuhane gume.

DODATAK 7

POSTUPAK ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI
U OVISNOSTI O NOSIVOSTI I BRZINl
(SUKLADAN DODATKU 7. PRAVILNIKA BR. 30)

1. Priprema guma

1.1 Postavite novu obnovljenu gumu na mjerni naplatak koji je POG naveo.

1.2 Napušite gumu do tlaka koji je dan (u barima) u donjoj tablici:

Brzinska        Dijagonalne                     Radijalne       Gume s
kategorija      (bias-ply) gume                 gume            prekriženim 
                                                                pojasima
                Broj slojeva            Uobičajene      Pojačane        Uobičajene
                4       6       8                       
L, M, N         2.3     2.7     3,0     2,4             –               –
 P, Q, R, S     2,6     3,0     3,3     2.6             3,0             2,6
T, U, H         2,8     3,2     3,5     2,8             3,2             2,8
V               3,0     3,4     3,7     3,0             3,4             –


1.3 Proizvođač obnovljenih guma može uz obrazloženje zahtijevati primjenu ispitnoga tlaka različita od onoga koji je dan u točki 1.2 ovoga dodatka. Guma u takvome slučaju mora biti napuhana na taj tlak.

1.4 Kondicionirajte sklop guma/kotač na temperaturi koja vlada u ispitnome laboratoriju najmanje 3 sata.

1.5 Namjestite tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.2 ili 1.3 ovoga dodatka.

2. Postupak ispitivanja

2.1 Postavite sklop guma/kotač na ispitnu osovinu i naslonite ga na vanjsku površinu glatkoga ispitnoga valjka promjera 1,70 m ± 1% ili 2 m ± 1%.

2.2 Opteretite ispitnu osovinu opterećenjem koje iznosi 80% od:

2.2.1 najvećeg opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti za gume s oznakama brzinske kategorije L do uključivo H

2.2.2 najvećeg opterećenja koje odgovara najvećoj brzini od 240 km/h za gume s oznakom brzinske kategorije V (vidi točku 2.32 ovoga pravilnika).

2.3 Tlak u gumi ne smije se namještati tijekom cijelog ispitivanja i ispitno opterećenje mora se držati stalnim.

2.4 Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnome prostoru mora se održavati između 200 C i 300 C, ili na većoj temperaturi ako proizvođač to dopusti.

2.5 Program ispitivanja izdržljivosti mora se provesti bez prekida i sukladno ovim pojedinostima:

2.5.1 vrijeme porasta brzine od ništice do ispitne brzine: 10 minuta

2.5.2 početna ispitna brzina: najveća propisana ispitna brzina za tip gume umanjena za 40 km/h kod ispitnog valjka promjera 1,70 m ± 1% ili umanjena za 30 km/h kod ispitnog valjka promjera 2 m ± 1%

2.5.3 postupni porasti brzine: 10 km/h dok se postigne najveća ispitna brzina

2.5.4 trajanje ispitivanja za svaku brzinu osim kod posljednje: 10 minuta

2.5.5 trajanje ispitivanja za brzinu u posljednjoj fazi: 20 minuta

2.5.6 najveća ispitna brzina: najveća propisana ispitna brzina za tip pneumatika, umanjena za 10 km/h kod ispitnog valjka promjera 1,70 m ± 1% ili jednaka najvećoj propisanoj ispitnoj brzini u slučaju ispitnog valjka promjera 2 m ± 1%

3. Istovrijedni postupci ispitivanja

Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točki 2., istovrijednost toga postupka mora biti dokazana.

DODATAK 8.

SLIKA S OBJAŠNJENJIMA

Vidi točku 2. ovoga pravilnika

  
zatvori
Naredba o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za osobne automobile –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !