Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Naredba o homologaciji velikih vozila za prijevoz putnika s obzirom na njihove opće konstrukcijske značajke ("Narodne novine", br. XX/03)
označi tražene riječi printaj stranicu
4 8.1.2003 Naredba o homologaciji velikih vozila za prijevoz putnika s obzirom na njihove opće konstrukcijske značajke

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

36

Temeljem članka 13L100149 stavak 2., članka 17L100150 stavak 2. i članka 23L100151 stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI VELIKIH VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S OBZIROM NA NJIHOVE OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE

I. PODRUČJE PRIMJENE

1. Velikih vozila za prijevoz putnika homologiraju se sukladno ovoj naredbi.

2. Odredbe ove naredbe odnose se na na jednopodna vozila koja nisu zglobna ili su zglobna, koja su projektirana i proizvedena za prijevoz osoba, čiji je kapacitet veći od 22 putnika koji stoje ili sjede, osim vozača, i čija je vanjska širina veća od 2,30 m. Na zahtjev proizvođača, mogu se homologirati vozila širine 2,30 m ili manje, ako ta vozila zadovoljavaju odredbe ove naredbe.

II. ZAHTJEVI

3. Vozila iz točke 1. ove naredbe moraju udovoljavati zahtjevima Pravilnika broj 36 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu zaključno 21. veljače 2002. godine1, koji je dodatak Ženevskom sporazumu iz 1958. o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 36.03).

4. Dio teksta Pravilnika ECE R 36.03 koji je sastavni dio ove naredbe dan je u prilogu 1.

III. ISPITIVANJE VOZILA

5. Ispitivanje vozila iz točke 1. , u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 36.03.

IV. HOMOLOGACIJA VOZILA

6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju velikih vozila za prijevoz putnika u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 36.03.

V. PROVJERA SUKLADNOSTI

7. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozilaL100153 (»Narodne novine« broj 15/02).

VII. PRIMJENA

8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. travnja 2003. godine.

Klasa: 011-02/02-02/33
Urbroj: 558-04/7-02-1
Zagreb, 20. prosinca 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
dr
. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.

PRILOG 1.

Pročišćeni tekst dijelova ECE Pravilnika broj 36

" JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU

VELIKIH VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S OBZIROM NA NJIHOVE OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE 1"

s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu do 21. veljače 2002. godine

u prijevodu na hrvatski jezik

   

Pravilnik ECE R 36.03

  

Prijevod sadrži ove dijelove Pravilnika:

 

Točka 1...... Područje primjene

Točka 2...... Definicije

Točka 3...... Zahtjev za homologaciju

Točka 4. .... Homologacija

Točka 5...... Specifikacije

Točka 5.1... Raspodjela opterećenja po osovinama i uvjeti za opterećenje

Točka 5.2... Površina predviđena za putnike

Točka 5.3... Broj mjesta za putnike

Točka 5.4... Nije predviđeno

Točka 5.5... Zaštita od opasnosti požara

Točka 5.6 Izlazi

Točka 5.7... Unutarnji raspored

Točka 5.8... Unutarnja umjetna rasvjeta

Točka 5.9... Zglobna sekcija zglobnih autobusa

Točka 5.10. Sposobnost upravljanja

Točka 5.11. Držanje pravca kod zglobnih autobusa

Točka 5.12. Prečke i rukohvati

Točka 5.13. Zaštita oko otvora stubišta

Točka 5.14. Police za prtljagu – zaštita vozača

Točka 5.15. Vrata u podu

Točka 6...... Preinaka i proširenje homologacije tipa vozila

Točka 7...... Sukladnost proizvodnje

Točka 9...... Potpuna obustava proizvodnje

 

Dodaci:

Dodatak 1.: Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje tipa vozila s obzirom na njegove opće konstrukcijske značajke prema Pravilniku br. 36

Dodatak 2: Izgled homologacijskih oznaka

Dodatak 3: Shematski prikazi s objašnjenjima

Dodatak 4: Sposobnost upravljana

Dodatak 5: Naprava za provjeru položaja prečka i rukohvata

Dodatak 6: Upute za mjerenje sila za zatvaranje servo upravljanih vrata

    

(1 ) Naslov izvornika na engleskome jeziku:

UNIFORM PROVISIONS CONCERNING THE APPROVAL OF LARGE PASSENGER VEHICLES WITH REGARD TO THEIR GENERAL CONSTRUCTION

1. PODRUČJE PRIMJENE

 

Ovaj se pravilnik primjenjuje na jednopodna vozila koja nisu zglobna ili su zglobna, koja su projektirana i proizvedena za prijevoz osoba, čiji je kapacitet veći od 22 putnika koji stoje ili sjede, osim vozača, i čija je vanjska širina veća od 2,30 m. Na zahtjev proizvođača, mogu se homologirati vozila širine 2,30 m ili manje, ako ta vozila zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika.

 

1.1 Tehničke odredbe koje se odnose na prijevoz putnika sa smanjenom pokretljivošću izvan su područja primjene ovoga pravilnika; dok usklađene odredbe koje se odnose na pristupačnost ne budu dovedene do konačnog oblika i ne budu uključene u jedan od dodataka ovoga pravilnika, ugovorne strane mogu primjenjivati dodatne zahtjeve da bi se takvim putnicima jamčila pristupačnost vozilu i sigurnost.

  

2. DEFINICIJE

 

Za potrebe ovoga pravilnika:

 

2.1 "Vozilo" označuje vozilo koje je projektirano i opremljeno za prijevoz više od 22 putnika koji sjede ili stoje, ne uključujući vozača. Postoje tri razreda vozila:

 

l. razred : gradski autobusi

 

ll. razred : međugradski autobusi (autobusi za duge pruge)

 

lll. razred: turistički autobusi

 

Autobus može biti svrstan u više razreda. U tom slučaju autobus mora biti homologiran za svaki razred u koji je svrstan.

 

2.1.1 "l. razred" označuje vozila proizvedena s prostorom za putnike koji stoje i koji omogućuje često ulaženje i izlazak putnika.

 

2.1.2 "ll. razred" označuje vozila proizvedena u prvom redu za prijevoz putnika koji sjede i projektirana su da omogućuju prijevoz putnika koji stoje u hodniku i/ili u prostoru za stajanje koji nije veći od prostora predviđenoga za dva dvostruka sjedala.

 

2.1.3 “lll. razred" označuje vozila proizvedena isključivo za prijevoz putnika koji sjede.

 

2.1.4 “Zglobni autobus" označuje vozilo koje se sastoji od dva ili više krutih sekcija koje se mogu zakretati jedna u odnosu na drugu; prostori za putnike u svakoj sekciji su povezani tako da se putnici mogu slobodno kretati između njih; krute sekcije su stalno spojene tako da se mogu rastaviti samo pomoću naprava koje se uobičajeno mogu naći samo u nekoj radionici.

 

2.1.5 “Niskopodno vozilo“označuje vozilo kod kojeg najmanje 35 % prostora koji je raspoloživ za putnike koji stoje (ili njegove prednje sekcije u slučaju zglobnih vozila) čini jedan prostor bez stuba, koji je dostupan s tla kroz najmanje jedna vrata za putnike s jedne stube.

 

2.2 "Tip vozila” označuje vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na konstrukcijske značajke specificirane u ovome pravilniku.

 

2.3 "Homologacija vozila” označuje homologaciju tipa vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na konstrukcijske značajke specificirane u ovom pravilniku.

 

2.4 “Vrata za putnike” označuje vrata kojima se služe putnici u uobičajenim okolnostima kad je vozač u svome sjedalu.

 

2.5 “Dvostruka vrata” označuje vrata koja dopuštaju dva, ili tome istovrijedna, pristupna prilaza.

 

2.6 “Vrata za slučaj opasnosti” označuje vrata koja su dodatak vratima za putnike, namijenjena za uporabu putnicima izuzetno i, posebno, u slučaju opasnosti.

2.7 “Prozor za slučaj opasnosti” označuje prozor, koji ne mora biti ostakljen, namijenjen za uporabu putnicima kao izlaz samo u slučaju opasnosti.

2.8 “Dvostruki prozor” označuje prozor za slučaj opasnosti koji, kad se razdijeli na dva dijela sa zamišljenom uspravnom crtom (ili ravninom), čine dva dijela koji po dimenzijama i pristupu zadovoljavaju zahtjeve koji se primjenjuju na uobičajeni prozor za slučaj opasnosti.

 

2.9 “Otvor za spašavanje” označuje otvor na krovu koji je namijenjen kao izlaz za putnike jedino u slučaju opasnosti.

 

2.10 “Sigurnosni izlaz” označuje vrata za slučaj opasnosti, prozor za slučaj opasnosti ili otvor za spašavanje.

 

2.11 “Izlaz” označuje vrata za putnike ili sigurnosni izlaz.

 

2.12 “Pod ili podnica” označuje onaj dio karoserije čiji gornji dio nosi putnike koji stoje, stopala putnika koji sjede i vozača te konstrukciju sjedala.

 

2.13 “Hodnik” označuje prostor koji omogućuje putnicima pristup od bilo kojega sjedala ili reda sjedala do drugoga sjedala ili reda sjedala, ili od ili do bilo kojih vrata za putnike; Hodnik ne uključuje:

 

2.13.1 prostor koji se proteže 30 cm ispred bilo kojeg sjedala

 

2.13.2 prostor iznad površine stube ili stubišta ili

 

2.13.3 svaki prostor koji omogućuje prilaz isključivo jednom sjedalu ili jednom redu sjedala.

 

2.14 “Pristupni prilaz” označuje prostor koji se proteže prema unutrašnjosti vozila od vrata za putnike do krajnjega ruba gornje stube (rub hodnika). Kad nema stube na vratima, prostor koji se smatra pristupnim prilazom je onaj koji se izmjeri prema točki 5.7.1.1 do razmaka 30 cm od početnog položaja unutarnje strane dvostruke ploče.

 

2.15 “Vozačev prostor” označuje prostor koji je namijenjen isključivo za vozača i u kojem se nalazi vozačevo sjedalo, kolo upravljača, nadzorne naprave, instrumenti i druge naprave koje su potrebne za upravljanje vozilom.

 

2.16 “Masa vozila u voznome stanju”(MK) u kg, označuje najveću masu vozila u voznome stanju, bez putnika i neopterećenog, kojoj se dodaje 75 kg za masu vozača, masa goriva koja odgovara 90%-om obujmu spremnika goriva koji je naveo proizvođač, mase rashladnih sredstava, sredstva za podmazivanje, alata i zamjenskog kotača, ako postoji.

 

2.16.1 “Masa praznog vozila” (MV) označuje masu vozila u voznome stanju (MK) u kg, prema definiciji u točki 2.16, kojoj se dodaje 75 kg po članu posade za jedno sjedalo, ako postoji, koje je posebno predviđeno za tog člana posade, prema opisanom u točki 5.7.1.8. Vozilo mora biti napunjeno s 90 % od obujma svih dodatnih spremnika tekućina (npr. gorivo za grijanje, tekućina za pranje vjetrobrana, itd.). Ako je ugrađena oprema poput čajne kuhinje ili nužnika, spremnici svježe vode moraju biti puni i spremnici otpadne vode prazni.

2.17 “Najveća tehnički dopuštena masa” označuje najveću masu koju je odredio proizvođač vozila. (Ta masa može biti veća od “najveće dopuštene mase” koju je odredila mjerodavna vlast).

 

2.18 “Najveća tehnički dopuštena masa po osovini” označuje dio tehnički dopuštene najveće mase vozila, koju je odredio proizvođač, koja proizvodi uspravnu silu na površinu ceste na dodirnoj površini kotača jedne osovine. Ta masa može biti veća od najveće dopuštene mase po osovini koju dopušta mjerodavna vlast. Zbir svih tehnički dopuštenih najvećih masa po osovinama vozila može biti veći od tehnički dopuštene najveće mase vozila

 

2.19 “Putnik” označuje osobu koja nije vozač ili član posade.

 

2.19.1 “Putnik sa smanjenom pokreljivošću” označuje sve putnike koji se s posebnom poteškoćom služe javnim prijevozom, poput starih osoba i osoba-invalida. Smanjena pokretljivost ne podrazumijeva obvezno medicinski utvrđeni nedostatak.

 

2.20 “Prostor za putnike” označuje prostor koji je namijenjen za putnike i ne uključuje bilo kakav prostor koji služi za druge primjene kao što su šankovi, čajne kuhinje ili nužnici.

 

2.21 “Automatska vrata za putnike” označuje vrata za putnike sa servo upravljanjem, koja se mogu otvoriti (osim pomoću sustava sigurnosnog upravljanja) samo kad ih aktivira putnik ili vozač i koja se nakon toga zatvaraju automatski.

 

2.22 “Uređaj za zaštitu od pokretanja” označuje uređaj koji sprečava vozilo da krene dok vrata nisu potpuno zatvorena.

 

2.23 “Vrata za putnike kojima upravlja vozač” označuje vrata za putnike koja uobičajeno otvara i zatvara vozač.

 

2.24 Ako nije drukčije određeno, sva mjerenja treba provesti na vozilu čija je masa jednaka masi vozila u voznome stanju (MK) u kg i koje se oslanja na ravnu i vodoravnu površinu oslanjanja. Kad je na vozilo ugrađen sustav za spuštanje, on ne smije biti uključen.

 

2.25 Kad u bilo kojem dijelu ovoga pravilnika postoji zahtjev da neka površina u vozilu bude vodoravna ili pod određenim kutom, kad je masa vozila jednaka masi vozila u voznome stanju (MK) u kg, u slučaju vozila s mehaničkim ovjesom, ta površina može prekoračiti ili zadržati taj nagib kad je masa vozila jednaka masi vozila u voznome stanju (MK), pod uvjetom da je taj zahtjev zadovoljen kad je vozilo u uvjetima opterećenja prema izjavi proizvođača. Kad je na vozilo ugrađen sustav za spuštanje, on ne smije biti uključen.

 

3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

 

3.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove konstrukcijske značajke mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov valjano opunomoćeni predstavnik.

 

3.2 Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka, s ovim pojedinostima:

 

3.2.1 podrobnim opisom tipa vozila s obzirom na njegovu konstrukciju, dimenzije, oblik i sastavne materijale (gradiva)

 

3.2.2 crtežima vozila i unutrašnjeg uređenja te

 

3.2.3 ovim podacima za:

 

3.2.3.1 najveću tehnički dopuštenu masu (MT) u kg. U slučaju zglobnog autobusa, ta masa mora se navesti posebno za svaku krutu sekciju;

 

3.2.3.2 najveću tehnički dopuštenu masu za svaku osovinu u kg

 

3.2.3.3 masu praznog vozila (MV) u kg

 

3.2.4 previđenom opremom, ako postoji, za nošenje prtljage ili roba

 

3.2.5 u slučaju kad su predviđeni odvojeni prostori za prtljagu, osim ručnog prtljaga, ukupni obujam tih prostora (V) u m3 i ukupnu masu prtljage koja se može smjestiti u njih (B) u kg

 

3.2.6 kad je vozilo opremljeno za nošenje prtljage na krovu, ukupnu površinu prostora koji je predviđen za takvu prtljagu (VX) u m2 i ukupna masa prtljage koja se može staviti u njega (BX) u kg;

 

3.2.7 vodoravna projekciju ukupne površine predviđene za putnike koji sjede ili stoje (S0) u m2 .

 

3.2.8 vodoravna projekcija ukupne površine prostora predviđena za putnike koji stoje (S1) u m2 sukladno točki 5.2

 

3.2.9 broj sjedaćih mjesta predviđenih za putnike i posadu (ako postoji). Mjesta za spavanje ili druge oblike smještaja za koje je predviđeno da se upotrebljavaju privremeno umjesto sjedaćih mjesta ne treba računati kao sjedaća mjesta.

 

3.2.10 predviđeni ukupni broj putnika (N)

 

3.2.11 razred ili razredi za koje je zatražena homologacija.

 

3.3 Vozilo koje je predstavnik tipa vozila za koji je zatražena homologacija treba dostaviti ovlaštenoj pravnoj osobi koja je odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja.

  

4. HOMOLOGACIJA

 

4.1 Ako vozilo dostavljeno na homologaciju prema ovom pravilniku zadovoljava zahtjeve iz točke 5., mora se izdati homologacija za taj tip vozila.

 

4.2 Svakomu homologiranom tipu vozila mora se dodijeliti homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 03, što odgovara 03 izmjena i dopuna koje su stupile na snagu dana 14. prosinca 1992.) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koje uključuju najnovije veće tehničke izmjene i dopune Pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Jedna ugovorna strana ne smije označiti istim brojem drugi tip vozila koji je određen prema točki 2.2.

 

4.3 Obavijest o homologaciji ili odbijanju ili proširenju homologacije ili konačnom prestanku proizvodnje određenoga tipa vozila prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama Ženevskog sporazuma iz 1958. godine, koje primjenjuju ovaj pravilnik na obrascu koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika

 

4.4 Na svako vozilo koja odgovara tipu vozila koji je homologiran prema ovomu pravilniku na lako dostupnome mjestu koje je navedeno u obavijesti o homologaciji mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:

 

4.4.1 kružnice oko slova “E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju [1]

 

4.4.2 broja ovoga pravilnika iza kojeg se nalazi slovo “R”, crtica i homologacijski broj koji su postavljeni desno od kružnice navedene u točki 4.4.1.

 

4.4.3 dodatnog simbola koji je odvojen od broja ovoga pravilnika uspravnom crtom i koji se sastoji od rimskog (rimskih) broja (brojeva) za razred (razrede) za koje je autobus homologiran.

 

4.5 Ako je vozilo sukladno tipu vozila homologiranom prema jednomu ili više drugih pravilnika koji su dodaci Sporazumu, u zemlji koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku nije potrebno ponavljati simbol propisan u točki 4.4.1; u tome slučaju brojevi pravilnika i homologacija te dodatni simboli za pravilnike za koje je homologaciju izdala zemlja koja je izdala homologaciju prema ovomu pravilniku upisani su u uspravnim stupcima desno od simbola propisanoga u točki 4.4.1.

 

4.6 Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

 

4.7 Homologacijska oznaka mora se postaviti blizu proizvođačeve identifikacijske pločice vozila ili na njoj.

 

4.8 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda gore navedenih homologacijskih oznaka.

  

5. SPECIFIKACIJE

 

5.1 Raspodjela opterećenja po osovinama i uvjeti za opterećenje

 

5.1.1.1 za neopterećeno vozilo, prema navedenome u točki 5.1.3, i

5.1.1.2 za opterećeno vozilo, prema navedenome u točki 5.1.4.

5.1.2 Prednja osovina ili osovine moraju nositi najmanje postotak mase vozila prikazan u sljedećoj tablici:

 

Uvjeti opterećenja

l. RAZRED

Il. RAZRED

III. RAZRED

kruto

zglobno

kruto

zglobno

kruto

zglobno

neopterećeno

20

20

25

20

25

20

opterećeno

25

20

25

20

25

20

 

5.1.3 Neopterećeno, za potrebe točke 5.1 i točke 5.3, označuje vozilo u uvjetu koji je opisan u točki 2.16.1.

5.1.4 Opterećeno, za potrebe točke 5.1 i točke 5.3, označuje neopterećeno vozilo prema opisu u točki 5.1.3 s dodanom masom Q za svako putničko sjedalo, jednoliko raspodijeljenom po površini S1, masom dopuštenog broja putnika koji stoje mase Q, mase B jednoliko raspodijeljene u odjeljcima prtljažnika i, ako je primijenjeno, mase BX jednoliko raspodijeljene po površini krovnog prtljažnika.

5.1.5 Vrijednosti Q za razne razrede vozila dane su u točki 5.3.

5.1.6 Brojčana vrijednost B (u kg) ne može biti manja od 100 V (u m3).

5.1.7 BX mora vršiti pritisak koji nije manji od 75 kg/m2 po cijeloj površini krovnog prtljažnika.

 

5.2 Površina predviđena za putnike

5.2.1 Ukupna površina prostora So predviđena za putnike izračunava se tako da se od ukupnog prostora vozila oduzme:

5.2.1.1 površina vozačeva prostora

5.2.1.2 površina stuba na vratima i površina svake stube čija je dubina manja od 30 cm

5.2.1.3 površina svakoga dijela nad kojim je izmjereni razmak od poda manji od 135 cm (ne uzimajući u obzir stršenja dopuštena sukladno točki 5.7.8.6.2), i

5.2.1.4 površina svakoga dijela zglobne sekcije (zglobnih sekcija) zglobnog autobusa na kojeg rukohvati i pregrade onemogućuju prilaz.

5.2.2 Površina prostora S1 predviđena za putnike (samo u slučaju vozila l. razreda i ll. razreda, u kojima je dopušteno da nosi putnike koji stoje) izračunava se tako da se od S0 oduzme:

5.2.2.1 u slučaju autobusa l. razreda i ll. razreda:

5.2.2.1.1 površina svih dijelova poda na kojima je nagib veći od 8 %

5.2.2.1.2 površina svih dijelova koji nisu dostupni za putnike koji stoje kad su zauzeta sva sjedala, osim sklopivih sjedala

5.2.2.1.3 površina svih dijelova na kojima je svijetla visina iznad poda manja od 190 cm ili, u slučaju dijela hodnika koji se nalazi iznad i iza stražnje osovine, i dijelova njegove veze, manja od 180 cm (rukohvati se ne uzimaju u obzir)

5.2.2.1.4 površina ispred uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedišta vozačeva sjedala (u njegovu krajnjem položaju) i kroz središte vanjskog retrovizora koji je ugrađen na suprotnoj strani vozila

5.2.2.1.5 prostor 30 cm ispred svih sjedala, osim sklopivih

5.2.2.1.6 svaka površina koja nije izuzeta odredbama u točkama 5.2.2.1.1 do 5.2.2.1.5 i u koju nije moguće postaviti pravokutnik 400 mm x 300 mm

5.2.2.1.7 u slučaju vozila ll. razreda, površina na kojoj nije dopušteno stajanje.

5.3 Broj mjesta za putnike

5.3.1 Vozilo mora imati Ps sjedaćih mjesta (vidi točku 3.2.9), ne uzimajući u obzir sklopiva sjedala, koja zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.7.8. Ako je vozilo l. ili ll. razreda, broj Ps mora barem biti jednak broju kvadratnih metara površine poda predviđene za putnike i posadu (ako je ima) So, zaokruženog na prvi manji cijeli broj; zahtijevani broj može se smanjiti za 10 % u slučaju vozila l. razreda (0,9 So).

5.3.2 Ukupni broj N sjedaćih i stajaćih mjesta u vozilima mora se izračunati tako da su ispunjena oba ova uvjeta:

N ? Ps + S1/Ssp

i

N ? (MT – MV – L V – R VX)/Q

gdje je:

Ps = broj sjedaćih mjesta (vidi točke 3.2.9 i 5.3.1)

S1 = površina prostora (m2) raspoloživa za putnike koji stoje (vidi točku 5.2.2)

Ssp = površina predviđena za jednog putnika koji stoji (m2/stajaći putnik) (vidi točku 5.3.2.2)

MT = najveća tehnički dopuštena masa (kg) (vidi točku 2.17)

MV = masa praznog vozila (kg) prema definiciji u točku 2.16.1

L = specifično opterećenje prtljage u odjelu (odjelima) za prtljagu

V = ukupni obujam (m3) odjela za prtljagu (vidi točku 3.2.5)

R = specifična masa prtljage u krovnom prostoru (kg/m2)

VX = ukupna površina (m2) krovnog prostora raspoloživoga za prtljagu (vidi točku 3.2.6)

Q = masa (kg) koja se uzima za opterećenja za svako mjesto za sjedaćeg putnika, i stajaćeg ako postoji (vidi točku 5.3.2.2)

5.3.2.1 U slučaju vozila lll. razreda S1 = 0.

5.3.2.2 Vrijednosti za Q, Ssp, L i R za sve razrede vozila su ove:

Razred

Q (kg)

Ssp (m2/stajaći putnik)

L

(kg/m3)

R

(kg/m2)

l. razred

68

0,125

100

75

ll. razred

71*

0,15

100

75

lll. razred

71*

(nema putnika koji stoje)

100

75

* Uključujući 3 kg ručne prtljage

5.3.2.3 Kad je vozilo ll. ili lll. razreda homologirano kao l. razred, masa prtljaga koji se stavlja u prtljažne prostore koji su dostupni samo izvan vozila ne uzima se u račun.

5.3.3 Kod izračuna prema točki 5.3.2, masa na svakoj osovini vozila ne smije prekoračiti vrijednosti njihovih odgovarajućih najvećih tehnički dopuštenih masa.

5.3.4 Na vozilu, s unutrašnje strane, blizu prednjih vrata, slovima ili piktogramom visine ne manjima od 15 mm i brojevima visine ne manjima od 25 mm, mora na vidljiv način biti jasno označeno:

5.3.4.1 broj sjedaćih mjesta za koji je projektirano vozilo (Ps)

5.3.4.2 ukupni broj putnika za koji je projektirano vozilo (N).

5.4 (Nije previđeno)

5.5 Zaštita od opasnosti požara

5.5.1 Motorni prostor

5.5.1.1 Zapaljivi materijal za zvučnu izolaciju ili materijal koji se može impregnirati gorivom ili mazivom ne smije se upotrijebiti u motornom prostoru, osim ako je materijal pokriven nepropusnom prevlakom.

5.5.1.2 Zaštitne mjere moraju biti poduzete, bilo odgovarajućom konstrukcijom motornog prostora ili predviđenim odvodnim otvorima, radi izbjegavanja mogućega sakupljanja goriva ili ulja za podmazivanje u bilo kojem dijelu motornog prostora.

5.5.1.3 Pregrada od vatrootpornog materijala mora biti ugrađena između motornog prostora ili bilo kojeg drugog toplinskog izvora (poput naprave za apsorbiranje energije koja se oslobađa kad se vozilo spušta po nizbrdici, npr. retarder ili naprava za grijanje unutrašnjosti karoserije koja međutim nije uređaj koji koristi cirkulaciju vruće vode) i ostalog dijela vozila.

5.5.2 Otvori za ulijevanje goriva.

5.5.2.1 Otvori za ulijevanje goriva moraju biti dostupni samo izvan vozila.

5.5.2.2 Razmak od otvora za ulijevanje goriva do otvora bilo kojih vrata ne smije biti manji od 50 cm u slučaju spremnika za benzin i manji od 25 cm u slučaju spremnika za dizelsko gorivo; međutim, otvori za ulijevanje ne smiju biti u prostoru za putnike niti u vozačevu prostoru. Otvori za punjenje goriva ne smiju biti postavljeni tako da postoji opasnost da gorivo dospije u motorni prostor ili na ispušni sustav za vrijeme punjenja.

5.5.2.3 Ne smije postojati mogućnost da gorivo curi van kroz poklopac otvora za ulijevanje ili kroz naprave koje su predviđene da stabiliziraju tlak u spremniku, čak i kad je spremnik potpuno prevrnut; dopušteno je međutim lagano kapanje pod uvjetom da ne prelazi 30 gr/min. Kad je u vozilo ugrađeno više međusobno povezanih spremnika za gorivo, tlak za vrijeme ispitivanja mora biti primijenjen za najnepovoljniji položa spremnika goriva.

5.5.2.4 Kad je otvor za punjenje ugrađen na bočnu stranu vozila, poklopac u zatvorenome položaju ne smije stršiti iznad površine karoserije koja ga okružuje.

5.5.2.5 Poklopci otvora moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da se ne mogu otvoriti nenamjerno.

5.5.3 Spremnici goriva

5.5.3.1 Svaki spremnik goriva mora biti sigurno učvršćen. Razmak od bilo kojega dijela spremnika goriva do prednjeg čela vozila ne smije biti manji od 60 cm ili manji od 30 cm od stražnjega dijela vozila, kako bi se osigurala zaštita u slučaju sudara sprijeda ili odostraga.

5.5.3.2 Nijedan dio spremnika goriva ne smije stršiti izvan vanjske širine karoserije.

5.5.3.3 Svi spremnici moraju se ispitati unutrašnjim hidrauličkim tlakom, što se provodi na izgrađenom spremniku koji je opremljen standardnim crijevom za punjenje, ulijevnim grlom i poklopcem. Spremnik treba napuniti vodom. Nakon što se zatvore svi otvori, tlak treba postupno povećavati, preko voda kojim se motor napaja gorivom, do relativnog tlaka koji je jednak dvostrukoj vrijednosti radnog tlaka, ali koji nije manji od 0,3 bara, i zadržati ga jednu minutu. U tom razdoblju spremnik ne smije puknuti ili procuriti; može se trajno izobličiti.

5.5.3.4 Spremnici goriva moraju biti izrađeni tako da su otporni na koroziju.

5.5.3.5 Svaki prekomjerni tlak ili svaki tlak koji prekoračuje radni tlak mora biti automatski kompenziran pomoću odgovarajuće naprave (odzrake, sigurnosni ventili, itd…). Odzrake moraju biti projektirane tako da sprečavaju svaku opasnost požara.

5.5.4 Instalacije napajanja gorivom

5.5.4.1 Nijedan uređaj koji se upotrebljava za napajanje gorivom ne smije biti postavljen u vozačevu prostoru ili prostoru za putnike.

5.5.4.2 Vodovi za gorivo i drugi dijelovi instalacije napajanja gorivom moraju biti smješteni u takav položaj na vozilu u kojem su najpotpunije prihvatljivo zaštićeni.

5.5.4.3 Uvijanja ili savijanja i vibracije nosive konstrukcije vozila ili motora ne smiju uzrokovati neuobičajena naprezanja vodova za gorivo.

5.5.4.4 Spojevi savitljivih vodova s krutim dijelovima instalacije napajanja gorivom moraju biti konstruirani i izrađeni tako da zadrže nepropusnost u raznim uvjetima uporabe vozila, unatoč starenju, uvijanju ili savijanju, ili vibraciji nosive konstrukcije vozila ili motora.

5.5.4.5 Mora biti omogućeno da gorivo koje iscuri iz bilo kojega dijela instalacije nesmetano oteče na površinu ceste, ali nikada na ispušni sustav.

5.5.5 Sigurnosna sklopka, ako je ugrađena

Mora postojati sigurnosna sklopka koja je namijenjena za smanjenje opasnosti požara nakon zaustavljanja vozila. Ta sigurnosna sklopka mora imati ove značajke:

5.5.5.1 Mora biti postavljena tako da je izravno dostupna vozaču kad sjedi u vozačevu sjedalu.

5.5.5.2 Mora biti jasno označena i opremljena zaštitnim poklopcem ili prikladnom zaštitom da bi se onemogućilo nenamjerno uključivanje. Jasne upute o postupku rukovanja moraju biti navedene u neposrednoj blizini sigurnosne sklopke, npr. “Skinuti poklopac i povući ručicu prema dolje! Uključiti samo kad je vozilo zaustavljeno na stajalištu”.

5.5.5.3 Njezino uključivanje ima kao posljedicu izvršenje ovih funkcija:

5.5.5.3.1 brzo zaustavljanje motora;

5.5.5.3.2 uključivanje sklopke za isključivanje akumulatora, ugrađene što je moguće bliže akumulatorima, čime se odvaja iz električnog kruga barem jedan pol akumulatora, izuzimajući krug koji obavlja funkciju koja se zahtijeva u točki 5.5.5.3.3, krugove koji osiguravaju neprekinuti rad tahografa kao i onih uređaja čije bi naglo isključivanje iz rada moglo prouzročiti veću opasnost od one koja se izbjegava, npr.:

5.5.5.3.2.1 unutrašnja sigurnosna rasvjeta

5.5.5.3.2.2 dovod svježeg zraka u pomoćnim grijačima

5.5.4.3.2.3 centralno elektroničko zaključavanje vrata

5.5.5.3.3 uključivanje svih žmigavaca vozila.

5.5.5.4 Obavljanje funkcija navedenih u točki 5.5.5.3 može biti pokrenuto ne samo sa sigurnosnom sklopkom već, također, s drugim načinima upravljanja, pod uvjetom da to u slučaju opasnosti ne ometa djelovanje sigurnosne sklopke.

5.5.6 Električna oprema i ožičenje

5.5.6.1 Svi kabeli moraju biti izolirani i svi kabeli i električna oprema moraju imati mogućnost podnošenja uvjeta temperature i vlažnosti kojima su izloženi. U motornom prostoru, posebnu pažnju treba obratiti na sposobnost da izdrže okolnu temperaturu, ulje i isparenja.

5.5.6.2 Struja u kabelu koji je upotrijebljen u nekom električnom krugu ne smije biti veća od one koja je dopuštena za takav kabel, uzimajući u obzir uvjete njegove ugradbe i najveću okolnu temperaturu.

5.5.6.3 Svaki električni krug koji napaja neki uređaj, osim pokretača, kruga paljenja (vanjski izvor paljenja), žarne svjećice, naprave za isljučivanje motora, kruga za punjenje akumulatora i mase akumulatora moraju imati električni osigurač ili prekidač kruga. Međutim, električni krugovi kojima se napajaju mali potrošači mogu biti zaštićeni zajedničkim osiguračem ili zajedničkim prekidačem kruga, pod uvjetom da njihova nazivna struja ne prekoračuje 16 A.

5.5.6.4 Svi kabeli moraju biti zaštićeni i sigurno pričvršćeni u takvom položaju da ne mogu biti oštećeni rezanjem, abrazijom ili guljenjem.

5.5.6.5 Kad napon prekorači 100 V RMS (efektivni napon) u jednom ili više električnih krugova vozila, ručno upravljana sklopka koja omogućuje odvajanje svih takvih krugova od glavnoga električnog napajanja treba biti spojena na svaki pol takvoga napajanja koji nije uzemljen i mora biti postavljena u vozilo u položaj koji je lako dostupan vozaču, pod uvjetom da takva sklopka ne može isključiti bilo koji električni krug koji napaja obvezna vanjska svjetla vozila.

5.5.6.6 Moraju postojati barem dva električna kruga za unutrašnju rasvjetu, takva da kvar u jednome ne utječe na drugi. Krug koji služi jedino za stalno osvjetljenje ulaza i izlaza može se smatrati jednim od takvih krugova.

5.5.7 Akumulatori

5.5.7.1 Svi akumulatori moraju biti dobro osigurani i lako pristupačni.

5.5.7.2 Prostor za akumulatore mora biti odvojen od prostora za putnike i vozačeva prostora i mora biti prozračivan vanjskim zrakom.

5.5.8 Vatrogasni aparati i pribor prve pomoći

5.5.8.1 Mora biti previđen prostor za smještaj jednoga ili više vatrogasnih aparata, od kojih jedan mora biti u blizini vozačeva sjedala, a dimenzije prostora predviđenog za svaki aparat ne mogu biti manje od 600 mm x 200 mm x 200 mm. Mjestimična upuštanja u taj prostor dopuštena su pod uvjetom da se vatrogasni aparati odgovarajućih dimenzija još mogu ugraditi.

5.5.8.2 Mora biti previđen prostor za smještaj jednoga ili više pribora prve pomoći. Predviđeni prostor ne može biti manji od 7 dm3 niti najmanja dimenzija manja od 80 mm.

5.5.9 Materijali

5.5.7.1 Zapaljivi materijali nisu dopušteni na razmaku 10 cm od ispušne cijevi, osim ako su ti materijali učinkovito zaštićeni.

5.6 Izlazi

5.6.1 Broj izlaza

5.6.1.1 Najmanji je zahtijevani broj vrata za putnike:

Broj putnika

Broj vrata za putnike

l. razred

ll. razred

lll. razred

23 –45

1

1

1

46 – 70

2

1

1

71 – 100

3

2

1

> 100

4

3

1

 

5.6.1.2 U svakoj krutoj sekciji zglobnoga autobusa moraju biti najmanje jedna vrata za putnike, osim u slučaju prednje sekcije zglobnoga autobusa l. razreda koja mora imati dvoja.

5.6.1.3 Najmanji broj vrata u vozilu je dva.

5.6.1.4 U svezi s tim zahtjevom, vrata za putnike sa sustavom za servo upravljanje ne smatraju se izlazima, osim ako se mogu lako ručno otvoriti, nakon što se u slučaju potrebe uključi upravljanje propisano u točki 5.6.5.1.

5.6.1.5 Najmanji broj izlaza za slučaj opasnosti mora biti takav da ukupni broj izlaza bude ovaj:

Broj putnika

Najmanji broj izlaza

23 – 30

31 – 45

46 – 60

61 – 75

76 – 90

> 90

4

5

6

7

8

9

Otvori za spašavanje mogu se računati samo kao jedan u navedenome broju izlaza za slučaj opasnosti.

5.6.1.6 Svaka kruta sekcija zglobnoga autobusa mora se smatrati posebnim vozilom kod određivanja najmanjeg broja i položaja izlaza. Broj putnika treba odrediti za svaku krutu sekciju, a prolaz koji ih povezuje ne može se smatrati jednim izlazom.

5.6.1.7 Ako vozačev prostor, ili odvojeni prostor za prateću posadu, nije povezan s unutrašnjosti vozila, on mora imati dva izlaza koji ne smiju biti na istom bočnom zidu; kad je jedan od izlaza prozor on mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.6.8 za prozore za slučaj opasnosti.

5.6.1.8 Dvostruka vrata treba računati kao dvoja vrata i dvostruki prozor kao dva prozora za slučaj opasnosti.

5.6.1.9 Otvori za spašavanje, kao dodatak vratima i prozorima za izlaz u slučaju opasnosti, moraju biti ugrađeni u krov autobusa ll. i lll. razreda. Također, mogu biti ugrađeni u autobusima l. razreda. Najmanji broj otvora za spašavanje mora biti:

Broj putnika

Broj otvora za spašavanje

50 i manji od 50

veći od 50

1

2

 

5.6.2 Bočni izlazi

5.6.2.1 Vrata za putnike moraju biti postavljena na bočnoj strani vozila koja je bliža rubu ceste, koji odgovara smjeru prometa u zemlji u kojoj je registrirano vozilo, i najmanje jedna od tih vrata moraju biti u prednjoj polovini vozila.

5.6.2.2 Razmak između dvojih vrata mora biti takav da razmak između poprečnih uspravnih ravnina koje prolaze kroz središte površine vrata nije manji od 40 % ukupne duljine prostora za putnike, izmjereno usporedno s uzdužnom osi vozila. Ako jedna od ta dvoja vrata čine dio dvostrukih vrata, taj razmak treba izmjeriti između dvojih vrata koja su najviše međusobno razmaknuta.

5.6.2.3 Izlazi moraju biti postavljeni tako da njihov broj na bočnim stranama vozila bude stvarno isti.

5.6.2.4 Barem jedan izlaz za slučaj opasnosti mora biti postavljen na stražnjoj strani vozila, ili na prednjoj. Kod vozila l. razreda, ova odredba je zadovoljena ako je na krov ugrađen otvor za spašavanje.

5.6.2.5 lzlazi na istoj strani vozila moraju biti ravnomjerno raspoređeni po duljini vozila.

5.6.2.6 Vrata su dopuštena na stražnjoj strani vozila, pod uvjetom da to nisu vrata za putnike.

5.6.2.7 Ako su ugrađeni otvori za spašavanje, oni moraju biti postavljeni na ovaj način: kad ima samo jedan otvor za spašavanje, on mora biti postavljen u središnjoj trećini krova; kad postoje dva otvora za spašavanje, oni moraju biti razmaknuti najmanje 2 m, izmjereno između najbližih rubova otvora duž pravca usporedni s uzdužnom osi vozila.

5.6.3 Najmanje dimenzije

5.6.3.1 Različiti tipovi izlaza moraju imati ove najmanje dimenzije:

 
 

l. razred

ll. i lll. razred

Napomene

Vrata za putnike

Otvor vrata

Visina (cm)

180

165

-

Širina (cm)

Jednostruka vrata: 65

Dvostruka vrata: 120

Ova dimenzija može biti manja 10 cm kad se mjerenje obavlja na razini rukohvata. Propisana širina slobodnog pristupa mora biti osigurana na visini od 70 do 160 cm od razine prve stube (vidi sliku 12, dodatak 3.)

Vrata za slučaj opasnosi

Visina (cm)

125

-

Širina (cm)

55

Prozor za slučaj opasnosti

Površina (cm2)

4 000

U tu površini mora biti moguće upisati pravokutnik visine 50 cm i širine 70 cm.

Prozor za slučaj opasnosti koji je postavljen na stražnjoj strani vozila, kad proizvođač nije predvidio prozor za slučaj opasnosti gore propisanih najmanjih dimenzija

U otvor prozora za slučaj opasnosti mora biti moguće upisati pravokutnik visine 35 cm i širine 155 cm. Uglovi toga pravokutnika moraju biti zaobljeni polumjerom zakrivljenosti koji nije veći od 25 mm.

Otvor za spašavanje

Površina otvora (cm2)

4 000

U tu površini mora biti moguće upisati pravokutnik stranica 50 x 70 cm.

 

5.6.4 Tehnički zahtjevi za sva vrata za putnike

5.6.4.1 Mora biti moguće otvoriti svaka vrata za putnike iznutra i izvan vozila, kad vozilo stoji (to nije obvezatno kad se vozilo kreće). Međutim, taj zahtjev ne treba protumačiti tako da on isključuje mogućnost zaključavanja vrata izvan vozila, podrazumijevajući da se vrata uvijek mogu otvoriti iznutra.

5.6.4.2 Svako upravljanje ili naprava za otvaranje vrata za putnike izvana ne smije biti na visini iznad tla većoj od 180 cm, kad neopterećeno vozilo stoji na vodoravnoj površini.

5.6.4.3 Svaka jednostruka vrata za putnike s ručnim otvaranjem, koja su na šarkama ili su okretna, moraju se tako okretati ili zakretati da se nastoje zatvoriti u slučaju da otvorena vrata dotaknu nepomični predmet kad se vozilo kreće prema naprijed.

5.6.4.4 Kad je na vrata za putnike s ručnim otvaranjem ugrađena brava sa zaključavanjem na udar, ta brava mora biti dvostupanjskoga tipa.

5.6.4.5 Na unutarnjoj strani vrata za putnike ne smije biti nikakva naprava koja bi bila predviđena da pokrije unutarnje stube kad su vrata zatvorena.

5.6.4.6 Kad izravna vidljivost nije odgovarajuća, moraju biti ugrađene optičke ili druge naprave koje omogućuju vozaču da sa svoga mjesta provjeri postojanje putnika u izravnoj unutarnjoj ili vanjskoj blizini svakih vrata za putnike koja nisu s automatskim pokretanjem.

5.6.4.7 Svaka vrata za putnike koja se otvaraju prema unutrašnjosti vozila moraju biti proizvedena tako nije vjerojatno da će njihovo otvaranje ozlijediti putnike u uobičajenim uvjetima uporabe. Kad je potrebno, trebaju biti ugrađene odgovarajuće zaštitne naprave.

5.6.4.8 Kad su vrata za putnike postavljena blizu vrata nužnika ili drugog unutrašnjega prostora, vrata za putnike trebaju biti zaštićena od nenamjernog otvaranja. Međutim, taj se zahtjev ne primjenjuje ako se vrata za putnike automatski zaključavaju kad se vozilo kreće brzinom većom od 5 km/h.

5.6.4.9 U bilo kojem otvorenom položaju, vrata za putnike ne smiju ometati uporabu, ili zahtijevani pristup bilo kojem izlazu,

5.6.5 Dodatni tehnički zahtjevi za vrata za putnike sa servo upravljanjem

5.6.5.1 U slučaju opasnosti, svaka vrata za putnike sa servo upravljanjem mora biti moguće otvoriti iz vozila kad vozilo stoji (to nije obvezatno kad se vozilo kreće), i kad nisu zaključana, izvan vozila pomoću upravljanja koja djeluju, bez obzira je li napajanje energijom aktivno, i koja:

5.6.5.1.1 premošćuju sva druga upravljanja

5.6.5.1.2 su u slučaju unutarnjih upravljanja postavljena na vratima ili na razmaku 300 mm od njih, na visini koja nije manja od 1600 mm iznad prve stube

5.6.5.1.3 su lako uočljiva i jasno prepoznatljiva kad se približi vratima i kad se stoji ispred vrata

5.6.5.1.4 može uključiti osoba kad stoji izravno ispred vrata

5.6.5.1.5 uzrokuju otvaranje vrata ili omogućuju lako ručno otvaranje vrata

5.6.5.1.6 mogu biti zaštićena napravom koja se može lako skinuti ili slomiti kako bi se omogućio pristup upravljanju u slučaju opasnosti; uključivanje upravljanja za slučaj opasnosti ili skidanje zaštitnog poklopca na upravljanju mora biti signalizirano vozaču, zvučno i vizualno, i

5.6.5.1.7 u slučaju vrata kojima upravlja vozač i koja ne zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.6.5.6.2, moraju biti takva da, nakon što ona budu uključena da otvore vrata i vrate ih u njihov uobičajeni položaj, vrata se ponovno ne zatvore dok vozač slijedeći put ne uključi upravljanje za zatvaranje vrata.

5.6.5.2 Uređaj za isključivanje vanjskog upravljanja za slučaj opasnosti kojim upravlja vozač sa svoga sjedala u cilju zaključavanja vrata za putnike s vanjske strane može biti predviđen. U tom slučaju, vanjsko upravljanje mora se ponovno uključiti automatski pokretanjem motora ili prije nego vozilo postigne brzinu od 20 km/h. Nakon toga, isključivanje vanjskog upravljanja za slučaj opasnosti ne smije biti automatsko, već to zahtijeva novo posredovanje vozača.

5.6.5.3 Mora biti moguće da vozač upravlja svim vratima za putnike kad sjedi u vozačevu sjedalu, upravljanjima koja su jasno i raspoznatljivo označena, osim u slučaju nožnog uređaja za upravljanje.

5.6.5.4 Svaka vrata za putnike sa servo upravljanjem moraju uključiti pokaznu svjetiljku koja mora biti u cijelosti vidljiva vozaču kad sjedi u uobičajenom položaju za vožnju, u svim uvjetima okolnog osvjetljenja, radi signalizacije da neka vrata nisu potpuno zatvorena. Ta se pokazna svjetiljka mora upaliti svaki put kad se kruti dio vrata nađe između potpuno otvorenoga položaja i 30 mm od potpuno zatvorenoga položaja. Ista pokazna svjetiljka može služiti za jedna ili više vrata. Međutim, pokazna svjetiljka takvog tipa ne smije se ugraditi u slučaju prednjih vrata za putnike koja ne zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 5.6.5.6.2 i 5.6.5.6.3.

5.6.5.5 Kad su predviđena upravljanja za otvaranje i zatvaranje vrata za putnike sa servo upravljanjem za vozača, ona moraju biti takva da vozač može u svakom trenutku promijeniti smjer kretanja vrata za vrijeme njihova zatvaranja ili otvaranja.

5.6.5.6 Konstrukcija i sustav upravljanja svakih vrata za putnike sa servo upravljanjem mora biti takav da nije vjerojatno da vrata mogu ozlijediti putnika ili uklještiti ga pri zatvaranju.

5.6.5.6.1 Osim u slučaju prednjih vrata za putnike, taj će se zahtjev smatrat zadovoljenim, ako su zadovoljena ova dva zahtjeva:

5.6.5.6.2 Prvi je zahtjev da se vrata, kad se zatvaranje vrata u bilo kojoj mjernoj točki koja je opisana u dodatku 6. ovoga pravilnika, zaustavi silom koja nije veća od 150 N, ponovo otvaraju do krajnjeg položaja i, osim u slučaju vrata za putnike s automatskim pokretanjem, ostaju otvorena dok se ne uključi naredba za zatvaranje. Sila zadržavanja može se izmjeriti bilo kojom metodom koju odobri mjerodavna ustanova. Smjernice su dane u dodatku 6. ovoga pravilnika. Vršna sila kratko vrijeme može biti veća od 150 N, pod uvjetom da ne prekorači 300 N. Sustav ponovnog otvaranja može se provjeriti s pomoću ispitnog alata u obliku šipke poprečnoga presjeka visine 60 mm i širine 30 mm, s uglovima zaobljenim s polumjerom 5 mm.

5.6.5.6.3 Drugi je zahtjev, kad vrata prilikom zatvaranja zahvate putnikov ručni zglob ili prst, da:

5.6.5.6.3.1 se vrata automatski potpuno otvore do krajnjega položaja i, osim u slučaju vrata za putnike s automatskim pokretanjem, da ostaju otvorena dok se ne uključi naredba za zatvaranje, ili

5.6.5.6.3.2 se zglob ili prst mogu lako izvući iz vrata bez opasnosti od ozljede putnika. Ovaj se zahtjev može provjeriti ručno, ili pomoću ispitnog alata u obliku šipke definirane u točki 5.6.5.6.2, koja je na duljini od 300 mm stanjena od debljine 30 mm na debljinu 5mm. Šipka ne smije biti polirana ni podmazana. Ako vrata zadrže šipku, treba je biti moguće lako izvući, ili

5.6.5.6.3.3 se vrata zadrže u položaju koji omogućuje slobodan prolaz ispitnog alata u obliku šipke poprečnoga presjeka visine 60 mm i širine 20 mm, s uglovima zaobljenim s polumjerom 5 mm. Taj položaj ne smije biti udaljen više od 30 mm od potpuno zatvorenoga položaja.

5.6.5.6.4 U slučaju prednjih vrata za putnike, zahtjev iz točke 5.6.5.6 treba smatrati zadovoljenim ako vrata:

5.6.5.6.4.1 zadovoljavaju zahtjeve iz točaka 5.6.5.6.2 i 5.6.5.6.3, ili

5.6.5.6.4.2 imaju ugrađene meke rubove; ti rubovi, međutim, ne smiju biti tako meki da, kad su vrata zatvorena i drže ispitni alat u obliku šipke koji je naveden u točki 5.6.5.6.2, kruta konstrukcija vrata može doći u potpuno zatvoren položaj.

5.6.5.7 Kad se vrata za putnike sa servo upravljanjem drže zatvorenim samo sa stalnom napajanjem energijom, mora biti predviđena vidno upozorna naprava radi upozorenja vozaču o svakoj neispravnosti u napajanju vrata energijom.

5.6.5.8 Naprava za zaštitu od pokretanja, ako je ugrađena, mora raditi samo kod brzina koje su manje od 5 km/h i ne smije moći raditi kod brzine veće od te.

5.6.5.9 Zvučna signalizacija za vozača smije se uključiti ako vozilo polazi sa stajališta, kad bilo koja vrata za putnike sa servo upravljanjem nisu potpuno zatvorena. Ta zvučna signalizacija mora se uključiti kod brzine koja je veća od 5 km/h, za vrata koja zadovoljavaju zahtjeve iz točke 5.6.5.6.3.3.

5.6.6 Dodatni tehnički zahtjevi za vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.1 Uključivanje upravljanja za otvaranje vrata.

5.6.6.1.1 Osim predviđenoga u točki 5.6.5.1, samo vozač sa svoga sjedala mora moći uključiti i isključiti upravljanje za otvaranje svakih vrata za putnike s automatskim pokretanjem.

5.6.6.1.2 Uključivanje i isključivanje može biti izravno pomoću prekidača ili posredno, npr. otvaranjem ili zatvaranjem prednjih vrata za putnike.

5.6.6.1.3 Vozačevo aktiviranje upravljanja za otvaranje mora biti signalizirano unutar vozila i, u slučaju vrata koja se otvaraju izvana, također na vanjskoj strani vozila; pokazivač (npr. osvijetljeni gumb, svjetlosni signal) mora biti na vratima na koja se odnosi, ili blizu njih.

5.6.6.1.4 U slučaju izravnoga uključivanja pomoću prekidača, radno stanje sustava mora biti jasno pokazano vozaču, npr. položajem prekidača, pokaznom svjetiljkom ili osvijetljenim prekidačem. Prekidač mora biti posebno označen i postavljen tako da se ne može zamijeniti s drugim upravljanjima.

5.6.6.2 Otvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.2.1 Nakon vozačeva uključivanja upravljanja, treba biti moguće da putnici otvore vrata na ovaj način:

5.6.6.2.1.1 iznutra, npr. pritiskom na gumb ili presijecanjem svjetlosne zapreke, i

5.6.6.2.1.2 izvana, osim u slučaju vrata koja su predviđena samo za izlaz i koja su kao takva označena, npr. pritiskom na osvijetljeni gumb, na gumb ispod osvijetljenog znaka ili na sličnu napravu označenu prikladnom obavijesti.

5.6.6.2.2 Pritiskivanje gumba navedenih u točki 5.6.6.2.1.2 i uporaba načina signaliziranja vozaču, koje je navedeno u točki 5.7.9.1, mora poslati signal koji se pohrani u memoriji i koji, nakon vozačeva uključivanja upravljanja za otvaranje, otvara vrata.

5.6.6.3 Zatvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem

5.6.6.3.1 Kad se vrata za putnike s automatskim pokretanjem otvore, ona se moraju ponovo automatski zatvoriti nakon što istekne određeno vremensko razdoblje. Ako putnik ulazi u vozilo ili ga napušta u tom vremenskom razdoblju, sigurnosna naprava (npr. dodir poda stopalom, svjetlosna zapreka, jednosmjerna zapreka) treba osigurati da vrijeme zatvaranja vrata bude dovoljno produljeno.

5.6.6.3.2 Ako putnik ulazi u vozilo ili ga napušta dok se vata zatvaraju, proces zatvaranja mora se automatski prekinuti i vrata se moraju vratiti u otvoreni položaj. Vraćanje vrata može uključiti jedna od sigurnosnih naprava navedenih u točki 5.6.6.3.1 ili neka druga naprava.

5.6.6.3.3 Mora biti moguće putniku ponovno otvoriti, prema odredbama iz točke 5.6.6.2, vrata koja se automatski zatvore prema odredbi iz točke 5.6.6.3.1; to se ne primjenjuje kad vozač isključi upravljanje za otvaranje vrata.

5.6.6.3.4 Nakon vozačeva isključivanja upravljanja za otvaranje vrata za putnike s automatskim pokretanjem, otvorena vrata moraju se zatvoriti sukladno odredbama iz točaka 5.6.6.3.1 do 5.6.6.3.3.

5.6.6.4 Zaustavljanje procesa automatskog zatvaranja kod vrata označenih za posebnu namjenu, npr. za putnike s dječjim kolicima, za osobe s poteškoćama u kretanju, itd.

5.6.6.4.1 Vozač mora moći zaustaviti proces automatskog zatvaranja uključivanjem posebnoga upravljanja. Putnik, također, mora moći zaustaviti proces automatskog zatvaranja izravno, pritiskom na poseban gumb.

5.6.6.4.2 Zaustavljanje procesa automatskog zatvaranja mora biti signalizirano vozaču , npr. pomoću pokazne svjetiljke.

5.6.6.4.3 Ponovno uspostavljanje procesa automatskog zatvaranja, u svakom slučaju, mora biti omogućeno samo vozaču.

5.6.6.4.4 Kod zatvaranja vrata koje slijedi, treba primijeniti točku 5.6.6.3.

5.6.7 Tehnički zahtjevi za vrata za slučaj opasnosti

5.6.7.1 Mora biti moguće lako otvoriti izvana i iznutra vrata za slučaj opasnost kad vozilo miruje. Međutim, ne treba smatrati da taj zahtjev isključuje mogućnost zaključavanja vrata izvana, pod uvjetom da se vrata uvijek mogu otvoriti iznutra pomoću uobičajenoga mehanizma za otvaranje.

5.6.7.2 Vrata za slučaj opasnost ne smiju biti sa servo upravljanjem ili klizna.

5.6.7.3 Vanjski rukohvati (kvake) na vratima za slučaj opasnost ne smiju biti na visini većoj od 180 mm iznad tla, kad neopterećeno vozilo stoji na vodoravnoj podlozi.

5.6.7.4 Vrata za slučaj opasnost koja su ugrađena na bočnoj strani vozila moraju imati šarke na prednjem rubu i moraju se otvarati prema vani. Remen za držanje, lanac ili druge naprave za pričvršćivanje dopušteni su pod uvjetom da dopuštaju otvaranje vrata, i da ostanu otvorena, do kuta 100 0. Ako postoji neki način koji osigurava slobodan prilaz kontrolniku pristupa vratima za slučaj opasnosti, zahtjev za najmanji kut od 100 0 ne primjenjuje se.

5.6.7.5 Ako su vrata za slučaj opasnost postavljena blizu vrata nužnika ili drugoga unutrašnjeg prostora, vrata za slučaj opasnosti moraju biti zaštićena od nenamjernog pokretanja. Međutim, se taj zahtjev ne primjenjuje ako se vrata za slučaj opasnosti automatski zaključavaju kad se vozilo kreće brzinom većom od 5 km/h.

5.6.7.6 Ako vozačeva vrata za putnike nisu lako pristupačna, posebno ako se treba provlačiti između kola upravljača i vozačeva sjedala da bi se dospjelo do njih, ta se vrata za putnike ne smiju smatrati vratima za slučaj opasnosti.

5.6.7.7 Sva vrata za slučaj opasnosti koja nisu lako vidljiva iz vozačeva sjedala moraju imati ugrađenu zvučnu napravu za upozorenje vozaču kad nisu dobro zatvorena. Upozorna naprava mora se uključiti pokretanjem zapora vrata, a ne pokretanjem samih vrata.

5.6.8 Tehnički zahtjevi za prozore za slučaj opasnosti

5.6.8.1 Svaki prozor za slučaj opasnosti sa šarkama mora se otvarati prema vani.

5.6.8.2 Svaki prozor za slučaj opasnosti mora:

5.6.8.2.1 ili biti moguće lako i trenutačno otvoriti iznutra i izvan vozila pomoću naprave koju mjerodavna ustanova prizna kao zadovoljavajuću,

5.6.8.2.2 ili biti izrađen od lako lomljivoga sigurnosnog stakla. Ova posljednja odredba isključuje mogućnost uporabe prozora od slojevitoga stakla ili plastičnog gradiva.

5.6.8.3 Svaki prozor za slučaj opasnosti koji se može zaključati izvana mora biti proizveden tako da se uvijek može otvoriti iz vozila.

5.6.8.4 Svaki prozor za slučaj opasnosti sa šarkama na gornjoj stranici mora imati odgovarajući mehanizam da ga drži otvorenim.

5.6.8.5 Visina između donjega ruba prozora za slučaj opasnosti koji je ugrađen bočno na vozilu i razine poda neposredno ispod prozora ne smije biti veća od 100 cm ni manja od 65 cm, u slučaju prozora za izlaz u nuždi na šarkama, ili 50 cm u slučaju prozora koji je izrađen od lomljivog stakla.

Međutim, u slučaju prozora za slučaj opasnosti na šarkama, visina donjega ruba može se smanjiti do 50 cm, pod uvjetom da je na otvor prozora ugrađena zaštita do visine od 65 cm radi sprečavanja mogućnosti da putnici ispadnu iz vozila. Kad je na otvor prozora ugrađena zaštita, visina otvora prozora iznad te zaštite ne smije biti manja od najmanje vrijednosti propisane za prozor za slučaj opasnosti.

5.6.8.6 Svaki prozor za slučaj opasnosti na šarkama koji nije lako vidljiv iz vozačeva sjedala mora imati ugrađenu zvučnu napravu za upozorenje vozaču kad nije dobro zatvoren. Upozorna naprava mora se uključiti pokretanjem zapora prozora, a ne pokretanjem samog prozora.

5.6.9 Tehnički zahtjevi za otvor za spašavanje

5.6.9.1 Svaki otvor za spašavanje mora biti takav da ne ometa slobodni prolaz iz vozila i u vozilo. Funkcioniranje izbacivog otvora za spašavanje mora biti takvo da je djelotvorno onemogućeno nenamjerno izbacivanje.

5.6.9.2 Otvori za spašavanje moraju biti takvi da ih je moguće lako otvoriti ili skinuti izvana ili iznutra. Međutim, ne treba smatrati da taj zahtjev isključuje mogućnost zaključavanja otvora za spašavanje u cilju osiguranja vozila kad nije pod nadzorom, pod uvjetom da se otvor za spašavanje uvijek može otvoriti ili skinutu iznutra pomoću uobičajenoga mehanizma za otvaranje ili skidanje.

5.6.10 Tehnički zahtjevi za uvlačive stube

Ako su ugrađene uvlačive stube, one moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

5.6.10.1 Rad stuba mora biti sinkroniziran s radom odgovarajućih vrata za putnike ili vrata za slučaj opasnosti.

5.6.10.2 Kad su vrata zatvorena, nijedan dio uvlačivih stuba ne smije stršiti više od 10 mm iznad konture karoserije koja ih okružuje.

5.6.10.3 Kad su vrata otvorena i uvlačive stube u izvučenom položaju, površina ploha mora zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.7.7 ovoga pravilnika.

5.6.10.4 Zaustavljeno vozilo ne smije se moći pokrenuti vlastitim pogonom dok su stube u izvučenom položaju.

5.6.10.5 Kad se vozilo kreće, stuba se ne smije moći izvući. Ako je naprava koja pokreće stubu u kvaru, stuba se mora uvući i ostati u uvučenom položaju. Međutim, funkcioniranje odgovarajućih vrata ne smije biti spriječeno u slučaju takvoga kvara, ili ako je stuba oštećena.

5.6.10.6 Kad putnik stoji na uvlačivoj stubi, odgovarajuća vrata ne smiju se moći zatvoriti. Zadovoljavanje tog zahtjeva treba provjeriti s masom od 15 kg, koja predstavlja malo dijete, na središtu stube. Taj se zahtjev ne primjenjuje na svaka vrata koja su u izravnome vozačevu vidnom polju.

5.6.10.7 Pokretanje uvlačivih stuba ne smije moći prouzročiti tjelesnu ozljedu putnika ili osobe koja čeka na autobusnim stajalištima.

5.6.10.8 Uglovi uvlačivih stuba koji su okrenuti prema naprijed ili prema unatrag moraju biti zaobljeni polumjerom koji nije manji od 5 mm; rubovi moraju biti zaobljeni polumjerom koji nije manji od 2,5 mm.

5.6.10.9 Kad su vrata za putnike otvorena, uvlačiva stuba mora biti sigurno držana u izvučenom položaju. Kad se postavi masa od 136 kg u središte jednostruke stube ili masa od 272 kg u središte dvostruke stube, deformacija u bilo kojoj točki stube ne smije prijeći 10 mm.

5.6.11 Oznake

5.6.11.1 Svaki izlaz za slučaj opasnosti mora biti označen natpisom “izlaz u slučaju opasnosti” na unutrašnjoj i vanjskoj strani vozila.

5.6.11.2 Upravljanje vratima za slučaj opasnosti i svim izlazima za slučaj opasnosti mora biti označeno na unutrašnjoj i vanjskoj strani vozila prepoznatljivim simbolom ili jasnim natpisom.

5.6.11.3 Jasne upute koje se odnose na radni postupak moraju biti postavljene na upravljanje izlazom za slučaj opasnosti ili u njegovoj blizini.

6.6.11.4 Jezik na kojemu moraju biti oznake navedene u točkama 5.6.11.1 do 5.6.11.3 određuje upravno tijelo državne uprave mjerodavno za registraciju vozila.

5.7 Unutarnji raspored

5.7.1 Pristup vratima za putnike (vidi dodatak 3., slika 1.)

5.7.1.1 Slobodni prostor koji se proteže prema unutrašnjosti vozila od bočnoga zida na kojem su ugrađena vrata mora omogućavati slobodan prolaz uspravne pravokutne ploče debljine 10 cm, širine 40 cm i 70 cm visine iznad poda, koja na sebi ima drugu ploču širine 55 cm, koja je simetrično postavljena iznad nje; visina te druge ploče propisana je ovisno o razredu vozila. Tu dvodijelnu ploču treba držati usporedno s otvorom vrata dok je se pomiče iz početnog položaja, u kojem njezina čelna ravnina koja je najbliža unutrašnjosti vozila dodiruje najudaljeniji rub otvora, do položaja kad ploča dodirne prvu stubu, nakon čega je treba držati pod pravim kutovima u odnosu na mogući smjer kretanja osobe koja upotrebljava ulaz.

5.7.1.2 Za vozila l. razreda, visina gornje pravokutne ploče mora biti 110 cm. Za vozila ll. razreda, ta visina mora biti 95 cm i za vozila lll. razreda mora biti 85 cm. Kao druga mogućnost, može se upotrijebiti ploča u obliku trapeza, visine 50 cm, koji čini prijelaz između širine gornje i donje plohe. U tom slučaju ukupna visina pravokutne ploče i trapezoidnog dijela gornje ploče mora za sve razrede vozila biti 110 cm.

5.7.1.3 Kad središnja crta te dvodijelne ploče prijeđe razmak 30 cm od svoga početnog položaja i dvodijelna ploča dodirne površinu stube, ploču treba zadržati u tom položaju.

5.7.1.4 Valjkasto tijelo (vidi sliku 3. u dodatku 3.) koje se upotrebljava za provjeru prolaznosti hodnika zatim treba pomjerati, počevši od hodnika, u mogućem smjeru kretanja osobe koja napušta vozilo, dok njegova središnja crta dotakne uspravnu ravninu u kojoj se nalazi gornji rub zadnje stube, ili dok tangencijalna ravnina na gornjem valjku dodirne dvodijelnu plohu, ovisno u tomu što se dogodi prvo, te ga zadržati u tom položaju (vidi sliku 9. u dodatku 3.).

5.7.1.5 Između valjkastog tijela, u položaju koji je određen u točki 5.7.1.4 i dvodijelne ploče, u položaju koji je određen u točki 5.7.1.3, mora postojati slobodan prostor čije su gornje i donje granice prikazane na slici 9. u dodatku 3. Taj slobodni prostor mora dopuštati slobodan prolaz uspravne ploče najveće debljine 2 cm i čiji su oblik i dimenzije jednaki središnjem presjeku valjkastog tijela (vidi točku 5.7.5.1). Tu ploču treba pomicati iz položaja u kojem dodiruje valjkasto tijelo, dok njezina vanjska strana ne dodirne unutrašnju stranu dvodijelne ploče, dodirivanjem ravnine ili ravnina koje su određene gornjim rubovima stube, u mogućem smjeru kretanja osobe koja upotrebljava ulaz (vidi sliku 9. u dodatku 3.).

5.7.1.6 Slobodni prilazni prostor za to tijelo ne smije uključiti bilo koji prostor koji doseže do 30 cm ispred sjedišta, kad nije stisnuto, bilo kojega sjedala i do visine gornje strane sjedišta.

5.7.1.7 U slučaju sklopivog sjedala, taj prostor treba odrediti sa sjedalom u položaju uporabe.

5.7.1.8 Međutim, sklopivo sjedalo namijenjeno posadi može sprečavati prilaz vratima za putnike kad je u položaju uporabe, pod uvjetom da:

5.7.1.8.1 je jasno naznačeno, u vozilu i na obavijesnom obrascu (vidi dodatak 1.), da je sjedalo namijenjeno samo posadi

5.7.1.8.2 se sjedalo automatski sklopi kad se ne upotrebljava, tako da zadovoljava zahtjeve u točkama 5.7.1.1 ili 5.7.1.2 i 5.7.1.3, 5.7.1.4 i 5.7.1.5

5.7.1.8.3 se vrata ne smatraju obveznim izlazom prema točki 5.6.1.5

5.7.1.8.4 je sjedalo opremljeno uvlačnim sigurnosnim pojasom, i

5.7.1.8.5 kad je sjedalo u položaju uporabe i kad je sklopljeno, nijedan njegov dio nije ispred uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedaće površine vozačeva sjedala u krajnjem položaju i kroz središte vanjskog retrovizora ugrađenoga na suprotnoj strani vozila.

5.7.1.9 Najveći nagib poda u pristupnom prilazu ne smije biti veći od 5 % kad prazno vozilo stoji na glatkoj i vodoravnoj površini u njegovom uobičajenom položaju kod putovanja (uz napomenu da naprava za namještanje razine ne smije biti uključena).

5.7.1.10 Hodnici i pristupni prolazi moraju biti pokriveni s protukliznim materijalom.

5.7.2 Pristup vratima za slučaj opasnosti (vidi sliku 2. u dodatku 3.)

5.7.2.1 Slobodni prostor između hodnika i otvora vrata za slučaj opasnosti mora omogućavati slobodan prolaz uspravnog valjka promjera 30 cm i visine od poda 70 cm i koji nosi drugi uspravni cilindar promjera 55 cm, tako da im je ukupna visina 140 cm.

5.7.2.2 Osnova prvoga valjka mora se nalaziti u projekciji drugoga valjka.

5.7.2.3 Kad su sklopiva sjedala ugrađena bočno uzduž tog prolaza, slobodni prostor za cilindar treba odrediti za sjedalo u otvorenom položaju.

5.7.3 Pristup prozorima za slučaj opasnosti

5.7.3.1 Mora biti moguće provući kontrolnik od hodnika do izlaza iz vozila kroz svaki prozor za slučaj opasnosti.

5.7.3.2 Smjer pomicanja kontrolnika mora biti u smjeru u kojem bi se očekivalo da će ići putnik koji napušta vozilo. Kontrolnik treba držati okomito na taj smjer kretanja.

5.7.3.3 Kontrolnik mora biti u obliku tanke ploče dimenzija 60 x 40 cm, s uglovima zaobljenima polumjerom 20 cm. Međutim, kod prozora za slučaj opasnosti koji ,je na stražnjoj strani vozila, kao drugu mogućnost, kontrolnik može imati dimenzije 140 x 35 cm, s uglovima zaobljenima polumjerom 17,5 cm.

5.7.4 Pristup otvorima za spašavanje

5.7.4.1 Osim u slučaju vozila l. razreda, najmanje jedan otvor za spašavanje mora biti postavljen tako da krnja četverostrana piramida s bočnim kutom 200 i visine 1600 mm dodiruje dio sjedala ili odgovarajućega oslonca. Os piramide treba biti uspravna i njezin vrh (gornja površina) mora dodirivati otvor površine otvora za spašavanje. Nosači mogu biti sklopivi ili odvojivi, pod uvjetom da se mogu zabraviti u položaju uporabe. Taj položaj treba upotrijebiti kod provjere.

 

  

5.7.4.2 Kad je debljina krovne konstrukcije veća od 150 mm, vrh piramide mora dodirivati otvor površine otvora za spašavanje na razini vanjske površine krova.

5.7.5 Hodnici (vidi sliku 3. u dodatku 3.)

5.7.5.1 Hodnik u vozilu za javni prijevoz mora biti projektiran i proizveden tako da omogućava slobodan prolaz kontrolne naprave koja se sastoji od dva suosna valjka spojena obrnutim krnjim stošcem koji ima sljedeće dimenzije (u cm):

 

 

l. Razred

ll. Razred

lll. Razred

Promjer donjeg valjka

45

35

30

Visina donjeg valjka

90

90

90

Promjer gornjeg valjka

55

55

45

Visina gornjeg valjka

50

50

50

Ukupna visina

190

190

190

Kontrolna naprava smije dodirnuti remene držače, ako su ugrađeni, i pomaknuti ih.

5.7.5.2 Na vozilima l. razreda, promjer donjega valjka može biti smanjen sa 45 cm na 40 cm u cijelom dijelu hodnika koji se nalazi iza one od ovih dviju ravnina koja je bliža prednjem kraju vozila:

5.7.5.2.1 poprečne uspravne ravnine koja prolazi 1,5 m ispred središnje osi stražnje osovine (stražnje osovine koja je bliža prednjem kraju u slučaju vozila s više stražnjih osovina), i

5.7.5.2.2 poprečne uspravne ravnine koja prolazi kroz stražnji rub vrata za putnike, smještenih između osovina i koja su bliža stražnjem kraju vozila.

5.7.5.2.3 Za potrebe primjene točaka 5.7.5.2.1 i 5.7.5.2.2, svaka kruta sekcija zglobnog vozila promatra se odvojeno.

5.7.5.3 Na vozilima lll. razreda sjedala na jednoj ili obje strane hodnika mogu biti bočno pomična, što kao posljedicu može imati smanjenje širine hodnika do dimenzije koja odgovara promjeru donjeg valjka od 22 cm, pod uvjetom da radnja upravljanja na svakom sjedalu, koja je lako dostupna putniku koji stoji u hodniku, bude dostatna da prouzroči automatsko vraćanje sjedala, čak i ako je zauzeto, u položaj koji odgovara najmanjoj širini od 30 cm.

5.7.5.4 Visina gornjega valjka može biti smanjena za 10 cm u cijelom dijelu hodnika koji se nalazi iza one od ovih dviju ravnina koja je bliža prednjem kraju vozila:

5.7.5.4.1 poprečne uspravne ravnine koja prolazi 1,5 m ispred središnje osi stražnje osovine (stražnje osovine koja je bliža prednjem kraju u slučaju vozila s više stražnjih osovina) i

5.7.5.4.2 poprečne uspravne ravnine koja prolazi kroz stražnji rub krajnjih stražnjih vrata za putnike.

5.7.5.4.3 Za potrebe primjene točaka 5.7.5.4.1 i 5.7.5.4.2, svaka kruta sekcija zglobnog vozila promatra se odvojeno.

5.7.5.5 Na zglobnim autobusima, kontrolna naprava koja je definirana u točki 5.7.5.1 mora proći bez zapinjanja kroz zglobni dio. Nijedan dio mekog dijela obloge u toj sekciji, uključujući i harmoniku, ne smije stršiti u hodnik.

5.7.5.6 Stube mogu biti ugrađene u hodnicima. Širina tih stuba ne smije biti manja od širine hodnika na vrhu stuba.

5.7.5.7 Nisu dopuštena sklopiva sjedala koja omogućuju putnicima sjedenje u hodniku.

5.7.5.8 Bočno pomična sjedala koja u nekom položaju zadiru u hodnik nisu dopuštena, osim u vozilima lll. razreda na koja se primjenjuju uvjeti propisani u točki 5.7.5.3.

5.7.6 Nagib hodnika

Nagib hodnika ne smije prijeći:

5.7.6.1 U uzdužnom smjeru:

5.7.6.1.1 8 % u slučaju vozila l. razreda ili ll. razreda, ili

5.7.6.1.2 12,5 % u slučaju vozila lll. razreda.

5.7.6.2 U poprečnom smjeru, 5 % za vozila svih razreda.

5.7.7 Stube (vidi sliku 4. u dodatku 3.)

5.7.7.1 Najveća i najmanja visina i najmanja dubina stuba za putnike na vratima za putnike i za slučaj opasnosti, kao i u unutrašnjosti vozila, prikazani su na slici 4. u dodatku 3.:

 

l. Razred

ll. Razred

lll. Razred

Prva stuba do tla

Najveća visina (cm)

361

401,2

Najmanja dubina (cm)

30

Ostale stube

Najveća visina (cm)

253

35

Najmanja visina (cm)

12

Najmanja dubina (cm)

20

(1) 70 cm za vrata za slučaj opasnosti;.

(2) 43 cm u slučaju vozila samo s mehaničkim ovjesom;.

(3) 30 cm u slučaju stuba na vratima iza krajnje stražnje osovine.

5.7.7.2 Za potrebe ove točke, visinu stube treba izmjeriti u središtu njezine širine. Osim toga, proizvođači moraju naročito voditi računa o prilazu za osobe s poteškoćama u kretanju, posebno u odnosu na visinu stuba kod vozila l. razreda koju treba držati što je moguće manjom.

5.7.7.3 Svaki prijelaz od ulegnuća u hodniku do područja sjedala ne treba smatrati stubom. Međutim, uspravni razmak između površine hodnika i poda u području sjedala ne smije prijeći 35 cm.

5.7.7.4 Visina prve stube u odnosu na tlo mora se izmjeriti na praznom vozilu, s gumama i tlakom u njima prema specifikaciji proizvođača za najveću tehničku masu određenu prema točki 3.2.3.

5.7.7.5 U slučaju kad ima više stuba, svaka se stuba može preklapati do 10 cm s područjem uspravne projekcije sljedeće stube te projekcija ispod na gazištu mora imat slobodnu površinu po dubini najmanje 20 cm (vidi sliku 4. u dodatku 3.), sa svim rubovima stuba projektiranima tako da se svodi na najmanju mjeru opasnost od spoticanja i da su svijetle kontrastne boje.

5.7.7.6 Širina i oblik svake stube mora biti takav da se na nju može postaviti pravokutnik 40 x 30 cm u slučaju prve stube i 40 x 20 cm u slučaju ostalih stuba, tako da najviše 5 % površine odgovarajućega pravokutnika strši izvan stube. Kod dvostrukih vrata, svaka polovica tih vrata mora zadovoljavati taj zahtjev.

5.7.7.7 Najveći nagib stube u bilo kojem smjeru ne smije prijeći 5 %, kad prazno vozilo stoji na ravnoj i vodoravnoj površini u njegovom uobičajenom položaju kod putovanja (uz napomenu da naprava za spuštanje nije uključena).

5.7.8 Sjedala za putnike (uključujući sklopiva sjedala) i prostor za putnike koji sjede

5.7.8.1 Najmanja širina sjedala (vidi sliku 5. u dodatku 3.)

5.7.8.1.1 Najmanja širina sjedišta sjedala, mjereno od uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedaćeg mjesta, mora biti:

5.7.8.1.1.1 20 cm kod vozila l. i ll. razreda.

5.7.8.1.1.2 22,5 cm kod vozila lll. razreda.

5.7.8.1.2 Najmanja širina raspoloživog prostora za svako sjedaće mjesto, mjereno od uspravne ravnine koja prolazi kroz središte sjedaćeg mjesta na visini između 27 i 65 cm iznad sjedišta kad nije stisnuto, mora biti:

5.7.8.1.2.1 25 cm kod pojedinačnih sjedala

5.7.8.1.2.2 2,5 cm kod sastavljenih sjedala za dva ili više putnika.

5.7.8.2 Najmanja dubina sjedišta sjedala (vidi sliku 7. u dodatku 3.)

Najmanja dubina sjedišta sjedala mora biti:

5.7.8.2.1 35 cm kod vozila l. razreda.

5.7.8.2.2 40 cm kod vozila ll. i lll. razreda.

5.7.8.3 Visina sjedišta sjedala (vidi sliku 6. u dodatku 3.)

Visina u odnosu na pod sjedišta sjedala, kad nije stisnuto, mora biti takva da je razmak od poda do vodoravne ravnine koja dodiruje prednju gornju površinu sjedišta sjedala između 40 i 50 cm; međutim, ta visina može biti smanjena do 35 cm u području iznad kotača i motornog prostora.

5.7.8.4 Razmak između sjedala (vidi sliku 6. u dodatku 3.)

5.7.8.4.1 U slučaju sjedala koja su okrenuta u istom smjeru, najmanji razmak, između prednje površine naslona sjedala i stražnje površine naslona sjedala koje je ispred, mjereno vodoravno i na svim visinama iznad poda između gornje razine sjedišta sjedala i točke 62 cm iznad poda, mora biti ovaj:

 

l. razred

65 cm

ll razred

68cm

lll. razred

75 cm

 

5.7.8.4.2 Sva mjerenja treba provesti sa sjedištem i naslonima kad nisu stisnuti, u uspravnoj ravnini koja prolazi kroz središnju crtu pojedinačnoga sjedaćeg mjesta.

5.7.8.4.3 Kod sjedala koja su okrenuta jedno prema drugome, najmanji razmak između prednjih površina naslona tih sjedala, mjereno preko najviših točaka sjedišta sjedala, ne smije biti manji od 130 cm.

5.7.8.5 Prostor za putnike koji sjede (vidi sliku 8. u dodatku 3.)

5.7.8.5.1 Najmanji slobodni prostor ispred svakog sjedala za putnika mora biti predviđen kao što je prikazano na slici 8. dodatka 3. Stražnja strana naslona sjedala ispred ili pregrada čiji oblik približno odgovara stražnjoj strani naslona sjedala kad je nagnut, može ulaziti u taj prostor pod uvjetima iz točke 5.7.8.4. Mjestimično postojanja oslonaca sjedala u tom prostoru također je dopušteno, pod uvjetom da ostane odgovarajući prostor za putnikova stopala.

5.7.8.5.2 Međutim, najmanje dva sjedala okrenuta licem prema naprijed ili prema straga, namijenjena putnicima-invalidima i označena kao takva, moraju biti predviđena u dijelu vozila koji je najpogodniji za ulaženje. Ta sjedala moraju biti projektirana za invalide tako da je osiguran dostatan prostor, moraju imati odgovarajuće projektirane i ugrađene rukohvate za olakšan prilazak i odlazak sa sjedala te moraju imati ugrađen sustav za komunikaciju iz sjedećeg položaja, sukladno točki 5.7.9.

5.7.8.6 Slobodni prostor iznad položaja za sjedenje (vidi sliku 8. u dodatku 3.)

5.7.8.6.1 Svako mjesto za sjedenje mora imati slobodni prostor po visini najmanje 90 cm, mjereno od najviše točke sjedišta kad nije stisnuto. Taj slobodni prostor po visini mora se protezati po uspravnoj projekciji cijele površine sjedala i pripadajućeg prostora za stopala.

5.7.8.6.2 U prostor koji se proteže iznad površine navedene u točki 5.7.8.6.1 dopušteni su sljedeći prodori:

5.7.8.6.2.1 prodor naslona drugog sjedala

5.7.8.6.2.2 prodor nosivog elementa konstrukcije, pod uvjetom da taj prodor bude unutar trokuta čiji je vrh 65 cm iznad poda i čija je osnovica 10 cm i koji je postavljen u gornjem dijelu predmetnoga prostora, uz bočni zid vozila (vidi sliku 10 dodatka 3.)

5.7.8.6.2.3 prodor nekog kanala (npr. za topli zrak) koji se nalazi u donjem dijelu predmetnoga prostora, uz bočni zid vozila, poprečnoga presjeka koji nije veći od 200 cm2 i čija je širina najviše 10 cm (vidi sliku 11. u dodatku 3.)

5.7.8.6.2.4 prodor nagibnog tipa prozora, kad su otvoreni, i njihovih okova.

5.7.9 Komunikacija s vozačem

5.7.9.1 U slučaju vozila l. ili ll. razreda treba biti predviđena naprava kojom je omogućeno putnicima signalizirati vozaču da treba stati.

5.7.9.2 Ako je prostor za posadu izveden bez mogućnosti prilaza vozaču ili prostorima za putnike, treba biti predviđena naprava za komunikaciju između vozača i tog prostora za posadu.

5.7.10 Uređaji za tople napitke i čajna kuhinja

Uređaji za tople napitke i čajna kuhinja moraju biti ugrađeni tako da ne postoji opasnost da se toplo jelo ili napitak pospe na putnika koji sjedi, zbog naglog kočenja ili centrifugalnih sila,

5.7.11 Vrata na untarnjim prostorijama

Svaka vrata na nužniku ili unutarnjoj prostoriji:

5.7.11.1 moraju biti sa samozatvaranjem i ne smiju imati ikakvu napravu da ih drži otvorenim ako bi to, kad su otvorena, smetalo putnicima u slučaju opasnosti

5.7.11.2 ne smiju, kad su otvorena, prikrivati bilo koju ručku ili upravljanje za otvaranje bilo kojih vrata za putnike ili vrata za slučaj opasnosti, i

5.7.11.3 moraju biti opremljena napravom koja omogućuje otvaranja vrata izvan prostorije u slučaju opasnosti

5.7.11.4 ne smiju se moći zaključati izvana, osim ako ih je uvijek moguće otključati iznutra.

5.8 Unutarnja umjetna rasvjeta

5.8.1 Unutarnja električna rasvjeta mora biti predviđena za osvjetljenje:

5.8.1.1 svih prostora za putnike i zglobne sekcije kod zglobnog autobusa

5.8.1.2 svake stube ili stuba

5.8.1.3 prilaza svakom izlazu

5.8.1.4 unutrašnjih oznaka i unutrašnjih upravljanja na svim izlazima

5.8.1.5 svih mjesta gdje ima prepreka.

5.9 Zglobna sekcija zglobnih autobusa

5.9.1 Zglobna sekcija koja povezuje krute dijelove vozila mora biti projektirana i proizvedena tako da dopušta zakretanje oko vodoravne i uspravne osi.

5.9.2 Kad zglobni autobus mase vozila u voznome stanju stoji na ravnoj vodoravnoj površini, ne smije postojati, između poda krutih sekcija i poda zakretnog dijela ili elementa koji zamjenjuje taj dio, nepokriven otvor širine veće od:

5.9.2.1 1 cm, kad su svi kotači vozila u istoj ravnini, ili

5.9.2.2 2 cm, kad se kotači osovine koja se nalazi uz zglobnu sekciju vozila oslanjaju na površinu koja je 15 cm iznad površine na koju se oslanjaju kotači ostalih osovina.

5.9.3 Razlika između razine poda krutih sekcija i poda zakretnog dijela, mjereno u spoju, ne smije biti veća od:

5.9.3.1 2 cm, u uvjetima koji su opisani u točki 5.9.2.1, ili

5.9.3.2 3 cm, u uvjetima koji su opisani u točki 5.9.2.2.

5.9.4 Na zglobnim autobusima, rukohvati i/ili pregrade moraju sprečavati prilaz putnicima svakom dijelu zglobne sekcije gdje:

- na podu postoji nepokriveni otvor koji ne zadovoljava zahtjeve iz točke 5.9.2

- pod ne može nositi masu putnika

- gibanje zidova predstavlja opasnost za putnike.

5.10 Sposobnost upravljanja

5.10.1 Vozilom se mora moći upravljati između dva graničnika unutar kruga polumjera 12,5 m, a da nijedna njegova krajnja točka ne strši izvan kružnice toga kruga.

5.10.2 Kad se krajnje točke vozila gibaju po oba graničnika u krugu polumjera 12,5 m, vozilo se mora moći gibati u granicama kružnog traka širine 7,2 m (vidi sliku A/B u dodatku 4.).

5.10.3 Kad vozilo miruje, treba odrediti uspravnu ravninu postavljenu izvan kruga koja dodiruje bok vozila ocrtavanjem crte na tlu. U slučaju zglobnog vozila, oba kruta dijela treba dovesti u isti pravac u odnosu na tu ravninu. Kad vozilo koje prilazi po ravnoj crti stigne u području kruga opisanom u točkama 5.10.1 i 5.10.2, nijedan njegov dio ne smije izaći izvan uspravne ravnine više od 0,8 m (vidi sliku A u dodatku 4.), u slučaju krutog vozila, ili više od 1,2 m (vidi sliku B u dodatku 4.), u slučaju zglobnog vozila.

5.10.4 U slučaju vozila s osovinom koja ima napravu za rasterećenje, ti zahtjevi moraju biti ispunjeni u svim slučajevima s osovinom u najnepovoljnijem uvjetu.

5.11 Držanje pravca kod zglobnih autobusa

5.11.1 Kad se autobus kreće po ravnoj crti, uzdužne središnje ravnine njegovih krutih dijelova moraju se poklapati i činiti istu neprekinutu ravninu bez ikakvog odstupanja.

5.12 Prečke i rukohvati

5.12.1 Opći zahtjevi

5.12.1.1 Prečke i rukohvati moraju imati odgovarajuću čvrstoću.

5.12.1.2 Oni moraju biti tako projektirani i ugrađeni da za putnika ne predstavljaju opasnost od ozljeda.

5.12.1.3 Prečke i rukohvati moraju imati presjek koji omogućuje putnicima da ih lako i čvrsto obuhvate. Svaka prečka mora osigurati duljinu od najmanje 10 cm za držanje rukom. Dimenzija presjeka ne smije biti manja od 2 cm niti veća od 4,5 cm, osim u slučaju rukohvata na vratima i sjedalima i, u slučaju vozila ll. ili lll. razreda, u prilaznim prolazima. U tim slučajevima, dopuštene su prečke čija je jedna dimenzija najmanje 1,5 cm, pod uvjetom da je druga dimenzija najmanje 2,5 cm.

5.12.1.4 Slobodan razmak između prečke ili rukohvata i susjednoga dijela karoserija ili zidova vozila mora biti najmanje 4 cm. Međutim, u slučaju prečke na vratima ili sjedalu, ili u prilaznim prolazima vozila ll. ili lll. razreda, dopušten je najmanji razmak od 3,5 cm.

5.12.1.5 Površina svake prečke, rukohvata ili stupa mora biti kontrastno obojena i ne smije biti klizava.

5.12.2 Prečke i rukohvati za putnike koji stoje: vozila l. i ll. razreda

5.12.2.1 Mora biti predviđen dostatan broj prečka i rukohvata za svaku točku površine poda koja je predviđena za putnike koji stoje, sukladno točki 5.2.2. Smatrat će se da je taj zahtjev zadovoljen ako se, u svim mogućim položajima, naprave za provjeru koja je prikazana u dodatku 5. najmanje dvije prečke i/ili rukohvata mogu dohvatiti pomičnim krakom te naprave. Za tu potrebu, remeni držači, ako su ugrađeni, smiju se smatrati rukohvatima, pod uvjetom da se oni drže u svome položaju pomoću odgovarajućih držača. Naprava za provjeru može biti slobodno okretljiva oko njezine uspravne ose.

5.12.2.2 Kad se primjenjuje postupak opisan u točki 5.12.2.1, treba uzimati u obzir samo prečke i rukohvate koji nisu manje od 80 cm niti više od 190 cm iznad poda.

5.12.2.3 Za svaki položaj koji može zauzeti putnik koji stoji, najmanje jedna od dvije zahtjevane prečke i rukohvata ne smije biti više od 150 cm iznad razine poda u tom položaju. Izuzetak se može učiniti za središte velikih površina za stajanje, ali zbir svih tih izuzetaka ne smije prekoračiti 20 % od cijeloga prostora predviđenog za putnike koji stoje.

5.12.2.4 Prostori koje mogu zauzeti putnici koji stoje, a i koji nisu odvojeni sjedalima od bočnih zidova ili od stražnjega zida vozila, moraju imati vodoravne prečke usporedne sa zidovima i ugrađene na visini između 80 i 150 cm iznad poda.

5.12.3 Prečke i rukohvati za vrata za putnike

5.12.3.1 Prečke i/ili rukohvati moraju biti ugrađeni uz otvore vrata s obje strane. Kod dvostrukih se vrata ovaj zahtjev može zadovoljiti ugradbom samo jednog središnjeg držača ili prečke.

5.12.3.2 Prečke i/ili rukohvati koji su predviđeni za vrata za putnike moraju biti takvi da imaju prihvatnu točku koja je dostupna putniku koji stoji na tlu blizu vrata ili na bilo kojoj od stuba u nizu. Te točke moraju biti postavljene uspravno, između 80 i 110 cm iznad tla ili iznad površine svake stube, i vodoravno:

5.12.3.2.1 za položaj koji odgovara položaju putnika koji stoji na tlu, najviše 40 cm prema unutra u odnosu na vanjski rub prve stube, i

5.12.3.2.2 za položaj koji odgovara pojedinoj stubi, ne smiju biti izvan vanjskoga ruba odgovarajuće stube i niti više od 60 cm prema unutra u odnosu na isti rub.

5.12.4 Prečke i rukohvati za putnike sa smanjenom pokretljivošću

Prečke i rukohvati između vrata za putnike i sjedala koja su posebno definirana u točki 5.7.8.5.2 moraju biti projektirani tako da se posebno uzmu u obzir potrebe putnika sa smanjenom pokretljivošću.

5.13 Zaštita oko otvora stubišta

Zaštitna ograda mora biti ugrađena na mjestima na kojima postoji opasnost da putnik koji sjedi bude gurnut naprijed u otvor stubišta kao posljedica naglog kočenja. Ta zaštitna ograda mora imati visinu najmanje 80 cm iznad poda na kojem se putnik oslanja stopalima i mora dosezati od zida prema unutra najmanje 10 cm preko središnje crte svakog sjedaćeg mjesta na kojem je putnik izložen takvoj opasnosti ili do ruba prve stube, ovisno o tom koja je duljina kraća.

5.14 Police za prtljagu – zaštita vozača

Vozač mora biti zaštićen od predmeta koji mogu ispasti iz polica za prtljagu u slučaju naglog kočenja.

5.15 Vrata u podu

Svaka vrata u podu vozila moraju biti ugrađena i osigurana tako da se ne mogu pomaknuti ili otvoriti bez uporabe alata ili ključeva; naprava za podizanje ili osiguravanje ne smije stršiti iznad razine poda više od 8 mm. Rubovi izbočina moraju biti zaobljeni.

 

6.

PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA

6.1.

Svaka preinaka tipa vozila mora se prijaviti mjerodavnoj ustanovi koja je homologirala taj tip vozila. Ta ustanova može tada:

6.1.1.

ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da je u svakom slučaju vozilo još sukladno sa zahtjevima;

6.1.2.

ili zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od ovlaštene pravne osobe odgovorne za provedbu ispitivanja.

6.2.

O potvrdi ili o odbijanju homologacije, uz navođenje preinaka, moraju pomoću postupka navedenog u točki 4.3 biti obaviještene strane Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik.

6.3

Mjerodavna ustanova koja izdaje proširenje homologacije mora dodijeliti serijski broj svakom proširenju i o tome obavijestiti druge strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj pravilnik obavijesnim obrascem koji je sukladan modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika.

  

7.

SUKLADNOST PROIZVODNJE

7.1

Svako vozilo koje nosi homologacisku oznaku propisanu prema ovom pravilniku mora biti u skladu s homologiranim tipom vozila.

7.2.

U cilju provjere zadovoljavanja zahtjeva iz točke 7.1 na vozilima iz serijske proizvodnje koja nose homologacijsku oznaku zahtjevanu ovim pravilnikom mora se provesti dovoljan broj slučajnih provjera.

  

9.

POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako posjednik homologacije potpuno prestane proizvoditi tip vozila u skladu s ovim pravilnikom, on mora o tome obavijestiti mjerodavnu ustanovu koja je izdala homologaciju. Po primitku odgovarajuće izjave ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik obavijesnim obrascem koji je sukladan modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika.

  

DODATAK 1.

 

(Najveći format: A4 (210 x 297 mm)

 

I Z J A V A

Izdana od: (naziv mjerodavne ustanove)

...................................……

.................................………

..................................………

koja se odnosi na: 2 IZDANU HOMOLOGACIJU

PROŠIRENU HOMOLOGACIJU

ODBIJENU HOMOLOGACIJU

POVUČENU HOMOLOGACIJU

POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE

 

tipa vozila s obzirom na njegove opće konstrukcijske značajke prema Pravilniku br. 36.

 

Homologacija br.: ........................................Proširenje:…………………………………….

1.

Trgovački naziv ili zaštitni znak motornog vozila:…………………………………………..

2.

Tip vozila:…………………………..………………………. ………….................................

3.

Naziv i adresa podnositelja zahtjeva za homologaciju: ..............................................…..

……………………………………………………………………………………………………

4.

Ako je potrebno, ime i adresa predstavnika podnositelja zahtjeva za homologaciju:……

…………………………………………………………………………………………………….

5.

Kratki opis tipa vozila s obzirom na njegovu nosivu konstrukciju, dimenzije, oblik i upotrijebljene materijale:……………………………………………………………………….

6.

Najveća tehnička masa vozila pri ispitivanju:………………………………………………..

6.1

na prednjoj osovini:……………………………………………………………………………..

6.2

na među osovini:………………………………………………………………………………..

6.3

na stražnjoj osovini:……………………………………………………………………………..

7.

Masa praznog vozila (MV):…………………………………………………………………….

8.

Nošenje prtljaga ili roba:

8.1

ukupan obujam prostora za prtljagu ili robu (V) (m3):………………………………………

8.2

ukupna masa prtljage ili robe koja se može smjestiti u te prostore (B) (kg):……………..

8.3

predviđen prijevoz prtljage ili robe na krovu vozila: DA/NE2

8.3.1

Ukupna površina krova koja je predviđena za prijevoz prtljage ili robe (VX) (m2):……….

8.3.2

Ukupna masa prtljage ili robe koja se može smjestiti u taj prostor (BX) (kg):…………….

9.

Površina za putnike:

9.1

ukupna (S) (m2):…………………………………………………………………………………

9.2

za putnike koji stoje (S1):………………………………………………………………………

10.

Računane vrijednosti:

10.1

Broj sjedala i mjesta za stajanje prema točki 5.3.2 ovoga pravilnika:

10.1.1

Ukupno (N = Ps + Pst):…………………………………………………………………………..

10.1.2

Mjesta za sjedenje (Ps):…………………………………………………………………………

10.1.3

Mjesta za sjedenje (Pst):………………………………………………………………………

10.2

Masa prema točki 5.3.3 ovoga pravilnika:

10.2.1

Ukupna masa vozila:…………………………………………………………………………..

10.2.2

Masa na prvoj osovini:…………………………………………………………………………..

10.2.3

Masa na drugoj osovini:………………………………………………………………………..

10.2.4

Masa na četvrtoj osovini (ako postoji):………………………………………………………..

10.2.5

Masa na petoj osovini (ako postoji):…………………………………………………………..

11.

Dostavljeno na homologaciju dana:....…………....…............................................……….

12.

Vozilo homologirano za razred (razrede):……………………………………………………

13.

Ovlaštena pravna osoba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja::.........

………………………………………………………………………………………………....

14.

Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….…………..

15.

Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta pravna osoba:……………….……………….

16.

Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena :………………………………………

17.

Položaj homologacijske oznake :……………….…………………………………………...

18.

Mjesto: ........................................................................................................……..

19.

Datum: ......................................................................................................……...

20.

Potpis: ............................................................................................................…..

 

Popis dokumenata koji su pohranjeni u mjerodavnoj ustanovi koja je izdala homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev priložen je ovoj izjavi

(1) Razlikovni broj zemlje koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidi odredbe o homologaciji u ovome pravilniku)

(2) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

DODATAK 2.

 

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

 

Model A

(vidi točku 4.4 ovoga pravilnika)

  

a ? 8 mm

 

Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje kako je taj tip vozila, s obzirom na konstrukcijske značajke, homologiran u Nizozemskoj (E 4), za lll. razred, prema Pravilniku br. 36 pod homologacijskim brojem 032439. Homologacijski broj pokazuje da je odgovarajuća homologacija izdana prema zahtjevima Pravilnika br. 36 koji je već uključivao 03 niz izmjena ili dopuna.

   

Model B

(vidi točku 4.5 ovoga pravilnika)

 

a?8 mm

   

Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je odgovarajući tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E 4) prema pravilnicima br. 36 i br. 33*. Prve dvije znamenke homologacijskih brojeva pokazuju da je na dan izdavanja odgovarajućih homologacija Pravilnik br. 36 već uključivao 03 niz izmjena ili dopuna, dok je Pravilnik br. 33 bio u njegovome izvornom obliku.

   

DODATAK 3.

 

SHEMATSKI PRIKAZI S OBJAŠNJENJIMA

 

Slika 1.

 

PRISTUP VRATIMA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.1)

   

Druga mogućnost

   
 

Dimenzija A (cm)

Druga mogućnost (cm)

I. razred

110

110

ll. razred

95

110

III. razred

85

110

  

Slika 2.

 

PRISTUP VRATIMA ZA SLUČAJ OPASNOSTI

(vidi točku 5.7.2)

   

  

Slika 3.

 

HODNICI

(vidi točku 5.7.5)

   

      
 

B (cm)

C (cm)

l. razred

55

45

ll. razred

55

35

lll. razred

45

30

(22 u slučaju bočno pomičnih sjedala)

 

Slika 4.

 

STUBE ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.7)

   

    

D = Visina iznad tla, određena na neopterećenom vozilu

 
 

D (cm) 1, 3

E (cm) 1, 2

najviše

najviše

najmanje

l. razred

36

12

25 4

ll. i lll. razred

40

12

35

 

Isključivio mehanički ovjes

43

 

(1) Kod dvostrukih vrata stube u svakoj polovici pristupnog prilaza treba promatrati odvojeno,

(2) Nije obvezno da “E” bude isto za svaku stubu.

(3) 70 cm za vrata za slučaj opasnosti.

(4) 30 cm u slučaju stuba na vratima iza krajnje stražnje osovine.

   

Slika 5.

 

ŠIRINA SJEDALA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.7.8.1)

   

Pojedinačno sjedalo                                           Sastavljeno sjedalo

   

  

G (cm) najmanje

F (cm) najmanje

Sastavljena sjedala

Pojedinačna sjedala

l. razred

20

22,5

25

ll. razred

20

22,5

25

lll. razred

22,5

22,5

25

   

Slika 6.

 

RAZMAK IZMEĐU SJEDALA I VISINA SJEDIŠTA

(vidi točke 5.7.8.3 i 5.7.8.4)

   

  
 

H (cm) najmanje

l (cm) najmanje

l. razred

65

40 –50

(za l. i ll. razred u prostoru iznad kotača i u motornog prostora))

ll. razred

68

lll. razred

68

    

Slika 7.

 

DUBINA SJEDIŠTA

(vidi točku 5.7.8.2)

 

  
 

K (cm) najmanje

l. razred

35

ll. razred

40

lll. razred

40

  

Slika 8.

 

PROSTOR ZA PUTNIKE KOJI SJEDE

 

(vidi točku 5.7.8.5)

 

   

Slika 9.

   

PRISTUP VRATIMA ZA PUTNIKE

 

(vidi točku 5.7.1)

  

  

Slika 10.

 

DOPUŠTENI PRODOR NOSIVOG DIJELA KONSTRUKCIJE

(vidi točku 5.7.8.6.2.2)

  

  

Slika 11.

 

DOPUŠTENI PRODOR KANALA

(vidi točku 5.7.8.6.2.3)

   

 

Slika 12.

 

SLOBODNI PRISTUP VRATIMA ZA PUTNIKE

(vidi točku 5.6.3.1)

 

 


DODATAK 4.

 

SPOSOBNOST UPRAVLJANJA

(vidi točku 5.10)

 

Slika A

  

     

Slika B

  

    

DODATAK 5.

 

NAPRAVA ZA PROVJERU POLOŽAJA PREČKA I RUKOHVATA

(vidi točku 5.12.2.1)

 

    

DODATAK 6.

 

(vidi točku 5.6.5.6.2)

 

UPUTE ZA MJERENJE SILA ZA ZATVARANJE SERVO UPRAVLJANIH VRATA

 

1. Opće

Zatvaranje servo upravljanih vrata je dinamički proces. Kad vrata u pokretu udare u zapreku, to kao posljedicu stvara dinamičku silu reakcije čija krivulja u ovisnosti o vremenu, ovisi o više faktora (npr. masa vrata, ubrzanje, dimenzije).

2. Definicije

2.1 Sila zatvaranja F(t), koja je funkcija vremena, mjeri se na rubovima vrata koji brtve (vidi točku 3.2).

2.2 Vršna sila Fs je najveća vrijednost sile zatvaranja.

2.3 Efektivna sila FE je srednja vrijednost sile za vremenu trajanja impulsa:

 

2.4 Trajanje impulsa je vremenski razmak između t1 i t2:

T = t2 - t1

gdje t1 predstavlja prag osjetljivosti, kad sila zatvaranja prekorači 50 N

t2 predstavlja smanjenja sile, kad sila zatvaranja bude manja od 50 N.

2.5 Ovisnost između navedenih parametara prikazana je na slici 1. (kao primjer):

Slika 1.

2.6 Sila zatvaranja FC je aritmetička sredina efektivnih sila, koje su izmjerene redom više puta u istim točkama:

 

 

3. Postupak mjerenja

3.1 Uvjeti mjerenja

3.1.1 Temperaturni raspon: 100 – 30 0C.

3.1.2 Vozilo treba postaviti na vodoravnu površinu.

3.2 Mjerenja se provode u ovim točkama:

3.2.1 na glavnim rubovima vrata koji brtve:

jedno na sredini vrata, i

jedno 150 mm iznad donjega ruba vrata.

3.2.2 U slučaju vrata koja imaju napravu za sprečavanje nasilnog otvaranja vrata otpiranjem:

na sporednim rubovima vrata koji brtve u točkama za koje se smatra da su najopasnije mjesta za otpiranje.

3.3 Treba provesti najmanje tri mjerenja u svakoj mjernoj točki za određivanje sile zatvaranja sukladno točki 2.6.

3.4 Signal sile zatvaranja mora se registrirati s niskopropusnim filterom granične frekvencije 100 Hz. Prag osjetljivosti i veličina pada sile, za određivanje trajanja impulsa, namještaju se na 50 N.

3.5 Odstupanje između očitanih i stvarnih vrijednosti ne smije biti veće od ± 3%.

4. Mjerna naprava

4.1 Mjerna naprava sastoji se od dva dijela: ručke i mjerne naprave za sile (vidi sliku 2.).

4.2 Mjerna naprava za silu mora imati ove značajke:

4.2.1 Mora se sastojati od dva klizna dijela čiji su vanjski promjer 100 mm i širina 115 mm. Jedna tlačna opruga mora biti ugrađena unutar mjerne naprave za silu između tih kliznih dijelova, tako da mjerna naprava može biti stisnuta pod djelovanjem odgovarajuće sile.

4.2.2 Značajka opruge u mjernoj napravi mora biti 10 ± 0,2 N/mm. Najveći progib opruge mora biti ograničen na 30 mm, tako da se može postići najveća sila od 300 N.

   

  

Slika 2.


[1] 1za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21, za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 – 36 (prazno), 37 za Tursku, 38 – 39 (prazno) i 40 za Bivšu Republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku uniju, 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one potvrđuju Sporazum o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu.

 

* Drugi broj pravilnika dan je samo kao primjer.

zatvori
Naredba o homologaciji velikih vozila za prijevoz putnika s obzirom na njihove opće konstrukcijske značajke
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !