Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Opća pravila Svjetske poštanske unije ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
5 13.8.2008. Zakon o potvrđivanju Općih pravila Svjetske poštanske unije

HRVATSKI SABOR

82

Na temelju članka 88.L409191 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU OPĆIH PRAVILA
SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Općih pravila Svjetske poštanske unije, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/76
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 4. srpnja 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU OPĆIH PRAVILA SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

Članak 1.

Potvrđuju se Opća pravila Svjetske poštanske unije, sastavljena u Bukureštu 5. listopada 2004. godine, u izvorniku na francuskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Općih pravila iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona, u izvorniku na francuskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:

OPĆA PRAVILA SVJETSKE
POŠTANSKE UNIJE

Niže potpisani, opunomoćenici vlada država članica Unije, u skladu s člankom 22., stavkom 2., Ustava Unije, sklopljenog u Beču 10. srpnja 1964., jednoglasno su i u skladu s člankom 25. stavkom 4. Ustava, utvrdili u ovim Općim pravilima odredbe kojima se osigurava primjena Ustava i funkcioniranje Unije.

Poglavlje I.
FUNKCIONIRANJE TIJELA UNIJE
Članak 101.
ORGANIZIRANJE I SAZIVANJE KONGRESA I IZVANREDNIH KONGRESA

(Ustav 14, 15)
1. Predstavnici država članica moraju se sastati na Kongresu ne kasnije od četiri godine od datuma završetka godine u kojoj je održan zadnji Kongres.
2. Svaka država članica će imenovati, za svoje zastupanje na Kongresu, jednog ili više opunomoćenika koji će od svojih vlada dobiti neophodna ovlaštenja. U slučaju potrebe može izaslanstvo jedne države članice predstavljati drugu državu članicu. Međutim izaslanstvo države članice može predstavljati samo jednu odsutnu državu članicu na Kongresu.
3. U diskusijama, svaka država ima pravo na jedan glas, koji u skladu s člankom 129. može biti sankcioniran.
4. U načelu, svaki Kongres će imenovati jednu državu u kojoj će se održati sljedeći Kongres. Ako se utvrdi da imenovana država nije pogodna, Upravno vijeće je ovlašteno imenovati državu u kojoj će biti održan Kongres, poslije razgovora s tom državom.
5. Poslije konzultacija s Međunarodnim uredom, vlada domaćin utvrđuje konačan datum i mjesto održavanja Kongresa. U načelu, godinu dana prije tog datuma vlada domaćin šalje poziv vladi svake države članice Unije. Poziv se šalje izravno ili putem druge vlade ili putem generalnog direktora Međunarodnog ureda.
6. Kada se saziva Kongres bez vlade domaćina, Međunarodni ured uz suglasnost Upravnog vijeća i poslije konzultacija s vladom Švicarske Konfederacije poduzima neophodne korake za sazivanje i organiziranje Kongresa u državi u kojoj je sjedište Unije. U tom slučaju Međunarodni ured preuzima funkciju vlade domaćina.
7. Mjesto sastanka Izvanrednog kongresa se utvrđuje u dogovoru s Međunarodnim uredom i državama koje predlažu održavanje Izvanrednog kongresa.
8. Odredbe stavaka 2. do 6. primjenjuju se odgovarajuće na Izvanredne kongrese.

Članak 102.
SASTAV, FUNKCIONIRANJE I SASTANCI
UPRAVNOG VIJEĆA

(Ustav 17)
1. Upravno vijeće se sastoji od četrdeset i jedne članice, koje izvršavaju svoju funkciju u razdoblju između dva uzastopna Kongresa.
2. Predsjedavanje proizlazi iz prava države domaćina održavanja Kongresa. Kada se ta država toga odrekne, postaje de jure član, i kao rezultat toga, zemljopisna skupina kojoj pripada ima na raspolaganju dodatno mjesto, i na to se ne primjenjuju restriktivne odredbe iz točke 3. U tom slučaju, Upravno vijeće za predsjedavajućeg izabire predstavnika jedne od država članica koje su iz iste zemljopisne skupine države domaćina.
3. Četrdeset ostalih članica Upravnog vijeća imenovat će Kongres na osnovi jednakomjerne zemljopisne podijeljenosti. Najmanje pola članova se obnavlja na svakom Kongresu; niti jedan član ne može biti izabran tri puta zaredom na tri uzastopna Kongresa.
4. Svaki član Upravnog vijeća imenuje svog predstavnika, koji mora biti ovlašten za poštanska pitanja.
5. Rad člana Upravnog vijeća se ne plaća. Operativne troškove Vijeća plaća Unija.
6. Upravno vijeće ima sljedeće funkcije:
6.1 nadgledavanje svih aktivnosti Unije između dva Kongresa, uzimajući u obzir odluke Kongresa, pri proučavanju pitanja u vezi s politikama vlada u vezi s poštanskim pitanjima, uzimajući u obzir politike međunarodne regulative u vezi s uslugama u trgovini i tržišnim natjecanjem;
6.2 razmatranje i odobravanje u okviru svojih ovlasti, svih aktivnosti koje se smatraju neophodnima radi očuvanja i jačanja kvalitete i modernizacije međunarodne poštanske usluge;
6.3 unapređenje, koordiniranje i nadziranje svih oblika poštanske tehničke pomoći u okviru međunarodne tehničke suradnje;
6.4 razmatranje i odobrenje dvogodišnjeg proračuna i računa Unije;
6.5 odobrenje većeg iznosa troškova od dozvoljenog, kada je to neophodno, a u skladu s člankom 128.3 do 5;
6.6 donošenje Pravilnika o financijama Svjetske poštanske unije;
6.7 donošenje pravila u vezi s korištenjem Rezervnih fondova;
6.8 donošenje pravila u vezi s Posebnim fondovima;
6.9 donošenje pravila u vezi s Fondom za posebne aktivnosti;
6.10 donošenje pravila u vezi s Dobrovoljnim fondom;
6.11 osiguranje kontrole rada Međunarodnog ureda;
6.12 ovlaštenje izbora niže klase članarine, ako je tako zahtijevano, u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 130.6;
6.13 ovlaštenje promjene zemljopisne skupine, ako je tako zahtijevano, uzevši u obzir stajališta država koje su članice određene zemljopisne skupine;
6.14 donošenje Pravilnika o službenicima i uvjetima službe izabranih službenika;
6.15 osnivanje ili ukidanje radnih mjesta u Međunarodnom uredu uzevši u obzir ograničenja postavljena u vezi s maksimalnim odobrenim sredstvima;
6.16 donošenje Pravilnika u vezi sa Socijalnim fondom;
6.17 odobravanje dvogodišnjeg izvješća i Financijskog operativnog izvješća o radu Unije, koje je izradio Međunarodni ured i iznošenje napomena, ako ih ima, u vezi sa sadržajem izvješća.
6.18 odlučivanje o uspostavi kontakta s poštanskim upravama radi provođenja njihovih funkcija;
6.19 poslije savjetovanja s Vijećem za poštansku operativu, odlučivanje o kontaktiranju organizacija koje de jure nisu promatrači, utvrditi i odobriti izvještaj Međunarodnog ureda o odnosima Svjetske poštanske unije s drugim međunarodnim tijelima, radi donošenja odluka koje smatra odgovarajućim u vezi s održavanjem takvih odnosa i akcija koje se poduzimaju; imenovanje u određenom vremenu, poslije konzultacija s Vijećem za poštansku operativu i generalnim tajnikom, međunarodnih organizacija, udruga, poduzetnika i stručnih osoba koje mogu biti pozvane i predstavljene na posebnim sastancima Kongresa i njegovih Odbora kada je to u interesu Unije ili rada Kongresa kao i predlaganje generalnom direktoru slanja neophodnih poziva;
6.20 utvrđivanje načela, ako to smatra potrebnim, koje Vijeće za poštansku operativu treba uzeti u obzir u razmatranju pitanja sa značajnim financijskim posljedicama, (cijene, terminalne naknade, tranzitni troškovi, osnovne cijene za avionski prijevoz i poštarina za pismovne pošiljke predane u inozemstvu), pomno praćenje razmatranja tih pitanja, te pregled i odobravanje prijedloga Vijeća za poštansku operativu o tim pitanjima, u smislu usklađenosti s ranije navedenim načelima;
6.21 proučavanje, na zahtjev Kongresa, Vijeća za poštansku operativu ili poštanskih uprava, upravnih, zakonodavnih i pravnih problema u vezi s Unijom ili međunarodnom poštanskom uslugom; Upravno vijeće će odlučiti, u naprijed navedenim područjima, je li uputno provesti studije na prijedlog poštanskih uprava između Kongresa;
6.22 formuliranje prijedloga koji će biti predani na prihvaćanje ili Kongresu ili poštanskim upravama kako je to uređeno člankom 125.
6.23 odobravanje, u okviru svojih ovlasti, preporuka Vijeća za poštansku operativu za prihvaćanje, ako je potrebno, propisa ili novih postupaka do trenutka kada će Kongres donijeti odluku u vezi s tim predmetom;
6.24 razmatranje godišnjeg izvještaja koji je pripremilo Vijeće za poštansku operativu i bilo kojeg drugog prijedloga podnijetog od straneVijeća;
6.25 podnošenje predmeta na razmatranje Vijeću za poštansku operativu, u skladu s člankom 104. 9.16.;
6.26 imenovanje države u kojoj će se održati Kongres u slučaju navedenom člankom 101.4.;
6.27 odlučivanje u određenom vremenu nakon dogovora sa Vijećem za poštansku operativu, o broju Odbora neophodnih za izvršenje rada Kongresa i specificiranje njihovih funkcija;
6.28 imenovanje, nakon savjetovanja s Vijećem za poštansku operativu i predaja na prihvaćanje Kongresu, država članica koje su spremne:
– preuzeti mjesto potpredsjednika Kongresa, predsjednika i potpredsjednika Odbora, uzevši što više u obzir jednakomjernu zemljopisnu zastupljenost država članica;
– i prisustvovati na sjednicama užih odbora Kongresa;
6.29 pregledavanje i potvrđivanje prijedloga Strateškog plana za predstavljanje Kongresu koje je sastavilo Vijeće za poštansku operativu uz podršku Međunarodnog ureda; razmatranje i prihvaćanje godišnje revizije Plana koji je odobrio Kongres na osnovi preporuka Vijeća za poštansku operativu, i savjetovanje sa Vijećem za poštansku operativu u vezi s razvojem i godišnjim ažuriranjem Plana;
6.30 utvrđivanje okvira za organizaciju Savjetodavnog odbora i suglasnost s organizacijom Savjetodavnog odbora u skladu s odredbama članka 106;
6.31 utvrđivanje kriterija za članstvo u Savjetodavnom odboru i odobravanje ili odbijanje zahtjeva za članstvo u skladu s tim kriterijima, osiguravajući da se postupak prijama u članstvo provodi brzim postupkom između sastanaka Upravnog vijeća;
6.32 imenovanje članova koji će biti članovi Savjetodavnog odbora;
6.33 primanje i rasprava o izvještajima i preporukama Savjetodavnog odbora i razmatranje preporuka Savjetodavnog odbora za podnošenje Kongresu.
7. Na prvom sastanku, koji saziva predsjedavajući Kongresa, Upravno vijeće izabire četiri zamjenika predsjedavajućeg između svojih članova i izrađuje Poslovnik.
8. Na poziv predsjedavajućeg, Upravno vijeće se sastaje u načelu jednom godišnje, u prostorijama sjedišta Unije.
9. Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i predsjednik Odbora Upravnog vijeća kao i predsjedavajući Radne skupine za strateško planiranje čine Upravni odbor. Upravni odbor priprema i usmjerava rad svake sjednice Upravnog vijeća. On odobrava u ime Upravnog vijeća, dvogodišnji izvještaj koji podastire Međunarodni ured o radu Unije i preuzima druge poslove koje mu daje Upravno vijeće ili kada se ukaže potreba u tijeku procesa strateškog planiranja.
10. Predstavnici svake članice Upravnog vijeća koji sudjeluju na sastancima, osim na sastancima koji se održavaju tijekom Kongresa, imaju pravo na povrat putnih troškova za povratnu avionsku kartu, ekonomska klasa, ili povratnu željezničku kartu, prva klasa, ili troškove puta bilo kojim sredstvom pod uvjetom da iznos ne premašuje cijenu povratne avionske karte ekonomske klase. Svaki član Odbora, Radnih skupina ili drugih tijela kada se sastaju izvan Kongresa i sastanaka Vijeća imaju prava na povrat putnih troškova u gore navedenom iznosu.
11. Predsjedavajući Vijeća za poštansku operativu predstavljat će to tijelo na sastancima Upravnog vijeća kada su na dnevnom redu pitanja od interesa za tijelo kojim on upravlja.
12. Predsjedavajući Savjetodavnog odbora predstavljat će taj odbor na sastancima Upravnog vijeća kada su na dnevnom redu pitanja od interesa za Savjetodavni odbor.
13. U cilju osiguranja djelotvorne veze između rada dva tijela, Vijeće za poštansku operativu može imenovati predstavnike da prisustvuju sastancima Upravnog vijeća kao promatrači.
14. Poštanska uprava države u kojoj se sastaje Upravno vijeće pozvana je na sastanke kao promatrač, u slučaju kada dotična država nije članica Upravnog vijeća.
15. Upravno vijeće može pozvati na svoje sastanke bilo koje međunarodno tijelo, predstavnika udruge ili poduzeća, ili bio koju kvalificiranu osobu koja se želi pridružiti i svojim radom aktivno sudjelovati na sastanku, bez prava glasa. Isto tako Upravno vijeće može pozvati, pod istim uvjetima, jednu ili više poštanskih uprava država članica kad je na dnevnom redu pitanje u vezi s njima.
16. Ako oni tako zahtijevaju, niže navedeni promatrači mogu prisustvovati na plenarnim sjednicama i sastancima Odbora Upravnog vijeća, bez prava glasa:
16.1 članovi Vijeća za poštansku operativu;
16.2 članovi Savjetodavnog odbora;
16.3 međuvladine organizacije koje zanima rad Upravnog vijeća;
16.4 druge države članice Unije.
17. Iz logističkih razloga, Upravno vijeće može ograničiti broj sudionika po promatraču. Isto tako može ograničiti njihovo pravo da govore na raspravama.
18. Članice Upravnog vijeća aktivno sudjeluju u radu Vijeća. Promatračima, može na vlastiti zahtjev, biti dozvoljeno surađivati u poduzetim studijama, ali pod uvjetom koje utvrđuje Vijeće da bi osiguralo produktivnost i učinkovitost svog rada. Isto tako mogu biti pozvane da predsjedavaju Radnim skupinama i Projektnim timovima kada to njihovo iskustvo i znanje opravdava. Sudjelovanje promatrača se provodi bez dodatnih troškova za Uniju.
19. Iznimno, zbog povjerljivosti predmeta sastanka ili dokumenata, promatrači mogu biti isključeni sa sastanaka ili dijelova nekih sastanaka ili iz prava da mogu dobiti dokumente. O ovom ograničenju se odlučuje od slučaja do slučaja i to od strane odgovarajućeg tijela ili predsjedavajućeg tog tijela. O takvim slučajevima se izvješćuje Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu kada su stvari značajne za Vijeće za poštansku operativu. Ako utvrdi da je to neophodno, Upravno vijeće može naknadno razmotriti ograničenja, kada je to primjereno konzultirajući i Vijeće za poštansku operativu.

Članak 103.
OBAVJEŠTAVANJE O RADU UPRAVNOG VIJEĆA

1. Poslije svakog sastanka, Upravno vijeće obavještava države članice Unije, uže unije, i članove Savjetodavnog odbora o svojim aktivnostima, slanjem, inter alia, sažetka zapisnika te rezolucija i odluka.
2. Upravno vijeće radi detaljan izvještaj o svom radu za Kongres te ga šalje poštanskim upravama država članica Unije i članovima Savjetodavnog odbora najmanje dva mjeseca prije početka Kongresa.

Članak 104.
SASTAV, FUNKCIONIRANJE I SASTANCI VIJEĆA
ZA POŠTANSKU OPERATIVU

(Ustav 18)
1. Vijeće za poštansku operativu se sastoji od četrdeset članova koji rade između dva Kongresa.
2. Članovi Vijeća za poštansku operativu bit će izabrani od strane Kongresa na osnovi odobrene zemljopisne pripadnosti. Dvadeset četiri mjesta je rezervirano za države u razvoju i šesnaest mjesta za razvijene države. Najmanje jedna trećina članova će biti obnovljena na svakom Kongresu.
3. Svaki član Vijeća za poštansku operativu imenuje svog predstavnika, koji je odgovoran za provođenje usluga koje su spomenute u aktima Unije.
4. Operativne troškove Vijeća za poštansku operativu snosi Unija. Njeni članovi ne primaju za svoj rad plaću. Poštanske uprave snose troškove puta i smještaja svojih predstavnika koji sudjeluju u radu Vijeća za poštansku operativu. Međutim, predstavnici svake države koja se smatra manje razvijenom prema listi koju je izradila organizacija Ujedinjenih naroda, osim za sjednice za vrijeme trajanja Kongresa, imati će pravo na pokrivanje troškova povratne avionske karte, ekonomska klasa, ili prva klasa povratne željezničke karte, ili troškove putovanja bilo kojim sredstvom pod uvjetom da iznos nije veći od cijene povratne avionske karte – ekonomska klasa.
5. Na svom prvom sastanku, koji saziva i otvara predsjedavajući Kongresa, Vijeće za poštansku operativu će izabrati između svojih članova predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg, predsjedavajućeg Odbora i predsjedavajućeg Radne skupine za strateško planiranje.
6. Vijeće za poštansku operativu izradit će Poslovnik.
7. U načelu, Vijeće za poštansku operativu sastaje se svake godine u sjedištu Unije. Datum i mjesto sastanka utvrđuje predsjedavajući u suglasnosti sa predsjedavajućim Upravnog vijeća i generalnim direktorom Međunarodnog ureda.
8. Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i predsjedavajući Odbora Vijeća za poštansku operativu kao i predsjedavajući Radne skupine za strateško planiranje čine Upravni odbor. Taj odbor priprema i usmjerava rad na svakom sastanku Vijeća za poštansku operativu te isto tako i preuzima sve zadatke koji su mu povjereni ili kada se ukaže potreba tijekom procesa strateškog planiranja.
9. Funkcije Vijeća za poštansku operativu su sljedeće:
9.1 provođenje istraživanja o najvažnijim operativnim, komercijalnim, tehničkim, ekonomskim i problemima tehničke suradnje koji su od interesa za poštanske uprave svih država članica, uključujući i pitanja sa značajnim financijskim posljedicama (cijenama, terminalnim naknadama, tranzitnim troškovima, stopama avionskog prijevoza, taksama za poštanske pakete, poštarine za pismovne pošiljke predane u inozemstvu) i pripremanje informacija, mišljenja i preporuka za postupanje po njima;
9.2 mijenjanje i dopunjavanje Pravila Unije u roku od šest mjeseci od završetka Kongresa osim kada je na Kongresu odlučeno drugačije; u slučaju hitnosti, Vijeće za poštansku operativu može također predložiti izmjene i dopune na donijete Pravilnike na drugim sastancima; u oba slučaja će Upravno vijeće dati upute Vijeću za poštansku operativu u vezi s osnovnim smjernicama i načelima;
9.3 koordiniranje praktičnih mjera za razvoj i unapređenje međunarodnih poštanskih usluga;
9.4 izvršavanje, uz odobrenje Upravnog vijeća u okviru njegove nadležnosti, svake mjere koja se smatra neophodnom radi očuvanja i poboljšanja kvalitete te modernizacije međunarodnih poštanskih usluga;
9.5 formuliranje prijedloga koji se predaju na odobrenje ili Kongresu ili poštanskim upravama u skladu s člankom 125.; odobrenje Upravnog vijeća je neophodno kada su prijedlozi u vezi s pitanjima u okviru nadležnosti Upravnog vijeća;
9.6 razmatranje, na zahtjev poštanske uprave države članice, svakog prijedloga koji poštanska uprava pošalje Međunarodnom uredu prema članku 124., pripremanje očitovanja na iste i upućivanje Međunarodnom uredu radi pridruživanja tih očitovanja prijedlogu, prije predaje na prihvaćanje poštanskim upravama država članica;
9.7 preporučivanje, kada je to neophodno i kada je to potrebno poslije usvajanja od strane Upravnog vijeća i uz konzultaciju svih poštanskih uprava, usvajanja odredbi ili novog postupka do trenutka kada će Kongres donijeti odluku po tom pitanju;
9.8 pripremanje i izdavanje, u obliku preporuka poštanskim upravama, standarda za tehnološke, operativne i druge procese u okviru svoje nadležnosti gdje je jedinstvenost postupanja bitna; isto tako će se izdati, kada je to potrebno, izmjene i dopune standarda koji su već donijeti;
9.9 u konzultaciji s i uz odobravanje Upravnog vijeća, pregled prijedloga Strateškog plana koji je napravio Međunarodni ured za razmatranje na Kongresu, godišnje revidiranje Plana koji je odobrio Kongres uz pomoć Radne skupine za strateško planiranje i Međunarodnog ureda kao i uz odobrenje Upravnog vijeća;
9.10 odobrenje onih dijelova dvogodišnjeg izvještaja o radu Unije koji je napravio Međunarodni ured a koji se odnose na odgovornosti i funkcioniranje Vijeća za poštansku operativu;
9.11 odlučivanje o kontaktima s poštanskim upravama radi izvršavanja svojih funkcija;
9.12 nastavak istraživanja problema predavanja i stručnog obrazovanja koji su zanimljivi novim državama i državama u razvoju;
9.13 poduzimanje neophodnih koraka za studiju i objavu eksperimenata i napretka koje su napravile određene države u području tehničkog, operativnog, ekonomskog i obrazovnog dijela, a u interesu su poštanskih usluga;
9.14 proučavanje sadašnjeg stanja i potreba poštanskih usluga u novim i državama u razvoju i pripremanje odgovarajućih preporuka o načinima i sredstvima za poboljšanje poštanskih usluga u tim državama;
9.15 u dogovoru s Upravnim vijećem, poduzimanje odgovarajućih koraka u sferi tehničke suradnje s državama članicama Unije i naročito s novim i državama u razvoju;
9.16 razmatranje svakog pitanja podnesenog od strane člana Vijeća za poštansku operativu, od strane Upravnog vijeća ili bilo koje poštanske uprave država članica;
9.17 zaprimanje i rasprava o izvještajima kao i preporukama Savjetodavnog odbora i, kada su uključena pitanja od interesa Vijeća za poštansku operativu, pregled i komentari na preporuke koje Savjetodavni odbor želi predočiti Kongresu;
9.18 imenovanje članova koji će raditi u Savjetodavnom odboru.
10. Na osnovi strateškog plana Svjetske poštanske unije, donesenog na Kongresu, a naročito dijela u vezi sa strategijama Stalnih tijela Unije, Vijeće za poštansku operativu će na svojoj prvoj sjednici poslije Kongresa, pripremiti prijedlog osnovnog radnog programa s ciljem provedbe strategije. Ovaj osnovni radni program, koji uključuje i ograničen broj projekata u vezi s predmetima od zajedničkog interesa, godišnje će se revidirati u svjetlu novih okolnosti i prioriteta, kao i promjena napravljenih u Strateškom planu.
11. Radi osiguranja uspješne veze između rada ova dva tijela, Upravno vijeće može imenovati predstavnike koji će biti prisutni na sastancima Vijeća za poštansku operativu kao promatrači.
12. Na njihov zahtjev, sljedeći promatrači mogu prisustvovati plenarnim sjednicama i sastancima Odbora Vijeća za poštansku operativu, bez prava glasa:
12.1 članovi Upravnog vijeća;
12.2 članovi Savjetodavnog odbora;
12.3 međuvladine organizacije koje zanima rad Vijeća za poštansku operativu;
12.4 druge države članice Unije.
13. Iz logističkih razloga, Vijeće za poštansku operativu može ograničiti broj sudionika po promatraču. Isto tako može ograničiti njihovo pravo da govore na raspravama.
14. Članovi Vijeća za poštansku operativu aktivno sudjeluju u radu tog tijela. Promatračima može na vlastiti zahtjev, biti dozvoljeno surađivati u poduzetim studijama, ali pod uvjetima koje utvrđuje Vijeće da bi osiguralo produktivnost i učinkovitost svog rada. Isto tako mogu biti pozvani da predsjedavaju Radnim skupinama i Projektnim timovima kada to njihovo iskustvo i znanje opravdava. Sudjelovanje promatrača se provodi bez dodatnih troškova za Uniju.
15. Iznimno, zbog povjerljivosti predmeta sastanka ili dokumenata, promatrači mogu biti isključeni sa sastanaka ili dijelova nekih sastanaka ili iz prava da mogu dobiti dokumente. O ovom ograničenju se odlučuje od slučaja do slučaja i to od strane odgovarajućeg tijela ili predsjedavajućeg tog tijela. O takvim situacijama se izvješćuje Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu. Ukoliko utvrdi da je to neophodno, Upravno vijeće može naknadno razmotriti ograničenja, kada je to primjereno konzultirajući i Vijeće za poštansku operativu.
16. Predsjedavajući Savjetodavnog odbora predstavlja tu organizaciju na sastancima Vijeća za poštansku operativu kada su na dnevnom redu pitanja od interesa za Savjetodavni odbor.
17. Vijeće za poštansku operativu može pozvati na sastanak sljedeće promatrače, bez prava glasa:
17.1 međunarodna tijela ili osposobljene osobe za koje želi da sudjeluju u radu;
17.2 poštanske uprave država članica koje nisu članice Vijeća za poštansku operativu;
17.3 bilo koju udrugu ili trgovačko društvo koje se želi informirati o tom radu.

Članak 105.
OBAVJEŠTAVANJE O RADU VIJEĆA ZA
POŠTANSKU OPERATIVU

1. Poslije svake sjednice Vijeće za poštansku operativu obavještava države članice Unije, uže unije, i članove Savjetodavnog odbora o svom radu, slanjem, inter alia, sažetka zapisnika te rezolucija i odluka.
2. Vijeće za poštansku operativu priprema za Upravno vijeće godišnji izvještaj o svom radu.
3. Vijeće za poštansku operativu podnosi Kongresu izvještaj o svom radu i šalje ga svim poštanskim upravama država članica Unije i članicama Savjetodavnog odbora, najmanje dva mjeseca prije početka Kongresa.

Članak 106.
SASTAV, FUNKCIONIRANJE I SASTANCI SAVJETODAVNOG ODBORA

1. Cilj Savjetodavnog odbora je predstavljanje interesa šireg međunarodnog poštanskog sektora, i osiguranje okvira za učinkovit dijalog između zainteresiranih strana. Sastoji se od nevladinih organizacija koje predstavljaju korisnike, davatelja usluga dostave, organizacija radnika, dobavljača roba i usluga za sektor poštanskih usluga i sličnih organizacija pojedinaca i trgovačkih društava, koji su zainteresirani za međunarodne poštanske usluge. U slučajevima kada su takve organizacije registrirane, moraju biti registrirane u državi članici Unije. Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu imenuju članove svojih odbora kao članove Savjetodavnog odbora. Osim članova imenovanih od strane Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu, članstvo u Savjetodavnom odboru se određuje kroz postupak predavanja zahtjeva za članstvo i odobravanja takvih zahtjeva od strane Upravnog vijeća, kako je to određeno člankom 102.6.31.
2. Svaki član Savjetodavnog odbora imenuje svog vlastitog predstavnika.
3. Operativne troškove Savjetodavnog odbora dijele Unija i članovi Odbora prema odluci Upravnog vijeća.
4. Članovi Savjetodavnog odbora ne primaju plaću niti bilo kakvu naknadu za svoj rad.
5. Savjetodavni odbor se reorganizira poslije svakog Kongresa u skladu s okvirima utvrđenim od strane Upravnog vijeća. Predsjedavajući Upravnog vijeća predsjedava na organizacijskom sastanku Savjetodavnog odbora, na kojem se bira predsjedavajući.
6. Savjetodavni odbor odlučuje o svojoj unutrašnjoj organizaciji i donosi svoj poslovnik, uzimajući u obzir opća načela Unije, a istodobno svoju suglasnost treba dati Upravno vijeće nakon što se posavjetovalo s Vijećem za poštansku operativu.
7. Savjetodavni odbor se sastaje dva puta godišnje. Sastanci se u pravilu održavaju u sjedištu Unije u isto vrijeme kada i sastanci Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu. Datum i mjesto održavanja tih sastanaka utvrđuje predsjedavajući Savjetodavnog odbora u suglasnosti s predsjedavajućim Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu i generalnim direktorom Međunarodnog ureda.
8. Savjetodavni odbor utvrđuje vlastiti program u okviru ovih funkcija:
8.1 pregledavanje dokumenata i izvještaja Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu. U izuzetnim okolnostima, pravo primanja određenih tekstova i dokumenata može biti ograničeno kada se radi o povjerljivom predmetu sastanka ili povjerljivom dokumentu. Bilo koje tijelo ili njegov predsjedavajući odlučuje o ograničenju i to od slučaja do slučaja. O ovim situacijama izvještavat će se Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu kada su stvari od interesa za Vijeće za poštansku operativu. Ako utvrdi da je to neophodno, Upravno vijeće može naknadno razmotriti ograničenja, kada je to primjereno konzultirajući i Vijeće za poštansku operativu.
8.2 vođenje studija i rasprava o važnim pitanjima za članove Savjetodavnog odbora;
8.3 razmatranje pitanja koja utječu na sektor poštanskih usluga i podnošenje izvješća o tim pitanjima;
8.4 davanje podataka za rad Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu, uključujući i podnošenje izvješća i preporuka te davanje mišljenja na zahtjev ta dva Vijeća;
8.5 davanje preporuka Kongresu, koje treba odobriti Upravno vijeće, a kada su pitanja od interesa za Vijeće za poštansku operativu, ono ih treba pregledati i dati svoj komentar.
9. Predsjedavajući Upravnog vijeća i predsjedavajući Vijeća za poštansku operativu predstavljaju ta tijela na sastancima Savjetodavnog odbora kada su na dnevnom redu tih sastanaka pitanja od interesa za ta tijela.
10. Radi osiguravanja uspješnog povezivanja između tijela Unije, Savjetodavni odbor može imenovati predstavnike da prisustvuju sastancima Kongresa, Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu i njihovim odborima kao promatrač bez prava glasa.
11. Ako oni to zahtijevaju, članovi Savjetodavnog odbora mogu prisustvovati plenarnim sjednicama i sastancima odbora Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu kako je to propisano člancima 102.16 i 104.12. Isto tako mogu sudjelovati u radu projektnih timova i radnih skupina prema uvjetima utvrđenim u člancima 102.18 i 104.14. Članovi Savjetodavnog odbora mogu prisustvovati Kongresu kao promatrači bez prava glasa.
12. Ako oni to zahtijevaju, ovi promatrači mogu prisustvovati sastancima Savjetodavnog odbora, bez prava glasa:
12.1 članovi Vijeća za poštansku operativu i Upravnog vijeća;
12.2 međuvladine organizacije koje zanima rad Savjetodavnog odbora;
12.3 uže unije;
12.4 druge države članice Unije.
13. Iz logističkih razloga, Savjetodavni odbor može ograničiti broj sudionika po promatraču. Isto tako može ograničiti njihovo pravo da govore na raspravama.
14. Iznimno, zbog povjerljivosti predmeta sastanka ili dokumenata, promatrači mogu biti isključeni sa sastanaka ili dijelova nekih sastanaka ili iz prava da mogu dobiti dokumente. O ovom ograničenju se odlučuje od slučaja do slučaja i to od strane odgovarajućeg tijela ili predsjedavajućeg tog tijela. O takvim situacijama se izvješćuje Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu kada su stvari značajne za Vijeće za poštansku operativu. Ako utvrdi da je to neophodno, Upravno vijeće može naknadno razmotriti ograničenja, kada je to primjereno konzultirajući i Vijeće za poštansku operativu.
15. Međunarodni ured, pod odgovornošću generalnog direktora organizira tajništvo za Savjetodavni odbor.

Članak 107.
INFORMACIJE O RADU SAVJETODAVNOG ODBORA

1. Poslije svakog sastanka, Savjetodavni odbor obavještava Upravno vijeće i Vijeće za poštansku operativu o svom radu, slanjem predsjedavajućima tih tijela, inter alia, sažetka zapisnika sa sastanaka i svojih preporuka i mišljenja.
2. Savjetodavni odbor podnosi Godišnje izvješće o svom radu Upravnom vijeću, a presliku izvješća šalje Vijeću za poštansku operativu. Ovo izvješće je dio dokumentacije Upravnog vijeća koja se šalje državama članicama Unije i užim unijama, kako je to propisano člankom 103.
3. Savjetodavni odbor izrađuje za Kongres izvještaj o svom radu i šalje ga poštanskim upravama država članica Unije najkasnije dva mjeseca prije održavanja Kongresa.

Članak 108.
POSLOVNIK KONGRESA

(Ustav 14)
1. Na organizaciju svog rada i vođenje rasprava, Kongres primjenjuje Poslovnik o radu Kongresa.
2. Svaki Kongres može dodati izmjene i dopune Poslovniku sukladno uvjetima propisanim u samom Poslovniku.

Članak 109.
RADNI JEZICI MEĐUNARODNOG UREDA

Radni jezici Međunarodnog ureda su francuski i engleski.

Članak 110.
JEZICI KOJI SE KORISTE U DOKUMENTIMA, RASPRAVAMA I SLUŽBENOJ PREPISCI

1. Za dokumente Unije, koriste se francuski, engleski, arapski i španjolski. Kineski, njemački, portugalski i ruski se isto mogu koristi, ali samo za vrlo važne dokumente. Drugi jezici se mogu koristiti pod uvjetom da države članice, koje zahtijevaju prevođenje, plaćaju troškove prevođenja.
2. Država članica ili članice koje su postavile zahtjev za korištenjem jezika koji nije jedan od službenih jezika čine jezičnu skupinu.
3. Dokumentacija će biti objavljena od strane Međunarodnog ureda na službenom jeziku i na jezicima koji sačinjavaju jezičnu skupinu, ili izravno ili posredstvom regionalnih ureda tih skupina u skladu s postupkom koji je dogovoren s Međunarodnim uredom. Objavljivanje na drugim jezicima se radi u skladu s zajedničkim standardom.
4. Dokumentacija koju objavljuje neposredno Međunarodni ured treba biti, ukoliko je to moguće, istovremeno podijeljena i na drugim jezicima prema postavljenim zahtjevima.
5. Prepiska između poštanskih uprava i Međunarodnog ureda i između Međunarodnog ureda i drugih vanjskih tijela može biti na bilo kojem jeziku za koji Međunarodni ured ima dostupnu uslugu prevođenja.
6. Troškove prevođenja na bilo koji jezik, uključujući i one iz točke 5., snosi jezična skupina koja je tražila prijevode. Države članice koje koriste službeni jezik plaćaju za prijevode neslužbenih dokumenata određenu paušalnu članarinu. Iznos paušalnog dijela, po jedinici članarine, jednaki su iznosu koji plaćaju države članice koje koriste drugi radni jezik Međunarodnog ureda. Sve troškove u vezi s dostavom dokumenata plaća Unija. Najviši iznos troškova koje plaća Unija za izradu dokumenata na kineskom, njemačkom, portugalskom i ruskom utvrđuje se odlukom Kongresa.
7. Troškovi koje snosi jezična skupina dijele se između članova te skupine proporcionalno prema njihovim davanjima za troškove Unije. Ti troškovi mogu biti podijeljeni između članova jezične skupine na osnovi drugog sustava, pod uvjetom da se države kojih se to tiče slože o tome te da obavijeste Međunarodni ured o svojoj odluci preko glasnogovornika skupine.
8. Međunarodni ured će svaku izmjenu izbora jezika države članice držati na snazi ne više od dvije godine.
9. Dozvoljeni jezici na sastancima tijela Unije su francuski, engleski, španjolski i ruski – uz prevođenje sa ili bez elektronske opreme – izbor je ostavljen prosudbi organizatora sastanka uz konzultaciju s generalnim direktorom Međunarodnog ureda i državama članicama kojih se to tiče.
10. Drugi jezici se isto koriste za vrijeme rasprava i na sastancima koji su spomenuti u točki 9.
11. Delegacije koje koriste druge jezike organiziraju simultano prevođenje na jedan od jezika spomenutih u točki 9., ili preko sustava spomenutog u istoj točki, kada su potrebne tehničke modifikacije moguće, ili preko pojedinih prevoditelja.
12. Troškovi usluga prevođenja dijele države članice koje koriste isti jezik proporcionalno njihovim davanjima za troškove Unije. Međutim, troškove instaliranja i održavanja tehničke opreme snosi Unija.
13. Poštanske uprave mogu se sporazumjeti u vezi s jezikom koji se koristi u službenoj prepisci u njihovim međusobnim odnosima. Kada nema dogovora koristi se francuski.

Poglavlje II.
MEĐUNARODNI URED
Članak 111.
IZBOR GENERALNOG DIREKTORA I ZAMJENIKA GENERALNOG DIREKTORA MEĐUNARODNOG UREDA

1. Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Međunarodnog ureda bira Kongres na razdoblje između dva Kongresa, minimalno na četiri godine. Mogu biti na toj funkciji najviše dva mandata. Datum preuzimanja dužnosti, ako Kongres drugačije ne odredi je 1. siječnja godine koja slijedi poslije održavanja Kongresa.
2. Najmanje sedam mjeseci prije otvaranja Kongresa, generalni direktor Međunarodnog ureda šalje memorandum vladama država članica i poziva ih da pošalju svoje prijave, ako ih ima, za mjesto generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Međunarodnog ureda, te ih u isto vrijeme mora upozoriti da li su postojeće osobe zainteresirane za još jedan mandat. Prijave za ta radna mjesta zajedno sa životopisom, dostavljaju se Međunarodnom uredu najkasnije dva mjeseca prije otvaranja Kongresa. Kandidati moraju biti državljani države članice koja ih predlaže. Međunarodni ured priprema izborne dokumente za Kongres. Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora biraju se tajnim glasovanjem, a prvo se bira generalni direktor.
3. U slučaju da je mjesto generalnog direktora upražnjeno, zamjenik generalnog direktora preuzima funkciju generalnog direktora do kraja svog mandata; može biti izabran na to mjesto kao kandidat samo u slučaju da njegov mandat zamjenika generalnog direktora Kongres nije potvrdio po isteku prvog mandata, te ako pokaže interes za sudjelovanje u izboru za generalnog direktora.
4. Kada su mjesta generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora istovremeno slobodna, Upravno vijeće izabire, na osnovi primljenih prijava koje je dobio nakon objave da mjesta nisu popunjena, zamjenika generalnog direktora za razdoblje do sljedećeg Kongresa. U odnosu na podnošenje prijava, analogno se primjenjuju odredbe točke 2.
5. Kada je mjesto zamjenika generalnog direktora prazno, Upravno vijeće na prijedlog generalnog direktora, upućuje jednog direktora ranga D2 pri Međunarodnom uredu da preuzme funkciju zamjenika direktora do sljedećeg Kongresa.

Članak 112.
OBVEZE GENERALNOG DIREKTORA

1. Generalni direktor organizira, upravlja i usmjerava rad Međunarodnog ureda i njegov je pravni predstavnik. Generalni direktor je ovlašten klasificirati radna mjesta prema rangu G1 do D2 kao i imenovati i unapređivati službenike koji imaju taj stupanj. Za imenovanje na stupanj P1 do D2, uzima u obzir stručnu spremu kandidata koje su preporučile poštanske uprave država članica, čiji su kandidati državljani ili u kojoj su zaposleni, uzimajući u obzir pravednu zemljopisnu zastupljenost u odnosu na kontinente i jezike. D2 radno mjesto popunjavaju, ako je moguće, kandidati iz različitih regija i regija iz kojih ne potječu generalni direktor i zamjenik direktora, uvažavajući učinkovitost rada Međunarodnog ureda. U slučaju radnih mjesta koja zahtijevaju posebne kvalifikacije, generalni direktor može tražiti osobu izvana. Isto tako će uzeti u obzir za mjesto novog službenika, da u načelu, osobe koje su u rangu D2, D1 i P5 moraju biti državljani različitih država članica Unije. Za unapređenje djelatnika Međunarodnog ureda u rang D2, D1 i P5, generalni direktor se ne mora držati tog načela. Zahtjevi za pravednom zemljopisnom i jezičnom zastupljenošću su na drugom mjestu u procesu popunjavanja radnih mjesta. Generalni direktor izvještava Upravno vijeće jednom godišnje o imenovanju i unapređenju po stupnjevima P4 do D2.
2. Generalni direktor obavlja ove dužnosti:
2.1 djeluje kao pohranitelj akata Unije i posrednik u postupku pristupanja ili istupanja iz Unije;
2.2 obavještava o odlukama Kongresa sve vlade država članica;
2.3 obavještava sve poštanske uprave u vezi s izrađenim ili revidiranim Pravilima od strane Vijeća za poštansku operativu;
2.4 priprema nacrt godišnjeg proračuna Unije na najnižem mogućem nivou koji je usklađen sa zahtjevima Unije te ga podnosi u određenom vremenskom razdoblju Upravnom vijeću na razmatranje; šalje obavijest državama članicama o odobrenom proračunu od strane Upravnog vijeća; zadužen je za izvršenje proračuna;
2.5 obavlja određene dužnosti na zahtjev tijela Unije i one dodijeljene mu Aktima;
2.6 poduzima aktivnosti radi postizanja ciljeva postavljenih od strane tijela Unije, u okviru utvrđene politike i dostupnih sredstava;
2.7 podnosi prijedloge i sugestije Upravnom vijeću ili Vijeću za poštansku operativu;
2.8 nakon završetka Kongresa, predaje prijedloge Vijeću za poštansku operativu u vezi s izmjenama Pravilnika kako je to odlučeno na Kongresu, u skladu s Poslovnikom Vijeća za poštansku operativu;
2.9 priprema, za Vijeće za poštansku operativu i na osnovi direktiva koje je izdalo Vijeće, prijedlog Strateškog plana za podnošenje Kongresu kao i nacrt godišnje revizije;
2.10 osigurava predstavljanje Unije;
2.11 djeluje kao posrednik u odnosima između:
– Svjetske poštanske unije i užih unija;
– Svjetske poštanske unije i Ujedinjenih naroda;
– Svjetske poštanske unije i međunarodnih organizacija čije aktivnosti su od interesa za Uniju;
– Svjetske poštanske unije i međunarodnih organizacija ili udruga ili poduzeća, koja tijela Unije žele konzultirati ili povezati sa svojim radom;
2.12 preuzima dužnosti generalnog tajnika tijela Unije i nadzor nad njima uzimajući u obzir posebne odredbe ovih Općih pravila a naročito:
– pripremanje i organizaciju rada tijela Unije,
– pripremanje, izradu i distribuciju dokumenata i izvještaja;
– funkcioniranje tajništva na sastancima tijela Unije;
2.13 prisustvuje sastancima tijela Unije i sudjeluje u raspravama bez prava glasa, uz mogućnost da ga netko drugi predstavlja.

Članak 113.
OBVEZE ZAMJENIKA GENERALNOG DIREKTORA

1. Zamjenik generalnog direktora pomaže generalnom direktoru i njemu odgovara.
2. Kad je generalni direktor odsutan ili spriječen u obavljanju svojih dužnosti, zamjenik generalnog direktora obavlja njegove dužnosti. Isto se primjenjuje u slučaju ispražnjenog mjesta generalnog direktora kako je to spomenuto u članku 111.3.

Članak 114.
TAJNIŠTVO TIJELA UNIJE

(Ustav 14, 15, 17, 18)
Pod odgovornošću generalnog direktora, Međunarodni ured organizira Tajništvo tijela Unije. Tajništvo šalje sve dokumente objavljene prilikom održavanja svakog sastanka poštanskim upravama članicama tijela, poštanskim upravama država koje nisu članice tijela, a surađuju na poduzetim studijama, Užim unijama i poštanskim upravama drugih država članica koje zahtijevaju te dokumente.

Članak 115.
POPIS DRŽAVA ČLANICA

(Ustav 2)
Međunarodni ured priprema i obnavlja popis država članica Unije na kojima je prikazana klasa doprinosa, pripadnost zemljopisnoj skupini i položaj u odnosu na akte Unije.

Članak 116.
INFORMACIJE. MIŠLJENJA. ZAHTJEVI ZA TUMAČENJE I IZMJENE I DOPUNE AKATA. UPITI. ULOGA U PODMIRIVANJU OBRAČUNA

(Ustav 20, Opća pravila 124, 125, 126)
1. Međunarodni ured u svako je doba na raspolaganju Upravnom vijeću, Vijeću za poštansku operativu i poštanskim upravama radi davanja neophodnih informacija u vezi s pitanjima koja se odnose na pružanje usluge.
2. Naročito prikuplja, uspoređuje, objavljuje i distribuira sve vrste informacija od interesa za međunarodne poštanske usluge, daje mišljenje, na zahtjev strana kojih se to tiče, u vezi s nesuglasicama, djeluje na zahtjeve za tumačenjem i izmjenom akata Unije i općenito, provodi studije i lektorske ili dokumentacijske poslove kako je to predviđeno tim Aktima ili je u interesu Unije.
3. Provodi ispitivanje na zahtjev poštanskih uprava radi prikupljanja mišljenja drugih poštanskih uprava u vezi s određenim pitanjem. Rezultati ispitivanja nemaju status glasanja i nisu obvezujući.
4. Može djelovati kao klirinška ustanova u obračunu svih vrsta računa koji se odnose na poštanske usluge.

Članak 117.
TEHNIČKA SURADNJA

(Ustav 1)
Međunarodni ured razvija tehničku pomoć u svim njenim oblicima unutar okvira međunarodne tehničke suradnje.

Članak 118.
OBRASCI KOJE ŠALJE MEĐUNARODNI URED

(Ustav 20)
Međunarodni ured je odgovoran za organiziranje i tiskanje međunarodnih kupona za odgovor i za dostavu istih, uz naplatu, poštanskim upravama koje ih naručuju.

Članak 119.
AKTI UŽIH UNIJA I POSEBNI SPORAZUMI

(Ustav 8)
1. Dva primjerka akata užih unija i posebnih sporazuma potpisanih kako je to uređeno člankom 8. Ustava, šalju Međunarodnom uredu službe tih Unija, a ako to one ne učine, onda ih šalje jedna od strana potpisnica.
2. Međunarodni ured vodi računa da akti užih unija i posebni sporazumi ne sadrže uvjete koji su nepovoljniji javnosti od onih koji su osigurani aktima Unije te obavještava poštanske uprave o postojanju takvih Unija i sporazuma. Međunarodni ured obavještava Upravno vijeće o svim nepravilnostima koje je otkrio kroz primjenu tih odredaba.

Članak 120.
ČASOPIS UNIJE

Međunarodni ured objavljuje, uz pomoć dokumenata koje je dobio na raspolaganje, časopis na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, njemačkom, ruskom i španjolskom jeziku.

Članak 121.
DVOGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU UNIJE

(Ustav 20; Opća pravila 102.6.17)
Međunarodni ured izrađuje dvogodišnji izvještaj o radu Unije koji se šalje nakon prihvaćanja od strane Upravnog vijeća, poštanskim upravama, Užim unijama i Ujedinjenim narodima.

Poglavlje III.
POSTUPAK ZA PODNOŠENJE I RAZMATRANJE PRIJEDLOGA
Članak 122.
POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJEDLOGA KONGRESU

(Ustav 29)
1. Uz izuzetke kako je to propisano u točkama 2. i 5., ovaj postupak koriste poštanske uprave država članica za podnošenje svih vrsta prijedloga Kongresu:
a) da bi bio prihvaćen prijedlog mora biti poslan Međunarodnom uredu najmanje šest mjeseci prije datuma održavanja Kongresa;
b) neće biti prihvaćen nacrt prijedloga koji je poslan tijekom razdoblja od šest mjeseci koji prethode datumu koji je određen za održavanje Kongresa;
c) prijedlog koji podržavaju najmanje dvije poštanske uprave bit će prihvaćen ako je poslan u Međunarodni ured u razdoblju između šest i četiri mjeseca prije utvrđenog datuma održavanja Kongresa;
d) prijedlozi koji su prispjeli u Međunarodni ured u intervalu između četiri i dva mjeseca prije utvrđenog datuma održavanja Kongresa neće biti prihvaćeni osim ako ih podržava najmanje osam poštanskih uprava; prijedlog koji će stići poslije tog vremena neće biti prihvaćen;
e) izjave podrške moraju stići u Međunarodni ured u istom vremenskom roku kao i prijedlozi na koji se te izjave odnose.
2. Prijedlozi koji se odnose na Ustav ili Opća pravila moraju stići u Međunarodni ured najkasnije šest mjeseci prije otvorenja Kongresa; sve što stigne poslije tog datuma ali prije otvorenja Kongresa neće se razmatrati osim ako Kongres 2/3 većinom država predstavljenih na Kongresu glasa za to te ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.
3. Svaki prijedlog u pravilu mora imati samo jedan cilj i sadržavati opravdane izmjene radi postignuća tog cilja.
4. Nacrt prijedloga koji poštanske uprave šalju Međunarodnom uredu mora imati naslov »Nacrt prijedloga« i on će ga objaviti pod brojem koji slijedi slovnu oznaku R. Prijedlozi koji nemaju taj znak ali koji prema mišljenju Međunarodnog ureda govore samo o točkama nacrta objavljuju se uz napomene; Međunarodni ured radi listu tih prijedloga za Kongres.
5. Postupak iz točke 1. i 4. neće se primijeniti ni na prijedloge u vezi s Poslovnikom Kongresa ni na izmjene i dopune prijedloga koji su već napravljeni.

Članak 123.
POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJEDLOGA VIJEĆU
ZA POŠTANSKU OPERATIVU U VEZI
S PRIPREMOM NOVIH PRAVILA U OKVIRU
ODLUKA DONESENIH NA KONGRESU

1. Pravila Svjetske poštanske konvencije i Sporazum o poštansko financijskim uslugama izradit će Vijeće za poštansku operativu u okviru odluka donesenih na Kongresu.
2. Prijedlozi koji su važni za predložene izmjene i dopune Konvencije ili Sporazuma o poštansko financijskim uslugama predaju se Međunarodnom uredu istovremeno s prijedlozima za Kongres na koje se odnose. Može ih predati samo jedna poštanska uprava država članica bez podrške drugih poštanskih uprava, država članica. Takvi prijedlozi se šalju državama članicama najkasnije mjesec dana prije održavanja Kongresa.
3. Drugi prijedlozi u vezi s Pravilima koje Vijeće za poštansku operativu uzima na razmatranje kod pripreme novih Pravila u roku od šest mjeseci nakon zaključenja Kongresa predaju se Međunarodnom uredu najkasnije dva mjeseca prije datuma održavanja Kongresa.
4. Prijedlozi vezani uz promjenu Pravila nastalih kao rezultat odluka Kongresa, koje su predale poštanske uprave država članica, moraju se podnijeti Međunarodnom uredu najkasnije dva mjeseca prije početka rada Vijeća za poštansku operativu. Prijedlozi se šalju svim državama članicama najkasnije mjesec dana prije početka rada Vijeća za poštansku operativu.

Članak 124.
POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJEDLOGA IZMEĐU
DVA KONGRESA

(Ustav 29, Opća pravila 116)
1. Da bi bio uzet u razmatranje svaki prijedlog koji se odnosi na Konvenciju ili Sporazume, koji poštanska uprava podnese između dva Kongresa, trebaju imati podršku barem dvije druge poštanske uprave. Spomenuti prijedlozi se neće uzeti u obzir ako Međunarodni ured, u isto vrijeme, ne primi potreban broj izjava podrške poštanskih uprava.
2. Ovi prijedlozi šalju se drugim poštanskim upravama posredstvom Međunarodnog ureda.
3. Prijedlozi u vezi s Pravilima ne trebaju imati podršku, ali ih Vijeće za poštansku operativu neće razmatrati, osim kada ocijeni da je to izuzetno neophodno.

Članak 125.
RAZMATRANJE PRIJEDLOGA IZMEĐU
DVA KONGRESA

(Ustav 29, Opća pravila 116, 124)
1. Svaki prijedlog u vezi s Konvencijom, Sporazumima i njihovim Završnim protokolima prolazi slijedeći postupak: kada poštanska uprava države članice pošalje prijedlog Međunarodnom uredu, on ga šalje poštanskim upravama država članica na razmatranje. Poštanske uprave imaju rok od dva mjeseca za razmatranje prijedloga i slanje primjedbi Međunarodnom uredu.Izmjene i dopune nisu dopuštene. Nakon isteka dva mjeseca, Međunarodni ured šalje poštanskim upravama država članica sve primjedbe koje je primio i poziva sve poštanske uprave država članica na glasanje za ili protiv prijedloga. Za poštanske uprave država članica koje nisu poslale svoj glas u roku od dva mjeseca, smatrat će se da su suzdržane. Vremensko razdoblje se računa od datuma na cirkularima Međunarodnog ureda.
2. Prijedloge za izmjenama i dopunama Pravila razmatra Vijeće za poštansku operativu.
3. Ako se prijedlog odnosi na Sporazum ili njegov Završni protokol, samo poštanske uprave država članica koje su strane u Sporazumu mogu sudjelovati u postupku opisanom u točki 1.

Članak 126.
NOTIFIKACIJA ODLUKA USVOJENIH IZMEĐU
DVA KONGRESA

(Ustav 29, Opća pravila 124, 125)
1. Generalni direktor Međunarodnog ureda obavještava notifikacijom vlade država članica o usvojenim izmjenama i dopunama Konvencije, Sporazuma i Završnih protokola uz te Akte.
2. Međunarodni ured obavještava poštanske uprave o izmjenama i dopunama Pravila i Završnih protokola koje je usvojilo Vijeće za poštansku operativu. Isto se primjenjuje na tumačenja predviđena u članku 36.3.2 Konvencije i na odgovarajuće odredbe Sporazuma.

Članak 127.
STUPANJE NA SNAGU PRAVILA I DRUGIH ODLUKA USVOJENIH IZMEĐU DVA KONGRESA

1. Pravila stupaju na snagu istoga dana i imaju isto trajanje kao i Akti doneseni na Kongresu.
2. Bez rezerve na odredbe iz stavka 1., odluke o izmjenama i dopunama akta Unije, koje su usvojene između dva Kongresa, ne izvršavaju se (ili »nisu izvršene«) najmanje tri mjeseca od njihove notifikacije.

Poglavlje IV.
FINANCIJE
Članak 128.
ODREĐIVANJE I REGULACIJA TROŠKOVA UNIJE

(Ustav 22)
1. Na osnovi odredbi točki 2. do 6., godišnji troškovi u vezi s aktivnostima tijela Unije ne mogu premašiti sljedeće iznose za 2005. godinu i godine koje slijede: 37,000,000 švicarskih franaka za godine od 2005. do 2008. godine. Osnovni limit za 2008. godinu se isto primjenjuje na slijedeće godine u slučaju da je Kongres predviđen za 2008. godinu odgođen.
2. Troškovi u vezi sa sazivanjem sljedećeg Kongresa (putni troškovi tajništva, troškovi prijevoza, troškovi instaliranja uređaja za simultano prevođenje, troškovi umnožavanja dokumenata za vrijeme Kongresa itd.) ne smiju biti iznad postavljenog limita od 2,900,000 švicarskih franaka.
3. Upravno vijeće je ovlašteno premašiti limite iz točki 1. i 2. uzevši u obzir povećanje platnih razreda, mirovinsko invalidskih davanja ili dnevnica, uključujući i usklađivanje plaća, odobreno od strane Ujedinjenih naroda koji se primjenjuju za njihove djelatnike u Genevi.
4. Upravno vijeće je ovlašteno prilagoditi svake godine iznos troškova, osim onih koji se odnose na djelatnike temeljem indeksa švicarskih potrošačkih cijena.
5. Bez obzira na točku 1, Upravno vijeće, ili u slučaju izuzetne hitnosti, generalni direktor, mogu odobriti prekoračenje propisanih limita radi pokrivanja troškova značajnih i nepredviđenih popravaka zgrade Međunarodnog ureda, pod uvjetom da povećani iznos troškova ne prelazi 125,000 švicarskih franaka godišnje.
6. Ako odobreni iznosi iz točaka 1. i 2. nisu dovoljni radi osiguranja normalnog djelovanja Unije, ti limiti mogu biti prekoračeni samo uz odobrenje većine država članica Unije. Svako savjetovanje uključuje kompletan opis činjenica koje opravdavaju zahtjev.
7. Države koje pristupaju Uniji ili su primljene i imaju status članica Unije kao i one koje prestaju biti članice Unije, trebaju uplatiti doprinose za cijelu godinu u kojoj je njihovo pristupanje ili povlačenje iz Unije stupilo na snagu.
8. Države članice plaćaju doprinose Uniji za godišnje troškove unaprijed na osnovi proračuna koji je donijelo Upravno vijeće. Doprinose uplaćuju najkasnije do prvog dana financijske godine na koju se proračun odnosi. Poslije tog datuma, na iznos dugovanja se naplaćuju kamate u korist Unije i to 3% godišnje za prvih 6 mjeseci i 6% godišnje od sedmog mjeseca nadalje.
9. Kada su zaostaci obveznih doprinosa Uniji, bez kamata, isti ili viši od iznosa doprinosa države članice za prijašnje dvije financijske godine, država članica može neopozivo ustupiti Uniji sve ili dio iznosa koje njoj duguju druge države članice, u skladu s propisima koje je donijelo Upravno vijeće. Uvjeti prebacivanja tih dugovanja su utvrđeni ugovorom između države članice, njenih dužnika i Unije.
10. Ako država članica, iz pravnih ili drugih razloga, ne može napraviti to prebacivanje iznosa dugovanja, napravit će raspored za otplatu duga.
11. Osim u izuzetnim slučajevima, povrat obveznih doprinosa koji se duguju Uniji ne može biti duži od deset godina.
12. U izuzetnim slučajevima, Upravno vijeće može oprostiti državi članici kamate u cijelosti ili samo u jednom dijelu kada dotična država plati u cijelosti iznos duga.
13. Državi članici se može oprostiti, u okviru otplate duga prema planu koje je odobrilo Upravno vijeće dugovanja, cjelokupne kamate ili samo dio kamata; međutim u tom slučaju dotična država članica mora strogo poštivati rokove otplate u dogovorenom razdoblju od najviše deset godina.
14. Radi pokrivanja dugovanja u financiranju rada Unije, osnovan je Rezervni fond čiji iznos utvrđuje Upravno vijeće. Ovaj Fond se održava od viška iz proračuna. Može se također koristiti za poravnanje proračuna ili kod smanjenja iznosa doprinosa država članica.
15. U vezi s privremenim nepokrivenim dugovima, Vlada Švicarske Konfederacije će dati avansne iznose na kratak rok, pod uvjetima utvrđenim u zajedničkom sporazumu. Vlada će nadgledati, bez posebne naplate za rad, računovodstvene knjige i obračune Međunarodnog ureda u okviru iznosa koje je postavio Kongres.

Članak 129.
AUTOMATSKE SANKCIJE

1. Svaka država članica koja ne može izvršiti zadatak propisan u članku 128.9. i koja ne pristaje na program otplate duga kako to predlaže Međunarodni ured u skladu s člankom 128.10, ili koja se ne slaže s programom otplate duga automatski gubi pravo glasa na Kongresu i na sastancima Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku operativu i gubi pravo na članstvo u spomenuta dva Vijeća.
2. Automatske sankcije se ukidaju i prestaju biti na snazi odmah kada dotična država plati svoje obvezne doprinose koje duguje Uniji, glavnicu i kamate, ili pristane na raspored otplate duga.

Članak 130.
KLASE DOPRINOSA

(Ustav 21, Opća pravila 115, 128)
1. Države članice podmiruju troškove Unije prema klasi doprinosa kojoj pripadaju. Klase su sljedeće:
klasa od 50 jedinica;
klasa od 45 jedinica;
klasa od 40 jedinica;
klasa od 35 jedinica;
klasa od 30 jedinica;
klasa od 25 jedinica;
klasa od 20 jedinica;
klasa od 15 jedinica;
klasa od 10 jedinica;
klasa od 5 jedinica;
klasa od 3 jedinice;
klasa od 1 jedinice;
klasa od 0,5 jedinica je rezervirana za najnerazvijenije države prema kriterijima Ujedinjenih naroda i za druge države koje odredi Upravno vijeće.
2. Bez obzira na klase doprinosa iz točke 1., sve države članice mogu izabrati platiti broj jedinica doprinosa veći od 50 jedinica.
3. Države članice su uključene u jednu od klasa doprinosa odmah kada su primljene u Uniju u skladu s postupkom propisanim u članku 21.4 Ustava.
4. Države članice mogu zatražiti promjenu klase doprinosa, pod uvjetom da je njihov zahtjev poslan Međunarodnom uredu najmanje dva mjeseca prije održavanja Kongresa. Obavijest će razmotriti Kongres, i stupa na snagu na datum kada i financijski propisi koje donosi Kongres. Države članice koje nisu tražile promjenu klase doprinosa u propisanom vremenskom roku ostaju u klasi kojoj su pripadale do tada.
5. Države članice ne mogu tražiti smanjenje klase doprinosa više od jedne klase po redu.
6. U izuzetnim slučajevima, kao što su prirodne nepogode i potreba međunarodne humanitarne pomoći, Upravno vijeće može odobriti privremeno smanjenje klase doprinosa jednom između dva Kongresa po zahtjevu države članice kada ona utvrdi da ne može održati klasu doprinosa u kojoj se trenutno nalazi. U istim uvjetima, Upravno vijeće može odobriti privremeno smanjenje za države koje nisu najnerazvijenije a koje se već nalaze u klasi 1 tako da ih stavi u klasu 0,5.
7. Privremeno smanjenje klase davanja na osnovi zahtjeva iz točke 6., može Upravno vijeće odobriti na maksimalni rok od dvije godine ili do slijedećeg Kongresa, ovisno o tome što je prije. Po isteku određenog razdoblja, država se automatski vraća u prvobitno određenu klasu davanja.
8. Bez obzira na točke 4. i 5., promjene koje znače višu klasu doprinosa ne podliježu ograničenjima.

Članak 131.
PLAĆANJE ZA MATERIJALE KOJE ŠALJE
MEĐUNARODNI URED

(Opća pravila 118)
Materijale koje šalje Međunarodni ured poštanskim upravama i koji se plaćaju, poštanske uprave moraju podmiriti u najkraćem mogućem roku, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od prvog dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je Međunarodni ured poslao račun poštanskoj upravi. Nakon isteka tog razdoblja plaćaju se zatezne kamate u korist Unije i to u iznosu od 5% godišnje računajući od datuma isteka propisanog roka.

Poglavlje V.
ARBITRAŽA
Članak 132.
POSTUPAK ARBITRAŽE

(Ustav 32)
1. Kada se spor rješava arbitražom, svaka poštanska uprava, koja je stranka u sporu, izabire poštansku upravu države članice koja nije izravno uključena u spor. Kada nekoliko poštanskih uprava ima isti slučaj, računaju se kao jedna poštanska uprava u ovoj odredbi.
2. Ako jedna od poštanskih uprava koja je stranka u sporu, ne odgovori na zahtjev za arbitražom u roku od 6 mjeseci, Međunarodni ured će kada se to od njega traži, kontaktirati poštansku upravu koja nije ispunila svoju obvezu imenovanja jednog arbitra, ili će sam imenovati arbitra ex officio.
3. Stranke u sporu se mogu složiti da imenuju jednog arbitra, a to može biti Međunarodni ured.
4. Odluka arbitara se donosi većinom glasova.
5. U slučaju jednakog broja glasova, radi donošenja odluke, arbitri odabiru treću poštansku upravu koja nije stranka u sporu, radi donošenja odluke u sporu. Kada se arbitri ne mogu složiti s izborom treće poštanske uprave, nju odabire Međunarodni ured između poštanskih uprava koje nisu predložili arbitri.
6. Kada je do spora došlo zbog jednog od Sporazuma, arbitre mogu imenovati samo stranke koje su potpisale Sporazum.

Poglavlje VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 133.
UVJETI ZA PRIHVAĆANJE PRIJEDLOGA U VEZI
S OPĆIM PRAVILIMA

Prijedlozi u vezi s ovim Općim pravilima predani Kongresu stupaju na snagu kada ih prihvati većina država članica prisutnih na Kongresu i koje imaju pravo glasa. Najmanje dvije trećine država članica Unije, s pravom glasa treba prisustvovati glasanju.

Članak 134.
PRIJEDLOZI U VEZI SA MEĐUNARODNIM UGOVORIMA S UJEDINJENIM NARODIMA

(Ustav 9)
Uvjeti prihvaćanja propisani u članku 133. se isto tako primjenjuju na prijedloge u vezi sa izmjenama i dopunama međunarodnih ugovora sklopljenih između Svjetske poštanske unije i Ujedinjenih naroda, samo kada u tim Sporazumima nisu propisani uvjeti za izmjene i dopune odredbi koje sadrže.

Članak 135.
STUPANJE NA SNAGU I TRAJANJE OPĆIH PRAVILA

Ova Opća pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2006. godine i ostaju na snazi neograničeno vrijeme.
U potvrdi gornjeg, opunomoćenici vlada država članica potpisali su ova Opća pravila u jednom primjerku deponiranom kod generalnog direktora Međunarodnog ureda. Po jedan primjerak uručiti će se svakoj stranci putem Međunarodnog ureda Svjetske poštanske unije.
Sastavljeno u Bukureštu, 5. listopada 2004. godine.

Članak 3.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pošte.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Opća pravila iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nisu na snazi za Republiku Hrvatsku te će se podaci o njihovom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 910-04/08-01/07
Zagreb, 2. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

zatvori
Opća pravila Svjetske poštanske unije
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !