Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja – (“Narodne novine”, br. XX/02, XX/04, XX/05, XX/05, XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
30 26.3.2002 Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

647

Na temelju članka 15.L79810 stavka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« br. 94/01) na prijedlog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ministar zdravstva donosi

PLAN I PROGRAM

MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

I. OPĆE ODREDBE

1. Ovim se Planom i programom mjera zdravstvene zaštite sukladno osiguranim financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima utvrđuju mjere zdravstvene zaštite čijom se provedbom osigurava pravo na zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, subjekti koji su ih dužni provoditi te način provođenja tih mjera.

II. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

1. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OPĆOJ/OBITELJSKOJ MEDICINI

1.1.1. MJERE PROMOCIJE ZDRAVLJA I
PREVENCIJE BOLESTI

1.1.1.1. Promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje stanovništva

Promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje stanovništva poticanjem usvajanja i potpomaganjem zdravijih načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unapređenje duševnog zdravlja uključujući prevenciju ovisnosti, odgovorno spolno ponašanje), u cilju unapređenja zdravlja stanovništva i smanjenja proširenosti određenih rizičnih čimbenika.

Poticanje i prihvaćanje odgovornosti osiguranika za svoje zdravlje, usmjereno usvajanju po zdravlje korisnih i mijenjanju po zdravlje štetnih navika.

Podizanje razine zdravstvene kulture, zdravstveno-odgojnim metodama i provođenjem zdravstveno-prosvjetnih mjera za ciljane skupine stanovništva. Zdravstveno prosvjećivanje kroničnih bolesnika i članova njihovih obitelji (korištenjem metoda i sredstava zdravstvenog odgoja u cilju organiziranja i provođenja preventivnih i kurativnih postupaka – individualni i grupni rad, raspodjela edukacijskih materijala o zdravim navikama življenja, načinu liječenja i njezi bolesnog člana obitelji, ostali posebni edukativni programi prema zdravstvenim potrebama).

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i zavoda za javno zdravstvo.

1.1.1.2. Skrb o osobama s povećanim rizikom po zdravlje

Evidentiranje osoba s povećanim rizikom po zdravlje (stariji ljudi, pušači, alkoholičari, osobe s prekomjernom težinom, osobe s profesionalnim rizicima, ovisnici o psihoaktivnim drogama, samci itd.).

Provođenje preventivno - zdravstvenih mjera za osobe s povećanim rizikom po zdravlje (zdravstveni nadzor, savjetovanje, zdravstveno prosvjećivanje usmjereno usvajanju zdravih životnih navika i učenju samozaštitnih, suzaštitnih i drugih vještina itd.).

Sveobuhvatna skrb za osobe s povećanim rizikom (praćenje socijalnih, obiteljskih, profesionalnih i drugih zdravstvenih rizika stanovništva, planirani i sistematski preventivni rad, predlaganje i provedba mjera i postupaka za potrebite).

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući.

1.1.1.3. Prevencija kroničnih nezaraznih bolesti

Prevencija najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti te drugih značajnih zdravstvenih problema (bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, duševne bolesti, bolesti probavnog sustava, bolesti mišićno – koštanog sustava i vezivnog tkiva, kožne i spolne bolesti, slabovidnost itd.), podrazumijeva utvrđivanje rizika (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišeni krvni tlak, hiperlipidemija itd. te pokretanje aktivnosti smanjenja ili uklanjanja rizika, izradu planova mjera prevencije bolesti.

Rano otkrivanje kroničnih bolesnika: poticanje samozaštitnih i suzaštitnih aktivnosti u stanovništvu – samopregled, samokontrola, usmjeren zdravstveni nadzor, kontrola skupina s povećanim rizikom i pojedinaca koji traže liječničku pomoć i savjet.

Skrb o kroničnim bolesnicima, pregledi, savjetovanja i kontrola učinkovitosti pojedinih poduzetih mjera, kontrola uspješnosti liječenja te rehabilitacije, provođenje odabranih socijalno-medicinskih mjera i dr., prema procjeni tima izabranog doktora opće/obiteljske medicine; uvođenje poimeničnih registara kroničnih bolesnika u ordinacijama opće/obiteljske medicine te plansko i organizirano provođenje skrbi (kućnim posjetama, naručivanjem bolesnika na preglede, organiziranjem i provođenjem kućnog liječenja, palijativne i terminalne skrbi itd.) za kronične bolesnike.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući

1.1.1.4. Prevencija malignih bolesti

Sudjelovanje u ukupnoj prevenciji malignih bolesti uz provođenje zdravstveno-promotivnih mjera u cilju manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika usvajanjem zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu itd.) i pregledima pojedinaca i skupina s povećanim rizikom s planom provođenja specifičnih mjera zdravstvene skrbi, za svaku jedinicu djelatnosti opće/obiteljske medicine u odnosu na potrebe populacije u skrbi.

Rano otkrivanje malignih bolesti – poticanje samozaštitnih i suzaštitnih aktivnosti kod stanovništva poput samopregleda i samokontrole – uočavanje promjena na koži poput ranica koje ne zacjeljuju, madeža s promjenama, javljanje doktoru zbog neuobičajene dugotrajne promuklosti, neobjašnjivog gubitka težine, promjena stolice i mokrenja, dugotrajnog kašlja; usmjeren zdravstveni nadzor i kontrola skupina i pojedinaca s povećanim rizikom za nastanak malignoma koji traže liječničku pomoć i savjet.

Preventivni pregledi – Obavljanje pregleda u svrhu utvrđivanja stupnja rizika obolijevanja od pojedinih malignih bolesti – preventivni pregledi i postupci u cilju otkrivanja malignoma (pregledi zadebljanja na koži, kontrola samopregleda i pregled dojki, digitorektalni pregledi za starije od 45 godina itd., kontrola provođenja pregleda cervikalnog obriska (Papa-test); kontrolni pregledi osoba s većim rizikom.

Kontinuirana skrb o bolesnicima, pregledi u cilju kontrole učinkovitosti pojedinih poduzetih mjera, kontrole uspješnosti liječenja te rehabilitacije, prema procjeni tima izabranog doktora medicine. Uvođenje poimeničnih registara oboljelih od malignih bolesti u ordinacijama opće/obiteljske medicine te plansko i organizirano provođenje kontinuirane skrbi (kućnim posjetama, organiziranjem i provođenjem kućnog liječenja, palijativne-terminalne skrbi, sudjelovanjem u provođenju suvremene terapije boli itd.) za bolesne i potrebite.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući.

1.1.1.5. Prevencija ozljeda

Sudjelovanje u ukupnoj prevenciji ozljeđivanja uz provođenje zdravstveno-promotivnih mjera u cilju manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika: usvajanjem sigurnijeg načina življenja (u kući, u prometu, na radu ili rekreaciji), preventivnim radom s pojedincima i skupinama s povećanim rizikom, plansko provođenje specifičnih mjera zdravstvene skrbi, u odnosu na potrebe populacije u skrbi.

Otkrivanje osoba s rizikom – kod uzimanja anamneze posebnu pozornost treba obratiti na moguće opasnosti po osiguranika i njegovu obitelj u kući, u prometu, na radu/u školi. Provođenje procjene opasnosti nakon pada starije osobe ili teže ozljede.

Preventivne aktivnosti – poticanje samozaštitnih i suzaštitnih aktivnosti kod stanovništva, poput uklanjanja opasnosti: građevinskih, u unutarnjem i vanjskom prostoru, u prometu, na radu, odmoru ili rekreaciji; usmjeren zdravstveni nadzor i kontrola skupina i pojedinaca s povećanim rizikom od ozljeda. Poticanje aktivnosti na zaštiti i sprječavanju ozljeđivanja, osobito djece, mladeži i starijih osoba, te u primjeni osobne zaštitne opreme i naprava (primjerice, nošenje zaštitnih kaciga i štitnika za zglobove kod vožnje bicikla, skijanja i sl., nošenje posebnih štitnika za kuk u starijih osoba itd.). Poticanje na korištenje sigurnosnih pomagala u opasnim prostorima kao što su kupaonice, kade, tavani i sl.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući.

1.1.1.6. Skrb o osobama starijim od 65 godina

Ocjenjivanje zdravstvenog stanja, osobito u odnosu na funkcionalno stanje starijih osoba. Sistematski pregled u 45. godini i sistematski pregled u 65. godini, odnosno za zaposlene prije odlaska u mirovinu.

Prevencija gripe cijepljenjem.

Prije sezone gripe 1 cijepljenje mrtvom vakcinom.

Prevencija tetanusa.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući kao i higijensko-epidemiološke djelatnosti zavoda za javno zdravstvo.

1.1.1.7. Prevencija i liječenje zaraznih bolesti

Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, u suradnji s higijensko-epidemiološkom djelatnošću, provođenjem mjera zdravstvenog prosvjećivanja i poduzimanjem odgovarajućih protuepidemijskih mjera.

Posebne mjere provode se kod opasnosti od epidemija, kod pojave zaraznih bolesti u obitelji, kliconoštva i sl.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju higijensko-epidemiološke djelatnosti zavoda za javno zdravstvo.

1.1.1.8. Planiranje obitelji

Planiranje obitelji (informiranjem osiguranika o zdravstvenim načelima planiranja obitelji te načinima kontracepcije, sudjelovanje u rješavanju problema neplodnih brakova, problema usvajanja djece itd.) za populaciju u generativnoj dobi.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju djelatnosti zaštite zdravlja žena, odnosno specijalističko-konzilijarnih djelatnosti.

1.1.2. DIJAGNOSTIKA, LIJEČENJE I REHABILITACIJA

1.1.2.1. Dijagnostika i liječenje

Dijagnostika i liječenje, uključujući njihovo unapređenje (pružanjem kvalitetne kurativne zaštite u ambulanti, u stanu bolesnika).

Prema medicinskoj indikaciji, uz primjenu odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te uključivanje patronažne službe i djelatnosti zdravstvene njege u kući u liječenje i skrb za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti te sudjelovanje u provođenju metadonske terapije. U liječenju pojedinih bolesti obveza je tima ostvarivanje komuniciranja s odgovarajućim izvanmedicinskim djelatnostima (ustanove za predškolski odgoj djece, škole, poslodavci, domovi umirovljenika itd.) u rješavanju određenih zdravstvenih problema bolesnika.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine u suradnji s laboratorijskom i patronažnom, te specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.

1.1.2.2. Upućivanje i aktivna suradnja sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću

Upućivanje i suradnja sa specijalističko-konzilijarnom i laboratorijskom te bolničkom djelatnošću (konzilijarni pregledi, dijagnostika, terapija, rehabilitacija, bolničko liječenje) prema medicinskim kriterijima; postizanje odgovarajuće koordinacije rada i razmjene informacija sa specijalističkom, laboratorijskom i bolničkom djelatnošću.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i laboratorijskom te bolničkom djelatnošću.

1.1.2.3. Kućni posjeti i kućno liječenje

Na poziv osiguranika, obitelji ili osoba iz bolesnikovog okružja (u akutnim stanjima – akutnim bolestima, u slučajevima pogoršanja osnovne kronične bolesti i akutnim bolestima kroničnog bolesnika) ili programirano (kontrola i liječenje u kući kroničnog nepokretnog ili terminalnog bolesnika i sl.), na osnovi procjene izabranog doktora medicine, osobito kod kroničnih bolesnika kod kojih postoje uvjeti za provođenjem kućnog liječenja.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti zdravstvene njege u kući.

1.1.2.4. Rehabilitacija

Prema dogovoru s doktorom odgovarajuće specijalnosti ili ocjeni izabranog doktora, a sukladno općim aktima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, provode se temeljni rehabilitacijski postupci (upute o razgibavanju, aktivne i pasivne vježbe) u ambulanti ili u kući nepokretnog i teško pokretnog bolesnika uz potrebno poučavanje članova obitelji ili drugih osoba.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji sa specijalistima drugih specijalnosti i drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite (kućna njega).

1.1.2.5. Pružanje hitne medicinske pomoći

Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja u djelatnosti opće/obiteljske medicine, na mjestu događaja, i u ambulanti, do preuzimanja bolesnika od strane odgovarajućih djelatnosti zdravstva.

Izvršitelji: timovi opće/obiteljske medicine u suradnji s djelatnosti hitne medicinske pomoći.

1.1.3. OSTALE MJERE

1.1.3.1. Ocjena privremene nesposobnosti za rad

Za vrijeme liječenja i rehabilitacije određuje se privremena nesposobnost za rad, a nakon liječenja, ukoliko postoje indikacije, upućivanje nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja radi utvrđivanja preostale radne sposobnosti ili invalidnosti te, u slučaju potrebe, konzultiranje službe za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine.

1.1.3.2. Pregled i ispunjavanje prijedloga za upućivanje zaposlenika na liječničku komisiju, odnosno nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja

Prema utvrđenoj metodologiji obavlja se klinički pregled i određene pretrage prema indikacijama, te ispunjavaju obrasci u svrhu utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad, promijenjene radne sposobnosti, odnosno trajne nesposobnosti za rad.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine.

1.1.3.3. Suradnja na razini primarne zdravstvene zaštite

Uspostavljanje razmjene informacija i koordiniranog djelovanja s ostalim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite osobito u brizi za skupine stanovništva s povećanim rizikom te radnike s povećanim rizikom (radnici na poslovima s posebnim uvjetima rada, radnici mlađi od 21 te stariji od 40 godina, radnici oboljeli od profesionalnih bolesti ili izmijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, radnici s izmijenjenom radnom sposobnošću, radnici kronični bolesnici, radnice zbog zaštite majčinstva i dr.).

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju ostalih djelatnosti primarne ili specifične zaštite.

1.1.3.4. Suradnja na promicanju zdravlja s ostalim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti

Razvijanje stalne suradnje na promicanju zdravlja između timova opće/obiteljske medicine i zavoda za javno zdravstvo te drugih djelatnosti koji doprinose zdravlju (prosvjeta, socijalna zaštita, Hrvatski Crveni križ, komunalne djelatnosti, itd.). Zadaća je timova opće/obiteljske medicine predlaganje mjera u svrhu promicanja zdravlja i poboljšanja općih higijenskih prilika (osobito u odnosu na vodoopskrbu, prehranu, stanovanje, dispoziciju otpadnih tvari, zaštitu okoliša te rekreaciju, provođenje osnovnih higijenskih mjera itd.).

Timovi osobito trebaju poticati i predlagati provođenje socijalno-medicinskih mjera – aktivno surađivati s centrima za socijalni rad i drugim djelatnostima u rješavanju socijalnih problema (kućno izvanbolničko liječenje i njega te rješavanje teških socijalno-medicinskih problema: starije osobe, nepokretne i nemoćne osobe, osobe koje žive u lošim stambenim i gospodarskim uvjetima itd.).

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo.

1.1.3.5. Registriranje, evidentiranje, izvještavanje i evaluacija rada

Utvrditi broj te spolnu i dobnu strukturu osiguranika u skrbi (registracijom i poimeničnom evidencijom osiguranika po spolu i dobnim skupinama, uvođenjem godišnje evidencije korisnika djelatnosti opće/obiteljske medicine), uvođenjem poimeničnih registara kroničnih bolesnika, invalida rada te radnika oboljelih od profesionalnih bolesti, radnika ozlijeđenih na radu itd.). Registriranje i evidentiranje osiguranika u skrbi, osobito u odnosu na bolesti javno-zdravstvenog značaja (najučestalije kronične bolesti – cirkulacijske bolesti, maligne bolesti, dijabetes, bolesti ovisnosti, profesionalne bolesti i ozljede). Mjeru je potrebno provoditi u cilju evaluacije kvalitete rada, programiranje mjera promocije zdravlja i prevencije bolesti na razini tima te zbog kvalitetnije i sveobuhvatnije obrade podataka na državnoj razini.

Uz rutinsko izvještavanje, za potrebe zdravstvene statistike potrebno je izvještavati o: a) zaraznim bolestima, b) zloćudnim novotvorinama (prijava maligne neoplazme) c) prijava o ozljedama na radu i dr., izvještavanje o evaluaciji provođenja pojedinih mjera zdravstvene zaštite.

Praćenje morbiditeta i bolovanja radnika – kretanje izostanaka s posla zbog bolesti, ozljeda i profesionalnih bolesti, redovito izvještavanje te poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i intervencije, evaluacija rada i aktivnosti u zaštiti zdravlja stanovništva u obuhvatu.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine.

1.1.3.6. Izvještavanje i evaluacija provedbe mjera zdravstvene zaštite

Uz rutinsko izvještavanje potrebno je provoditi stalnu evaluaciju provođenja pojedinih mjera zdravstvene zaštite i povremene analize u županijskim zavodima za javno zdravstvo, Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DOJENČAD I MALU DJECU

1.2.1. MJERE PROMICANJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI

1.2.1.1. Sistematski pregled dojenčeta u dobi 1-2 mjeseca

Otvaranje kartona (zdravstvenog i cjepnog); kratka obiteljska anamneza (kronične i nasljedne bolesti; raniji porodi; podaci o ovoj trudnoći i porodu); prehrana djeteta i podaci o dotadašnjem zdravstvenom stanju.

Opći pregled po sustavima (koža i sluznice, glava, vrat, prsni koš, pluća i srce, abdomen, spolovilo, ekstremiteti i kukovi), posebice osvrt na eventualne anomalije, oštećenja ili odstupanja za dob.

Opće držanje djeteta i reakcije, primitivni i duboki refleksi, reakcija zjenica na svjetlo.

Antropometrijska mjerenja: tjelesna težina, duljina, opseg glave i prsnog koša, tjelesna temperatura.

Ultrazvučni pregled kukova – u djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom na prirođenu displaziju kukova, djece rođene na zadak i iz višeplodne trudnoće te u djece s patološkim nalazom kliničkog pregleda kukova.

Ultrazvučni pregled mozga – u nedonošene novorođenčadi (29 i manje tjedana gestacije) te druge novorođenčadi s perinatalnim čimbenicima rizika.

BCG – u slučajevima u kojima nisu provedeni u rodilištu.

Profilaksa rahitisa.

Profilaksa anemije u prematurusa i prema drugim određenim indikacijama.

Savjeti o njezi i prehrani.

Unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.2. Sistematski pregled dojenčeta u dobi 3-4 mjeseca

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju (uvid u karton »bolesničke ambulante«), vrsta i način prehrane, san, probava, opće ponašanje djeteta, podaci o profilaksi rahitisa i anemije u određenim slučajevima;

– opći pregled po sustavima, lokomotorika, fontanela, znaci rahitisa, kukovi, psihomotorika prema upitniku za tu dob, skrining vida i sluha;

– neurološki skrining – primitivni refleksi, držanje glavice, socijalni smješak, gukanje, položaj ekstremiteta, oslonac u vertikali;

– antropometrijska mjerenja;

– cijepljenje prema kalendaru cijepljenja i unošenje podataka u cjepni karton;

– savjet o njezi i prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.3. Sistematski pregled dojenčeta u dobi od 6-7 mjeseci

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao i za dob 3-4 mjeseca;

– opći pregled – kao i za dob 3-4 mjeseca + krvna slika (CKS i Hb);

– psihomotorika i neurološki skrining predviđeni za dob;

– skrining na oštećenje sluha;

– antropometrijska mjerenja;

– cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju; cijepljenje ili docjepljivanje – prema cjepnom kartonu i kalendaru cijepljenja; unošenje podataka u cijepni karton;

– savjet o njezi i prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.4. Sistematski pregled dojenčeta u 9-10 mjeseci

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao kod ranijih sistematskih pregleda;

– kontrola provedene primovakcinacije;

– opći pregled kao kod ranijih sistematskih pregleda + denticija;

– psihomotorika prema upitniku za tu dob (sjedenje, stajanje, puzanje, govor, vid, sluh);

– antropometrijska mjerenja;

– savjet o njezi i prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.5. Sistematski pregled djeteta u dobi 12 -13 mjeseci života

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao kod ranijih sistematskih pregleda + podaci o čuvanju djeteta (boravak u ustanovi ili čuvanje djeteta kod kuće);

– opći pregled kao kod ranijih sistematskih pregleda;

– psihomotorika prema upitniku za tu dob (prohodavanje i »hodanje«, prve riječi sa značenjem, vid, sluh);

– antropometrijska mjerenja;

– laboratorijske pretrage – CKS, urin;

– cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju; cijepljenje ili docjepljivanje – prema cjepnom kartonu i kalendaru cijepljenja; unošenje podataka u cjepni karton;

– antirahitična i antianemična profilaksa;

– savjet o njezi i prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.6. Sistematski pregled djeteta u dobi od 2 godine

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao kod ranijih sistematskih pregleda + podaci o kontroli sfinktera, podaci o čuvanju djeteta (kuća-ustanova), o odnosima roditelj-dijete; društveni i emocionalni razvoj;

– opći pregled kao kod ranijih sistematskih pregleda + denticija, položaj testisa, vid, sluh;

– psihomotorika prema upitniku za tu dob;

– antropometrijska mjerenja;

– laboratorijske pretrage – urin, RR, CKS;

– profilaksa anemije i karijesa;

– cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju;

– savjet o prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.7. Sistematski pregled djeteta s 4 godine

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:

– anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao kod ranijih sistematskih pregleda;

– opći pregled kao kod ranijih sistematskih pregleda + mjerenje tlaka, upućivanje okulisti i kontrola urina i CKS-a;

– psihomotorika prema upitniku za tu dob i ispitivanje razvoja govora;

– antropometrijska mjerenja;

– cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju i cijeljenje prema kalendaru cijepljenja;

– savjet o prehrani;

– unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.8. Cijepljenje i docjepljivanje dojenčadi i djece 0-6 godina

Uz prethodni kontrolni pregled djeteta u svrhu utvrđivanja kontraindikacija, a prema kalendaru cijepljenja koji za svaku godinu izrađuje epidemiološka služba Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Cijepljenje se obavlja kontinuirano kroz čitavu godinu.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.9. Cijepljenje i docjepljivanje dojenčadi i djece 0 - 6 godina protiv hepatitisa B

Cijepljenje protiv hepatitisa B je obvezatno za svu novorođenčad HBsAg pozitivnih majki i djecu smještenu u zavode socijalno-zdravstvene skrbi.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.10. Promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje roditelja i djece

Individualno zdravstveno prosvjećivanje roditelja u obliku savjetovanja roditelja o problemima rasta i razvoja; o načinu prehrane – posebice naglasiti važnost i prednosti prirodne prehrane u dojenačkoj dobi te stjecanje zdravih prehrambenih navika u cilju prevencije pretilosti; zdravstveno prosvjećivanje u svezi prevencije nesreća i posljedičnih ozljeda i drugih zdravstvenih problema.

Održavanje tečaja »Zdravo dojenče i dijete«; na području gdje se ne provodi tečaj treba održati predavanja odnosno grupne rasprave o njezi, prehrani i zdravom razvoju dojenčadi i male djece.

Distribuiranje tiskanih preporuka o njezi, prehrani i zdravom razvoju dojenčadi i male djece.

Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj djece u svezi stjecanja pravilnih higijenskih navika i usvajanja zdravog načina življenja, naročito obzirom na prevenciju najznačajnih zdravstvenih problema i ozljeda uz korištenje popularnih tiskanih materijala, video-kaseta i filmova u čekaonicama ambulanti, predškolskim odgojnim ustanovama i na drugim javnim mjestima te putem sredstava javnog priopćavanja.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.11. Druge preventivne mjere

Kemoprofilaksa i seroprofilaksa – primjenom određenih sredstava (kod djece koja su izložena određenim infekcijama – prema važećim propisima).

Profilaksa rahitisa provodi se kroz čitavo dojenačko doba.

Profilaksa anemije – u prvoj godini starosti kod pojedinaca i skupina s povećanim rizikom (nedonoščad).

Kontrolni pregled prigodom prijave neke zarazne bolesti i poduzimanje manjih protuepidemijskih mjera.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.12. Kontrolirano praćenje djece sa specifičnim rizicima po zdravlje i djece s kroničnim oboljenjima

Sistematska evidencija i redoviti pregledi djece sa svim oblicima kroničnog poremećaja zdravlja, a posebice s kongenitalnim anomalijama, metaboličkim poremećajima, djece niske porodne težine sa smetnjama prilagođavanja i ponašanja, neuromišićnim poremećajima, smetnjama vida i sluha, alergijskim bolestima i astmom, recidivirajućim urinarnim infektima, recidivirajućim bolestima dišnog sustava, dijabetesom, hemofilijom, epilepsijom, djece s malignim bolestima, tuberkulozom, AIDS-om i drugim bolestima od osobitog javno-zdravstvenog značaja. Posebice se prati senzomotorički razvoj dojenčeta kod kojeg je ustanovljena neurološka ugroženost.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.13. Skrb o djeci ometenoj u psihofizičkom razvoju

Registracija, evidencija djece i redoviti kontrolni pregledi djece koja su zbog ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju razvrstani po stručnim komisijama za vještačenje.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.1.14. Ostale preventivne mjere

Pregled novorođenčeta neposredno poslije poroda kod kuće.

U 1. i 5. minuti određivanje Apgar vrijednosti, ocjena općeg stanja novorođenčeta, procjena zrelosti, mjerenje porodne težine i duljine, opsega glave, uočavanje vidljivih kongenitalnih anomalija, oštećenja pri porodu i drugih smetnji.

Cijepljenje protiv tuberkuloze, skrining fenilketonurije i hipotireoze za novorođenčad rođenu kod kuće.

Za novorođenčad rođenu kod kuće do mjesec dana života – cijepljenje protiv tuberkuloze, uzimanje kapilarne krvi na filtar papir i upućivanje u laboratorij za otkrivanje prirođenih metaboličkih bolesti na probu inhibicije za skrining fenilketonurije (Guthrie test) te uzimanje kapilarne krvi na filtar papir i upućivanje u odgovarajući laboratorij za pregled TSH testom za skrining kongenitalne hipotireoze.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.2. LIJEČENJE I REHABILITACIJA

1.2.2.1. Dijagnostika i liječenje bolesnog djeteta

Obuhvaća pregled, dijagnostiku, poduzimanje svih mjera liječenja i po potrebi rehabilitaciju. Za kronično bolesnu djecu s recidivirajućim bolestima – registracija na lokalnoj razini, praćenje i poduzimanje odgovarajućih mjera liječenja i rehabilitacije. Za djecu ometenu u razvoju – registracija na lokalnoj razini, upućivanje na verifikaciju dijagnoze, poduzimanje odgovarajućeg liječenja i rehabilitacije.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji s laboratorijskom i specijalističko-konzilijarnom djelatnošću i drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite (patronažna djelatnost i njega u kući).

1.2.2.2. Kućne posjete

Prema indikaciji izabranog doktora, kod bolesti u kojima je dolazak bolesnika u ambulantu izrazito otežan ili nije moguć.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.2.3. Pružanje hitne medicinske pomoći

Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, na mjestu događaja, i u ambulanti, do preuzimanja bolesnika od strane odgovarajućih djelatnosti zdravstva.

Izvršitelji: tim zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece u suradnji s djelatnosti hitne pomoći.

1.2.2.4. Rehabilitacija

Prema dogovoru s doktorom odgovarajuće specijalnosti ili ocjeni izabranog doktora, provode se temeljni rehabilitacijski postupci (upute o razgibavanju, aktivne i pasivne vježbe) u ambulanti ili u kući nepokretnog i teško pokretnog djeteta uz potrebno poučavanje članova obitelji ili drugih osoba.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji sa specijalistima drugih specijalnosti i drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite (kućna njega).

1.2.3. OSTALE MJERE

1.2.3.1. Suradnja i koordinacija u promicanju i zaštiti zdravlja te mjerama dijagnostike, liječenja i rehabilitacije predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti te praćenje zdravstvenog stanja djeteta nužna je suradnja više djelatnosti primarne zdravstvene zaštite zbog koordinacije u rješavanju pojedinih zdravstvenih problema vezanih uz dijete kao člana obitelji.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite.

1.2.3.2. Suradnja na zaštiti zdravlja s ostalim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti djece predškolskog uzrasta

Pri rješavanju problema zdravstvene i psihosocijalne naravi kao i provođenju određenih mjera zdravstvene zaštite nužna je suradnja s ostalim sudionicima zaštite djece predškolskog uzrasta (osoblje u predškolskim ustanovama, psiholog, defektolog, logoped i dr.), a prema indikacijama i s tijelima socijalne skrbi.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.3.3. Suradnja i koordinacija na razini specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite

Suradnja s rodilištem putem otpusnog pisma za novorođenče, ostvarivanje kontakta pri rješavanju pojedinih zdravstvenih problema zajedničkog pacijenta (planiranje obrade, hospitalizacije i provođenja liječenja).

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.2.3.4. Registriranje, evidentiranje, evaluacija i izvještavanje

Prema važećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke. Za svako dijete uvođenje kartona s podacima o rastu i razvoju, bolestima i liječenju, cijepljenjima, patronažni list, vođenje propisane evidencije o radu.

Evidentiranje neurološki rizične novorođenčadi i dojenčadi te novorođenčadi i dojenčadi s odstupanjima ili oštećenjem u neuromotoričkom razvoju i s utvrđenim oštećenjima.

Evidentiranje djece s utvrđenim neurološkim smetnjama koje bitno utječu na normalan život i rad i kojima je potrebna zaštita i pomoć.

Izvještavanje na propisanim obrascima u zadanim rokovima, uz evidenciju i izvještavanje o zaraznim i malignim bolestima, prema važećim zakonskim propisima.

Uz izvještavanje prema važećim zakonskim propisima, praćenje razina i uzroka smrti djece u perinatalnom i dojenačkom razdoblju te analiza zdravstvenog stanja djece korištenjem dostupne dokumentacije iz primarne i bolničke razine zdravstvene zaštite te mortalitetne statistike.

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.

1.3. PROGRAM MJERA PRIMARNE STOMATOLOŠKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

1.3.1. MJERE PROMICANJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI

1.3.1.1. Za trudnice

Stomatološki pregled trudnica – uključuje otvaranje kartona, opću anamnezu, sistematski pregled usta, zubi i parodoncija, s ubilježavanjem u stomatološki karton. Kroz opću anamnezu otkrivanje rizičnog pacijenta (dijabetes i ostale sistemske bolesti) i upućivanje u specijalističko-konzilijarnu zaštitu.

Zdravstveni odgoj putem predavanja (jedanput mjesečno) i tiskanih edukacijskih materijala s uputama o prehrani, važnosti dojenja za razvoj orofacijalnog sustava, te zaštiti od djelovanja teratogenih faktora. Program se ostvaruje zajedničkom suradnjom ginekologa, stomatologa, patronažnih sestara i medicinskih sestara.

Biološka prevencija karijesa.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.1.2. Za dojenčad i djecu do 3 godine

Zdravstveni odgoj uz korištenje edukacijskih materijala s uputama o prehrani, važnosti dojenja za razvoj međučeljusnih odnosa i orofacijalnog sustava, te izbjegavanju tzv. tješećeg karijesa uslijed uzimanja slatkih napitaka tijekom noći, što dovodi do otapanja cakline i nastanka cirkularnog karijesa. Program se ostvaruje zajedničkom suradnjom dječjeg stomatologa, pedijatra i patronažnih sestara.

Biološka prevencija karijesa – lokalna primjena preparata fluora.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite, izabrani tim zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s patronažnom sestrom.

1.3.1.3. Za predškolsku djecu (od 3 godine do polaska u školu)

Sistematski pregled – za djecu u 4. godini života kao sastavni dio liječničkog pregleda – uključuje otvaranje kartona, opću anamnezu, sistematski pregled usta, zubi i parodoncija te rano otkrivanje ortodontskih anomalija. Kroz opću anamnezu otkrivanje rizičnog pacijenta (hendikepirana djeca, sistemske bolesti) i upućivanje u specijalističko-konzilijarnu zaštitu.

Obavještavanje roditelja nakon pregleda o: stanju zubi djeteta, potrebi sanacije, provedbi akcije preventive, te o potrebi da ode s djetetom ortodontu itd.

Zdravstveni odgoj djece i roditelja o osnovnim higijenskim navikama pranja ruku prije jela – pranja zuba nakon jela. Pokazuje se metoda pranja zubi, a zatim djeca četkaju zube preparatima fluora, testira se oralna higijena. Rad s djecom organizira se uz suradnju stomatologa, pedijatra, medicinske sestre, patronažne sestre, nastavnog i pedagoškog osoblja u vrtiću.

Za djecu koja ne polaze vrtić potrebno je provoditi zdravstveni odgoj i pobrinuti se za »šestogodišnji kutnjak« pred polazak u školu u tzv. malu školu.

Pregledi prije upisa u prvi razred.

Uvjet za upis u prvi razred jesu zdravi, pečaćeni ili sanirani prvi trajni kutnjaci. Nakon pregleda i započete sanacije daje se djeci potvrda za upis u školu.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite u suradnji s izabranim timom zdravstvene zaštite predškolske djece.

1.3.1.4. Za školsku djecu i mladež do 18 godina

Sistematski pregled školske djece i mladeži jedan puta godišnje – uključuje otvaranje kartona, opću anamnezu, sistematski pregled usta, zubi i parodoncija sa sistematskom sanacijom, rano otkrivanje ortodontskih anomalija s ubilježavanjem u stomatološki karton i prema medicinskoj indikaciji upućivanje u specijalističko-konzilijarnu ortodontsku djelatnost. Registriranje djece s hendikepom te rizičnog pacijenta (dijabetes i ostale sistemske bolesti) i upućivanje u specijalističko-konzilijarnu zaštitu.

Zdravstveni odgoj, predavanja se održavaju svake godine po razredima sukladno nastavnom planu i programu.

Svakih se 6 mjeseci provodi fluoridacija četkanjem preparatima fluora u tijeku osmogodišnjeg školovanja, a za srednjoškolsku mladež jedan puta godišnje.

Svakom djetetu koje obrati stomatologu iz bilo kojeg razloga treba premazati zube otopinom fluora.

Za djecu s poteškoćama u razvoju se provodi pojačani nadzor i intenzivna selektivna preventiva kao i kod ostale predškolske i školske djece.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite u suradnji s nadležnim timom školske medicine.

1.3.1.5. Za odrasle

Sistematski pregled, odnosno prvi pregled i rano otkrivanje bolesti usta, zuba i parodoncija – uključuje otvaranje kartona, opću anamnezu, sistematski pregled usta, zubi i parodoncija, utvrđivanje svih lezija usta, parodoncija i zubnih ploha, izrada plana i prijedloga terapije, s ubilježavanjem u stomatološki karton. Kroz opću anamnezu treba otkriti rizične pacijente (dijabetes i ostale sistemske bolesti) i uputiti ih u specijalističko-konzilijarnu zaštitu. Optimalno rješenje jest obvezna započeta sanacija zubi prije zasnivanja radnog odnosa.

Zdravstveni odgoj u krugu stomatološke ordinacije (daju se upute o oralnoj higijeni i samozaštiti).

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.1.6. Za osobe starije od 65 godina

Sistematski pregled, odnosno prvi pregled uključuje otvaranje kartona, opću anamnezu, sistematski pregled usta, zubi i parodoncija, izradu plana i prijedloga terapije. Registriranje rizičnog pacijenta (kronične i ostale sistemske bolesti) i upućivanje u specijalističko-konzilijarnu zaštitu.

Zdravstveni odgoj u krugu stomatološke ordinacije – daju se upute o oralnoj higijeni, načinu pregleda i terapije, te sposobnosti adaptacije na proteze i od kojeg je interesa za svakog pojedinca da pristupi stomatološkoj terapiji.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2. DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE

1.3.2.1. Za trudnice

Nakon sistematskog pregleda treba uslijediti sistematska sanacija usta, zubi i parodonta, uklanjanje zubnog kamenca (opisana u mjerama za odrasle), uz po potrebi upućivanje u specijalističko-konzilijarnu stomatološku zaštitu.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.2. Za dojenčad i djecu do 3 godine

Obuhvaća otvaranje stomatološkog kartona, pregled usta, mliječnih zubi i čeljusti, obveznu sistematsku sanaciju mliječnih zuba, kontrola plaka i premazivanje zubnih ploha fluorovim preparatima.

Izvršitelji: Izabrani tim dječje stomatologije odnosno stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.3. Za predškolsku djecu (od 3 godine do polaska u školu)

Sistematska sanacija usta i zubi započinje odmah ili najkasnije mjesec dana nakon sistematskog pregleda. Ona obuhvaća liječenje bolesti usta, zubi, parodoncija i trauma zubi i interceptivne ortodontske zahvate, kontrolu plaka, nakon završene sanacije impregnacija zubi fluorovim preparatima, a prema potrebi upućuju se u specijalističko-konzilijarnu stomatološku zaštitu.

Izvršitelji: Izabrani tim dječje stomatologije odnosno stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.4. Za školsku djecu i mladež do 18 godina

Sistematska sanacija vrši se u pravilu u istom semestru kada je sistematski pregled ubilježen u stomatološki karton. Obuhvaća liječenje bolesti usta, zubi, parodoncije, trauma zubi, malokluzija, genetskih anomalija (interceptivnim zahvatima i pedoprotetikom) prema utvrđenom stanju, kontrolu plaka (provjera uspješnosti zdravstvenog odgoja), nakon završene sanacije impregnacija zubi fluorovim preparatima.

Prema potrebi upućivanje u specijalističko-konzilijarnu stomatološku zaštitu (ortodoncija i sl.).

Izvršitelji: Izabrani tim dječje stomatologije odnosno stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.5. Za odrasle

Sistematska sanacija započinje odmah ili najkasnije mjesec dana nakon sistematskog, odnosno prvog pregleda. Ona obuhvaća liječenje bolesti usta, zubi, parodoncija, uklanjanje zubnog kamenca. Protetsko zbrinjavanje s odgovarajućim nadomjescima prema planu terapije. Individualno upućivanje u upotrebu i održavanje higijene protetskog rada. Kontrolni pregled nakon protetske terapije.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.6. Za osobe starije od 65 godina

Bolesnike koji su obavili sistematski odnosno prvi pregled treba pozivati da u određeni termin i u određenu stomatološku ordinaciju pristupe konzervativnoj i protetskoj sanaciji.

Sistematska sanacija s gerontostomatološkim pristupom obuhvaća liječenje bolesti usta, zubi, parodoncija. Protetsko zbrinjavanje s odgovarajućim nadomjescima prema planu terapije. Kontrolni pregled nakon protetske terapije.

Izvršitelji: Izabrani tim stomatološke zdravstvene zaštite.

1.3.2.7. Pružanje hitne stomatološke pomoći

Organizira se za definirano područje, a po potrebi može se organizirati i u kući kod nepokretnih bolesnika.

1.3.3. OSTALE MJERE

1.3.3.1. Suradnja s drugim djelatnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

1.3.3.2. Evidentiranje i izvješćivanje prema važećim propisima, te evaluacija.

1.4. PROGRAM MJERA ZA DJELATNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI

1.4.1. MJERE HITNE MEDICINSKE POMOĆI

1.4.1.1. Prijam i trijaža poziva

Prijam i trijaža poziva u prijavno-dojavnoj jedinici obavlja se prema utvrđenim i dogovorenim kriterijima, na temelju broja dojavljenih intervencija koje treba istodobno obaviti.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći, tim prijavno-dojavne jedinice.

1.4.1.2. Dijagnostika i liječenje urgentnih bolesti i stanja na mjestu događaja

Prema medicinskim indikacijama uz primjenu suvremenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka i sredstava.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine.

1.4.1.3. Transport kod urgentnih bolesti i stanja, uključujući ugrožene trudnice, rodilje i novorođenčad

Prema stupnju hitnosti uz primjenu suvremenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka i sredstava u toku transporta.

Uključuje hitne helikopterske intervencije kao i hitni prijevoz morem.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine.

1.4.1.4. Sanitetski prijevoz

Prema medicinskim indikacijama, prijevoz u bolnicu, rehabilitacijski centar ili drugu zdravstvenu ustanovu kao i prijevoz u kuću ili ustanovu za smještaj.

Izvršitelji: Tim sanitetskog prijevoza.

1.4.1.5. Hitna medicinska pomoć na magistralnim putovima

Prema medicinskim indikacijama, uključujući hidroglisere lučkih kapetanija te helikoptersku službu za otoke i druge nepristupačna područja te kod velikog stupnja hitnosti ili težine bolesti ili stanja. Ova mjera podrazumijeva povezanost ekipa na terenu pomoću mobilnih radiokomunikacijskih sustava s mogućnošću pristupa ostalim javnim službama.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine.

1.4.1.6. Helikopterske intervencije

U regionalnim centrima, u sastavnu djelatnosti HMP, prema stručnim kriterijima, smjernicama i propisima.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći.

1.4.2. OSTALE MJERE

1.4.2.1. Suradnja i koordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite

Uspostavljanje razmjene informacija i koordiniranog djelovanja s ostalim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite u provođenju rada na rješavanju hitnih bolesti i stanja, osobito u izvanrednim situacijama.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine.

1.4.2.2. Suradnja na unapređenju zdravlja s ostalim sudionicima

Razvijanje stalne suradnje na unaprjeđenju zdravlja između timova HMP i drugih službi koji doprinose radu na rješavanju hitnih bolesti i stanja. Zadaća timova jest predlaganje mjera u svrhu unapređenja zdravlja i poboljšanja kvalitete pružanja hitne medicinske pomoći.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine.

1.4.2.3. Registriranje, evidentiranje, izvještavanje i evaluacija rada

Registriranje i evidentiranje vrsta i strukture zdravstvenih problema u djelatnosti HMP, broja te brzine izlazaka na teren, brzine intervencije i transporta itd.

Uz rutinsko izvještavanje potrebno je provoditi stalnu evaluaciji provođenja pojedinih mjera zdravstvene zaštite i povremene analize u županijskim zavodima za javno zdravstvo, Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Izvršitelji: Tim hitne medicinske pomoći; tim opće/obiteljske medicine, zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

1.5. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA

1.5.1. Planiranje obitelji

1.5.1.1. Sudjelovanje u zdravstveno-odgojnim i obrazovnim programima u svrhu upoznavanja stanovništva s metodama planiranja obitelji i upotrebom kontracepcije, održavanjem seksualne higijene, prevencijom spolno prenosivih bolesti i AIDS-a te raka genitalnih organa

– putem individualnih savjeta,

– održavanjem tečajeva o kontracepciji,

– održavanjem predavanja ili grupnih rasprava,

– putem tiskanih zdravstveno-odgojnih materijala i audio-vizualnih sredstava.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, tim opće/obiteljske medicine, nadležni tim školske medicine odnosno zavodi za javno zdravstvo, patronažna djelatnost.

1.5.1.2. Izbor najprikladnijeg kontracepcijskog sredstva uz praćenje žena koje ih koriste

Nakon općeg i ginekološkog pregleda te prethodnog Papanicolau nalaza (kod žena na oralnim kontraceptivima kontrola težine i tlaka svakih 6 mjeseci te jetrene probe, AST, ALT i druge pretrage prema potrebi; postavljanje intrauterinog uloška i kontrola nakon prve slijedeće menstruacije, za 1-3 te 6 mjeseci; upute o korištenju dijafragme, 2-3 puta kontrola da li žena dobro postavlja dijafragmu).

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

1.5.1.3. Kontrolni pregledi u svrhu sprječavanja patoloških stanja vezano uz kontracepciju

Redovite kontrole žena s obzirom na vrstu korištenja kontracepcijskog sredstva, a naročito žena koje još nisu rodile, a koje upotrebljavaju oralne kontraceptive.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

1.5.1.4. Suzbijanje i liječenje steriliteta

Prevencija steriliteta uključujući zdravstveno informiranje i savjetovanje, kontrola pravilne uporabe odgovarajućih metoda i sredstava kontracepcije, pravodobna dijagnostika i terapija uzroka steriliteta prema postojećim algoritmima, a posebice dijagnosticiranje i liječenje upalnih bolesti ženskih genitalija.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnosti.

1.5.1.5. Prethodni ginekološki pregled u vezi planirane trudnoće

Pravodobna dijagnostika i terapija svih stanja koja mogu utjecati na ishod trudnoće i zdravlje žene tijekom trudnoće, poroda i babinja.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

1.5.1.6. Kontrolni pregled nakon namjernog prekida trudnoće

Kontrolni pregled se obavlja 10-14 dana nakon pobačaja uz preporuku i izbor najprikladnijeg kontracepcijskog sredstva.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

1.5.2. Perinatalna zaŠtita

1.5.2.1. Antenatalna skrb

1.5.2.1.1 Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje trudnice

Savjeti u vezi s prehranom, osobnom i seksualnom higijenom, zdravstvena problematika tijekom trudnoće, štetne navike, bolesti ovisnosti, zaposlenje i radni uvjeti, zakonska prava za vrijeme trudnoće, priprema za porod i dojenje:

– putem individualnih savjeta,

– održavanje tečajeva »Majka i dijete«,

– putem predavanja ili grupnih rasprava,

– putem tiskanih zdravstveno-odgojnih materijala i audio-vizualnih sredstava.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, patronažna djelatnost.

1.5.2.1.2 Sistematski pregled trudnice u prvom tromjesečju trudnoće

Opći fizikalni pregled uz mjerenje visine i težine, određivanje krvne grupe i Rh faktora, testovi imunizacije, testiranje na HBsAg, KKS; GUK, pretrage urina sa sedimentom, EKG, mjerenje krvnog tlaka, određivanje stupnja čistoće vaginalnog iscjetka, cervikalni bris za citološki nalaz po Papainicolaou-u (ako nije učinjen u prethodnoj godini), pregled dojki, stomatološki pregled, uočavanje i registriranje eventualnih čimbenika rizika te ocjena ishoda trudnoće po majku i dijete. Po potrebi još se obavlja i: test opterećenja glukozom, imunološka testiranja, mikrobiološka obrada, urinokultura s brojem klica i antibiogramom, serološke pretrage na virusne i parazitološke infekcije (TORCH, seroreakcije na lues, antitijela na HIV i drugo), genetsko savjetovanje s planiranjem rane amniocenteze u indiciranim slučajevima.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s drugim specijalistima i laboratorijskom djelatnošću.

1.5.2.1.3 Kontrolni pregledi trudnice

Opći i ginekološki pregled i kontrola krvnog tlaka, težine i urina (test trakom), pregledi ultrazvukom od navršenih 10.-14. tjedana, 18.-22. tjedna i 31.-34. tjedna trudnoće, mjerenje udaljenosti fundus simfiza, posljednji pregled u ustanovi u kojoj će žena roditi, nakon 40. navršenih tjedana trudnoće, uključujući amnioskopiju ili CTG.

Obavljaju se jedan kontrolni pregled u I, tri kontrolna pregleda u II i četiri u III tromjesečju trudnoće, te tri pregleda ultrazvukom, prema preporukama i smjernicama struke.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena (u suradnji s bolničkom ustanovom u kojoj će žena roditi).

1.5.2.1.4 Praćenje rizične, odnosno patološke trudnoće

Kontrolnim pregledima prati se rizična trudnoća i patološke promjene koje se javljaju tijekom trudnoće te se prema indikacijama poduzimaju odgovarajuće pretrage i liječenje.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena (u suradnji s drugim specijalistima po potrebi).

1.5.2.2. Partalna skrb

1.5.2.2.1 Stručna pomoć pri porodu

Pomoć doktora i primalje pri porodu u kući, pri transportu do rodilišta i u rodilištu.

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite žena, doktor opće/obiteljske medicine, ginekolog i primalja u bolničkoj djelatnosti.

1.5.2.2.2 Prevencija senzibilizacije kod Rh negativnih majki

Kod Rh negativnih majki do 72 h nakon poroda prema postojećim indikacijama.

Napomena: Prevencija senzibilizacije obavlja se i kod Rh negativnih žena i nakon amniocenteze i prekida trudnoće.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalist u bolničkoj djelatnosti.

1.5.2.3. Post partalna skrb

1.5.2.3.1 Kontrolni pregled babinjače

Prije odlaska iz rodilišta odnosno u stanu babinjače nakon poroda kod kuće te obvezno 6 tjedana nakon poroda.

Izvršitelji: Ginekolog u rodilištu i izabrani doktor odnosno patronažna sestra nakon poroda kod kuće; te 6 tjedana nakon poroda u ambulanti zdravstvene zaštite žena.

1.5.2.3.2 Promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje babinjače

Upute o osobnoj higijeni nakon poroda i higijeni novorođenčeta, tehnici dojenja, prevenciji ragada i mastitisa:

– putem individualnih savjeta,

– putem predavanja ili grupnih rasprava,

– putem tiskanih zdravstveno-odgojnih materijala.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, patronažna djelatnost.

1.5.3. ZloĆudna oboljenja

1.5.3.1. Karcinom dojke

1.5.3.1.1 Zdravstveno prosvjećivanje i detekcija raka dojke

– putem individualnih savjeta,

– putem predavanja ili grupnih rasprava,

– upoznavanje žena s tehnikom samopregleda dojki i registracijom nalaza,

– fizikalni pregled (palpacija).

U slučaju suspektnih nalaza temeljem fizikalnog nalaza, uključujući provjeru eventualnih utvrđenih promjena prilikom samopregleda, upućivanje na izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite u cilju daljnje dijagnostike i liječenja.

U krvnih srodnica (mutacija specifičnih gena BRCA-1, BRCA-2, ATM), stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, rane menarhe, kasna menopauza, duže uzimanje estrogena, zračenje – posebice izbjegavanje izlaganja djevojčica u dobi 8-12 godina rtg. zračenju, rak dojke već u jednoj dojci, fibrocistična bolest dojke, stil života (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina). Potreba javljanja liječniku kad se nađe kvržica ili bilo kakva promjena na dojkama.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani doktor opće/obiteljske medicine.

1.5.3.2. Karcinom cerviksa

1.5.3.2.1 Zdravstveno prosvjećivanje i detekcija karcinoma cerviksa

Upoznavanje žena s čimbenicima rizika te potrebom njihovog suzbijanja i mogućnostima rane detekcije i liječenja karcinoma cerviksa.

Upoznavanje s metodama zaštite od spolno prenosivih bolesti te opasnosti koje proizlaze iz promiskuitetnog ponašanja.

Ginekološki pregled i bris po Papanicolaou-u jednom godišnje od početka seksualne aktivnosti ili od 18. godine života. Poslije tri ili više urednih nalaza test se može ponoviti u većim vremenskim razmacima (ne više od tri godine) o čemu odlučuje izabrani ginekolog. Češći skrining preporuča se ženama s povećanim rizikom kao što su loš ekonomski status, žene koje puše, seksualna aktivnost prije 18. godine života, dva ili više seksualna partnera, partner koji je imao više seksualnih partnerica, venerične infekcije u anamnezi (Chlamydia trachomatis, humani papiloma virus-visoko rizični podtipovi, herpes virus, gonoreja, sifilis), žene koje su već imale neke promjene na cerviksu.

Liječenje kolpitisa, benignih promjena na egzocerviksu i drugih stanja koja povećavaju ugroženost od pojava bolesti.

U cilju ranog otkrivanja potreban je aktivni pristup izabranog tima zdravstvene zaštite žena što znači: planiranje, pozivanje žena, preglede i uzimanje cervikalnog brisa te izvještavanje na propisanim obrascima.

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s ginekološkom specijalističko-konzilijarnom i laboratorijskom djelatnošću.

1.5.3.3. Koriokarcinom

1.5.3.3.1 Rano otkrivanje koriokarcinoma u žena koje su imale molu hidatidozu

Kroz 2 godine svaka 3 mjeseca kontrolni ginekološki pregled, upućivanje na određivanje beta HCG-a ili kvantitativno određivanje korionskog gonadotropina u serumu i mokraći.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s drugim specijalistima i laboratorijskom djelatnošću.

1.5.3.4. Karcinom jajnika

1.5.3.4.1 Rano otkrivanje karcinoma jajnika

Rizične skupine: žene s rakom dojke ili obiteljskom anamnezom raka jajnika, dojke, endometrija i hereditarnim nepolipoznim rakom kolona (mutacija specifičnih gena BRCA-1, BRCA-2) i nuliparitet. U žena s cistično tumoroznim promjenama na ovariju redoviti klinički, citološki i UZV pregled, po potrebi laparoskopija. Transvaginalni ultrazvuk (kombiniran kolor Dopplerom) i tumorski markeri (CA 125) mogu pomoći u dijagnostici ali nisu preporučljivi za rutinski skrining.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s ginekološkom specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću te drugim specijalističkim i laboratorijskim djelatnostima.

1.5.3.5. Karcinom endometrija

1.5.3.5.1 Rano otkrivanje karcinoma endometrija

Prevencija i detekcija: godišnji ginekološki pregled žena.

U žena s povećanim rizikom razvoja raka endometrija (deblje žene, nulipare, žene s anamnezom infertiliteta, poremećaja ovulacije, nepravilnog krvarenja, hormonske terapije estrogenima bez progesterona, žene s dijabetesom, bolestima žučnjaka, s hereditarnim nepolipoznim rakom kolona preporučuju se biopsija i citološke analize endometrija (uz transvaginalni ultzrazvučni pregled)), te kod nepravilnih krvarenja u klimakteriju, prema indikaciji, provesti eksplorativnu, frakcioniranu kiretažu, aspiracionu citološku dijagnostiku i citološki te patohistološki pregled.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji u suradnji s ginekološkom specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću te drugim specijalističkim i laboratorijskim djelatnostima.

1.5.3.6. Prekanceroze vulve i vagine

1.5.3.6.1 Rano otkrivanje i liječenje prekanceroznih promjena vulve i vagine

Pravovremena dijagnostika i liječenje prekanceroznih promjena.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s drugim specijalistima i laboratorijskom djelatnošću.

1.5.4. Ostale MJERE GINEKOLOŠKE zdravstvene zaŠtite

1.5.4.1. Suzbijanje čimbenika koji doprinose nastanku stres-inkontinencije i drugih oblika nekontrolirane mikcije

Odgovarajućom terapijom uroinfekcija u trudnoći i infekcija rodnice, stručnim vođenjem poroda, izbjegavanjem težih fizičkih poslova u babinjama, upoznavanje žena s potrebom izbjegavanja težih i teških fizičkih poslova prema preporuci Međunarodne organizacije rada.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, doktor medicine koji vodi porod.

1.5.4.2. Suzbijanje uzroka klimakteričnih tegoba i nuspojava

Kod žena s posebno izraženim smetnjama u klimakteriju i postmenopauzi – prema medicinskoj indikaciji utvrđuje potrebu i nadzire provođenje nadomjesne hormonske terapije uključujući savjete o prevenciji osteoporoze.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s drugim specijalističkim i laboratorijskim djelatnostima.

1.5.4.3. Prevencija AIDS-a

U skladu s nacionalnim programom zdravstvene zaštite od AIDS-a (zdravstveno-odgojni rad, posebice s ugroženim skupinama, uključujući testiranje na prisustvo antitijela na HIV u ugroženih trudnica od AIDS-a te drugih žena prema medicinskoj indikaciji kao i druge mjere zaštite).

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji s drugim specijalistima i laboratorijskom djelatnošću.

1.5.5. Ostale MJERE

1.5.5.1. Suradnja s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti u promicanju zdravlja žena te u provođenju liječenja različitih bolesti genitalnih organa, posebice karcinoma, te poremećaja u trudnoći, porodu ili babinjama nužna je suradnja s drugim djelatnostima na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

1.5.5.2. Registriranje, evidentiranje, izvještavanje i evaluacija

Unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju, te evidencija i izvještavanje o zaraznim i malignim bolestima prema važećim zakonskim propisima i zadanim rokovima.

Evaluacija rada i aktivnosti na individualnoj razini, kontrola podataka u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, a analiza i ocjena zdravstvene zaštite žena i perinatalne skrbi na državnoj razini.

Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, godišnja evaluacija u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

1.6. PROGRAM MJERA PATRONAŽNE ZAŠTITE

1.6.1. OSNOVNE PREVENTIVNE MJERE U PATRONAŽNOJ ZAŠTITI

1.6.1.1. Patronažna zaštita trudnica

Jedanput tijekom normalne trudnoće (ne prije 12. navršenog tjedna trudnoće), više puta prema indikacijama i u dogovoru s izabranim doktorom

(Obuhvaća: mjere individualnog zdravstvenog odgoja – upute o načinu prehrane, o općim higijenskim uvjetima i osobnoj higijeni, o prevenciji psihofizičkih trauma; kontrolu krvnog tlaka; kontrola provođenja terapijskih i dijetetskih mjera; uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji.)

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.2. Patronažna zaštita babinjača i novorođenčadi

1. posjet optimalno do 7 dana nakon poroda i 2. posjet nakon 15 dana od poroda, a u slučaju komplikacija (mastitis, rascjep međice, problemi u prihvaćanju uloge majčinstva) prema indikacijama i u dogovoru s izabranim doktorom.

U patronažnoj zaštiti babinjače predviđene su mjere: individualni zdravstveni odgoj – upute o prehrani, higijeni, psihofizičkim aktivnostima, uključujući obveznu poštedu od fizičkog rada 6 tjedana po porodu, prevenciji tromboze, štetnosti pobačaja, mogućnosti kontracepcije, prednostima dojenja djeteta te upozorenja o štetnosti pušenja i alkohola po dijete na prirodnoj prehrani; postupci njege i kontrole zdravlja babinjače; demonstracija potrebnih postupaka.

U patronažnoj zaštiti novorođenčeta predviđene su mjere: uvid u otpusno pismo iz rodilišta, provjera na učinjeni skrining na fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (HyTh) te provođenje BCG-a, orijentacijski pregled novorodenčeta prema sustavima; kontrola zdravlja novorođenčeta (pupak, koža i sluznice), njege i prehrane novorođenčeta; demonstracija potrebnih postupaka; upute o obavljanju prvog preventivnog sistematskog pregleda; individualni zdravstveni odgoj – savjeti o njezi; preporuka prirodne prehrane i isticanje prednosti dojenja za cjelokupni rast i razvoj te važnosti dojenja za razvoj međučeljusnih odnosa i orofacijalnog sustava; uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji.)

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.3. Patronažna zaštita dojenčadi nakon novorođenačkog razdoblja

Dva patronažna posjeta dojenčetu nakon novorođenačkog razdoblja do godine dana, više puta prema indikacijama i u dogovoru s izabranim doktorom

Obuhvaćaju: mjere individualnog zdravstvenog odgoja – savjeti o njezi, isticanje važnosti prirodne prehrane uz upozorenja vezana uz davanje slatkih napitaka u »bočici« jer dovode do otapanja cakline i nastanka cirkularnog karijesa (karijes bočice); praćenje napredovanja dojenčeta – kontrola provođenja mjera preporučenih pri prvom sistematskom pregledu; kontrola njege dojenčeta.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.4. Patronažna zaštita male djece

Jedan posjet tijekom predškolske dobi.

Obuhvaća: mjere individualnog zdravstvenog odgoja – upute o pravilnoj prehrani uz ista upozorenja vezana uz hranjenje »bočicom« kao i u dojenačkom razdoblju, tjelesnoj aktivnosti djece i prevenciji ozljeda; praćenje rasta i razvoja, kontrolu prehrane, uočavanje pothranjenosti ili pretilosti, uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.5. Patronažna zaštita kronično bolesne djece

Prema medicinskoj indikaciji u dogovoru s izabranim doktorom.

Obuhvaća: obilazak u kući, savjete u vezi potrebnih mjera liječenja i njege, kontrolu primjene liječnikovih uputa te demonstraciju njege djeteta, a obuhvaćena su prije svega djeca sa specifičnim rizicima po zdravlje (ometena u psihičkom ili fizičkom razvoju; neurorizična djeca i djeca s nekim drugim kroničnim bolestima i poremećajima), prema utvrđenim kriterijima struke.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.6. Patronažna zaštita kroničnih bolesnika

Prema medicinskoj indikaciji, u dogovoru s izabranim doktorom, obilazak u kući ili domu umirovljenika.

Obuhvaća: obilazak u kući ili domu umirovljenika u cilju uputa i demonstracije određenih postupaka samokontrole i prevencije komplikacija osnovne kronične bolesti; zdravstvenog prosvjećivanja cijele obitelji u cilju održanja postojećih ili razvijanja novih funkcionalnih sposobnosti u teško pokretnih i nepokretnih bolesnika; procjenjuje potrebu za obavljanjem njege u kući; procjenjuje zdravstveno i socijalno-gospodarsko stanje bolesnika te daje povratne informacije izabranom doktoru; sudjeluje u uspostavi komunikacije i suradnje između bolesnika i izvanzdravstvenih službi i organizacija, upućuje bolesnike u klubove i druge postojeće udruge bolesnika s istim zdravstvenim problemima.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.7. Patronažna zaštita starijih osoba

Povremeni obilazak starijih od 65 godina koji se tijekom kalendarske godine nijednom nisu obratili izabranom doktoru medicine.

Obuhvaća obilazak u kući ili domu umirovljenika te davanje povratne informacije izabranom doktoru. Provodi se u dogovoru s izabranim doktorom koji je utvrdio da osiguranik nije bio u ordinaciji tijekom kalendarske godine, a u svrhu pravovremenog uočavanja tjelesnih i duševnih poremećaja, savjetovanja o potrebi redovite kontrole zdravstvenog stanja, savjeta o prehrambenim potrebama, o prevenciji ozljeda, posebice u kući, o potrebi bavljenja tjelesnim i drugim aktivnostima koje doprinose očuvanju funkcionalne sposobnosti.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.1.8. Patronažna zaštita invalida

U dogovoru s izabranim doktorom i prema utvrđenim potrebama obilazak invalidnih osoba.

Obuhvaća: zdravstveno-odgojni rad s invalidom i članovima obitelji u svrhu provođenja mjera samozbrinjavanja i suzaštitnih mjera koje će nadomjestiti izgubljene i pomoći razvoju novih funkcionalnih sposobnosti, utvrđivanje potrebe i nadzor nad provođenjem kućne njege, pružanje psihološke pomoći i upute o mogućoj radnoj terapiji, sudjelovanje u povezivanju s udrugama invalida.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.2. Promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjeĆivanje

1.6.2.1. Individualno zdravstveno preventivno savjetovanje

Savjetovanje stanovnika na području za koje je patronažna sestra nadležna.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.2.2. Distribucija tiskanog zdravstveno-odgojnog materijala

Distribucija tiskanih zdravstveno-odgojnih materijala prigodom obilazaka osiguranika u kući i u radu s malim grupama.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.2.3. Sudjelovanje u provođenju zdravstveno preventivnih i zdravstveno promotivnih programa na lokalnoj razini

Prema određenim vodećim javnozdravstvenim problemima na svom području – u dogovoru s izabranim doktorima, sa službom školske medicine i drugim stručnjacima – predavanja, rad u malim grupama, djelovanje putem lokalnih medija.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.2.4. Zdravstveno-odgojni i zdravstveno-promotivni tečajevi koji se provode jedanput na mjesec, a usmjereni su određenim vulnerabilnim skupinama: tečajevi »Majka i dijete« – održavaju se za male grupe budućih roditelja; tečajevi »Zdravo dojenče i dijete« za male grupe roditelja; tečajevi o kontracepciji – za male grupe u reproduktivnoj dobi.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.2.5. Zdravstveno odgojni rad s malim grupama

Jedanput na mjesec, prema određenim zdravstvenim problemima.

Obuhvaća: rad s kroničnim bolesnicima – prema specifičnostima pojedinih masovnih kroničnih bolesti (dijabetičari, hipertoničari, maligne bolesti i sl).; zdravstveno odgojni rad s obiteljima invalida za očuvanje preostale funkcionalne sposobnosti i razvijanje novih sposobnosti bolesnika; zdravstveno odgojni rad s malim grupama starijih od 65 godina u svrhu zdravog aktivnog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba; zdravstveno prosvjećivanje žena o malignim bolestima – upoznavanje žena s čimbenicima rizika za nastanak nekih malignih bolesti, informiranje o potrebi ciljanih kontrolnih pregleda, upoznavanje tehnike samopregleda dojki.

Izvršitelji: patronažna sestra.

1.6.3. OSTALE MJERE

1.6.3.1. Suradnja s drugim djelatnostima na razini primarne zdravstvene zaštite

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti te praćenje zdravstvenog stanja populacije za koju se provodi patronažna skrb te za koordinirano rješavanje pojedinih zdravstvenih problema pojedinaca nužna je suradnja sa svim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite.

Izvršitelji: patronažna sestra u suradnji s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite.

1.6.3.2. Suradnja s drugim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti pojedinaca na razini lokalne zajednice

Pri rješavanju problema zdravstvene i psihosocijalne naravi (tjelesna i psihološka rehabilitacija i socijalna integracija) nužna je suradnja s udrugama i službama na razini lokalne zajednice koje su izvan sustava zdravstva.

Izvršitelji: patronažna sestra u suradnji s drugim djelatnostima izvan zdravstvenog sustava na razini lokalne zajednice.

1.6.3.3. Evidencija i izvještavanje o radu te evaluacija, prema važećim propisima

Prema važećim propisima vođenje propisane evidencije i izvještavanje o radu, individualna evaluacija, kontrola podataka i evaluacija na lokalnoj razini u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Izvršitelji: patronažna sestra, županijski zavodi za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

1.7. MJERE ZA DJELATNOST ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI

1.7.1. Zdravstvena njega nepokretnih i slabijih pokretnih bolesnika

Izvršitelji: medicinska sestra općeg smjera u privatnoj praksi ili registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući uz suradnju izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece te patronažne sestre.

1.7.1.1. Zdravstvena njega kroničnih bolesnika u fazi pogoršanja ili komplikacije

Uvjet za provođenje mjere je da izabrani doktor opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece istodobno provodi liječenje u kući, a indicira i zdravstvenu njegu u kući.

Izvršitelji: medicinska sestra općeg smjera u privatnoj praksi ili registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući uz suradnju izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece te patronažne sestre.

1.7.1.2. Zdravstvena njega bolesnika s prolaznim i trajnim stanjima, u kojima nije moguće samozbrinjavanje

Izvršitelji: medicinska sestra općeg smjera u privatnoj praksi ili registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući uz suradnju izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece te patronažne sestre.

1.7.1.3. Zdravstvena njega nakon operativnih zahvata koji zahtjevaju previjanje i njegu rane, te skrb za anus praeter i ostale stome

Izvršitelji: medicinska sestra općeg smjera u privatnoj praksi ili registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući uz suradnju izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece te patronažne sestre.

1.7.1.4. Zdravstvena njega terminalnog bolesnika

Izvršitelji: medicinska sestra općeg smjera u privatnoj praksi ili registrirane i ovlaštene ustanove za njegu u kući uz suradnju izabranog doktora opće/obiteljske medicine ili za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece te patronažne sestre.

1.8. SPECIFIČNE I PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI

1.8.1. SISTEMATSKI PREGLEDI

Sistematski pregledi se provode u svrhu praćenja rasta i razvoja te kontrole zdravstvenog stanja i utvrđivanja poremećaja zdravlja.

1.8.1.1. Sistematski pregled djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole

Obveza provođenja pregleda regulirana je važećim propisima.

U slučaju potrebe odgode upisa za jednu školsku godinu, upućivanja djeteta na opservaciju ili potrebe za posebnim oblikom odgoja i obrazovanja postupa se u skladu s važećim propisima.

Sadržaj i način provođenja liječničkog pregleda provodi se prema metodologiji stručno usuglašenoj u Hrvatskom društvu za školsku i sveučilišnu medicinu, a obuhvaća: uzimanje anamneze i heteroanamneze, uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju i nalaz stomatologa, cjelovit somatski pregled, utvrđivanje psihomotornog razvoja, socijalne i emocionalne zrelosti, urin, Hb.

1.8.1.2. Sistematski pregled u V razredu osnovne škole (praćenje psihofizičkog razvoja)

Pregled obuhvaća cjelovit somatski pregled te razgovor s razrednikom u svrhu utvrđivanja prilagodbe na predmetnu nas-
tavu.

1.8.1.3. Sistematski pregled u VIII razredu osnovne škole (profesionalna orijentacija)

Pregled se obavlja u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti s obzirom na odabir zvanja te najpogodnijeg srednjoškolskog obrazovanja.

Pregled obuhvaća prikupljanje anamnestičkih podataka i dokumentacije, somatski pregled te provođenje potrebnih dijagnostičkih postupaka.

1.8.1.4. Sistematski pregled u I. razredu srednje škole (prepoznavanje zdravstvenih rizika i rizičnih ponašanja)

Pregled se obavlja u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja te rizičnih ponašanja i navika, kao i prilagodbe na srednju školu.

Izvršitelji: nadležni tim školske medicine.

1.8.2. OSTALI PREVENTIVNI PREGLEDI

1.8.2.1. Kontrolni pregledi nakon preventivnih pregleda

Na poziv prema medicinskoj indikaciji.

1.8.2.2. Namjenski pregledi

Pregled prije cijepljenja u svrhu utvrđivanja kontraindikacija

Izvršitelji: nadležni tim školske medicine.

1.8.3. PROBIRI U TIJEKU OSNOVNOG I SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA (skrining)

Postupak kojim se u rizičnoj populaciji prividno zdravih, pronalaze pojedinci u kojih se sumnja na neku bolest ili poremećaj.

1.8.3.1. Skrininzi za čitavu populaciju*

Skrining metoda vrijeme provođenja

1. Rast i razvoj mjerenje TT i TV upis, III, V, VI, VIII razred OŠ
ITM I razred SŠ

2. Vid Snellenove tablice upis, III, V, VIII razred OŠ
I razred SŠ

3. Vid na boje Ishihara tablice 1x u tijeku školovanja
(II ili III raz. OŠ)

4. Anemija Hemoglobin (feritin) upis u OŠ

5. Krvni tlak Tlakomjer sa V, VIII razred OŠ
(mm/Hg) živom I razred SŠ

6. Proteinurija Urin test trakom upis I razred SŠ

7. Skolioza test pretklona upis, V, VI,VIII razred OŠ
I razred SŠ

8. Sluh Audiometrija VI ili VII razred OŠ

9. Gušavost Pregled štitnjače upis, V, VIII razred OŠ
I razred SŠ

10. Spolni razvoj Spolni razvoj po V i VIII razred OŠ
Tanneru, podatak o I razred SŠ
menarhi i samopre-
gled dojke i testisa

11. Ponašanje, Intervju i anketi- 2. polugod.I.razreda OŠ i uz
funkcioniranje ranje učitelja svaki sistematski pregled u
i prilagodba na OŠ i SŠ
školu

12. Rizične navike Intervju i anketi- Uz svaki sistematski pregled
i ponašanje ranje učenika u OŠ i SŠ i u III razredu SŠ
(pušenje, alkohol,
psihoaktivne
droge, spolno
ponašanje)

13. Mentalno Intervju i anketi- VII razred OŠ, I razred SŠ
zdravlje ranje učenika

* Navedeni screeninzi se provode samostalno, osim u slučaju ako su dio sistematskog pregleda (označeno masnijim slovima).

1.8.3.2. Skrininzi koji se preporučuju u učenika s rizikom

Skrining metoda učenici (populacija) i
vrijeme provođenja

1.Hiperkolesterolemija kolesterol u serumu za učenike s obiteljskim
rizikom kod upisa i u
VIII razredu OŠ

2. Sluh audiometrija česte upale uha,
(individualna podatak o smetnjama
jasan zvuk) sluha, zvučna trauma,
i pri izboru zanimanja

3. Eksperimentiranje sa urin test trakom učenici s rizikom
psihoaktinim drogama za zlouporabu

4. Spolna aktivnost intervju i savjetovanje za spolno
(broj partnera, aktivne djevojke i
kontracepcija mladiće
spolne bolesti,
provjera PAPA-testa)

Izvršitelji: Nadležni tim školske medicine.

1.8.4. ZDRAVSTVENA I TJELESNA KULTURA

Utvrđivanje zdravstvenog stanja i sposobnosti učenika za savladavanje redovitog ili prilagođenog programa tjelesne i zdravstvene kulture, praćenje tjelesne spremnosti učenika

1.8.4.1. Pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za prilagođeni program tjelesne i zdravstvene kulture

Za one učenike koji iz zdravstvenih razloga ne mogu pratiti redoviti program.

1.8.4.2. Praćenje onih učenika koji iz zdravstvenih razloga ne mogu pratiti redoviti program.

Izvršitelji: Nadležni tim školske medicine.

1.8.5. MJERE ZAŠTITE OD ZARAZNIH BOLESTI

1.8.5.1. Cijepljenje i docjepljivanje

Provodi se prema obveznom godišnjem programu cijepljenja, a uključuje i pregled prije cijepljenja u svrhu utvrđivanja kontraindikacija.

 

Razred Cjepivo

Osnovna škola

Upis u prvi

razred Ana-Di-Te, Polio

I Mo-Pa-Ru

II PPD, BCG

IV Mo-Pa-Ru

VI Hepatitis B (3 doze)

VII PPD, BCG

VIII Ana-Di-Te, Polio

Srednja

škola

Završni

razred Ana-Di-Te

  

1.8.5.2. Dodatna cijepljenja učenika s rizikom (krpeljni meningoencefalitis, hepatitis B, pneumokok)

1.8.5.3. Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

Kontrolni pregled prilikom pojave neke zarazne bolesti u školi i poduzimanje manjih protuepidemijski intervencija.

Izvršitelji: Nadležni tim školske medicine.

1.8.6. SAVJETOVALIŠNI RAD

1.8.6.1. Savjetovališni rad

Prema psihosocijalnim indikacijama i programu rada.

Savjetovališni rad odvija se u vremenu izdvojenom za savjetovalište u trajanju 3-5 sati tjedno, u svrhu pomoći i rješavanju temeljnih problema s kojima se susreću djeca, adolescenti, njihovi roditelji, staratelji i učitelji: prilagodba na školu, školski neuspjeh, poremećaji ponašanja, problemi razvoja i sazrijevanja, kronični poremećaji zdravlja, planiranje obitelji, zloupotreba psihoaktivnih droga i drugi oblici ovisnosti, problemi mentalnog zdravlja i dr.

1.8.6.2. Konzultacije s profesorima i stručnim suradnicima škole

Provodi se kao dio svakog sistematskog i drugog preventivnog pregleda u svrhu praćenja i zdravstvenog nadzora svih učenika.

1.8.6.3. Aktivna skrb o djeci i mladeži s kroničnim poremećajima zdravlja

Praćenje učenika koji boluju od kroničnih poremećaja zdravlja u odnosu na zdravstveno stanje i sposobnosti djeteta te potrebne mjere zdravstvene zaštite u odgoju i obrazovanju kao i praćenje uspješnosti savladavanja školskog programa.

1.8.6.4. Skrb o djeci i mladeži s rizicima po zdravlje

Uočavanje i prepoznavanje djece s rizicima po zdravlje kao i djece i mladeži s poremećajima ponašanja (bijeg od kuće, izbjegavanje nastave, sklonost ovisničkom ponašanju – konzumiranju alkohola, eksperimentiranju s psihoaktivnim drogama, sklonost promiskuitetnom ponašanju, maloljetničkoj delikvenciji i dr.).

Individualni savjetovališni i zdravstveno-odgojni rad, suradnja sa stručnim službama škole, s obitelji djeteta ili adolescenta te centrima za socijalni rad.

1.8.6.5. Skrb o učenicima s ometenošću u psihičkom ili fizičkom razvoju

Registracija i evidencija učenika koji su zbog ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju razvrstani po stručnim komisijama zdravstva i prosvjete ili socijalne skrbi. Za svu djecu integriranu u redovne škole ili polaznike specijalnih škola nužna je stalna suradnja sa stručnim službama škole u svrhu praćenja zdravstvenog stanja i sposobnosti djeteta te uspješnosti savladavanja predviđenog odgojno-obrazovnog programa.

Izvršitelji: Nadležni tim školske medicine.

1.8.7. ZDRAVSTVENI ODGOJ I PROMICANJE ZDRAVLJA

Prema godišnjem programu rada obavlja se kao zasebna aktivnost te integrirana uz sistematske preglede i cijepljenja.

1.8.7.1. Zdravstveno-odgojne aktivnosti s učenicima

– Osnovna škola I-IV razred

Osobna higijena u očuvanju zdravlja

Značaj pravilne prehrane i njen utjecaj na rast i razvoj

Osnovna škola V-VI razred

Psihičke i somatske promjene u pubertetu

Fiziologija i higijena menstruacije

– Osnovna škola VII-VIII razred

Ovisnosti (pušenje, alkohol i psihoaktivne droge)

Društveno neprihvatljivo i nasilničko ponašanje i zlostavljanje

– Srednja škola I-III razred

Spolno prenosive bolesti uključujući i AIDS

Planiranje obitelji, pobačaj, metode kontracepcije, brak, obitelj, djeca

Metode zdravstveno-odgojnog rada:

predavanja, rasprava, intervju, rad u malim grupama, parlaonica, tribina, edukacija vršnjaka, sudjelovanje u medijskim programima.

1.8.7.2. Zdravstveni odgoj za roditelje

Sudjelovanje na roditeljskim sastancima. Obvezno sudjelovanje doktora roditeljskom sastanku u I, IV ili V te VIII razredu osnovne škole u svezi s problemima sazrijevanja i izbora zvanja, kao i u I razredu srednje škole.

1.8.7.3. Zdravstveni odgoj za djelatnike škole

Rad na stručnoj izobrazbi prosvjetnih djelatnika u svrhu unapređivanja rješavanja specifične zdravstvene problematike (učiteljska vijeća, stručni aktivi).

Izvršitelji: Nadležni tim školske medicine (samostalno i medicinska sestra).

1.8.8. OSTALE AKTIVNOSTI

1.8.8.1. Suradnja i koordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite i s ostalim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti te praćenje zdravstvenog stanja djeteta nužna je koordinacija, suradnja i obavještavanje na razini službi primarne zdravstvene zaštite.

Pri rješavanju problema prilagodbe na školu, školskog neuspjeha, poremećaja ponašanja, pojave zloupotrebe psihoaktivnih droga, kod akceleracije učenika i dr., te pri provođenju ostalih mjera i aktivnosti zdravstvene zaštite osobito je naglašena nužnost suradnje s prosvjetno-pedagoškim službama škole, a prema indikacijama i s centrima za socijalni rad.

1.8.8.2. Registriranje, evidentiranje, evaluacija i izvještavanje

Registriranje i evidentiranje djece i mladeži u skrbi u svrhu planiranja rada i aktivnosti.

Godišnje izvještavanje i evaluacija rada i aktivnosti te analiza zdravstvenog stanja djece u skrbi, prema važećim propisima.

Izvršitelji: tim školske medicine zavoda za javno zdravstvo u suradnji s drugim službama zavoda za javno zdravstvo, godišnja evaluacija u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

2. MJERE SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I STACIONARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Korištenje zdravstvene zaštite u specijalističko – konzilijarnoj djelatnosti na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno se osigurava svim osiguranim osobama (osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju), s osobitom pozornošću na:

– djecu do 18 godina života,

– žene u vezi s trudnoćom, porođajem, materinstvom, planiranjem obitelji,

– sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju i komplikacije tih bolesti,

– osobe oboljele od duševnih bolesti koje predstavljaju opasnost za njihov život, život građana ili imovinu,

– osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih oboljenja, cerebralne paralize, hemiplegije, paraplegije, triplegije, tetraplegije i komplikacije u svezi s tim bolestima,

– osobe oboljele od malignih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, endemske nefropatije, šećerne bolesti i drugih kroničnih bolesti,

– osobe koje se liječe od kronične insuficijencije bubrega.

2.1. OPĆI DIO

2.1.1. SPECIJALISTIČKO KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

2.1.1.1. Specijalistički pregled i ambulantno zbrinjavanje u specijalističko konzilijarnoj zaštiti

2.1.1.1.1 Kratak orijentacijski pregled

Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizuelnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja, te evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.

2.1.1.1.2 Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled

Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, ananmnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom, ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, upućivanje na dodatne laboratorijske, rentgenske i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, priprema plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb manje rane, incizije, malo previjanje, sitni kirurški zahvati itd.

2.1.1.1.3 Sistematski pregled

Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a najmanje mjerenje visine, RR težine, upućivanje na EKG pretragu, na Rtg prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage, te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.

2.1.1.2. Provođenje specijaliziranih dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka

2.1.1.2.1 rano otkrivanje bolesti

2.1.1.2.2 postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke

2.1.1.2.3 utvrđivanje dijagnoze

2.1.1.2.4 suzbijanje i liječenje određenih bolesti

2.1.1.2.5 ambulantno ostvarivanje rehabilitacijskog liječenja ukoliko postoji dostupna zdravstvena ustanova

2.1.1.2.6 zbrinjavanje životno ugroženih (hitno upućenih) pacijenata

2.1.1.2.7 postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje

2.1.1.2.8 sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima

2.1.1.2.9 postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala

2.1.1.3. Poticanje i sudjelovanje u preventivnim aktivnostima

Osiguranje konzultacija izabranom doktoru medicine te konzultacije između pojedinih specijalnosti ili prema posebnom zahtjevu.

2.1.1.4 Konzultacija

Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.

2.1.1.5. Konzilij

Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste struke.

2.1.1.6. Mišljenje

Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.

2.1.1.7. Ekspertiza specijalista

Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni specijalisti.

2.1.1.8. Ekspertiza specijalističkog tima

Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju specijalisti iste ili različitih specijalnosti.

2.1.1.9. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti

Na zahtjev izabranog doktora medicine, za liječničke, invalidske i druge komisije te vještačenje na službeni zahtjev.

2.1.1.10. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija

2.1.2. MJERE BOLNIČKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.

2.1.2.1. Liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolesti

– unutarnje bolesti, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kirurgija, ortopedija, neurokirurgija, urologija, onkologija, ženske bolesti i porodništvo, očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa.

2.1.2.1.1 Početna bolnička zdravstvena skrb

Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.

Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela uključujući trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju

2.1.2.1.2 Daljnja uobičajena bolnička zdravstvena skrb

Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje 2 puta dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.

2.1.2.1.3 Pojačana skrb/njega

Obvezno vezana uz anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe intenziviste s odgovarajućim timom i to u vidu postanestetičkog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijaliste o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0-6 sati.).

Odabir se vrši za odašiljanje u prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12-24 sata po jednostavnijim operacijama.

2.1.2.1.3.1 Intenzivna skrb – I stupanj

Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.

2.1.2.1.3.2 Intenzivna skrb – II stupanj

Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtjevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.

2.1.2.1.3.3 Intenzivna skrb – III stupanj

Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.

2.1.2.1.4 Intenzivna psihijatrijska skrb

Uključuje skrb bolesnika s duševnim smetnjama, koji zahtjevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.

2.1.2.1.5 Intenzivno liječenje

Uključuje osim poslova nevedenih u uobičajenoj skrbi – trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane cijevi, davanje infuzije, transfuzije, injekcija isl. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.

2.1.2.1.5.1 Intenzivno liječenje – I stupanj

Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.

2.1.2.1.5.2 Intenzivno liječenje – II stupanj

Uključuje skrb bolesnika koji su fiziološki nestabilni pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.

2.1.2.1.5.3 Intenzivno liječenje – III stupanj

Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa.

2.1.2.1.6 Bolnička zdravstvena skrb novorođenčadi

2.1.2.1.6.1 Početna skrb novorođenčeta na porođajnom odjelu u bolnici

Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, ocjenjivanje po Apgaru ili na osnovi druge liječničke ocjene, njegov orjentacijski pregled, zapisivanje porođajne težine, dužine, opsega lubanje, te ostalih mjera novorođenčeta, utvrđivanje refleksa, sažetak prenatalne i porođajne anamneze, BCG, uzimanje kapilarne krvi zbog skrininga, njegu i nadzor sestre.

2.1.2.1.6.2 Daljnja skrb novorođenčeta u bolnici

Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, te potrebnu njegu sestre.

2.1.2.1.6.3 Bolnička skrb novorođenčeta u intenzivnoj njezi

obavlja se kod novorođenčadi s vrlo niskom porođajnom težinom ili kod bolesne novorođenčadi, kojima je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenozno ili nazogastričnom sondom te održavanje sterilnih uvjeta. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenozne infuzije, maska za oživljavanje itd.

2.1.2.2. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinca

Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.

2.1.2.3. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima

Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja.

2.1.2.4. Liječenje bolesnika u dnevnoj bolnici

Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezino mijenjanje ili dopunu, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).

2.2 SPECIJALNI DIO

U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji se uz mjere i postupke navedene u općem dijelu provode u pojedinim specijalnostima – subspecijalnostima.

2.2.1. INTERNA MEDICINA

2.2.1.1. Kardiologija

2.2.1.1.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Klinički pregled

Elektrokardiografija

Vektorkardiorafija

Kontinuirana elektrokardiografija (Holter)

Transtelefonsko snimanje EKG-a

Transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija i Dopplerehokardiografija

(jednodimenzijski prikaz /M -mode/, dvodimenzijski prikaz /2-D/, pulsni i kontinuirani Doppler, kolor Doppler, kontrastna ehokardiografija, stresehokardiografija)

Duplex scan aorte, arterija i vena donjih i gornjih ekstremiteta, zdjelice, karotidnih i renalnih arterija

Invazivna kardiološka obrada: kateterizacija desnog i lijevog srca, ventrikulografija, aortografija, koronarna angiografija, endomiokardna biopsija, perkutane intervencije kod srčanih grešaka

Elektrofiziološko ispitivanje

Radionuklidna ventrikulografija

Stres-scintigrafija miokarda talijem

2.2.1.1.2 Terapijske mjere i postupci

Elektrokardioverzija

Kardiopulmonalna cerebralna reanimacija (CPCR), defibrilacija

Privremena elektrostimulacija

Trajna elektrostimulacija

Perikardiocenteza

Perkutane koronarne intervencije (dilatacija balonom /PTCA/, ugradnja »stenta«)

Elektrofarmakološko ispitivanje

Ablacija Hisovog snopa, ablacija A-V spoja, ablacija akcesornih puteva, ablacija izvorišta ventrikulske tahikardije odnosno kružnog toka

2.2.1.2. Gasroenterologija

2.2.1.2.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Klinički pregled

Ispitivanje želučane i duodenalne sekrecije, te stolice

Biopsija jetre, sluznice probavnog sustava

Intervencijski zahvati pod kontrolom UZV i RTG

Endoskopske dijagnostičke metode s citodijagnostikom i histodijagnostikom, ezofago-gastroduodenoskopija, rektosigmoidoskopija, anoskopija, kolonoskopija

Odgovarajuće laboratorijske, rtg i ultrazvučne pretrage uključujući ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija) i PTC (perkutana transhepatična kolangiografija)

Testovi opterećenja

Dijagnostička paracenteza

2.2.1.2.2 Terapijske mjere i postupci

Sklerozantna i druge endoskopske terapije zaustavljanja krvarenja

Terapijska paracenteza

Druge hitne intervencije u gastroenterologiji i različite terapijske endoskopske metode: vađenje stranih tijela, zbrinjavanje krvarenjka, postavljanje stentova, termokoagulacijski postupci kod odstranjivanja tumora

2.2.1.3. Endokrinoligija

Dijagnostička obrada svih endokrinih žlijezda (npr. hipofize – hiper/hipofunkcija, tumori kromofobni, akromegalija, Mb Cushing, prolaktinom)

Testovi za slijedeće endokrine bolesti: feokromocitom, Sy Cushing, bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti gonada

Dijagnostička obrada štitnjače

– hormonalna ispitivanja, Uzv štitnjače, scintigrafija štitnjače, citološka analiza

Osteoporoza i ostale bolesti metabolizma kostiju

– određivanje hormona, biokemijskih pokazatelja, Rtg kostiju, denzitometrija, scintigrafija kosti, pokazatelji aktivnosti koštane mase

Određivanje funkcionalnog stanja određenih endokrinih žlijezda

– UZV, CT, MR

Rendgenska analiza + hormonalne pretrage (npr. kateterizacija petroznog sinusa, kateterizacija vena nadbubrežnih žlijezda)

Šećerna bolest – vidi poglavlje IV Mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme stanovništva

2.2.1.4. Nefrologija

2.2.1.4.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Interpretacija nalaza urina i renalnih funkcionalnih testova /veličina glomerularne filtracije, renalni protok plazme, tubulalne funkcije/

Ultrazvučna dijagnostika

Klirens paraaminohipurata

Tubularni maksimum paraaminohipurata

Tubularni maksimum glukoze

Renalni »prag« glukoze

Odgovarajuće laboratorijske, rtg i ultrazvučne pretrage

2.2.1.4.2 Terapijske mjere i postupci

Hemodijaliza /akutna i kronična: intermitentna peritonealna dijaliza /IPD/, kontinuirana ambulantna peritonealna dijaliza /CAPD/, plazmofereza/

Kronična hemodijaliza djece mlađe od 14 godina

2.2.1.5. Hematologija

2.2.1.5.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Utvrđivanje indikacija i interpretacija nalaza:

– hematoloških laboratorijskih pretraga (SE, CKS, retikulociti, trombociti, leukociti, utvrđivanje faktora zgrušavanja)

– ostalih laboratorijskih pretraga /GUK, K, Na, Ca, P, urea, kreatinin, urična kiselina, bilirubin, AP, AST, ALT, ?GT, RID, elektroforeza i ukupne bjelančevine, pregled urina, PK, G6PD, test autohemolize i osmotske rezistencije eritrocita)

– citoloških laboratorijskih nalaza (leukociti, leukogram, profil leukocita, urin citološki, citološka punkcija limfnog čvora i koštane srži, te biopsija koštane srži)

2.2.1.5.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija hematoloških bolesti u sterilnoj jedinici

Transplantacija koštane srži

2.2.1.6. Reumatologija

2.2.1.6.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Klinički pregled

Interpretacija laboratorijskih imunoloških nalaza

Interpretacija odgovarajućih laboratorijskih nalaza u smislu procjene multisistemske bolesti

Interpretacija radioloških nalaza

Ultrazvučna dijagnostika

Dijagnostička punkcija zgloba

Uzimanje drugih materijala za citološku i mikrobiološku dijagnostiku

2.2.1.6.2 Terapijske mjere i postupci

Intraartikularna primjena lijekova

Pulsna primjena kortikosteroida

Pulsna primjena ciklofosfamida

Intravenska primjena imunoglobulina

2.2.1.7. Klinička farmakologija s toksikologijom

2.2.1.7.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Utvrđivanje indikacija i interpretacija nalaza:

reakcija preosjetljivosti na lijekove

idiosinkratičnih reakcija na lijekove

nuspojava lijekova

interakcija lijekova

otrovanje lijekovima

2.2.1.7.2 Konzilijarne usluge unutar internističkih struka i ostalih specijalnosti

2.2.1.7.3 Praćenje nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda (u okviru Nacionalnog centra za nuspojave utvrđivanje učestalosti i važnosti nuspojava lijekova u korelaciji s potrošnjom dobivenom od HZZO)

2.2.1.7.4 Terapijske mjere i postupci

Terapija rezistentnih bakterijskih infekcija

Terapija rezistentnih hipertenzija

Terapija internističkih bolesti u bolesnika preosjetljivih na uobičajenu farmakološku terapiju

Ispitivanje preosjetljivosti na lijekove ili medicinske proizvode

Terapijske preporuke liječenje bolesnika s promjenjenom funkcijom bubrega i jetre odnosno promjenjenom kinetikom lijekova

Terapija kroničnih intoksikacija lijekovima

2.2.1.8 Pulmologija

2.2.1.8.1 Dijagnostičke i terapijske mjere i postupci

2.2.1.8.1.1 Radiološka obrada prsnog koša

2.2.1.8.1.2 Intervencijski zahvati: prema indikacijama

2.2.1.8.2 Funkcionalna dijagnostika pluća:

spirometrija, plinska analiza art. krvi u mirovanju i opterećenju i alveolarna difuzija

2.2.1.8.3 Bronhološka obrada i hitne intervencije

2.2.1.8.3.1 Fleksibilna bronhoskopija s uzimanjem materijala za citološke i mikrobiološke pretrage i PHD

2.2.1.8.3.2 Rigidna bronhoskopija u općoj anesteziji s punkcijama medijastinalnih i hilarnih limfnih čvorova

2.2.1.8.3.3 Hitne intervencije

2.2.1.8.4 Kardiološka obrada, spiroergometrija i pretraga pulmonalne hipertenzije i desnog srca

2.2.1.8.5. Intenzivna njega pulmologije

2.2.1.8.5.1. Monitoring

2.2.1.8.5.2. Dijagnostika i terapija akutnih stanja u pulmologiji

2.2.1.8.6 Citološka obrada

citologija eksfolijativnog materijala, aspiracijskog materijala, citokemijska obrada i imunocitokemijska obrada)

2.2.1.8.7. Mikrobiološka obrada- nespecifična i specifična:

sputuma, aspirata bronha, punktata i briseva gornjih dišnih puteva

2.2.1.8.8 Alergološka obrada

kožno testiranje na inhalacione i nutritivne alergene, PPD testiranje

bronhoprovokacije nespecifične i specifične, imunomodulacija u smislu hiposenzibilizacije

2.2.1.8.9. Osnovna imunološka obrada

2.2.1.8.10 Biokemijske analize

(biokemija, analiza mokraće, analiza bronho-alveolarnog lavata, analiza znoja, analiza pleuralnog punktata, testovi za alergiju i astmu, ANCA, hematologija i koagulacija)

2.2.1.8.11. Dijagnostička i terapijska punkcija i drenaža pleure

2.2.1.8.12. Provođenje kontrolirane kemoterapije tuberkuloze pluća kao i ostala terapija drugih bolesti dišnog sustava

2.2.1.8.13. Fizikalna terapija za donje dišne puteve

2.2.1.8.14. Provođenje mjera prevencije (kemoprofilaksa, vakcinacija)

2.2.1.8.15. Depistaža (organizacija, evaluacija, obrada nakon depistaže)

2.2.2. Neurologija

2.2.2.1 Ambulantno zbrinjavanje neuroloških bolesnika

2.2.2.1.1 Specijalistički neurološki pregled

(hod, ravnoteža, koordinacija, govor, tonus muskulature i mišićna snaga, inervacija kranijalnih živaca, refleksi, senzibilitet, meningealni znaci)

2.2.2.1.2 Specijalistička neurološka obrada

EEG dijagnostika

Standardni EEG na 8-12 kanalnom EEG uređaju (uključujući IFAS i IHV)

EEG standard 16 i više kanalnim aparatom uključujući IFAS i HVI kod djece

EEG s vestibularnom kaloričnom stimulacijom

EEG s vestibularno-rotatornom i optokinetetskom stimulacijom

EEG kompjuterska analiza frekvencije ( 4 kanala, 3 frekvencije) evocirani cerebralni

potencijali vidnom, slušnom i somatosenzornom stimulacijom

Poligrafska analiza spavanja računarom 8 sati i višesatni na 16 kanalnom EEG-u ili

poligrafskom odnosno polisomnografskom uređaju

Ultrazvučna dijagnostika

Standardni ECHO gram A plan (sa ili bez fotosnimke)

Elektromiografska dijagnostika

Standardna elektromiografija

Standardno ispitivanje brzine provodljivosti

EMG testovi na mijasteniju

EMG refleksološka analiza

EMG analiza frekvencije

2.2.2.1.3. Ambulantno liječenje svih bolesti pri kojima je to moguće

2.2.2.1.4 Stacionarno liječenje neuroloških bolesnika

2.2.2.1.5 Zbrinjavanje bolesnika s urgentnim stanjima

2.2.2.1.6 Zbrinjavanje i liječenje bolesnika s kroničnim degenerativnim poremećajima

2.2.3. PSIHIJATRIJA

2.2.3.1 Duševno zdravlje odraslih

2.2.3.1.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Psihijatrijska eksploracija (prvi i ponovni pregled)

Psihijatrijska opservacija

Neurološki pregled i obrada (EEG i dr)

Dijagnostička obrada uključujući laboratorijske i radiološke pretrage prema medicinskoj indikaciji

Timska interdisciplinarna dijagnostička obrada

Psihoterapijski intervju

Psihologijski intervju i psihologijski testovi

Socijalno anamnestički intervju

Terenski izvidi

Timska sinteza

2.2.3.1.2 Terapijske i rehabilitacijske mjere i postupci

Individualna psihoterapija

Socijalna terapija

Grupna psihoterapija

Bračna psihoterapija

Obiteljska psihoterapija

Individualni i grupni rad (neuro) psihijatra s bolesnikovom okolinom

Psihofarmakološka terapija

Intervencije kod osoba u kriznom stanju

Liaison psihijatrija odnosno psihoterapija

Individualni rad psihologa s bolesnikovom obitelji

Individualni rad socijalnog radnika s bolesnikovom okolinom

Rad psihologa u grupi (velika, mala)

Okupaciono radna rehabilitacija

2.2.3.1.3 Aktivnosti u cilju unaprijeđenja duševnog zdravlja

Savjetovališni rad (predbračno, bračno, obiteljsko, ostala savjetovanja)

Balintove grupe

Grupni rad u radnim organizacijama, rad sa starijim osobama itd.

Rad sa stručnjacima, medijima itd.

2.2.3.2. Duševno zdravlje djece i mladeži

2.2.3.2.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Dijagnostičke mjere i postupci kao kod odraslih /izuzev bračnu i liaison psihoterapiju/ primjereno dobi pacijenta

Defektološki intervju

Defektološko ispitivanje (obrada)

Timska sinteza

2.2.3.2.2 Terapijske i rehabilitacijske mjere i postupci

Individualna psihoterapija djeteta

Individualna psihoterapija adolescenta

Ostali terapijski postupci kao kod odraslih primjereno dobi pacijenta

Individualna defektološka terapija

Grupna defektološka terapija, uključujući rad na terenu

Individualni rad defektologa s bolesnikovom okolinom

2.2.3.2. Aktivnosti u cilju unaprijeđenja duševnog zdravlja

Savjetovališni rad (predbračno, bračno, obiteljsko, ostalo savjetovanje)

Grupni rad u vrtićima, školi, domu itd.

Rad sa stručnjacima, medijima itd.

2.2.4. Urologija

2.2.4.1. Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled (uključuje digitorektalni pregled kod muškaraca)

Dijagnostičke cistoskopije i uretroskopije (s ili bez probne ekscizije)

Kateteriziranje i bužiranje mokraćovoda

Dijagnostičko tiještenje i istiskivanje prostatovezikularnih izlučevina.

Punkcije testisa i prostate

Dijagnostički intervencijski ultrazvuk

Biopsija prostate

Bazična urodinamska ispitivanja

Radiološke pretrage (RTG, CT i dr.)

2.2.4.2. Terapijske mjere i postupci

Endoskopski zahvati kao vađenje stranih tijela, kamenaca i dr.

Razna kateteriziranja, stavljanje trajnih uretralnih i suprapubičnih katetera, ispiranje katetera i mjehura

Razna sondiranja i bužiranja

Drugi endourološki zahvati

Ubodno pražnjenje hidrokele

Prorez skrotalnih, periuretralnih i perinealnih apscesa

Funikularne i intrapenilne neurolitičke i hemolitičke blokade

Nefrektomija

Rekonstrukcijski zahvati uropoetskog sustava

Standardni radikalni zahvati urološke onkologije

Standardni urološki zahvati kod djece

Perkutani pristupi u urologiji

Složeniji rekonstrukcijski zahvati

Dječja urologija

Vaskularni pristupi

Osnovni laparoskopski zahvati

Reintervencije i rješavanje komplikacija

Transplantacija i eksplantacija bubrega, ekstrakorporalna i renovaskularna kirurgija bubrega

Zahvati u hipotermiji

Radikalni zahvati onkološke urologije

Kirurgija nadbubrežne žlijezde

ESWL

Složeni laparoskopski zahvati

Urodinamika i uroneurologija

2.2.5. PEDIJATRIJA

2.2.5.1. Neuropedijatrija

2.2.5.1.1. Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

EEG – cjelonoćno snimanje, deprivacija spavanja, poligrafija

Evocirani potencijali-vidni, slušni, somatosenzorni

Elektromioneurografija (EMNG)

Ultrazvuk mišića

Biopsija tkiva

Intrakranijski Doppler, MRI/MR, angiografija

2.2.5.1.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija epilepsija, neuromuskularnih i neuroheredodegenerativnih, cerebrovaskularnih i onkoloških bolesti sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.2. Dječja pulmologija

2.2.5.2.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Alergologijska testiranja

Funkcijska plućna dijagnostika i provokacijski testovi

Endoskopija

Biopsija pluća

2.2.5.2.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija funkcionalnih i anatomskih anomalija dišnog sustava, kroničnih plućnih bolesti, alergijskih plućnih bolesti sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.3. Dječja alergologija i klinička imunologija

2.2.5.3.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Dijagnoza imunodeficijencija – dijagnostički testovi: imunoelektroforeza proteina, određivanje imunoglobulina, izohemaglutinina i drugi

Dijagnoza reumatskih bolesti – dijagnostički testovi: muskuloskeletni ultrazvuk, dezintometrija kostiju, RF, C3, C4, ANA, Anti-ds-DNK i drugi

2.2.5.3.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija imunodeficijencija, reumatskih bolesti, steroid inducirane osteoporoze sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.4. Dječja kardiologija

2.2.5.4.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Otkrivanje i praćenje rizičnih pacijenata za koronarnu bolest i hipertenziju

EKG, HOLTER

Ehokardiografija

Ergospirometrija

24-satno mjerenje krvnog tlaka

Invazivna preoperativna dijagnostika kongenitalnih srčanih grešaka i miokardiopatija

2.2.5.4.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija srčanih grešaka, miokardiopatija, hipertenzije, poremećaja srčanog ritma i ostalih srčanih bolesti kod djece sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.5. Dječja nefrologija

2.2.5.5.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Radiološka i ultrazvučna dijagnostika

Urodinamska ispitivanja urotrakta

EMG uretralnog sfinktera

Biopsija bubrega

2.2.5.5.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija kroničnih upala mokraćnog sustava, bolesti glomerula i tubula, funkcionalnih i neurogenih poremećaja urotrakta, renovaskularnih bolesti, tumora sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.6. Medicinska genetika

2.2.5.6.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Citogenetička ispitivanja

Molekulska dijagnostika

Genetičko savjetovanje

2.2.5.6.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija rijetkih nasljednih poremećaja sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.7. Dječja gastroenterologija

2.2.5.7.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Dijagnostička endoskopija

Manometrija probavnog sustava

Testovi opterećenja

Alergološko testiranje

Ultrazvuk

Biopsija jetre, sluznice probavnog sustava

2.2.5.7.2 Terapijske mjere i postupci

Terapijska endoskopija i ostale terapijske mjere sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.8. Dječja endokrinologija

2.2.5.8.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Obrada djece s dijabetes melitusom i ostalim bolestima endokrinog sustava

2.2.5.8.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija bolesti endokrinog sustava sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.5.9. Dječja hematologija i onkologija

2.2.5.9.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Obrada djece s hematološkim bolestima

Funkcionalna nefrološka i kardiološka obrada vezana za posljedice kemoterapije

Određivanje razine citostatika u krvi u tijeku terapije

Izolacija imunosupresivnih pacijenata

Imunocitološka i i citokemijska obrada

2.2.5.9.2 Terapijske mjere i postupci

Terapija hematoloških i onkoloških bolesti sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

2.2.6. GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA

2.2.6.1. Antenatalna skrb

Sistematski i kontrolni pregled trudnice

Imunološki testovi u trudnoći

Slušanje kucaja srca ploda u prvoj polovini trudnoće

Amnioskopija

Kardiotokografija

Ultrazvučna cefalometrija i lokalizacija placente

Amniocenteza

Mjerenje fetalnog disanja UZV

Određivanje B-HCG iz seruma trudnice

Fetalna pH-metrija

Otkrivanje rizičnih stanja u trudnoći i osiguravanje odgovarajuće pomoći

Kvantitativna dijagnostika poremećene trudnoće hormonskim analizama, amniocentezom, određivanjem acidobazne ravnoteže fetalne krvi i spektrofotometrijom plodove vode, ultrazvukom i sl.

Kontrola i terapija poremećene trudnoće

2.2.6.2. Partalna skrb

Stručna pomoć pri porodu

Prevencija senzibilizacije Rh negativnih majki

2.2.6.3. Postpartalna skrb

Kontrolni pregled babinjače

Zdravstveno prosvjećivanje uključujući promociju dojenja

2.2.6.4. Detekcija i rana dijagnostika raka

grla maternice, vagine, vulve, i ostalih genitalnih malignoma uključujući određivanje stupnja čistoće iscjetka vagine i citodijagnostiku

2.2.6.5. Sudjelovanje u organizaciji i provedbi sistematskih pregleda žena na određenom području.

2.2.6.6. Dijagnostika i konzervativna terapija genitalnih upala

(uključivo tuberkulozu), nepravilnosti krvarenja osim teških poremećaja ovarijskog ciklusa, te drugih ginekoloških bolesti

2.2.6.7. Suzbijanje i liječenje steriliteta

Temeljna obrada i liječenje neplodnosti žene

Ultrazvučno mjerenje rasta folikula

Aspiracija jajnih stanica pod kontrolom UZV

Inseminacija

Metode asistirane reprodukcije u liječenju neplodnosti

2.2.6.8. Osnovna dječja ginekologija

discizija himena kod hematokolposa,

liječenje banalnih upala i trauma,

vađenje stranih tijela iz rodnice

2.2.6.9. Drugi dijagnostički postupci

Kolposkopija, endouterina aspiracija

Ultrazvučna obrada statičke inkontinencije urina

Ultrazvučna dijagnostika ginekoloških bolesti

Ultrazvučna dijagnostika obojenim i pulzirajućim Dopplerom

Histerosalpingografija

2.2.6.10. Drugi terapijski postupci

Lokalna aplikacija lijekova

Incizija i marsupijalizacija Bartholinijeve žlijezde.

Aplikacija intrauterinog uloška.

2.2.6.11. Operacijsko liječenje

Operacije ovarija

Operacije Fallopijeve tube

Operacije vrata maternice

Operacije na maternici

Kiretaža

Druge operacije maternice i suspenzornih struktura

Operacije vagine

Operacije vulve i perinea

Instrumentalna ekstrakcija ploda i zadka

Druge operacije za indukciju ili ubrzanje poroda

Carski rez i odstranjivanje ploda

Korektivne operacije zbog defekta dna zdjelice

Korektivne operacije zbog statičke inkontinencije urina

Korektivne operacije na jajovodima zbog neplodnosti

Laparaskopske operacije

Histeroskopske operacije

Tuboskopija (salpigoskopija)

Onkološke operacije u ginekologiji

2.2.7. INFEKTOLOGIJA

2.2.7.1. Dijagnostika zaraznih bolesti

Klinički pregled bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti i bolesnika za koje se sumnja da boluju od zarazne bolesti uz adekvatnu izolaciju

Uzimanje briseva ždrijela, nazofarinksa, oka, uretre, rektuma, vagine i lokalnih upalnih žarišta

Punkcija limfnog čvora i upalnog eksudata

Endoskopske pretrage (gastroskopija, rektoskopija, kolonoskopija)

Obavljanje uobičajenih rutinskih laboratorijskih i drugih dijagnostičkih pretraga kao što su:

– biokemijske pretrage urina, krvi (plazme), likvora,

– osnovne hematološke i citološke pretrage likvora,

– radiološka, EKG, EEG dijagnostika

Mikrobiološka (bakteriološka, virusološka, gljivična), serološka, PCR i imunološka dijagnostika

Otoskopija. Kutanoalergijski testovi.

Lumbalna punkcija (kod hospitaliziranih bolesnika)

Biopsija jetre (kod hospitaliziranih bolesnika)

2.2.7.2. Terapija

Prema suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke, uz adekvatnu izolaciju

Napomena: Dio navedenih pretraga i zahvata obavlja se i u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (kod pacijenata, bolesti i stanja kod kojih nije moguće iste obaviti u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti).

2.2.8. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA

2.2.8.1. Dijagnostika bolesti lokomotornog sustava

Klinički pregled bolesnika oboljelih od bolesti muskuloskeletnog sustava

Kineziološka mjerenja muskuloskeletnog sustava

Testiranje aktivnosti svakodnevnog života

Dijagnostičke i terapijske punkcije zgloba i drugih dijelova lokomotornog sustava

Elektrodijagnostika

Ultrazvučna dijagnostika lokomotornog sustava

Uobičajene rutinske laboratorijske i druge dijagnostičke pretrage kao što su:

hematološke pretrage

biokemijske pretrage krvi i urina

radiološke pretrage, scintigrafija

Imunološka, serološka i mikrobiološka dijagnostika

2.2.8.2. Terapija

Prema suvremenim medicinskim saznanjima: medikamentna terapija, fizikalna terapija (uključujući fizikalnu terapiju u kući) i rehabilitacijski postupci.

2.2.9. ORTOPEDIJA

2.2.9.1. Primarna ortopedska obrada

Specijalistički pregled lokomotornog sustava

Osnovna ultrazvučna dijagnostika prirođenih i stečenih deformacija i ozljeda lokomotornog sustava djece i odraslih, uključujući i UZV obradu tumora lokomotornog sustava

Dijagnostičke i terapeutske punkcije i ekscizije (uključujući i obradu tumora lokomotornog aparata u smislu punkcije)

2.2.9.2. Ambulantno zbrinjavanje ortopedskih bolesnika

Blokade zglobova i drugih dijelova lokomotornog sustava

Stavljanje svih vrsta imobilizacija

Liječenje luksacija zglobova

Propisivanje i kontrola funkcionalnosti ortopedskih pomagala, te ev. korekcija pomagala

2.2.9.3. Operacijsko liječenje

Operacije i reoperacije na svim dugim i kratkim kostima

Otvorena repozicija prijeloma kratkih i dugih kostiju s unutarnjom ili vanjskom fiksacijom

Operacije i reoperacije na velikim i malim zglobovima zglobovima

Plastične operacije i reoperacije zglobnih struktura

Operacije i reoperacije na svim mišićima, tetivama, fascijama i burzama

Amputacija i dezartikulacija udova uključujući i liječenje posljedica amputacija

Druge operacije i reoperacije osteomuskularnog sustava

Dijagnostički i terapijski postupci liječenja tumora lokomotornog sustava, uključujući rekonstrukciju defekata

Uzimanje i postavljanje koštanih i koštano-zglobnih presadaka, s ili bez fiksacije

Rekonstrukcijski operacijski zahvati kostiju i zglobova uključujući i endoproteze

Konzervativno liječenje razvojnih i stečenih anomalija i ozljeda lokomotornog sustava

Egalizacija ekstremiteta

Artroskopije – dijagnostičke i terapijske

Biomehanička analiza i vrednovanje liječenja sustava za kretanje

Propisivanje i kontrola postoperacijske funkcionalnosti ortopedskih pomagala, te ev. korekcija pomagala

Rana postoperacijska rehabilitacija

Dnevna kirurgija lokomotornog sustava

2.2.10. OTORINOLARINGOLOGIJA

2.2.10.1 Ambulantno zbrinjavanje otorinolaringoloških bolesnika:

2.2.10.1.1 Dijagnostika

Specijalistički pregled otorinolaringološkog bolesnika: klinički pregled uha, nosa i grla, te glave i vrata

Osnovna endoskopska dijagnostika uha, nosa i grla fleksibilnim ili krutim instrumentarijem.

Ultrazvuk glave i vrata

Citološke punkcije patoloških tvorbi glave i vrata

Specijalizirane pretrage organa glave i vrata te žlijezda u području glave i vrata

Zasebne pretrage u području fonijatrije te audiovestibulogije

2.2.10.1.2 Ambulantno liječenje svih bolesti pri kojima je to moguće

2.2.10.2. Stacionarno liječenje uključujući kirurške zahvate

2.2.10.2.1 Rinolaringologija – dijagnostika i liječenje

funkcija njuha te bolesti osjetila; poremećaja zadaća nosa; rinitis; alergički rinosinuitis; opstrukcije nosa; tvorbe nosa u središnjoj liniji; zadaće sinusa; sinusitis; kirurgija paranazalnih sinusa; epistaksa; zadaće slinovnica; bolesti gornjeg dišnog puta: okus; stomatisi; faringitis; odontogene upale; bolesti temporomandibularnog zgloba; hrkanje i opstruktivna apneja u snu; laringitis, promuklost i paralize glasiljki; dobroćudne novotvorine grkljana; bolesti jednjaka; traheotomija i intubacija; infekcije dubokih prostora vrata; traume vrata, ždrijela, jednjaka, grkljana i drugih organa u području glave i vrata.

2.2.10.2.2. Kirurgija glave i vrata

Sveobuhvatno liječenje tumora svih organa glave i vrata, metastaza u vrata te drugih manifestacija maligne bolesti.

2.2.10.2.3 Otorinolaringologija za dječju dob

Dijagnostika i liječenje: stenoze grkljana; apneja u snu u dječjoj dobi; stridor, aspiracija i kašalj; strana tijela dišnog i probavnog sustava; kongenitalni tumori i ciste; rascjepi lica i nepca; tonzilitis i tonzilektomija; anomalije dišnog i probavnog sustava; zloćudni tumori u dječjoj dobi, urođeni gubitak sluha, te audiološka i vestibulološka obrada djeteta.

2.2.10.2.4 Otologija – dijagnostika i liječenje

uključujući procjenu perifernog i centralnog sluha i organa ravnoteže, tehnike prikaza temporalne kosti i unutarnjeg uha, liječenje upala zvukovoda, tumora uha i pripadajućeg dijela baze lubanje, kongenitalnih atrezija uha, upala srednjeg uha, komplikacija upala srednjeg uha, u temporalnoj kosti i izvan nje, trauma srednjeg uha, kolesteatoma, paraliza ličnog živca, kirurških zahvata za liječenje upala srednjeg uha, otoskleroze, paraliza ličnog živca, perifernih bolesti vestibularnog osjetila, gluhoća zamjedbenog tipa uzrokovanih oštećenjem pužnice i drugo.

2.2.10.2.5 Zahvati facijalne i plastično rekonstruktivne kirurgije u području glave i vrata

2.2.11. DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA

2.2.11.1. Dijagnostičke mjere i postupci

Prvi dermatovenerološki pregled uključujući i elemente angiološkog, proktološkog i androloškog pregleda

Kontrolni dermatovenerološki pregled

Bakteriološka, mikološka, parazitološka i virusološka obrada

Epikutani test, skarifikacijski test, po potrebi ostali testovi

Testovi opterećenja (lijekovi)

Trihogram

Dermatohistopatološka pretraga (svjetlosna mikroskopija, rutinske metode bojanja, specijalne metode bojanja, imunohistokemijske metode)

Elektronska mikroskopija nekih promjena kože (nasljedne bulozne dermatoze, neke druge bolesti kože)

In situ hibridizacija i PCR (bakterijska i virusna DNA)

Direktna imunofluorescencija (stečene bulozne dermatoze i autoimune bolesti vezivnog tkiva, neke druge bolesti kože)

Indirektna imunofluorescencija za dokazivanje cirkulirajućih protutijela usmjerenih protiv strukturnih komponenti epidermisa te zone bazalne membrane

Imunofluorescentna pretraga za dokazivanje Borrelia burgdorferi. Serološki testovi za otkrivanje (VDRL, TPHA) i potvrđivanje (FTA, VDRL u titru, ITP, 19S-IgM-FTA-ABS) sifilisa

Dokazivanje antinuklearnog faktora (ANF) fluorescentnom metodom. Dokazivanje ds DNA fluorescentnom metodom (kritidija test). Dokazivanje ukupnog komplementa.

Dokazivanje cirkulirajućih imunih kompleksa. In vitro testovi za dokazivanje alergije na lijekove – test transformacije limfocita (TTL) i indirektni test degranulacije bazofilnih granulocita (ITDBG). Dermatoskopija (pigmentne tumorske lezije kože)

2.2.11.2. Terapijske mjere i postupci

Krioterapija (N2, CO2)

Terapija umjetnim izvorima svjetla (UVB, UVA, PUVA, Re-PUVA, PUVA-bath, PUVA dlanova i tabana)

Terapija laserskim zrakama

Terapija ionizirajućim zrakama (meke RTG zrake)

Operativne metode (incizijska i ekscizijska biopsija, ekskohleacija, dermabrazija, »peeling« srednje duboki i duboki, primjena električne struje – elektrokoagulacija, elektroepilacija).

Sklerozacija vena

Intralezionalna primjena glukokortikoida

Terapija fitotoksičkim sredstvima (podofilin i 5-fluorouracil)

2.2.12. OFTALMOLOGIJA

2.2.12.1. Dijagnostičke mjere i postupci:

Pregled prednjeg očnog segmenta s određivanjem naočala (uz skijaskopiju).

Kornealna topografija i endotelna mikroskopija na spekularnom mikroskopu.

Ispitivanje funkcionalnosti suznih puteva (Schirmerov test, testiranje prohodnosti suznih kanala, Rtg snimka uz upotrebu kontrasta).

Određivanje intraokularnog tlaka (tonometrija) s gonioskopijom i tonografijom. Kvantitativna kinetička perimetrija i/ili kompjuterizirana perimetrija.

Pregled očne pozadine direktnom ili indirektnom oftalmoskopijom uz flluoresceinsku angiografiju. Elektro-okulografija, elektromiografija očnih mišića i vizualni evocirani potencijali. Adaptometrija i anomaloskopija.

Ultrazvučni pregled oka i orbite dvodimenzionalnim (A- i B-scan) i trodimenzionalnim ultrazvukom. Biometrija i određivanje jakosti intraokularne leće pomoću ultrazvuka. Egzoftalmometrija.

Ispitivanje bulbomotorike, kuta škiljenja i dvoslika na sinoptoforu. Heringov test, te Hess-Lancasterov test za određivanje dvoslika. Maddox-test, eutiskopija i ordiniranje Fresnelovih prizama.

2.2.12.2. Terapijski postupci:

Proštrcavanje suznih kanala s antibiotikom s/bez steroida.

Implantacija silikonskih čepića u otvore suznih kanala.

Epilacija (ručna ili elektroepilacija) trepavica u trihijaze.

Ispiranje očiju kod opekotina.

Uklanjanje stranog tijela sa rožnice, spojnice ili ispod vjeđe.

Odstranjenje zamućenja stražnje kapsule pomoću YAG-lasera.

Vježbe na sinoptoforu (simultani vid, fuzija, stereovid).

2.2.12.3. Operacijsko liječenje:

Manji zahvati

Operacije na vjeđi (šavi, incizija kod flegmone, apscesa i furunkula).

Operacija halaziona i raznih tumora vjeđe.

Odstranjenje cista (dermoidna cista, cista spojnice).

2.2.12.4. Ostali zahvati

Operacije suznog aparata (npr. dakriocistorinostomija)

Operacije vjeđe (senilne promjene, tumori, ptoze, tarzorafija, rekonstrukcija nakon traume)

Operacije očnih mišića.

Operacije rožnice (šavi, transplantacija rožnice, amnijske membrane i limbalnih stanica, pterigij, fototerapeutska i astigmatska keratektomija).

Operacije šarenice (iridektomija, pupiloplastika.)

Antiglaukomske operacije (trabekulektomija, laserska trabekuloplastika, ciklokrioaplikacija, viskokanalikulostomija).

Operacije leće: (klasična i ultrazvučna operacija mrene, implantacija intraokularne leće)

Operacije retine, horoideje i staklovine: (vitrektomija, ablacija retine, argon-laser fotokoagulacija, vađenje stranog tijela iz staklovine, brahiterapija)

Operacije orbite i očne jabučice: (prolapsa masnog tkiva, dekompresija orbite, enukleacija, evisceracija, implantacija hidroksiapatitne i keratoproteze).

2.2.13. KIRURGIJA

2.2.13.1. Dijagnostičke mjere i postupci

Klinički pregled kirurškog bolesnika

Probna ekscizija kože ili sluznice

Rektoskopija uključujući digitorektalni pregled i eventualnu eksciziju

2.2.13.2. Terapijske mjere i postupci

Obrada malih rana

Punkcije gnoja i izljeva krvi

Novokainske blokade

Ekstirpacija ganglioma

Ekstirpacija stranog tijela iz kože i potkožnog tkiva

Operacija paronihije, uraštenog nokta i subungunalnog panaricija

Ekscizija ili ekstirpacija tumora kože ili potkožnog tkiva

Incizija apscesa

Ekstirpacija higroma i bursa

Incizija flegmone dlana i tabana

Repozicije luksacija

Sadrena imobilizacija gornjih i donjih ekstremiteta

Torakobrahijalni sadreni zavoj

Sadrena Minerva

Punkcije zgloba

Simpatikus blokada rebara

Repozicija zatvorenog prijeloma nadlaktice, ruke, zapešća, prstiju, stopala, jedne kosti podlaktice i prijeloma fibule

Incizija perianalnog apscesa

Šav rane

Sekundarni šav

Preparacija vene

Napomena: Zbog specifičnosti kirurških zahvata i postupaka, dio navedenih pretraga i zahvata obavlja se i u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti (kod pacijenata, bolesti i stanja kod kojih nije moguće iste obaviti u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti).

2.2.13.3. Najčešći operacijski zahvati u abdominalnoj kirurgiji:

Hernioplastika hernija prednje trbušne stijenke

Resekcija želuca, parcijalna ili totalna

Šavovi perforiranog ulkusa

Resekcija tankog crijeva

Resekcija debelog crijeva, segmentalna ili totalna

Ekstirpacija anorektuma

Gastroenteralne i enteroenteralne anastomoze

Formiranje anus practernaturalisa

Apendektomija

Drenaža perianalnog apscesa

Ekscizija perianalne fistule

Hemoroidektomija

Resekcija jetre

Transplatacija i eksplantacija jetre

Kolecistektomija

Koledokotomija, ekstrakcija konkremenata, T drenaža

Biliodigestivne anastomoze

Parcijalna resekcija gušterače

Cefalična pankreatoduodenektomija

Splenektomija

Operacija hijatalne hernije

2.2.13.4. Najčešći zahvati u vaskularnoj kirurgiji:

Embolektomija i trombektomija arterija ekstremiteta i probavnog trakta

Trombendarterektomija arterija vrata, gornjih i donjih udova

Ekstirpacija varikoznih vena

Resekcija i rekonstrukcija aneurizmi abdominalne aorte, njenih ogranaka i arterija ekstremiteta

Krvožilne premosnice u okluzivnim bolestima perifernih arterija

Lumbalna simpatektomija

2.2.13.5. Najčešći zahvati u traumatologiji:

Repozicija prijeloma i imobilizacija sadrenom udlagom

Skeletna ekstenzija

Operacija prijeloma ključne kosti

Operacija vrata i tijela skapule

Operacija prijeloma vrata nadlaktične kosti

Operacija prijeloma u području lakta (suprakondilarni i kondilarni prijelomi nadlaktične kosti, prijelom olekranoma)

Operacija prijeloma podlaktice

Operacija prijeloma dijafize dugih kostiju

Operacija prijeloma zdjelice

Vanjska fiksacija prijeloma zdjelice i ekstremiteta

Operacija prijeloma vrata bedrene kosti, pertrohanterne ili subtrohanterne regije

Parcijalna i totalna endoproteza kuka

Operacija prijeloma i ligamentarnih ozljeda koljena

Operacija maleolarnih prijeloma

Operacija prijeloma stopala

Ekstrakcija osteosintetskih sredstava

2.2.13.6. Najčešći zahvati u plastičnoj kirurgiji:

Operacija benignih i malignih tumora dojke (biopsija, kvadrantektomija i evakuacija limnih čvorova aksile, modificirana radikalna mastektomija)

Biopsija limfnog čvora čuvara kod tumora dojke i malignog melanoma

Primarna i sekundarna rekonstrukcija dojke protezom ili režnjem

Ekscizija benignih i malignih tumora kože

Operacije kompresivnih neuropatija i Dupuytrenove kontrakture

Primarna i sekundarna rekonstrukcija kod ozljeda perifernih živaca i tetiva

Replantacija amputiranih ekstremiteta

Rekonstrukcija defekata lokalnim i mikrovaskularnim režnjevima

Operacija lomova šake

Operacija transseksualizma – prema medicinskoj indikaciji

2.2.13.7. Estetske i ostale operacije

rekonstrukcija kongenitalnih anomalija

rekonstrukcija dojke nakon mastektomije

estetska rekonstrukcija nakon teških ozljeđivanja

2.2.13.8. Kardijalna kirurgija

2.2.13.8.1 Mjere u specijalističko kozilijarnoj zdravstvenoj zaštiti

Opće mjere

a) Prošireni pregled kardiološko-kirurškog bolesnika u preoperacijskom i postoperacijskom periodu

b) Provođenje posebnih dijagnostičkih postupaka kao što su procjena hemodinamskog statusa bolesnika (ergometrija, radiozotopni stres, test, transtorakalni i transezofagijski UZV srca, te kateterizacija srčanih šupljina i procjena valvularne funkcije), anatomija stanja koronarnih žila (koronarografija, spiralni CT toraksa) i anatomija aorte i velikih krvnih žila (DSA i NMR)

c) Postavljanje indikacija za kardiološko liječenje uvidom u status bolesnika i dijagnostičke pretrage

d) Hitno zbrinjavanje životno ugroženih bolesnika (npr. disekcija koronarnih arterija nakon neuspješne angioplastike, ubodne rane u medijastinum, te akutne disekcije aorte).

e) Konzultacije o daljnjem liječenju bolesnika na zahtjev nadležnog liječnika, specijalista u općim bolnicama i drugih organizacija i pravnih osoba

f) Utvrđivanje zdravstvenog stanja kardiokirurškog bolesnika radi ocjene radne sposobnosti na zahtjev raznih komisija i organizacija.

g) Ekspertize u slučaju potrebe za liječenjem u inozemnim centrima na zahtjev fondova ili komisija

h) Vođenje medicinske dokumentacije

2.2.13.8.2 Specijalne mjere

a) Preoperativna procjena krvnožilnog sustava bolesnika

b) Poslijeoperacijsko vođenje bolesnika nakon zahvata u ekstrakorporalnoj cirkulaciji

c) Procjena funkcije ugrađenih elektrostimulatora srca ili kardiovertera (defibrilatora srca)

d) Vođenje bolesnika s transplantiranim srcem.

e) U suradnji s dječjim kardiolozima, poslijeoperacijsko praćenje djece s kongenitalnim manama srca.

f) Procjena potrebe hitnih palijacijskih zahvata u novorođenčadi i dojenčadi s teškim oblicima cijanoze i hemodinamske nestabilnosti.

g) Postavljanje hitnih indikacija za kardiokirurški zahvat u suradnji sa specijalistima za unutarnje bolesti i kardiolozima.

2.2.13.8.3 Mjere u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti

Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija bolesnika s akutnim bolestima u kardijalnoj kirurgiji:

a) hitne akutne disekcije uzlazne aorte, luka i silazne aorte,

b) traume srca i velikih krvnih žila,

c) hitna stanja u novorođenačkoj dobi zbog teških kongenitalnih anomalija srca i krvnih žila,

d) liječenje bolesnika s totalnim A-V blokom ovisnih o privremenom elektrostimulatoru,

e) tamponade srca uzrokovane različitim oblicima perikarditisa (upale, traume, tumori, perikarda),

f) hitno liječenje disekcija i tromboza koronarnih arterija nakon angioplastike istih u kateterizacijskom laboratoriju,

g) vađenje stranih tijela uz potrebu EKC stroja

(Uključena uobičajena zdravstvena skrb na odjelu, u intenzivnoj njezi, prije i poslijeoperacijskom liječenju).

Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija bolesnika s kroničnim bolestima

a) valvularne bolesti srca (degenerativne bolesti, reumatske i upalne, stanja iza endokarditisa),

b) liječenje bolesnika s kongestivnim zatajenjem srca,

c) bolesti koronarnih krvnih žila i liječenje bolesnika s aneurizmama lijevog ventrikla,

d) poslijeoperacijska hemodinamska potpora intraaortalnom balon pumpom ili potpora strojem za izvantjelesni krvotok u slučaju sindroma niskog minutnog volumena,

e) kronične bolesti perikarda (konstrikcijski perikarditis),

f) ugradnja trajnog defibrilatora srca kao prevencija malignih aritmija,

g) aterosklerotske aneurizme velikih krvnih žila i aorte,

h) liječenje bolesnika starije životne dobi s graničnim izbačajnim frakcijama i oštećenjima funkcije miokarda,

i) transplatacija srca u slučaju ireverzibilnih ozljeda miokarda,

j) ekstirpacija različitih tumora srca (npr. miksom lijevog atrija i sl.)

Specijalne mjere i postupci u bolničkoj zaštiti kardijalnih bolesnika i djece s kongenitalnim anomalijama srca

a) Izvantjelesni krvotok uz upotrebu hipotermije radi produženja vremena ishemijske tolerancije tkiva.

b) Koronarna revaskularizacija na »kucajućem« srcu bez upotrebe stroja za EKC, u bolesnika starije dobi ili s dodatnim ko-morbiditetom.

c) Ugradnja mehaničkih i bioloških valvularnih proteza.

d) Rekonstrukcije aorte umjetnim dakronskim protezama.

e) Upotreba cirkulacijskog aresta uz nisku hipotermiju (između 15-18 C) radi liječenja bolesti luka aorte i kongenitalnih mana u novorođenčadi.

f) »Bridge-in« (potpora desnog i/ili lijevog ventrikula EKC strojem radi niske ejekcijske frakcije) radi teških zatajenja srca do izvođenja transplantacije.

g) Transplantacija i eksplantacija srca.

h) Ekstrakorporalna asistencija pri operacijama transplantacije jetre i nekim neurokirurškim operacijama.

i) Anestezija pri izvođenjima elektrokonverzije srca i elektrofiziološkim testiranjima.

j) Dugotrajno post-intenzivno liječenje kroničnih bolesnika s višeorganskim zatajenjem organa, te liječenje bolesnika na hemodijalizi.

k) Postoperativno-rehabilitacijsko liječenje kardijalnih bolesnika

2.2.13.9. Razvoj »dnevne kirurgije«

Operacije ingvinalne hernije, operacije vena i dr.

2.2.14. DJEČJA KIRURGIJA

2.2.14.1. Neonatalna i dojenačka kirurgija

2.2.14.1.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

2.2.14.1.2 Operacijsko liječenje

Operativni zahvati na djeci rođenoj ispod 40 tjedana gestacije

Laparoskopski zahvati u dojenačkoj dobi

Zahvati defekta trbušne stjenke i ošita

Atrezije i stenoze jednjaka, duodenuma, crijeva i anorektalne anomalije

Mekonijski ileus, malrotacije, sindrom kratkog crijeva

Atrezije i ciste bilijarnog trakta

Resekcija jetre

Kirurgija dječjeg pankreasa

2.2.14.2. Kirurgija dječjeg toraksa i medijastinuma

2.2.14.2.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Bronhoskopija, torakoskopija, ezofagogastroskopija,

Ezofagomanometrija, spirometrija

UZV srca

2.2.14.2.2 Operacijsko liječenje

Prirođene malformacije grudnog koša,

Kirurgija dječjeg ošita,

Kirurgija traheobronhalnohg stabla i pluća

Kirurgija jednjaka,

Medijastinalni tumori

2.2.14.3. Kirurgija urogenitalnih organa

2.2.14.3.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Endoskopija

Urodinamika

2.2.14.3.2 Terapijske mjere i postupci i operacijsko liječenje

Terapijska endoskopija

Kirurgija malformacija bubrega, mjehura i uretre

Neurogeni mjehur, ugradnja arteficijelnog sfinktera uretre

Kirurgija tumora

2.2.14.4. Abdominalna kirurgija

2.2.14.4.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

2.2.14.4.2 Operacijsko liječenje

Morbus Crohn, ulcerozni kolitis, adenomatozna polipoza, anorektalni prolaps Portalna hipertenzija

Metastaze jetre

Ciste i tumori gušterače

2.2.14.5. Dječja traumatologija

2.2.14.5.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

2.2.14.5.2 Operacijsko liječenje

Teške politraumatske ozljede

Specifični dječji kostolomi (ozljede zone rasta, osteosinteze)

2.2.14.6. Dječja neurokirurgija

2.2.14.6.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

Monitoring intrakranijalnog tlaka

2.2.14.6.2 Operacijsko liječenje

Hidrocefalus

Prirođene malformacije kralježnice

Tumori mozga

2.2.14.7. Opekline

2.2.14.7.1 Dijagnostičke mjere i postupci

Specijalistički pregled

2.2.14.7.2 Terapijske mjere i postupci te operacijsko liječenje

Liječenje svih opeklina III stupnja

Opekline II i III stupnja iznad 10%

Opekline II i III stupnja na licu, šaci, stopalima, genitalima i perineumu

Rana nekrektomija i transplantacija

Primjena kulture autotransplantata

2.2.15. NEUROKIRURGIJA

2.2.15.1. Terapijske mjere i postupci

Obrada komplicirane i nekomplicirane frakture kranijuma

Obrada sklopetarne rane

Rekonstruktivni zahvati na mekom oglavku

Opskrba akutnog subduralnog i epiduralnog hematoma s impresivnom frakturom

Opskrba kroničnog subduralnog hematoma

Kraniotomija kod ekspanzivnih procesa, aneurizmi, epilepsija i psihoza, trepanacija u svrhu drenaže likvora s ventrikulopunkcijom

Dekompresivni zahvati na kralješnici u svrhu liječenja degenerativnih oboljenja s prednjom ili stražnjom artrodezom

Anastomoze, transplatanti, neuroliza i transpozicija živaca, simpatektomija

Dekompresivni zahvati na kranijalnim živcima

Operacija urođenih malformacija središnjeg živčanog sustava u dječjoj dobi

Dijagnostički sterotaksijski potupci i i stereotaksijski postupci u liječenju ekstrapiramidnih poremećaja i kroničnog bola

Operacija tumora središnjeg živčanog sustava i tumora perifernih i kranijalnih živaca

Endoskopski zahvati unutar lubanje i spinalnog kanala

Endovaskularni postupci zbrinjivanja krvožilnih malformacija središnjeg živčanog sustava

Likvorske drenaže

Monitoring moždanog metabolizma mikrosondom

Monitoring intrakranijskog tlaka mikroelektrodom ili vanjskom drenažom

2.2.15.2. Mali zahvati koji se mogu obavljati ambulantno**

Blokade živaca

Određeni zahvati kod terapije bola i primjene intratekalne terapije (neurostimulacija, implantacija morfinskih, baklofenskih pumpi)

Napomena: Zbog svoje specifičnosti gotovo svi neurokirurški zahvati i postupci obavljaju se u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (izuzev**)

2.2.16. MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA

2.2.16.1. Onkologija

2.2.16.1.1 Operacijsko liječenje

Složene resekcije tumora usne šupljine i orofarinksa

Disekcije vrata i disekcija pterigomaksilarne jame

Ekscizije kožnih tumora, cista i fistula glave i vrata te resekcije tumora usnice

Resekscije tumora paranazalnih sinusa i maksilektomije

Kraniofacijalna resekcija tumora frontoetmoida i lubanjske baze

Egzeneteracija orbite

Parotidektomija i ekstirpacija submandibularne žlijezde

2.2.16.2. Plastika i rekonstrukcija

2.2.16.2.1 Operacijsko liječenje

Rekonstrukcije slobodnim mikrovaskularnim, regionalnim i lokalnim režnjevima

Koštane rekonstrukcije orbite, srednjeg lica i mandibule

Rekonstrukcija usnica

Korekcija pareze facijalisa

Mikrovaskularna rekonstrukcija živca

Korekcije hipertrofičnih ožiljaka, keloida i deformiteta nakon opeklina

Rekonstrukcije nakon uporabe tkivnih ekspandera

Septorinoplastika

Medicinski indicirane otoplastike i blefaroplastike

Estetske korekcije lica nakon težih ozljeđivvanja

2.2.16.3. Traumatologija

2.2.16.3.1 Operacijsko liječenje

Zbrinjavanje ozljeda mekih tkiva glave i vrata

Konzervativno i operativno liječenje prijeloma donje čeljusti

Repozicija i osteosinteza prijeloma donje čeljusti, srednjeg lica i orbite te kraniofacijalnih prijeloma

Imedijatna osteoplastika traumatskih defekata srednjeg lica i orbite s osteosintezom

Repozicija luksacije temporomandibularnog zgloba, kirurško liječenje kronične luksacije te osteotomija i plastika ankiloze zgloba

2.2.16.4. Upalna stanja

2.2.16.4.1 Operacijsko liječenje

Kirurško liječenje odontogenih i neodontogenih upala

Kirurško liječenje upala paranazalnih sinusa

Kirurško liječenje cista čeljusti

Kirurško liječenje upale i kamenaca u žlijezdama slinovnicama

Kirurško liječenje dubokih apscesa i flegmona glave i vrata

Kirurško liječenje kroničnih upala glave i vrata i osteomijelitisa kostiju lica

2.2.16.5. Malformacije i deformiteti

2.2.16.5.1 Operacijsko liječenje

Heiloplastike, korekcije usnica i plastika usne po Abbeu

Palatoplastike i faringoplastike

Kirurško zatvaranje fistula nepca i vestibuluma nosa kod rascjepa

Sekundarne kirurške korekcije kod rascjepa

Osteotomije i osteoplastike donje i gornje čeljusti

Distrakcije donje i gornje čeljusti

Redukcije masetera i korekcije deformiteta mekih tkiva lica

Rekonstrukcije uške

Kraniofacijalne rekonstrukcije urođenih i stečenih deformiteta

2.2.17. TRANSFUZIJSKA MEDICINA

2.2.17.1. Osiguranje krvnih pripravaka i derivata plazme za transfuzijsko liječenje

Promidžba dobrovoljnog davalaštva krvi

Organizacija uzimanja krvi

Selekcija i odabir dobrovoljnih davatelja krvi

Laboratorijsko testiranje krvi dobrovoljnih davatelja (ABO i RhD(Du) krvne grupe, pregledni testovi prisustva protutijela na eritrocitne antigene davatelja, HBsAg, anti-HCV, anti-HIV1/2, anti-treponema test

Savjetovalište za novootkrivene seropozitivne dobrovoljne davatelje krvi

Priprava krvnih pripravaka

Čuvanje, izdavanje, transport krvnih pripravaka

Primjena transfuzijske terapije i praćenje učinkovitosti transfuzijskog liječenja

2.2.17.2. Prijetransfuzijsko ispitivanje bolesnika

ABO i RhD krvna grupa

Pregledni testovi prisustva protutijela na eritrocitne antigene bolesnika

Križna proba

2.2.17.3. Prijenatalna kontrola trudnica

ABO i RhD(Du) krvna grupa

Pregledni testovi prisustva protutijela na eritrocitne antigene trudnica

2.2.17.4. Imunohematološka dijagnostika

Prisustva protutijela na trombocitne i leukocitne antigene

Prisustva, specifičnosti i kliničkog značenja antieritrocitnih aloprotutijela i autoprotutijela HLA antigena i protutijela

2.2.17.5. Serološka dijagnostika biljega krvlju prenosivih bolesti bolesnika i trudnica

Pregledni testovi na biljege krvlju prenosivih bolesti

Potvrdni testovi na biljege krvlju prenosivih bolesti

2.2.18. ANESTEZIOLOGIJA

2.2.18.1. Dijagnostičke mjere i postupci

Anesteziološki pregled – konzilijarni

2.2.18.2. Anestezija

Pristup ljudskom organizmu uz odstranjenje boli ili oduzimanje svijesti tijekom većih, za organizam mutilirajućih zahvata uz neminovnu reverziju postupka.

Lokalna anestezija

Lokalna potencirana anestezija

Opća inhalacijska anestezija

Opća intravenska anestezija

2.2.18.3. Intenzivna skrb

I-III stupanj

sukladno doktrinarnim stavovima struke

2.2.18.4. Intenzivno liječenje

I-III stupanj

sukladno doktrinarnim stavovima struke

Napomena: Zbog specifičnosti postupaka većina ih se obavlja se i u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti.

2.2.19. NUKLEARNA MEDICINA

2.2.19.1. Dijagnostičke mjere i postupci

2.2.19.1.1 Otkrivanje i praćenje bolesti štitnjače

Specijalistički pregled

Određivanje hormonalnog statusa

Scintigrafija štitnjače i doštitnjače

Ultrazvučna i citološka dijagnostika

Određivanje joda u urinu

2.2.19.1.2 Otkrivanje i praćenje kardiovaskularnih bolesti

Scintigrafija srca, angioscintigrafija, fleboscintigrafija, limfoscintigrafija

Laboratorijske metode

2.2.19.1.3 Otkrivanje i praćenje bolesti mokraćnog sustava

Scintigrafija urotrakta

Ultrazvučna dijagnostika

2.2.19.1.4 Otkrivanje i praćenje plućnih bolesti

Scintigrafske metode

2.2.19.1.5 Otkrivanje i praćenje bolesti probavnog sustava

Scintigrafija jetre, žućnog mjehura i žućnih vodova

Scintigrafija slinovnica

Laboratorijske metode određivanja probavnih hormona i receptora

2.2.19.1.6 Otkrivanje i praćenje oboljenja kosti i koštane moždine

Scintigrafske metode prikaza upalno-degenerativnih promjena i trauma

2.2.19.1.7 Otkrivanje i praćenje upalnih procesa i infekcije

Scintigrafske metode

2.2.19.1.8 Otkrivanje cerebrovaskularnih bolesti

Scintigrafske metode

2.2.19.1.9 Otkrivanje i praćenje tumorskih bolesti, te učinka terapije

Scintigrafija konvencionalnim radionuklidima, imunoscintigrafija

Određivanje imunostatusa i imunofenotipizacije

Ultrazvučna i citološka dijagnostika

Laboratorijske metode određivanja tumorskih biljega i receptora

2.2.19.1.10 Ispitivanje anemija

Osnovne hematološke pretrage

Scintigrafska analiza krvnih komponenata

2.2.19.2. Terapijske mjere i postupci

Liječenje bolesti štitnjače radioaktivnim izotopima

Liječenje tumorskih bolesti radioaktivnim izotopima

Palijativno liječenje boli radioaktivnim izotopima

2.2.20. Radioterapija i onkologija

Specijalistički pregled onkološkog bolesnika i postavljanje/verifikacija dijagnoze

Određivanje stadija bolesti

Procjena rizika za metastatsko širenje

Procjena operabilnosti

Timska konzultacija (kirurg, radioterapeut, kemoterapeut)

Određivanje vrste terapije

Utvrđivanje indikacija i kontraindikacija za kemoterapiju/hormonsku terapiju

Utvrđivanje indikacija i kontraindikacija za radioterapiju

Utvrđivanje indikacija i kontraindikacija za operativni zahvat (uključuje pregled anesteziologa)

Planiranje kirurške terapije (operativnog zahvata)

Planiranje kemoterapije (određivanje protokola)

Planiranje hormonske terapije

Planiranje radioterapije

Planiranje primjene hematopoetskih faktora rasta

Aplikacija radioaktivnih izvora

Profilaksa mučnine uzrokovane kemoterapijom

Dnevna bolnica – ambulantni operativni i endoskopski zahvati

Dnevna bolnica – ambulantna radioterapija

Dnevna bolnica – ambulantna kemoterapija

Evaluacija odgovora na terapiju

Praćenje nuspojava terapije

Praćenje liječenih bolesnika

2.2.21. STOMATOLOGIJA

2.2.21.1. Interdisciplinarne stomatološke mjere i postupci

Savjetovanje uključuje pregled bolesnika, davanje uputa bolesniku i upoznavanje bolesnika s učinkom stomatoloških usluga, izvješćivanje bolesnika, odnosno razgovor s bolesnikom/roditeljima

Konzilij i konzilijarno savjetovanje u nazočnosti doktora stomatologije koji bolesnika liječi

Rendgen dijagnostika uključujući očitavanje

Liječenje parodoncija, usta i zubi prema utvrđenim nalazima.

Anestezija

Ubilježba međučeljusnih odnosa i prijenos modela u artikulator

Kontrola vitaliteta

2.2.21.2. Higijena usta

Pregled, provjera usne higijene, motiviranje i davanje uputa za održavanje higijene usta, kontrola plaka s bojom i određivanje indeksa oralne higijene i upalnih promjena sluznice.

2.2.21.3. Parodontologija

Parodontološki pregled obuhvaća klinički pregled i unos u kartoteku, a odnosi se na: mjerenje dubine džepova, mjerenje klimavosti zuba, mjerenje stupnja oštećenja furkacija, registraciju promjena na gingivi, registraciju okluzijskih zapreka, mjerenje retrakcije gingive.

Inicijalna terapija

Kirurško parodontno liječenje, korektivna terapija

Parodontna imobilizacija

Gingivalna epiteza

2.2.21.4. Disfunkcije i mioartropatije

Nalazi obuhvaćaju funkcijski nalaz, pregled stanja žvačnih mišića, palpaciju i auskultaciju čeljusnih zglobova

Terapija ubrušavanjem

Terapija s udlagama

Fizioterapija i fizikalna terapija

Dodatna kontrola nakon liječenja

2.2.21.5. Stomatološka kirurgija (oralna kirurgija)

Vađenje zuba

Kirurški zahvati na mekanim dijelovima

Kirurški zahvati na kostima

Implantologija

Liječenje maksilarnog sinusa

Traumatologija

Fiksacijske (imobilizacijske) udlage

Razni zahvati

2.2.21.6. Endodoncija

Prekrivanje i amputacija bez zatvaranja

Liječenje korijena u više posjeta bez određivanja duljine korijenskog kanala nekim uređajem i bez privremenog ispuna

Opskrba korijenskog kanala vitalnom ekstirpacijom u jednom posjetu bez uporabe elektroničkih uređaja za određivanje duljine kanala bez privremenog ispuna

Liječenje korijenskog kanala u više posjeta uporabom elektroničkih uređaja i određivanja dužine bez privremenog ispuna

Liječenje korijenskog kanala u jednom posjetu uporabom elektroničkih uređaja za određivanja dužine kanala, bez privremenog ispuna

Ponovljeno endodontsko liječenje

Bijeljenje zuba

2.2.21.7. Restorativna stomatologija

Izrada privremenih amalgamskih i kompozitnih ispuna

Metalni, kompozitni i keramički inlayi neizravno i izravno

Bond tehnika i pečačenje fisura

2.2.21.8. Mobilna protetika

Totalna proteza

Djelomična proteza

Pokrovna proteza

Pomoćni radovi

Reparature

Podlaganje proteza

Privremeno podlaganje

2.2.21.9. Fiksna protetika

Krunice

Međučlan

Mostovi na lijepljenje

Provizoriji

Krunice i mostovi od umjetnih smola

Nadogradnje

Cementiranje

Opći radovi

Reparature

2.2.21.10. Ortodoncija

Ortodontski pregled i plan liječenja obuhvaća ortodontski savjet i prijedlog terapije, ortodontsku anamnezu, status s ocjenom higijene, funkcijsku analizu, kombiniranu dijagnostiku, crtež telerentgenske slike, složenu telerentgensku analizu, plan mobilnih i fiksnih naprava, naputak bolesniku i roditeljima.

Mobilni aparati

Fiksne naprave

Kontrole, prilagodbe, reparature

Liječenje rascjepa usne i nepca

2.2.21.11. Dječja i preventivna stomatologija

2.2.21.11.1 Dijagnostika

uključuje pedodontski pregled, anamnezu i savjet o provedbi higijene, ishrani, prevenciji, te davanje stručnih uputa i savjeta pacijentu.

2.2.21.11.2 Preventiva

stomatološki odgoj uključuje odgojna predavanja za male i velike grupe, te pojedinačno savjetovanje

Preventivni zahvati u ordinaciji uključuju kontrolu plaka s bojom i određivanje indeksa oba luka, uklanjanje plaka, pečaćenje fisura po zubu, profilaksa s fluorom i dr.postupke.

Prevencijski zahvati u prevencijskoj ordinaciji uključuju motiviranje djece za higijenu usta, demonstraciju čišćenja zuba, kontrolu plaka, demonstraciju i nadzor izvođenja fluoridacije s četkanjem, savjetovanje s odgajateljima i učiteljima u posebnim skupinama djece.

2.2.21.11.3 Posebnosti – liječenje mliječnih zubi.

2.2.22. MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM (BAKTERIOLOGIJA, MIKOLOGIJA, VIROLOGIJA, PARAZITOLOGIJA)

2.2.22.1. Dijagnostički postupci u mikrobiologiji

2.2.22.1.1 Bakteriološke pretrage

kultivacija i izolacija bakterija iz uzoraka humanog i nehumanog porijekla

identifikacija bakterija do razine vrste

biokemijska tipizacija, serološka tipizacija, genotipizacija i fagotipizacija bakterija

testiranje osjetljivosti bakterija na antibiotike metodama disk-difuzije, E-testa, mikrodilucije te drugim metodama

testovi ispitivanja virulencije bakterija

ispitivanje osjetljivosti bakterija na dezinfekcijska sredstva

ispitivanje i provjere postupaka sterilizacije

imunološka dijagnostika bakterija i bakterijskih infekcija direktnim i indirektnim postupcima

dijagnostika autoimunih bolesti u diferencijalnoj dijagnostici bakterijskih infekcija

detekcija i identifikacija bakterija i njihovih metabolita iz uzoraka humanog i nehumanog porijekla drugim postupcima (plinska kromatografija i druge metode)

molekularna dijagnostika bakterija (dokazivanje genoma standardiziranim metodama i „in house» testovima)

2.2.22.1.2 Mikološke pretrage

detekcija gljivičnih elemenata iz uzoraka kliničkih materijala imunokemijskim metodama

izolacija gljivičnih vrsta iz kliničkih i drugih uzoraka na različitim uzgojnim medijima

identifikacija izoliranih sojeva

genotipizacija gljiva

molekularna dijagnostika gljiva (dokazivanje genoma standardiziranim metodama i „in house» testovima)

neizravna dijagnostika sustavnih gljivičnih infekcija

2.2.22.1.3 Virološke pretrage

detekcija virusa iz kliničkih i drugih uzoraka imunokemijskim metodama i elektronskom mikroskopijom

izolacija virusa iz kliničkih i drugih uzoraka na različitim kulturama stanica i drugim uzgojnim medijima

identifikacija i tipizacija izoliranih sojeva virusa

serološka tipizacija i genotipizacija virusa

molekularna dijagnostika virusa (dokazivanje genoma standardiziranim metodama i „in house» testovima)

imunokemijske i druge direktne i indirektne metode u dijagnostici virusnih infekcija

identifikacija i serološka dijagnostika kod prionskih bolesti

2.2.22.1.4 Parazitološke pretrage

mikroskopski dokaz crijevnih parazita nativnim preparatom, metodama koncentriranja, preparatom obojanim specifičnim bojama i imuno testovima u različitim kliničkim i drugim uzorcima

kultivacija parazita na umjetnim podlogama i kulturi stanica

serološka dijagnostika tkivnih parazitoza

imunološko dokazivanje prisustva topivih antigena parazita

molekularna dijagnostika parazitoza

identifikacija parazita iz bioptata i krvnih razmaza

identifikacija artropoda

2.2.23. MEDICINSKA BIOKEMIJA

2.2.23.1. Dijagnostičke postupci u medicinskoj biokemiji

2.2.23.1.1 Hematološke pretrage

– Kvalitativna i kvantitativna analiza krvnih stanica

– Diferenciranje krvnih stanica

– Testovi funkcije eritrocita

– Normalni i patološki hemoglobini

– Viskoznost krvi

– Molekularna dijagnostika hematoloških bolesti

2.2.23.1.2 Koagulacijske pretrage

– Globalni testovi poremećaja zgrušavanja

– Faktori zgrušavanja i fibrinolize

– Testovi funkcije trombocita

– Molekularna dijagnostika nasljednih poremećaja (krvarenja i tromboze)

2.2.23.1.3 Biokemijske pretrage

– Metaboliti i supstrati

– Enzimi i izoenzimi

– Elektroliti

– Elementi u tragovima

– Proteini

– Lipidi i lipoproteini

– Tumorski biljezi

– Vitamini

– Hormoni

– Porfirini

– Lijekovi i sredstva ovisnosti

– Acidobazna ravnoteža

– Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće

– Kvalitativna i kvantitativna analiza posebnih vrsta tekućina: likvor, želučani sok, duodenalni sok, plodova voda, sjemena tekućina, zglobna tekućina i druge

– Analiza stolice

– Analiza bubrežnih i žučnih kamenaca

– Molekularna dijagnostika genskih bolesti

– Molekularna dijagnostika nasljednih metaboličkih bolesti

2.2.23.1.4 Toksikološke pretrage

– Alkoholi

– Organska otapala

– Organofosforni spojevi

– Lijekovi

– Sredstva ovisnosti

2.2.23.1.5. Imunološke pretrage

– Određivanje autoantitijela

– Testovi funkcije leukocita

– Imunofenotipizacija stanica

– Testovi za alergiju

2.2.24. KLINIČKA CITOLOGIJA

2.2.24.1. Dijagnostičke mjere i postupci u kliničkoj citologiji

Uzimanje uzorka za citološku analizu

Dijagnostičke punkcije sa ili bez ultrazvuka, Rtg, CT-a ili MR-a (limfnih čvorova, štitnjače, dojke, abdominalnih i torakalnih organa, prostate, tumora, koštane srži i tjelesnih šupljina); uzimanje uzoraka uz endoskopske pretrage, uzimanje eksfolijacijskih uzoraka (s kože i sluznica, VCE razmaza te iskašljaja i urina).

Obrada uzoraka

Izrada razmaza i sedimenata tekućih uzoraka, brojanje stanica u tekućem uzorku, bojanje citološkom metodom po Pepenheimu (MGG) i po Papanicolaou (uključujući i intraoperacijsku obradu); obrada i/ili bojenje uzoraka za citokemijsku, imunocitokemijsku, citogenetsku, molekulsku i kompjutersku analizu

Analiza

Citološka analiza svjetlosnim mikroskopom (kvalitativna i kvantitativna; skriniranih i neskriniranih razmaza); analiza fluorescentnim i faznim mikroskopom; ocjena nativnog uzorka i pomoću autoanalizatora ejakulata i spermija te citomorfološkokinetička analiza laboratorijski odvojenih spermija za medicinski potpomognute oplodnje; citološko određivanje X – kromatina; citokemijska i imunocitokemijska analiza (kvalitativna i kvantitativna); kompjuterska analiza slike (morfometrija stanice ili AgNOR-a, »image citometrija«); molekulska analiza (ISH; PCR i PCR in situ); citogenetska analiza (pruganje i FISH); analiza na protočnom citometru.

Telecitologija

Konzilijarno stručno mišljenje specijaliste citologa uključujući reviziju citoloških preparata (u referalnom centru); konzultacijsko-indikacijski sastanci kliničko-dijagnostičkog tima;

2.2.25. RADIOLOGIJA

2.2.25.1. Dijagnostička i intervencijska

Napomena: Radiologija – dijagnostička i intervencijska na sekundarnoj razini obavlja one postupke koji su sukladni razini zdravstvene ustanove. Direktno je ovisna o kliničkim odjelima (jedinicama) i njihovoj djelatnosti tj. razini.

Specijalistički radiološki pregledi prije svakog radiološkoga postupka zahtjeva:

Kratki orijentacijski radiološki pregled – uključuje ciljanu anamnezu i eventualno palpaciju radi odabira metode i načina izvođenja pregleda tj. odgovarajućeg postupka (indikacija za određeni radiolioški postupak)

Djelomični ili srednje opsežan pregled – uključuje anamnezu, anamnezu tijeka bolesti te pregled dokumentacije svih drugih specijalnosti. Zahtjeva pregledavanje svih slikovnih prikaza – rtg dokumentacije (papir, rtg film, disketa, CD) već učinjenih radioloških pregleda te komparaciju slikovnih prikaza već izvršenih radioloških pregleda. Prije izvršenog traženog pregleda zahtjeva na osnovu radiološke i ostale dokumentacije donošenje odluke o pravilnom odabiru radiološkog postupka. Ovo je potrebno i prije radiološkog dijagnostičkog postupka ali i svakog intervencijskog postupka.

Konzultacija – pisano mišljenje o zdravstvenom stanju bolesnika i davanje radiološke dijagnoze nakon pregleda slikovne dokumentacije bez ponovnog ili dodatnog radiološkog pregleda.

Timska konzultacija – radiolog i najčešće specijalisti internističkih i kirurških struka

2.2.25.2. Teleradiologija

pregledavanje pojedinih radioloških postupaka i davanje specijalističkog mišljenja bez prisutnosti bolesnika na osnovu pregleda koji vrši drugi radiolog.

2.2.25.3. Procjene

primljenih doza zračenja pri učinjenim dijagnostičkim i intervencijskim radiološkim postupcima.

Radiološki postupci – dijagnostički i intervencijski izvode se prema organskim sustavima i to:

radiologija kardiopulmonalnog sustava

radiologija osteoartikularnog sustava

radiologija probavnog sustava

radiologija hepatobilijarnog sustava

radiologija urogenitalnog sustava

neuroradiologija

angioradiologija

pedijatrijska radiologija

hitna radiologija

U intervencijskoj kao i dijagnostičkoj radiologiji postupci se izvode u svim navedenim organskim sustavima. Postupci mogu djelomično ili u potpunosti, trajno ili vremenski ograničeno, zamjeniti kirurški zahvat. Pojedini intervencijski postupci pridonose liječenju bolesnika.

U svim navedenim organskim sustavima radiološki postupci izvode se na svim vrstama radioloških uređaja:

snimaone – radiografija

uređaj za dijaskopiju – samo dijaskopija ili kombinirani uređaji snimanje i dijaskopija

uređaj za angiografije i ostale postupke – DSA (digitalna subtrakcijska angiografija)

CT – kompjutorizirana tomografija

UZV – ultrazvuk

MR – magnenska rezonanca

uređaji za mamografiju

uređaji za denzitometriju

pokretni rtg uređaji za snimanje

pokretni rtg uređaji za dijaskopiju

Na navedenim uređajima izvode se dijagnostički i intervencijski radiološki postupci.

U bolničkim ustanovama pokretni rtg uređaji rabe se u jedinicama intenzivnog liječenja i pri kirurškim zahvatima. Dijaskopski rtg pokretni uređaji rabe se pri operacijskim zahvatima.

Napomena: Postoji izuzetno veliki broj radioloških dijagnostičkih i intervencijskih postupaka. Stoga se ne navode svi postupci kao ni njihove brojne kombinacije.

2.2.26. PATOLOGIJA

2.2.26.1. Bioptičke pretrage

– široki spektar pretraga uzoraka koji se uzimaju kod raznih endoskopskih pretraga i operacijskih zahvata, uključujući i intraoperacijske biopsije.

2.2.26.2. Obdukcija

– na temelju čijeg nalaza se utvrđuju ne samo neposredni uzroci smrti nego i bolesti koje se dešavaju povremeno u vidu manjih ili većih epidemija.

2.2.26.3. Sudjelovanje na indikacijskim sastancima kliničara

– na kojima se odlučuje o operacijskim zahvatima i terapiji bolesnika općenito.

2.2.26.4. Pretrage s područja molekularne patologije

– kojima se određuje:

biološko ponašanje tumora,

određivanje sub tipova HP virusa

in situ hibridizacija

2.2.26.5. Konzilijarne pretrage

– na zahtjev kliničara.

3. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODE ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO I HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

3.1. HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKA ZAŠTITA

3.1.1. ZAŠTITA STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Kratice:

ZJZ = županijski zavod za javno zdravstvo i zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba

HZJZ = Hrvatski zavod za javno zdravstvo

U ostvarivanju ciljeva nužno i bitno sudjeluju, u okviru svog djelokruga i svi drugi dijelovi zdravstvenog sustava koji dolaze u dodir s bolesnicima od zaraznih bolesti, na primarnoj, polikliničko konzilijarnoj i bolničkoj razini.

3.1.1.1. Izrada Programa obveznih cijepljenja za Hrvatsku

Izvršitelj: epidemiološka (E) služba HZJZ.

3.1.1.2. Evaluacija provedbe Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj na temelju izvještaja HE i E službi ZJZ i praćenja pobola

Izvršitelj: epidemiološka (E) služba HZJZ.

3.1.1.3. Praćenje prijava nuspojava cijepljenja

Izvršitelj: epidemiološka (E) služba HZJZ.

3.1.1.4. Središnja konzilijarna funkcija u vezi s provedbom Programa cijepljenja, po potrebi provedba pojedinih imunizacija

Izvršitelj: epidemiološka (E) služba HZJZ.

3.1.1.5. Nadzor nad distribucijom cjepiva za obvezni Program cijepljenja u Hrvatskoj

Izvršitelj: epidemiološka (E) služba HZJZ.

3.1.1.6. Planiranje (godišnje) cijepljenja za HE područje i županiju

Izvršitelji: HE odnosno E djelatnost u ZJZ.

3.1.1.7. Nadzor nad provođenjem, stručna pomoć i koordinacija cjepitelja

na svom terenu,

evaluacija uspjeha cijepljenja za svoje područje,

izvještavanje za svoje područje prema E službi ZJZ odnosno HZJZ,

po potrebi i provedba pojedinih imunizacija.

Izvršitelji: HE odnosno E djelatnost u ZJZ.

3.1.1.8. Distribucija i nadzor nad utroškom cjepiva za provedbu obveznih cijepljenja za svoje područje

Izvršitelji: HE odnosno E djelatnost u ZJZ.

3.1.1.9. Obvezno cijepljenje djece i mladeži prema Programu cijepljenja

Obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, pertusisa, ospica, zaušnjaka, rubeole poliomyelitisa i hepatitisa B prema godišnjem državnom Programu (vidi mjeru 1.1.1.) kontinuirano u individualnom radu s pacijentima, s mogućnošću kampanjskog načina u školama.

Izvršitelji: rodilišta (bolnice), služba zaštite male i predškolske djece, školska medicina, opća/obiteljska medicina, HE /E djelatnost ZJZ i E djelatnost HZJZ po potrebi, odnosno prema epidemiološkim indikacijama (podbačaj izvršenja zemaljskog Programa, eminentne epidemije i dr.).

3.1.1.10. Ostala cijepljenja (obvezna)

Izvođenje, i ovisno o tipu cijepljenja, planiranje utroška cjepiva i izvještavanje o obavljenom i to za obvezne imunizacije: bjesnoća, žuta groznica, tetanus, hepatitis B kod ugroženih kategorija stanovništva, trbušni tifus, te drugih pojedinačnih ili skupnih cijepljenja prema stručnim indikacijama, u skladu s važećim propisima (gripa, krpeljni meningoencephalititsa, pneumokokno cjepivo, hemofilus influenzae, meningokokno cjepivo i dr.).

Izvršitelji: HE odnosno E djelatnost u ZJZ, E djelatnost u HZJZ, kirurške djelatnosti, hitna medicina, izabrani liječnici u djelokrugu svoga rada.

3.1.1.11. Obvezno prijavljivanje zaraznih bolesti

Sudjelovanje u informacijskom sustavu obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti i epidemija u Hrvatskoj u skladu s važećim propisima te vođenje propisane evidencije o tim bolestima.

Prijavljivanje zarazne bolesti teritorijalno nadležnoj HE djelatnosti ZJZ i E službi HZJZ.

Izvršitelji: HE djelatnost u HE ispostavama, E djelatnost u ZJZ I HZJZ, primarni liječnici i bolnički liječnici u skladu sa Zakonom.

3.1.1.12. Nadzor nad zaraznim bolestima

Vođenje kontinuirane evidencije i praćenje kretanja Zakonom određenih zaraznih bolesti i epidemija te izrada tjednih, mjesečnih, godišnjih ili drugih potrebnih izvješća s evaluacijom.

Izvršitelji: HE odnosno E djelatnost u ZJZ, E djelatnosti u HZJZ.

3.1.1.13. Rano otkrivanje izvora zaraze, putova njena širenja i žarišta zaraznih bolesti

Epidemiološki izvid, ispitivanje i anketa pri pojavi Zakonom određenih zaraznih bolesti, te posebno epidemija; liječnički pregled osoba i uzimanje uzoraka (stolice, krvi mokraće hrane vode i dr.) prema epidemiološkim indikacijama.

Izvršitelji: HE djelatnost i E djelatnost u ZJZ, E djelatnost u HZJZ u suradnji s javnozdravstvenim laboratorijima zavoda.

3.1.1.14. Suzbijanje epidemija

Planiranje i organizirana primjena potrebnih mjera prekidanja cirkulacije uzročnika pojedine bolesti među stanovništvom, na terenu, kroz određeno vrijeme, uz uključivanje svih za suzbijanje važnih sudionika u provedbu mjera.

Izvršitelji: epidemiološka djelatnost ZJZ odnosno HE djelatnost u HE ispostavama ZJZ, Epidemiološka djelatnost HZJZ.

3.1.1.15. Izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti

U dijagnostici zaraznih bolesti u pravilu je potrebno izvršiti mikrobiološku identifikaciju uzročnika bolesti, a kod osobito opasnih bolesti to je i zakonski obvezno, a također prema Zakonu, kod određenih je bolesti/uzročnika obvezna konfirmacija nalaza u referentnom laboratoriju, kako bi se moglo s opravdanjem poduzimati koji puta i vrlo opsežne ili neugodne protuepidemijske mjere.

Mjera se provodi primjenom mikrobioloških i drugih tehnika na uzorcima oboljelih i drugim uzorcima prikupljenim prema epidemiološkim indikacijama.

Izvršitelji: mikrobiološka laboratorijska djelatnost ZJZ, HZJZ, bolnički laboratoriji, laboratoriji domova zdravlja, privatni laboratoriji.

3.1.1.16. Nadzor nad provedbom mjere izolacije i identifikacije mikrobiološkog uzročnika

Nadzor nad provedbom ove zakonske obveze praćenjem izvještajnih podataka epidemiološke službe i laboratorijske službe.

Izvršitelj: epidemiologija u ZJZ i HZJZE uz suradnju osnovne bakteriološke, parazitološke, virološke, biokemijske laboratorijske djelatnosti i referalne mikrobiološke i biokemijske laboratorijska djelatnosti HZJZ.

3.1.1.17. Zdravstveni nadzor nad kliconošama

Evidencija i mikrobiološko-epidemiološki nadzor nad osobama koje su preboljele trbušni tifus, paratifus, bacilarnu disenteriju ili zarazno trovanje hranom, pregledom stolice i urina, a nositeljima HBsAg HCV i HIV protutijela pregledom uzoraka krvi u skladu s propisima.

Izvršitelji: HE djelatnosti u ZJZ I HZJZ.

3.1.1.18. Kemoprofilaksa i seroprofilaksa

Primjenom određenih sredstava kod zakonom određenih zaraznih bolesti (kolera, tuberkuloza, malarija, streptokokna, meningokokna bolest, hemophilus inflenzae i dr, te tetanusa, bjesnoće i zarazne žutice tipa A i B, te drugih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji (krpeljni meningoencephalitis i dr.).

Izvršitelji: HE/E djelatnost u ZJZ i E djelatnost u HZJZ, druge djelatnosti u okviru svojeg djelokruga rada (mala djeca, tuberkuloza i plućne bolesti i dr.).

3.1.1.19. Liječenje, hospitalizacija, izolacija i karantena

Hospitalizacija i po potrebi karantena kod zakonom određenih bolesti (kolera, kuga, virusne hemoragijske groznice, legionarska bolest, dječja paraliza, difterija, pjegavac, povratna groznica, trbušni tifus, paratifus, bruceloza, malarija, bjesnoća, tetanus, crni prišt, meningokokna bolesti, AIDS) te liječenje i po potrebi izolacija ili zdravstveni nadzor kod drugih zakonom određenih zaraznih bolesti koje ne iziskuju obveznu hospitalizaciju.

Izvršitelji: KZZB, odjeli za zarazne bolesti bolnica, ostale zdravstvene djelatnosti koje u svojoj kazuistici imaju i liječe zarazne bolesti, E djelatnost ZZJZ I HZJZ.

3.1.1.20. Nadzor nad provedbom i davanje prijedloga za provedbu gornje mjere

Nadzor nad provođenjem ove zakonski obvezne protuepidemijske mjere, te procjena rizika i davanje prijedloga za primjenu nekih od tih mjera kao što je karantena ili sl.

Izvršitelji: E djelatnost ZJZ I HZJZ.

3.1.1.21. Prevencija i suzbijanje bolničkih infekcija

Provođenje propisanih prevencijskih i protuepidemijskih mjera na svim, a osobito na rizičnim odjelima bolnica i klinika (kirurške djelatnosti, hemodijaliza, intenzivna njega, rodilišta, odjeli za nedonoščad i dojenčad, odjeli za opekline, hematološka djelatnosti, transplantacija, odjeli za zarazne bolesti i dr.), u okviru nadležnosti HE djelatnosti određenih propisima.

Izvršitelji: Bolnička povjerenstva za intrahospitalne infekcije, HE/E djelatnost ZJZ, E djelatnost HZJZ mikrobiološka djelatnost bolnica, ZJZ i HZJZ.

3.1.1.22. Prevencija i suzbijanje AIDS-a

prema nacionalnom programu

3.1.1.23. Prevencija i suzbijanje tuberkuloze

prema nacionalnom programu

3.1.1.24. Eradikacija poliomyelitisa

Aktivnosti usmjerene eradikaciji poliomijelitisa i dokazivanju »polio-free« statusa Hrvatske: cijepljenje (redovno i po potrebi dopunsko), praćenje i obrada slučajeva akutne mlohave kljenuti, praćenje enterovirusa u otpadnim vodama i iz humanih uzoraka, u skladu sa zahtjevima SZO za »certifikaciju« eradikacije.

Izvršitelji: E djelatnost ZJZ I HZJZ uz suradnju mikrobiološke (virusološke) djelatnosti HZJZ.

3.1.1.25. Zdravstveno obavješćivanje, prosvjećivanje i odgoj

Obavijesti, upute i ostale mjere povremenog ili trajnog, individualnog ili grupnog zdravstvenog odgoja, obavještavanja i upozoravanja javnosti u zakonom predviđenim okolnostima (higijenski minimum, obavještavanje i upozoravanje javnosti na izbjegavanje rizika epidemija i dr.) ili prema epidemiološkoj indikaciji.

Izvršitelji: HE djelatnost i E djelatnost u ZJZ, E djelatnost u HZJZ.

3.1.2. PREGLED MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA HRVATSKE OD ZARAZNIH BOLESTI, KOJE PROVODI EPIDEMIOLOŠKA SLUŽBA HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

EPIDEMIOLOŠKA SLUŽBA HZJZ – REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA EPIDEMIOLOGIJU

Financiranje se vrši djelomično iz sredstava Državnog proračuna, djelomično iz sredstava osnovnog zdravstvenog osiguranja.

U okviru svojeg djelokruga provodi sljedeće mjere:

3.1.2.1. Mjere zaštite od zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj

3.1.2.1.1 Nadzor nad zaraznim bolestima u Republici Hrvatskoj

Trajno održavanje i poboljšanje ažurnosti i djelovanja cijelog informacijskog sustava za praćenje zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj.

Kontinuirano prikupljanje i praćenje individualnih obveznih prijava zaraznih bolesti, prijava epidemija i drugih podataka i zarazama i njihovoj prevenciji s područja cijele Republike Hrvatske.

Održavanje stalnog protoka informacija o kretanju zaraznih bolesti i

– dnevna izvješća,

– tjedna izvješća,

– mjesečna izvješća,

– godišnja izvješća.

Kreiranje, koordinacija, ili samostalna provedba potrebnih protuepidemijskih mjera radi suzbijanja zaraznih bolesti u stanovništvu Hrvatske.

Komunikacija s javnošću preko javnih medija, predavanjima i dr.

Referentne informacije i prijedlozi mjera Ministarstvu zdravstva, nadležnim organima ili drugima.

Izravne protuepidemijske intervencije kod posebno složenih, opasnih ili malo poznatih zaraznih bolesti na području Republike Hrvatske.

3.1.2.1.2 Koordinacija, stručna pomoć i razvijanje epidemiološke djelatnosti i epidemioloških službi na području Republike Hrvatske

Stručno metodološka funkcija: upute, savjeti, preporuke.

Distribucija Epidemiološkog vjesnika.

Komunikacija (funkcija konzilijarne službe) na upite o načinu cijepljenja, nabavci vakcina, prikladnim protuepidemijskim mjerama, provedbi programa cijepljenja, praćenju i prijavljivanju zaraznih bolesti, rada s kompjutorskim aplikacijama za zarazne bolesti i dr.

Permanentna 24-satna pripravnost na mobilnom telefonu, liječnika specijalista – epidemiologa Odjela, kao vrhunske konzilijarne službe za Hrvatsku, po potrebi spremnog za izravne terenske intervencije.

Terenski posjeti i stručna pomoć.

Provedba programa (projekta) poticanja uvođenja kompjutora i kompjutorskog osposobljavanja higijensko epidemioloških službi u Hrvatskoj besplatnom opskrbom svih epidemioloških službi u Hrvatskoj koje su se do sada opremile kompjutorima, programskom aplikacijom vlastite izradbe pod nazivom »EPIHRV«, za praćenje, pohranjivanje i analizu prijava zaraznih bolesti, te pomoć na licu mjesta u njihovom uvođenju i uporabi.

3.1.2.1.3 Planiranje, evaluacija, stručno vođenje i koordinacija obveznih imunizacija u Hrvatskoj kao i rad na razvoju i unapređenju Programa cijepljenja

Predlaže godišnji Program obveznih cijepljenja u Republici Hrvatskoj.

Prikuplja, prati i evaluira izvješća o obavljenom cijepljenju u Republici Hrvatskoj, intervenira u slučaju potrebe za dodatnim cijepljenjem ako je obuhvat prenizak.

Prati izvješća o neželjenim nuspojavama cijepljenja i po potrebi intervenira.

Kao referentna ustanova ovlašten je da odobrava ili ne odobrava sve promjene ili odstupanja od odredbi obveznog programa cijepljenja.

Skrbi za pravovremenu distribuciju cjepiva za obvezni program, i drugih cjepiva, u Republici Hrvatskoj,

3.1.2.1.4 Rad superspecijalističke epidemiološke ambulante – cjepne stanice

Obavljanje konzilijarnih epidemioloških poslova, posebna cijepljenja, procjena kontraindikacija za cijepljenje, cijepljenje, kemoprofilaksa i savjetovanje o čuvanju zdravlja putnika u inozemstvo, nadzor nad povratnicima iz inozemstva, periodski pregledi, ekspertize, mišljenja, međunarodni certifikati i dr. te praktična edukacija specijalizanata.

3.1.2.1.5 Državni registri

Pri Odjelu za zarazne bolesti vode se:

Registar akutnih zaraznih bolesti u Hrvatskoj (najveći, 80000 osoba godišnje)

te sljedeći posebni dugogodišnji registri:

registar oboljelih od trbušnog tifusa

registar oboljelih od tuberkuloze

registar oboljelih od AIDS-a i nositelja HIV infekcije

registar legionarske bolesti

registar oboljelih od malarije

registar nuspojava cijepljenja

3.1.2.1.6 Komunikacija i suradnja na međunarodnom planu i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom

Podaci o oboljelima od tuberkuloze te o slučajevima AIDS-a i HIV infekcije u Republici Hrvatskoj, u anonimnoj se formi šalju, europskim središtima Svjetske zdravstvene organizacije za proučavanje tih bolesti i time postaju dio svjetskog sustava praćenja tih bolesti, uz dobivanje povratne informacije o istim bolestima u drugim europskim zemljama i svijetu.

Podaci o registriranim nuspojavama cijepljenja izmjenjuju se s Centrom za nuspojave lijekova, a preko njega i sa svjetskim centrom za nuspojave u Upsali.

Podaci o oboljelima od bolesti iz tzv Proširenog programa imunizacije (EPI Expanded programm on immunization), šalju se redovito u središte Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje primjene i napretka tog globalnog projekta.

Posebno se sudjeluje u tzv »nultom prijavljivanju« (tj. prijavljivanju da je broj oboljelih nula) tijelu Svjetske zdravstvene organizacije zaduženom za globalnu eradikaciju poliomijelitisa u okviru priznavanja eradikacije poliomijelitisa u Hrvatskoj i u Europi.

Podaci o meningokoknoj bolesti u anonimnom obliku upućuju se i razmjenjuju s međunarodnim tijelom za monitoring meningokone bolesti

3.1.2.2. Ostale mjere

Ispitivanje i evaluacija novih cjepiva i dr.

Praćenje cirkulacije infektivnih uzročnika u populaciji.

Praćenje stanja imunosti i prokuženosti populacije.

Praćenje i istraživanje zemljopisne rasprostranjenosti pojedinih prirodnožarišnih bolesti.

Istraživanje ekologije prirodnožarišnih bolesti i zoonoza: leptospiroza, tularemija, Q groznica, hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom i dr.

Istraživanje legionarske bolesti.

Istraživanje endemske nefropatije.

Projekt eradikacije poliomijelitisa.

3.1.2.3. Stručni nadzor nad radom higijensko epidemiološke službe u Hrvatskoj

3.1.2.4. Sudjelovanje u izradi Programa mjera zdravstvene zaštite za područje zaraznih bolesti i higijensko-epidemiološke odnosno epidemiološke djelatnosti

3.1.3. KRONIČNE MASOVNE NEZARAZNE BOLESTI

Osnovne preventivne mjere koje provode zavodi za javno zdravstvo

3.1.3.1. Praćenje morbiditeta i mortaliteta od kroničnih nezaraznih bolesti na razini Republike Hrvatske

uključujući odgovarajuće statističko analitičke poslove, praćenje trendova, izbor prioriteta, stručnu interpretaciju i ocjenu zdravstvenog stanja.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.2. Izrada prijedloga programa mjera zdravstvene zaštite i preventivnih programa za odabrane kronične bolesti

koje predstavljaju značajan javno-zdravstveni problem iz skupine bolesti srca i krvnih žila, malignih bolesti, duševnih bolesti i poremećaja te drugih odabranih kroničnih bolesti uključujući iniciranje, planiranje, koordiniranje, sudjelovanje u provedbi, te evaluaciju programa

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.3. Promicanje (promocija) zdravlja stanovništva

poticanjem, koordiniranjem i sudjelovanjem u provedbi programa promicanja zdravlja i preventivnih programa, kojima se podiže razina zdravlja stanovništva, potiče na usvajanje zdravijeg načina življenja i istodobno smanjuje prevalencija pojedinih čimbenika rizika te prevenira više skupina kroničnih nezaraznih bolesti, kao i evaluacija programa

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s drugim zavodima za javno zdravstvo i svim razinama zdravstvene zaštite, te školama i sredstvima javnog priopćavanja.

3.1.3.4. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.5. Epidemiološko praćenje malignih bolesti u Republici Hrvatskoj

uključujući vođenje Registra za rak, epidemiološku analizu na kojoj se temelji izrada odgovarajućeg dijela programa mjera zdravstvene zaštite, odnosno preventivnog programa, te praćenje odabranih pokazatelja i evaluacija programa, godišnja publikacija Biltena o incidenciji raka u Hrvatskoj.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.6. Epidemiološko praćenje bolesti srca i krvnih žila u Republici Hrvatskoj

uključujući epidemiološku analizu, na kojoj se temelji izrada odgovarajućeg dijela programa mjera zdravstvene zaštite, odnosno preventivnog programa, te praćenje odabranih pokazatelja i evaluacija programa

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.7. Epidemiološko praćenje duševnih bolesti i poremećaja u Republici Hrvatskoj

uključujući vođenje Registra za psihoze i praćenje izvršenih samoubojstava, epidemiološku analizu na kojoj se temelji izrada odgovarajućeg dijela programa mjera zdravstvene zaštite, odnosno preventivnog programa, te praćenje odabranih pokazatelja i evaluacija programa, godišnja publikacija Biltena registra za psihoze.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.8. Epidemiološko praćenje odabranih značajnih kroničnih masovnih bolesti te rad na preventivnim programima

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

3.1.3.9. Izrada posebnih analitičkih izvješća

za potrebe Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Svjetske zdravstvene organizacije i drugih korisnika sukladno propisima

Izvršitelj: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

3.1.3.10. Pružanje stručno metodološke pomoći

za područje epidemiologije i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti

Izvršitelj: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

3.1.3.11. Ostali poslovi

3.1.3.11.1 Sudjelovanje u izradi redovitih i povremenih publikacija Zavoda

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo.

3.1.4. PRAĆENJE PREHRAMBENOG STANJA I MJERE ZA UNAPREĐENJE PREHRANE STANOVNIŠTVA HRVATSKE

3.1.4.1. MJERE ZA UNAPREĐENJE PREHRANE

3.1.4.1.1 Provođenje nacionalne strategije za promicanje dojenja

Izvršitelji: Ministarstvo zdravstva, izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, rodilišta.

3.1.4.1.2 Provoditi programe i pratiti učinak primijenjenih preventivnih mjera u cilju prevencije sideropenične anemije te prevencije gušavosti uslijed nedostatka joda.

Na osnovi prikupljenih i analiziranih podataka o postojećim deficitima zaštitnih tvari. U tu svrhu potrebno je osigurati suplemente željeza s folnom kiselinom za trudnice, a radi zadovoljavajuće opskrbe jodom provoditi kontrolu sadržaja KI u soli.

Provoditi preventivne mjere u zaštiti zdravlja dojenčadi (profilaksa deficita vitamina D, zatim željeza nakon šest mjeseci starosti djeteta, vitamina B12 ako je majka vegetarijanka, a u rizične djece profilaksu AD3 kapima).

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sanitarna inspekcija.

3.1.5. SOCIJALNA MEDICINA

3.1.5.1. Zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u izradi programa zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva zdravstveno-odgojnim aktivnostima te potiče, koordinira, sudjeluje u provođenju i evaluira pojedine programe.

Organizira tečajeve trajne edukacije s javno-zdravstvenim temama na načelima promicanja zdravlja i interaktivnih metoda učenja.

Kreira i distribuira zdravstveno-odgojne materijale za potrebe različitih djelatnosti osobito na razini primarne zdravstvene zaštite.

Posebnu pozornost posvećuje pripremama programa zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja u osnovnim i srednjim školama, organizira tečajeve i radionice s temama promicanja zdravlja kao dio redovitih aktivnosti, izrađuje metodološke upute za provođenje zdravstvenog odgoja te izrađuje i distribuira zdravstveno odgojne materijale, osobito u cilju promicanja zdravijeg načina življenja, planiranja obitelji te provedbe posebnih preventivnih akcija – HIV/AIDS, psihoaktivne droge, unapređenje prehrane itd.

Izvršitelji: Socijalna medicina i ostale službe HZJZ.

3.1.5.2. Koordinacija, praćenje provođenja i evaluacija preventivne i specifične zdravstvene zaštite školske djece i mladeži

Izrada stručnih programa, koordinacija rada te praćenje provođenja, ocjena kvalitete i učinkovitosti preventivne i specifične zdravstvene zaštite školske djece i mladeži.

Izvršitelj: Socijalna medicina HZJZ.

3.1.5.3. Ostale aktivnosti

Rad i aktivnosti u vezi s primarnom prevencijom ovisnosti u skladu s Nacionalnom strategijom suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj.

Izvršitelji: Socijalna medicina u suradnji s drugim službama HZJZ.

4. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA

Navedene mjere i postupci usmjereni sprječavanju i suzbijanju prioritetnih zdravstvenih problema stanovništva razrađeni su po pojedinim odabranim dijagnostičkim entitetima s time da ih provodi primarna zdravstvena zaštita i u pojedinim segmentima i specijalističko-konzilijarna odnosno bolnička djelatnost.

Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:

Bolesti srca i krvnih žila

– Arterijska hipertenzija

– Ishemijska bolest srca

– Cerebrovaskularne bolesti

Maligne bolesti

– Karcinom dojke

– Karcinom cerviksa uterusa

– Karcinoma kolona i rektuma

Zaštita duševnog zdravlja

– Unapređenje duševnog zdravlja

– Sprječavanje i suzbijanje ovisnosti o psihoaktivnim drogama

– Alkoholizam

– Shizofrenija

– Posttraumatski stresni poremećaj

– Depresije iz skupine afektivnih psihoza

– Senilne i presenilne psihoze

Bolesti probavnog sustava

– Ulkusna bolest, ciroza jetre, žučni kamenci i hernije

Bolesti urogenitalnog sustava

– Nespecifične infekcijske bolesti male zdjelice i genitourinarnih putova

– Endemska nefropatija

Šećerna bolest

Bolesti koštano mišićnog sustava i vezivnog tkiva

– Lumbalgije

– Cervikobrahijalgije

– Osteoartroze

Slabovidnost i glaukom

Kronični bronhitis

Akutne zarazne bolesti

Tuberkuloza

AIDS

Ozljede

4.1. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA

(Sukladno Nacionalnom programu prevencije kardiovaskularnih bolesti u okviru Projekta reforme zdravstvenog sustava Ministarstva zdravstva)

4.1.1. Promicanje (promocija) zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih Žila

Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebice hipertenzije, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti.

Posebno treba naglasiti važnost:

pravilne prehrane s odgovarajućim sastavom s obzirom na prehrambene potrebe pojedinca i uravnoteženim energetskim unosom i potrošnjom energije što omogućuje održavanje poželjne tjelesne težine;

redovite tjelesne aktivnosti, primjerenene dobi i ukupnom zdravstvenom stanju (najmanje 30 minuta svaki drugi dan do granice zamora), odnosno aktivnog ili rekreativnog bavljenja športom najmanje 3 puta tjedno (brzi hod ili trčanje, plivanje, vožnja bicikla i sl.),

nepušenja,

suzbijanja prekomjerne konzumacije alkoholnih pića itd.

4.1.1.1. Primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila:

1.1.1.1.1 Utvrđivanje čimbenika rizika:

utvrđivanje i bilježenje prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja itd. u odraslih osoba u okviru svih sistematskih i ciljanih pregleda, a u okviru opće/obiteljske medicine svakom osiguraniku izmjeriti tlak najmanje jednom u 2 godine u sklopu dopunskog programa, kao i djeci u okviru sistematskih pregleda od 5. razreda osnovne škole nadalje.

Svakom osiguraniku starijem od 15 godina odrediti ukupni kolesterol i trigliceride u krvi najmanje jednom u sljedeće 2 godine, kao i kod djece s povišenim rizikom utvrđenim kod sistematskog pregleda prije upisa u školu. Kod povišenih vrijednosti u roku 3 mjeseca treba odrediti ukupni kolesterol, trigliceride, HDL i LDL-kolesterol.

Kod osoba kod kojih vrijednosti kolesterola i triglicerida nisu povećane pretragu treba ponoviti u 35. godini života, odnosno svakih 5 godina.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine.

1.1.1.1.2 Edukacija o po zdravlje korisnim životnim navikama

(pravilna prehrana, nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, izjegavanje konzumiranja alkohola itd.)

1.1.1.1.3 Suzbijanje čimbenika rizika

Osobe s izraženim bilo kojim čimbenikom rizika kao i bolesnike s dokazanom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolesti, treba upoznati s potrebom smanjenja ukupnog unosa masti ispod 30% ukupnog unosa energije, unosa zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije, unosa kolesterola ispod 300 mg dnevno, te unosa natrija do 3 grama dnevno.

Za osobe s povišenim vrijednostima LDL-kolesterola (više od 3,0 mml/l) i sniženim vrijednostima HDL-kolesterola (manje od 1,0 mmol/l) treba preporučiti odgovarajuću dijetalnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine. Uz to treba preporučiti veći udio ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.

Nalaze treba ponoviti za 3 mjeseca. U slučaju povećanih vrijednosti usprkos provođenju općih i dijetetskih mjera osobe s visokim rizikom treba pratiti i prema medicinskoj indikaciji započeti terapiju.

– Individualno: savjetovanje, podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji

– Grupno: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s HZJZ i ZJZ.

1.1.1.1.4 Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

1.1.1.2. Arterijska hipertenzija

4.1.1.2.1 Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze

Mjerenje krvnog tlaka kod svih sistematskih i ciljanih pregleda uključujući sistematske preglede od 5. razreda osnovne škole nadalje, kao i svakom osiguraniku najmanje jednom u 2 godine u sklopu dopunskog programa, kao i prilikom drugih pregleda.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.1.2.2.2 Informiranje, edukacija i poticanje osoba s povišenim krvnim tlakom

na korigiranje navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila i usvajanja po zdravlje korisnih navika: uravnoteženja energetskog unosa i potrošnje energije, smanjenja udjela masti, posebice životinjskog porijekla u ukupno energetskom unosu, kontroliranom dnevnom unosu soli (vidi prethodno – Suzbijanje čimbenika rizika) brizi za održavanje tjelesne kondicije, nepušenja, izbjegavanja konzumacije alkohola, mentalno higijenskim postupcima kontrole stresa kao i trajnog pridržavanja terapijskog režima.

– Grupno: predavanja za novotkrivene hipertoničare, a po mogućnosti grupni rad s hipertoničarima

– Individualno: savjetovanje i podjela pisanih uputstava prema medicinskoj indikaciji.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti.

4.1.1.2.3 Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

4.1.1.2.4 Dijagnostika i liječenje

prema medicinskoj indikaciji s ciljem odžavanja krvnog tlaka na vrijednostima nižim od 140/90 mmHg, a sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.

4.1.1.3. Ishemijska bolest srca

4.1.1.3.1 Rana detekcija i verifikacija dijagnoze ishemijske bolesti srca

upućivanjem osoba sa slabo kontroliranom hipertenzijom i drugim čimbenicima rizika na EKG i prema medicinskoj indikaciji daljnje laboratorijske i druge dijagnostičke postupke

Izvršitelji: I1zabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost na daljnji dijagnostički postupak.

4.1.1.3.2 Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.

4.1.1.3.3 Edukacija bolesnika i rekonvalescenata s ishemijskom bolesti srca

o potrebi pridržavanja terapijskog režima, primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, nepušenju, normaliziranju i održavanju poželjne tjelesne težine, kontroli stresa, pravilnoj prehrani (vidi prethodno – Suzbijanje čimbenika rizika)

– Individualno: savjetovanje te tiskana uputstva

– Grupno: rad sa skupinama bolesnika i rekonvalescenata te tijekom rehabilitacije, po mogućnosti u specijaliziranim centrima i zavodima

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.1.1.3.4 Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova ishemijske bolesti srca i osnovnim metodama oživljavanja

– Grupno: rad s ukućanima u okviru djelatnosti opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti

4.1.1.3.5 Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

4.1.1.3.6 Suzbijanje reinfarkta

pozivanjem bolesnika koji su preživili AIM na kontrolu za 6 do 12 mjeseci i u slučaju daljnje prisutnost čimbenika rizika njihovo suzbijanje uz preventivnu rehabilitaciju, prema mogućnostima

Izvršitelji: Izabranim tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarna djelatnosti.

4.1.1.4 Cerebrovaskularne bolesti

4.1.1.4.1 Rana detekcija i dijagnostika u osoba s čimbenicima rizika

(hipertenzija, dijabetes, povišeni hematokrit /dehidracija/, hiperkoagulabilna stanja, pušenje, hiperlipidemija, a posebice hiperkolesterolemija), individualni savjeti o zdravijem načinu življenja te prema procjeni rizika i/ili prema medicinskoj indikaciji upućivanje na daljnji dijagnostički postupak (laboratorijske pretrage, neurološki pregled, pregled očne pozadine, Doppler-sonografija itd.)

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine upućuje na daljnje dijagnostičke postupke u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost.

4.1.1.4.2 Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost.

4.1.1.4.3 Edukacija bolesnika

s ciljem da im se pomogne da se bolje adaptiraju na bolest i lakše pridržavaju odgovarajućeg životnog režima uključujući brigu za očuvanje kvalitete života

– Grupno: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala

– Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, te bolnička djelatnost.

4.1.1.4.4 Tečajevi za bolesnika i obitelj

o prirodi bolesti, načinu liječenja, pravilnim životnim navikama, pomoći bolesniku te provođenju i kontroli fizikalne rehabilitacije

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna djelatnost i izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.1.1.4.5 Edukacija ukućana bolesnika s kardiovaskularnim bolestima

o prepoznavanju znakova cerebrovaskularne bolesti i osnovnim metodama oživljavanja

– Grupno: rad s ukućanima u okviru izabranog tima opće/obiteljske medicine, te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti

4.1.1.4.6 Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

4.1.1.5. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, a prema mogućnostima i vođenje operacijskih registara

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, te higijensko-epidemiološka djelatnost ZJZ i HZJZ.

4.2. MALIGNE BOLESTI

Opće mjere onkološke zaštite*

*Napomena: Nisu uključene mjere i postupci koje provode zavodi za javno zdravstvo i sudionici van zdravstva

4.2.1. Rano otkrivanje

4.2.1.1. Karcinom dojke

4.2.1.1.1 Upoznavanje žena s čimbenicima rizika

rak dojke u krvnih srodnica (mutacija specifičnih gena BRCA-1, BRCA-2 i ATM), stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, rane menarche, kasni nastup menopauze, duže uzimanje estrogena) i potrebom izbjegavanja izlaganja rtg.-zračenju, posebice djevojčica u dobi 8-12 godina, već raniji rak u jednoj dojci, fibrocistična bolest dojke životni stil (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina) te potrebom javljanja doktoru kad se nađe kvržica ili bilo kakva promjena na grudima.

– Grupno: Predavanja za sve žene od adolescentne dobi nadalje, a posebice rizične skupine žena

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

4.2.1.1.2 Upoznavanje žena s adekvatnom tehnikom samopregleda dojke

– Grupno: Tečajevi za žene od 15 godina nadalje

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena.

4.2.1.1.3 Razrada metodološkog pristupa, izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: Zavodi za javno zdravstvo u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite

4.2.1.1.4 Detekcija i rana dijagnostika

4.2.1.1.4.1 Samopregled

– same žene svaki mjesec od 20. godine života.

4.2.1.1.4.2 Klinički pregled dojki

u dobi 20-39 godina svake treće, a starijih od 40 svake godine. Za žene s povećanim rizikom (anamneza raka dojke ili multiplog papiloma, histološki potvrđene cistične bolesti dojke, obiteljska anamneza raka dojke kod sestara ili majke, rane menarche, kasna menopauza, nerotkinje, stare prvorotkinje, one koje su kratko ili nisu dojile, koje su duže uzimale estrogene, te deblje žene) klinički se pregled mora provoditi češće.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalističko-konzilijarna odnosno bolnička djelatnost.

4.2.1.1.4.3 Medicinska kontrola nalaza samopregleda dojke

kod odstupanja od osnovnog nalaza, uz po potrebi upućivanje u specijalističko-konzilijarnu djelatnost

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena te specijalističko-konzilijarna djelatnost.

4.2.1.1.4.4 Mamografija

Za žene prosječnog rizika bazična mamografija oko 40 godine (35-39 g), od 40 godine života mamografija svake godine, odnosno ovisno o mogućnostima.. Mamografija mora slijediti odmah nakon kliničkog pregleda dojki.

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna radiološka djelatnost u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine.

4.2.1.1.5 Edukacija i emocionalna potpora mastektomiranih žena u cilju bolje adaptacije i uspješnog povratka svakodnevnom životu

– Grupno: Grupni rad sa skupinama operiranih žena, a po mogućnosti njihovo uključivanje u klubove

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička onkološka djelatnost.

4.2.1.2. Karcinom cerviksa uterusa

4.2.1.2.1 Upoznavanje žena s čimbenicima rizika

rani početak seksualnog života, veći broj partnera, veliki broj poroda, pušenje, venerične infekcije, potrebom njihovog suzbijanja, te mogućnostima rane detekcije (PAPA test) i uspješnog liječenja karcinoma cerviksa uterusa, odnosno potrebe javljanja doktoru kod bilo kakvog neobičnog krvarenja ili iscjetka. Poučiti i motivirati treba sve žene starije od 16 godina.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena

4.2.1.2.2 Saniranje stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka grla maternice

(kolpitisa i benignih promjena na egzocerviksu), prema medicinskoj indikaciji

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti.

4.2.1.2.3 Detekcija i rana dijagnostika

– ginekološki pregled i bris cerviksa po Papanicolaou.

Prvi bris cerviksa po Papanicolaou od početka seksualne aktivnosti odnosno 18. godine. Poslije tri ili više urednih nalaza test se može primijeniti u većim vremenskim razmacima (ne dužim od 5 godina), o čemu odlučuje izabrani ginekolog.

Češći skrining preporučuje se ženama s povećanim rizikom: loš ekonomski status, žene koje puše, seksualna aktivnost prije 18 godina života, dva ili više seksualna partnera,odnosno ako je partner imao više seksualnih partnerica, venerične infekcije u anamnezi (klamidija trahomatis, humani papiloma virus-visoko rizični podtipovi, herpes virus, gonoreja, sifilis), žene koje su već imale neke promjene na cerviksu.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena te kod intervencija specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti ukoliko razmaz nije uzet prema predloženome rasporedu.

4.2.1.2.4 Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskim indikacijama.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom, laboratorijskom i bolničkom djelatnosti.

4.2.1.2.5 Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena skriningom

Izabrani ginekolog uključuje se u aktivnosti za rano otkrivanje raka cerviksa uterusa kod svojih korisnica koje obuhvaćaju planiranje, pozivanje žena na pregled, pregled i uzimanje cervikalnog razmaza, praćenje žena i izvještavanje Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Izvršitelji: Izabrani tim zdravstvene zaštite žena, zavodi za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

4.2.1.3 Karcinom kolona i rektuma

4.2.1.3.1 Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika

– konzumacija životinjskih masnoća i crvenog mesa, konzumacija namirnica siromašnih celuloznim vlakancima te C i A vitaminima, (odnosno bez dovoljno voća i povrća), ostalim faktorima rizika (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, kronični ulcerativni kolitis, obiteljska anamneza, debljina, nedovoljna fizička aktivnost, itd.) od školske dobi nadalje, kao i potrebe javljanja doktoru kod krvarenja iz debelog crijeva, krvi u stolici ili promjene u radu crijeva.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.2.1.3.2 Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

4.2.1.3.3 Detekcija i rana dijagnostika

U dobi iznad 50 godina starosti i testiranje okultne krvi u stolici (FOBT) i sigmoidoskopija ovisno o mogućnostima zdravstvene službe. Najmanje digitorektalni pregled i test otkrivanja okultnog krvarenja u stolici, te sigmoidoskopija odnosno kolonoskopija za osobe iz rizične skupine, (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, kronični ulcerozni kolitis) prema savjetu doktora. Pacijente starije od 50 godina koji zahtijevaju neki od skrining testova treba informirati o dobrim i lošim stranama svakog testa. Ima naime nekoliko mogućnosti:

1. FOBT i sigmoidoskopija. Ako je FOBT normalan ponavlja se svake godine a sigmoidoskopija svakih 5 godina.

2. Kolonoskopija. Kod normalnog nalaza ponavlja se svake 10. godine.

3. Dvostruki kontrast barijevom kašom. Kod normalnog nalaza ponavlja se svake 10. godine.

Godišnji digitorektalni pregled se zbog niske osjetljivosti ne preporuča nego samo prije drugih, prije navedenih, skrining testova.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.

4.2.1.3.4 Zdravstveni odgoj osoba s kolostomom

predavanja, vježbe i demonstracije

– Grupno: Edukacija za sve osobe s kolostomom, a po mogućnosti uključivanje u klub osoba sa stomom.

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna i bolnička onkološka djelatnost te tim opće/obiteljske medicine.

4.2.1.3.5 Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: Zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za tumore i slične bolesti, odnosno specijaliziranim onkološkim centrima i jedinicama.

4.2.1.3.6 Evidentiranje, registriranje i izvještavanje

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, vođenje Državnog registra za rak, te evaluacija onkoloških mjera.

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, ZJZ i HZJZ.

4.3. ZAŠTITA DUŠEVNOG ZDRAVLJA

4.3.1. UnapreĐenje duŠevnog zdravlja

4.3.1.1. Unapređenje i očuvanje duševnog zdravlja djece i mladeži

skrbi za zdravu i sređenu obitelj, savjetovanjem majki s dojenčadi i predškolskom djecom, savjetovanjem za školsku djecu, (uključujući timske sastanke s prosvjetno-pedagoškom službom škola), osiguranjem kreativnog slobodnog vremena mladeži i njihovog što boljeg uklapanja u okolinu, poticanjem razvoja samopoštovanja, savjetovanjem za adolescente, roditelje i obitelji s ciljem povišenja razine duševnog zdravlja i osposobljavanja pojedinaca za sučeljavanje sa svakodnevnicom.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske i nadležni tim školske medicine u suradnji sa spcijalističko-konzilijarnom psihijatrijskom djelatnosti.

4.3.1.2. Unapređenje i očuvanje duševnog zdravlja odraslih

radom s rizičnim skupinama, s obiteljima, radom u Balintovim grupama, grupnim radom u tvornicama, ustanovama te gerijatrijskim ustanovama i klubovima s ciljem povišenja razine duševnog zdravlja, osposobljavanja pojedinaca za sučeljavanje sa svakodnevnicom, povećanja sposobnosti pojedinca za savladavanje kriznih stanja i sprječavanja nastupa duševnog poremećaja.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom psihijatrijskom djelatnosti.

4.3.2. SprjeČavanje i suzbijanje ovisnosti o psihoaktivnim drogama

(Sukladno Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj iz 1996. godine)

4.3.2.1. Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja u redovitim školskim programima

Temelji se na školskom preventivnom programu. Potrebno je u redovitom školskom programu informirati o sredstvima ovisnosti i mogućim nepoželjnim djelovanjima po zdravlje, s naglaskom na potrebu usvajanja zdravijeg načina življenja. Osobitu pozornost treba obratiti razvoju ličnosti, donošenju pravilnih odluka i razumijevanju vršnjaka i društva. Djelatnike škola, osobe u sredstvima javnog priopćavanja koje se bave ovom problematikom potrebno je educirati o ovoj specifičnoj problematici.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, timovi školske medicine zavoda za javno zdravstvo te drugi medicinski stručnjaci u suradnji sa stručnom-pedagoškom službom škole, profesorima i učiteljima, sredstvima javnog priopćavanja i roditeljima.

4.3.2.2. Sudjelovanje u programskim aktivnostima izvan redovnih nastavnih programa

Organizirane slobodne aktivnosti uključujući sport jedno su od temeljnih načela primarne prevencije ovisnosti.

Izvršitelji: školski djelatnici u suradnji s liječnicima školske medicine, športskim društvima, nevladinim organizacijama, ferijalnim organizacijama i sl.

4.3.2.3. Sudjelovanje u posebnim programima promicanja zdravlja

Posebni programi promicanja zdravlja u okviru djelatnosti Ministarstva zdravstva i Ministarstva prosvjete i športa posebnu pozornost posvećuju stjecanju društvenih vještina, modelima socijalnih učenja i razumijevanju i skrbi o društvenom okruženju i okolišu. Stjecanje socijalnih vještina je sastavni dio školskog preventivnog programa. Treba poticati lokalne razine (grad, županija) na izradu posebnih projekata uz suradnju s nevladinim organizacijama i institucijama kojim će sukladno potrebama poboljšati standard zaštite zdravlja.

Promicanje zdravlja je sastavni dio školskih preventivnih programa.

Škola je temelj i dužna je organizirati i surađivati sa svim resursima (županijskim centrima, školskim doktorima itd.)

Izvršitelji: zdravstveni djelatnici (liječnici školske medicine), prosvjetni djelatnici, nevladine organizacije.

4.3.2.4. Kontinuirano provođenje mjera rane detekcije ovisnosti

Treba razviti posebne outreach programe u suradnji s Centrom za socijalni rad i nevladinim organizacijama (za visokorizičnu populaciju i suspektne uzimatelje droga) – sve u okviru nacionalne strategije.

Cilj: sprječavanje dublje ovisnosti, zaražavanja hepatitisom B i C, HIV-om, kriminalizacije itd.

Izvršitelji: djelatnici škole, liječnik školske i opće medicine, roditelji, županijski i gradski centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Centar za socijalni rad, policija, državno odvjetništvo.

4.3.2.5. Provođenje zakonom propisanog postupka s lijekovima i receptima pacijenata i kontrolu uzimanja

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.3.2.6. Korektno propisivanje psihoaktivnih lijekova uz zdravstveni odgoj pacijenata i kontrolu uzimanja

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.3.2.7. Prevencija AIDS-a

upoznavanjem ovisnika sa značajkama i putovima širenja AIDS-a, opasnosti uporabe zajedničke igle, šprice i pribora, te ev. održavanje i.v. ovisnika na metadonu i druge mjere prema Programu zdravstvene zaštite od AIDS-a za Republiku Hrvatsku.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za prevenciju ovisnosti i županijskim centrima za suzbijanje ovisnosti.

4.3.2.8. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinama za suzbijanje ovisnosti.

Izvršitelji: županijski i gradski centri za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost uključujući dnevne bolnice, škole, poslodavci, centri za socijalni rad, Hrvatski Crveni križ, vjerske i humanitarne organizacije, Ministarstvo unutarnjih poslova.

4.3.2.9. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale te audiovizualna sredstva

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ odnosno Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti i županijski centri za suzbijanje ovisnosti.

4.3.2.10. Kontinuirano provođenje programa primarne prevencije

Mjere za unapređenje programa prepoznavanja i ranog otkrivanja visoko rizične populacije.

Izvršitelji: timovi školske medicine Zavoda za javno zdravstvo – u suradnji sa županijskim i gradskim centrima za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika, nastavnicima, stručnim službama u školi (psiholog, pedagog, defektolog i sl.), izabranim liječnikom obiteljske medicine, vjerskim zajedicama, sredstvima priopćavanja.

4.3.2.11. Registracija ovisnika u cilju praćenja pojavnosti i evaluacije tretmana –

obavezno prijavljivanje svih onih koji su bili na ambulantnom i/ili bolničkom liječenju zbog uzimanja ili ovisnosti o psihoaktivnim drogama jednom mjesečno.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Detaljni program mjera sadržan je u Nacionalnom programu suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj.

4.3.3. Alkoholizam

4.3.3.1. Primarna prevencija

Stanovništvo od najranije dobi treba upoznati s rizicima po zdravlje i problemima vezanim uz upotrebu alkoholnih pića, osobito u prometu i na radu, te utjecati na mijenjanje društvenih i osobnih stavova prema konzumiranju alkoholnih pića, uključujući sudjelovanje u izradi odgovarajuće legislative. Mladima treba osigurati stručnu pomoć i podršku u izboru života bez ovisnosti kao zdravijeg načina življenja.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine.

4.3.3.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji s Klinikom za neurologiju, psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« (Centar za proučavanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti), odnosno državnom ustanovom nadležnom za ovo područje.

4.3.3.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i nadležni tim školske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost uključujući dnevne bolnice.

4.3.3.4. Uključivanje obitelji u terapijski proces

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna djelatnost u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine.

4.3.3.5. Sudjelovanje u radu klubova liječenih alkoholičara

s ciljem održavanja apstinencije, obiteljske, radne i društvene rehabilitacije.

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna djelatnost odnosno izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti.

4.3.4. Shizofrenija

4.3.4.1. Suzbijanje rizika

savjetovanjem parova prije stupanja u brak, savjetovanjem obitelji, savjetovanjem u svezi planiranja obitelji shizofrenih bolesnika, te edukacijom roditelja odnosno članova obitelji shizofrenog bolesnika o suvremenim principima odgoja djece.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom psihijatrijskom djelatnosti.

4.3.4.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim sazanjima i doktrinarnim stavovima struke, a prema Dijagnostičkim i terapijskim smjernicama za liječenje shizofrenije Ministarstva zdravstva.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost uključujući dnevne bolnice.

4.3.5. Posttraumatski stresni poremeĆaj

4.3.5.1. Očuvanje duševnog zdravlja

radom sa skupinama osoba posebno izloženih stresu, s njihovim obiteljima, radnim okruženjem, u okviru raznih udruženja i sl. s ciljem osposobljavanja pojedinaca za sučeljavanje sa svakodnevnicom, povećanje njegove sposobnosti za savladavanje kriznih stanja i adaptaciju na nove okolnosti te sprječavanja nastupa duševnog poremećaja

4.3.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim sazanjima i doktrinarnim stavovima struke kao i Nacionalnom programu psihosocijane pomoći stradalnicima Domovinskog rata.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, Nacionalni centar za psihotraumu odnosno Regionalni centri za psihotraumu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu te specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost uključujući dnevne bolnice.

4.3.6. Depresije iz skupine afektivnih psihoza

4.3.6.1. Preventivna aplikacija litija i/ili drugih stabilizatora raspoloženja

uz neposrednu laboratorijsku i EEG kontrolu-prema medicinskoj indikaciji.

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna psihijatrijska djelatnost

4.3.6.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim sazanjima i doktrinarnim stavovima struke.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.3.6.3. Edukacijske i konzultacijske aktivnosti

za bolesnikovu okolinu – zdravstveno prosvjećivanje

Izvršitelji: Specijalističko-konzilijarna psihijatrijska djelatnost, u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine.

4.3.7. Senilne i presenilne psihoze

4.3.7.1. Edukacija stanovništva

o suvremenim mentalno-higijenskim, nutritivnim i somatskim principima prevencije preranog starenja od srednje dobi nadalje, a posebice rizičnih skupina.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.3.7.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite.

4.3.7.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim sazanjima i doktrinarnim stavovima struke.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost

4.3.7.4. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija

prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, vođenje populacijskog registra psihotika na razini Republike.

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, te Zavodi za javno zdravstvo i HZJZ.

4.4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA

4.4.1. Edukacija stanovniŠtva

usmjerna prevenciji ulkusne bolesti i ciroze te suzbijanju čimbenika rizika za nastanak žučnih kamenaca i hernija.

Od najranije dobi na dalje edukacija o potrebi suzbijanja zdravstveno štetnih i usvajanja zdravstveno korisnih životnih navika, posebice pravilne prehrane, izbjegavanja konzumacije alkohola i dr., te potrebi pridržavanja dijetalnog i terapijskog režima za navedene bolesti putem individualnih savjeta, predavanja, pisanih uputstava

Grupno: Sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja, ogledna predavanja učenicima i roditeljima, te predavanja i raspodjela edukacijskih materijala

Individualno: savjetovanje i davanje pisanih uputstava.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.4.2. Izrada stručnih sadrŽaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji s izabranim timom opće/obiteljske medicine i ostalim izvršiteljima.

4.4.3. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke, a za žučne kamence prema Kliničkim smjernicamka liječenja kamenaca žučne vrećice Ministarstva zdravstva

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.4.4. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka, ZJZ i HZJZ.

4.5. BOLESTI UROGENITALNOG SUSTAVA

4.5.1. Otkrivanje uroinfekcija

radi njihovog ispravnog i potpunog liječenja te otkrivanja i liječenja eventualnih organskih uzroka nastanka opetovanih uroinfekcija.

Mjera se provodi pretragama mokraće, a prema indikaciji (odnosno posebnom nacionalnom programu mjera, na pr. program rane prevencije ginekološkog raka i dr) i drugih uzoraka (bris uretre, cerviksa i sl), u okviru sistematskih pregleda pojedinih ugroženih segmenata populacije: djeca, trudnice, studentice, i dr. te uključivanjem pretrage urina u spektar pretraga kod posjete doktoru osoba starijih od 65 godina.

U slučaju nalaza koji upućuje na uroinfekt ili urogenitalni infekt, provodi se daljnji dijagnostički i terapijski postupak, unutar kojeg je važno antimikrobno liječenje prema antibiogramu do izlječenja (mikrobiološka kontrola)

Ako se radi o bolesti/infekciji za koju se može pretpostavti da je nastala spolnim puten (STD) u obradu uključiti i spolnog partnera, a kod onih propisanih Zakonom (chlamidiasis i dr) izvršiti i prijavu nadležnoj higijensko-epidemiološkoj službi.

Izvršitelji: Primarna zdravstvena zaštita, pedijatar, školska medicina, izabrani doktor medicine, ginekolog, specijalističko-konzilijarna djelatnost na koju se nadovezuje po potrebi i bolnički tretman.

4.5.2. Zdravstveno prosvjeĆivanje

s ciljem suzbijanja činitelja koji pogoduju nastanku uroinfekcija i spolno prenosivih bolesti

Mjera se provodi infromiranjem o važnosti pravilnog održavanja higijene, odnosno higijene mokrenja naročito u ranoj dječjoj dobi, a zatim o spolnoj higijeni i pravilnom izboru kontracepcijskih sredstava. Informacije usmjeriti na roditelje male ženske djece, mlađe adolescente, žene s učestalim uroinfekcijama.

Obavjesti o spolno-prenosivim bolestima i načinima njihova izbjegavanja, usmjeriti na mlađe adolescente i odrasle. Za provođenje u obzir dolaze razne tehnike zdravstvenog odgoja i informiranja, posebno individualni savjeti pri posjetu doktoru, predavanja u školama, popularne tiskane obavijesti, video materijali i dr.

4.5.3. Izrada i struČne preporuke za izradu tiskanih, audiovizualnih ili drugih edukativnih materijala

Izvršitelji: Primarna zdravstvena zaštita, pedijatar, školski doktor, ginekolog, izabrani doktor medicine, javnozdravstvene ustanove, te specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti. Izrada i stručne preporuke za izradu tiskanih ili audiovizualnih materijala, u zadatku su Zavoda za javno zdravstvo (posebno službi za zdravstveni odgoj) u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.

4.5.4. PraĆenje pobola i evaluacija.

Izvršitelji: zdravstveno statistička djelatnosti ZJZ i HZJZ, E djelatnost ZJZ i HZJZ.

4.6. Endemska nefropatija

4.6.1. Rano otkrivanje oboljelih

radi njihove daljnje liječničke obrade i primjene odgovarajućih mjera pojačane zdravstvene skrbi u cilju usporavanja tijeka bolesti produženja života i poboljšanja kakvoće života oboljelih

Pri prvom posjetu odabranom ili nadležnom liječniku osobe starije od 18 godina s područja endemskog žarišta, bez obzira na razlog posjeta, uključiti pretragu urina na bjelančevine. Ako je pretraga pozitivna, obaviti određivanje hemoglobina u krvi, i ako nalaz govori za anemiju, obje pretrage ponoviti za mjesec dana. Ako i tada oba nalaza odstupaju, uputiti pacijenta na obradu u nefrološku ambulantu, i daljnje potrebne dijagnostičke ili terapijske postupke.

Ako je bio pozitivan samo nalaz bjelančevina u mokraći, a bez anemije (i bez drugih kliničkih simptoma ili patoloških nalaza), pretragu urina ponoviti za 6 mjeseci i ako je pretraga opet pozitivna uključiti pretrage urina na proteine lakih lanaca (tubularna lezija), ukoliko je taj test pozitivan pacijenta uputiti u nefrološku ambulantu na daljnju obradu.

O oboljelima i ugroženima vodi se trajna zdravstvena skrb putem patronaže i dr.

Izvršitelji: odabrani liječnik opće/obiteljske medicine, liječnici u polikliničko konzilijarnoj djelatnosti u eventualnoj daljnjoj medicinskoj skrbi: nefrološka poliklinička djelatnost, nefrološki bolnički odjeli, jedinica za hemodijalizu, patronažna služba, i dr.

4.6.2. Povremeno, sustavno masovno rano otkrivanje oboljelih (screening ili perlustracija)

prema epidemiološkim indikacijama, obavlja se uz prethodnu najavu, objašnjenje svrhe i pristanak stanovništva, koje može obuhvatiti pojedine dijelove endemskog područja ili pojedine segmente populacije pod rizikom (djeca, doseljenici iz obližnjih endemskih žarišta (BiH) i dr.) i koje uključuje laboratorijske pretrage urina (proteinurija) i krvi (Hb, kreatinin i dr). Osobe s nalazima koji odstupaju od normale upućuju se na daljnju specijalističko konzilijarnu (nefrološku) obradu i po potrebi liječenje.

Izvršitelji: HE/E djelatnost ZJZ Županije brodsko-posavske, Slavonski Brod, drugi, koji se po potrebi uključuju preko ZJZ Slavonski Brod.

4.6.3. IstraŽivanje uzroka, terapije i prevencije endemske nefropatije

Mjera se provodi terenskim epidemiološkim istraživanjima, laboratorijskim ispitivanjima (toksikološka, patohistološka, virusološka, biokemijska i dr.) te superspecijalističkom kliničkom obradom pojedinih bolesnika. Sve to uz poštivanje etičkih normi i uvjeta odgovarajućih za pojedine vrste istraživanja. Istraživanja se provode koordinirano i dugoročno, a u opsegu kojeg određuju raspoloživa materijalna sredstva.

Izvršitelji: higijensko-epidemiološka/epidemiološka djelatnost, laboratorijska djelatnost, specijalističko konzilijarna i superspecijalistička (visoko diferencirana) internistička (nefrološka) djelatnost, djelatnost za hemodijalizu, posebno u ovim zdravstvenim ustanovama: Zavod za javno zdravstvo Županije brodsko posavske u Slavonskim Brodu, Opća bolnica Slavonski Brod, KBC Rebro, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Institut za medicinska istraživanja.

4.7. ŠEĆERNA BOLEST

4.7.1. Usvajanje zdravijeg naČina Života

s posebnim naglaskom na pravilnoj prehrani

Poticanje na usvajanje zdravijih životnih navika s posebnim naglaskom na edukaciji o pravilnoj prehrani i potrebi održavanja poželjne tjelesne težine

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske i nadležni tim školske medicine i HZJZ i ZJZ u suradnji sa specijalističko konzilijarnom i bolničkom djelatnosti.

4.7.2. Rano otkrivanje ŠeĆerne bolesti

skrining u okviru sistematskih pregleda, verifikacija dijagnoze pregledom glukoze u krvi i urinu, acetona u urinu nakon pokusnog doručka te OGTT.

Provodi se u okviru sistematskih pregleda, u krvnih rođaka dijabetičkih bolesnika, trudnica s dijabetesom u obitelji, prekomjernim fetalnim rastom, ranijim neuspjelim ili poremećenom sadašnjom trudnoćom, prekomjernim porastom tjelesne težine ili pretilosti prije trudnoće, u osoba s povećanim rizikom oboljevanja od šećerne bolesti (pretile osobe starije od 40 godina), ostalih osoba u kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, te specijalističko-konzilijarna djelatnost.

4.7.3. Zdravstveni odgoj ugroŽene populacije

(pretile osobe, tjelesno inaktivne osobe – prema izboru izabranog doktora medicine) individualnim savjetima i grupnim radom s ciljem mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanja zdravijeg načina življenja.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.7.4. Izrada struČnih sadrŽaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva

Izvršitelji: Zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma »Vuk Vrhovac«.

4.7.5. Dijagnostika, lijeČenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema Kliničkim smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti Ministarstva zdravstva

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.7.6. Zdravstveni odgoj bolesnika od ŠeĆerne bolesti

grupno tečajevima za 20-ak bolesnika s osposobljavanjem za samozaštitu te individualnim savjetima.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, te specijalističko-konzilijarna djelatnost.

4.7.7. Evidentiranje, registriranje, izvjeŠtavanje i evaluacija

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka.

4.8. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA

4.8.1. Rana detekcija

4.8.1.1. Rana detekcija deformiteta koštano-zglobnog sustava

kod novorođenčadi, dojenčadi i djece predškolske dobi, školske djece i mladeži u okviru redovnih preventivnih aktivnosti

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.8.1.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.8.1.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija

prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka.

4.9. SLABOVIDNOST I GLAUKOM

4.9.1. Crede-izacija

odnosno suzbijanje infekcija oka novorođenčeta davanjem sulfonamidskih i antibiotskih kapi u rađaoni ili na novorođenačkom odjelu.

Izvršitelji: Bolnička djelatnost-opstetričar ili pedijatar, te izabrani doktor opće/obiteljske medicine.

4.9.2. Zdravstveni odgoj

s ciljem informiranja o čimbenicima rizika za nastanak slabovidnosti i njihovom suzbijanju naglašavajući važnost ranog otkrivanja refrakcijskih anomalija i drugih oblika slabovidnosti kod male djece, savjetovanje u vezi zaštite oka pri čitanju, na radu, pravilnom izboru zanimanja.

Grupno: Predavanja za odgajatelje odnosno učitelje ili ogledna predavanja za roditelje te predavanja za radnike koji trebaju provoditi zaštitu očiju kao jednu od mjera zaštite na radu uz korištenje odgovarajućih audio vizualnih sredstava.

Individualno: Savjeti posebno ugroženima (dijabetičari, osobe koje imaju oboljele od glaukoma u obitelji, radnici itd.).

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine te specijalističko-konzilijarna djelatnost.

4.9.3. Dijagnostika, lijeČenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji, a sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke, kao i Kliničkim smjernicama za operacije katarakte Ministarstva zdravstva.

Izvršitelji: Tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske medicine, izabrani tim opće/obiteljske medicine te specijalističko-konzilijarna djelatnost.

4.9.4. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupaka.

4.10. KRONIČNI BRONHITIS

4.10.1. Prevencija hripavca u djeČjoj dobi

provođenjem aktivne imunizacije prema programu obveznog cijepljenja

Izvršitelji: Izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, higijensko – epidemiološke jedinice ZJZ i HZJZ.

4.10.2. Edukacija za samozaŠtitu

prestanak pušenja, izbjegavanje zadimljenih prostorija, izbjegavanje alergena, pravilno iskašljavanje, vježbe disanja, pravodobno javljanje doktoru kod sumnje na postojanje egzacerbacije infekcije

Grupno: Tečajevi za grupe bolesnika u trajanju od 10 sati

Individualno: Individualni savjeti

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine i pneumoftiziološka specijalističko – konzilijarna djelatnost.

4.10.3. Dijagnostika, lijeČenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji, a sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.10.4. Evidentiranje, registriranje i izvjeŠtavanje

prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke

Izvršitelji: Provoditelji mjera i postupka.

4.10.5. Analiza epidemioloŠke situacije na razini drŽave

prema epidemiološkim kautelama na osnovi postojećeg informacijskog sustava i posebnim istraživanjima u populaciji

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

4.11. TUBERKULOZA

Mjere borbe protiv tuberkuloze ne razlikuju u suštini od mjera zaštite od drugih zaraznih bolesti i uključuju praktično sve mjere navedene u poglavlju Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, a kao što je to spomenuto i kod AIDS-a te su mjere obvezne po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (tuberkuloza je jedna od bolesti koje obuhvaća taj Zakon).

Izvršitelji: (najvažniji): HE/E djelatnost, mikrobiološka djelatnost, pneumoftiziološka djelatnost.

4.12. AIDS

Zbog važnosti ovog problema sve te mjere i organizirani načini njihovog provođenja razrađeni su detaljno i doneseni i kao zaseban državni dokument – Nacionalni program suzbijanja AIDS-a

Izvršitelji (najvažniji): HE/E djelatnost, mikrobiološka djelatnost, infektološka djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, službe za zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja i dr.

4.13. OZLJEDE

4.13.1. EpidemioloŠka analiza uzroka i prirode ozljeda

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Zavodi za javno zdravstvo (ZJZ) u suradnji s ostalim razinama zdravstvene zaštite.

4.13.2. Edukacija usmjerena prevenciji ozljeda

prema dosadašnjim saznanjima o uzrocima i prirodi ozljeda, posebice populacije pod povećanim rizikom:

djece predškolske i školske dobi, mlađih odraslih te stanovništva starije životne dobi kao sudionika u prometu;

mlađih odraslih u vezi prevencije ozljeda na radu i sportskih ozljeda,

djece predškolskog uzrasta i osoba starije životne dobi glede ozljeda u kući,

cijelog stanovništva, a posebice djece predškolske i školske dobi koja žive na područjima koja su bila zahvaćena ratom glede ozljeda od nagaznih mina i ostalih eksplozivnih naprava.

Provodi se:

informiranjem, savjetovanjem i edukacijom stanovništva, a posebno rizičnih skupina radi boljeg poznavanja okolnosti vezanih uz pojavu ozljeda i načina sprječavanja,

motiviranjem populacije za mijenjanje rizičnih ponašanja (alkoholizam i druge ovisnosti), mijenjanje stava prema opasnostima

provođenje edukacije o prvoj pomoći,

Individualno: savjetovanje, pisani edukacijski materijali

Grupno: – u zaštiti školske djece: stručni rad s profesorima, učiteljima, roditeljima, predavanja i radionice za učenike, raspodjela edukacijskih materijala,

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Zavodi za javno zdravstvo (ZJZ), izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, hitna medicinska pomoć.

Napomena: Dok je ranije zdravstvena služba bila usmjerena prvenstveno na tercijarnu prevenciju (njezin je rad bio usmjeren prema ozlijeđenoj osobi u smislu osiguravanja prve pomoći na mjestu ozljeđivanja, transporta kolima hitne pomoći u što kraćem vremenu do zdravstvene ustanove, te hospitalizacija i rehabilitacija ozlijeđenih), moderna zdravstvena zaštita treba biti sve više usmjerena prema primarnoj i sekundarnoj prevenciji, tj. prema sprječavanju i smanjenju pojave ozljeda.

Svrha je prevencije smanjiti broj smrtonosnih ozljeda, invalidnosti i uopće ozlijeđivanja. Provodi se interdisciplinarno, pa je uz zdravstvene radnike važno sudjelovanje policije, građevinara i arhitekata, pravnika, psihologa, osiguravajućih društava, udruženja za zaštitu na radu, Hrvatskog auto-kluba, proizvođača radne, sportske i druge opreme, kao i javnih medija.

4.13.3. Izrada struČnog sadrŽaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala, te izbor sredstva javnog priopćavanja

Izvršitelji: HZJZ i ZJZ u suradnji s hitnom medicinskom pomoći i specijalističko-konzilijarnom traumatološkom djelatnosti.

4.13.4. Dijagnostika, lijeČenje i rehabilitacija

prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim saznanjima, a s naglaskom na:

trijažu

primjenu promptne reanimacije – koja po potrebi može početi na mjestu ozlijeđivanja,

stručno vođenje prihvata bolesnika i terapije

primjenu najsuvremenijih metoda liječenja i operativnih zahvata

postoperativnu njega bolesnika od intenzivne njege i reanimacije do pravovremene

rehabilitacije

suvremeni transport ozlijeđenih (uključujući osiguranje adekvatnog zračnog prijevoza)

Izvršitelji: Izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost, hitna medicinska pomoć.

4.13.5. Evidentiranje, registriranje, izvjeŠĆivanje i evaluacija

4.14. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STARIJIH LJUDI

4.14.1. MJERE PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI

4.14.1.1. Promicanje zdravlja u starijih ljudi

Promicanje zdravlja u starijih ljudi usvajanjem i potpomaganjem zdravijih načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unaprjeđenje duševnog zdravlja itd.), u cilju unaprjeđenja zdravlja i smanjenja proširenosti određenih rizičnih čimbenika;

Poticanje i prihvaćanje odgovornosti starijih osoba za svoje zdravlje, usvajanjem po zdravlje korisnih i mijenjanjem po zdravlje štetnih navika;

Podizanje razine zdravstvene kulture metodama zdravstvenog prosvjećivanja za starije osobe.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.14.1.2. Utvrđivanje, evidencija i praćenje zdravstvenih potreba starijih ljudi

(ocjena zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba pojedinog starijeg čovjeka, s naglaskom na procjenu funkcionalne sposobnosti, praćenje potreba za zdravstvenim uslugama kućnog liječenja, njege i rehabilitacije, te potrebama za smještaj u stacionar domova umirovljenika i drugih zdravstvenih ustanova) prigodom pregleda i na kraju tekuće godine.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.14.1.3. Preventivno individualno savjetovanje zdravih i bolesnih starijih osiguranika

organizirani savjetovališni rad jednom u dva tjedna za izražene probleme starijih osoba (npr. pravilna prehrana, vježbe disanja, pravilno iskašljavanje, prestanak pušenja i pijenja alkoholnih pića, prevencija nesreća u prometu i kući i td.).

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću.

4.14.1.4. Zdravstveno-savjetodavni rad

Rad u malim i velikim skupinama osiguranika starije dobi i članovima njihovih obitelji (priprema za starost i mirovinu u smislu očuvanja psihičkog zdravlja i funkcionalne sposobnosti), skupinama bolesnika starije dobi i članovima njihove obitelji prema utvrđenim zdravstvenim potrebama (grupe kroničnih bolesnika) te propisivanje dijeta za kronične bolesnike uz skrb za pravilnu prehranu, osobito u domovima umirovljenika. Kontrola težine, tlaka, razine šećera, urina.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine, specijalističko-konzilijarna djelatnost uz stručno-metodološku pomoć županijskog zavoda za javno zdravstvo.

4.14.1.5. Provođenje i evidentiranje sistematskih pregleda

ocjena zdravstvenog stanja i procjena funkcionalne sposobnosti te praćenje zdravstvenih potreba i izrada odgovarajućeg preventivnog i kurativnog plana rada:

– pri dolasku u skrb kod izabranog doktora opće/obiteljske medicine i u domu umirovljenika

– u 45. godini života (koji nisu obuhvaćeni sistematskim pregledom u specifičnoj zaštiti radnika)

– u 65. godini života, odnosno za zaposlene prije odlaska u mirovinu.

– u 75. godini života.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.14.1.6. Prevencija gripe

cijepljenje svih osoba starijih od 65 godina protiv gripe

Izvršitelj: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine u suradnji s higijensko-epidemiološkom službom zavoda za javno zdravstvo.

4.14.1.7. Prevencija tetanusa

prema medicinskim indikacijama uz cijepljenje necijepljenih osoba starijih od 65 godina.

Izvršitelj: Tim izabranog doktora opće/obiteljske medicine u suradnji s higijensko-epidemiološkom službom zavoda za javno zdravstvo.

4.14.1.8. Prevencija ozljeda

U skladu s nacionalnim programom, sudjelovanje u ukupnoj prevenciji ozljeđivanja uz provođenje zdravstveno-promotivnih mjera u cilju manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika: usvajanjem sigurnijeg načina življenja (u kući, u prometu, na radu ili rekreaciji), preventivnim radom sa starijim osobama i skupinama s povećanim rizikom, plansko provođenje specifičnih mjera zdravstvene skrbi, u odnosu na potrebe populacije u skrbi.

Otkrivanje osoba s rizikom – kod uzimanja anamneze posebnu pozornost treba obratiti na moguće opasnosti po starije osobe u kući, u prometu, na radu/u školi Provođenje procjene opasnosti nakon pada starije osobe ili teže ozljede.

Preventivne aktivnosti – poticanje samozaštitnih i suzaštitnih aktivnosti u starijih, poput uklanjanja opasnosti: građevinskih, u unutarnjem i vanjskom prostoru, u prometu, odmoru ili rekreaciji; usmjeren zdravstveni nadzor i kontrola skupina i pojedinaca s povećanim rizikom od ozljeda; Poticanje aktivnosti na zaštiti i sprečavanju ozljeđivanja starijih osoba, te u primjeni osobne zaštitne opreme i naprava (primjerice, nošenje posebnih štitnika za kuk u starijih osoba). Poticanje na korištenje sigurnosnih pomagala u opasnim prostorima kao što su kupaonice, kade, tavani i sl.

Izvršitelji: izabrani timovi opće/obiteljske medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i djelatnosti medicinske njege u kući.

4.14.1.9. Preventivne mjere rehabilitacije i očuvanja funkcionalne sposobnosti, pripreme gerijatrij-skog pacijenta na određene terapeutske postupke

mjere očuvanja preostale funkcionalne sposobnosti i razvijanja novih sposobnosti bolesnika, mjere namijenjene teško pokretnim bolesnicima (npr. prevencije dekubitusa, hipostatske pneumonije, kontraktura, tromboflebitisa, edema i dr.), mjere preventivne farmakoterapije te mjere reaktivacije i reintegracije starijeg bolesnika (npr. kod bolesnika nakon moždane kapi ili kod bolesnika s infarktom miokarda).

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine (i u domu umirovljenika), specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost.

4.14.1.10. Priprema i izrada stručnih tiskanih materijala

namijenjenih zdravstvenom odgoju starijih ljudi (pamtilice, brošure, priručnici) i drugih stručnih sadržaja za audiovizualnu prezentaciju prema zdravstvenim potrebama starijih ljudi.

Izvršitelj: Primarna i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i sredstvima javnog priopćavanja.

4.14.2. LIJEČENJE I REHABILITACIJA STARIJIH OSOBA

4.14.2.1. Koordinacija s djelatnostima i službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti starijih i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika

stalna suradnja doktora opće/obiteljske medicine sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zaštitom, te drugim sudionicima u socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti starijih; stalna edukacija (mjesečni stručni sastanci, gerontološke tribine, seminari, kratki tečajevi itd.) u cilju upoznavanja sa stručnim dostignućima i mogućnostima iz područja gerontologije.

Izvršitelji: Izabrani tim opće/obiteljske medicine uz stručno-metodološku pomoć specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti te zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

4.14.2.2. Dijagnostika i liječenje starijih osoba

u ambulanti ili stanu osigurane osobe

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.14.2.3. Kućni posjeti starijim ljudima

na poziv osiguranika, obitelji ili okoline zbog liječenja akutnih bolesti, pogoršanja osnovne kronične bolesti te liječenja akutnih bolesti kroničnog bolesnika.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine.

4.14.2.4. Provođenje kućnog liječenja gerijatrijskih pacijenata

njega i rehabilitacija u kući prema medicinskim indikacijama za kućno liječenje.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine uz suradnju specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

4.14.2.5. Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja starijih osoba

u djelatnosti opće/obiteljske medicine, na mjestu događaja i u ambulanti do preuzimanja bolesnika od strane odgovarajućih djelatnosti zdravstva.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine uz suradnju djelatnosti hitne medicinske pomoći.

4.14.2.6. Upućivanje na specijalističko-konzilijarne preglede i bolničko liječenje starijih ljudi

prema medicinskim indikacijama i mogućnostima rješavanja zdravstvenih problema u ordinaciji ili stanu.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine uz suradnju specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti.

4.14.2.7. Provođenje osnovnih rehabilitacijskih postupaka

(kineziterapija) prema dogovoru s odgovarajućim specijalistima u ordinacijama opće/obiteljske medicine i u kući (teško pokretnih) starijih bolesnika, uz edukaciju članova obitelji i drugih osoba.

Izvršitelj: Izabrani tim opće/obiteljske medicine uz suradnju specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

4.14.2.8. Izvještavanje i evaluacija

Uz rutinsko izvještavanje potrebno je provoditi stalnu evaluaciju provođenja pojedinih mjera zdravstvene zaštite i povremene analize u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za cijelu Hrvatsku.

4.15. PLANIRANJE OBITELJI

4.15.1. Zdravstveno odgojni i obrazovni programi

Upoznavanje pučanstva, a osobito mladeži i pučanstva u reproduktivnoj dobi sa zdravstvenim načelima planiranja obitelji.

Izvršitelji: Doktori u primarnoj, specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zaštiti uz suradnju s Ministarstvom zdravstva, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, školama i sredstvima javnog priopćavanja.

4.15.2. Izrada, tiskanje i distribucija pisanih materijala

Distribucija zdravstveno-odgojnih materijala u školama, poduzećima, zdravstvenim ustanovama s ciljem upoznavanja pučanstva sa svim načelima planiranja obitelji i željenog roditeljstva.

Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo, doktori medicine u primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zaštiti uz suradnju s Ministarstvom zdravstva, Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, školama i drugim stručnim udrugama.

4.15.3. Osiguranje dostupnosti savjetovališnog rada

Osiguranje mreže ordinacija primarne zdravstvene zaštite žena i ostalih jedinica primarne zdravstvene zaštite te školske medicine.

Izvršitelji: Timovi opće/obiteljske medicine, timovi zdravstsvene zaštite žena, timovi školske medicine, specijalističko-konzilijarna ginekološka služba.

Uloga i zadaća savjetovališnog rada u ginekološkim ordinacijama:

a) Omogućavanje izbora kontracepcijskih sredstava, uzimanje potrebnih anamnestičkih podataka, obavljanje općeg, ginekološkog pregleda i pregleda dojki, uzimanje (ili upisivanje postojećeg nalaza) brisa po Papanicolau i obavljanje laboratorijske obrade prema medicinskim indikacijama

b) praćenje žena koje koriste oralne konraceptive tri mjeseca poslije početne primjene, a zatim svakih šest mjeseci uz kontrolu krvnog tlaka, tjelesne težine po potrebi uz odgovarajuće pretrage

c) uzimanje mjere, davanje uputa i obavljanje kontrolnog pregleda za primjenu vaginalne dijafragme

d) uvođenje intrauterinog uloška uz preduvjete prethodne edukacije, obavljanje kontrolnog pregleda l, 3 i 6 mjeseci poslije uvođenja, te zatim jednom godišnje. Prije uvođenja intrauterinog uloška obavezno je uzeti bris ili evidentirati nalaz brisa po Papanicoalauu

e) davanje uputa o primjeni kemijskih i mehaničkih sredstava zaštite te prirodnih metoda planiranja obitelji (kalendarska, termoregulaciona te Billingsova metoda)

f) primjena postkoitalne kontracepcije po mogućnosti estrogensko – gestagenskom – kombinacijom kao najjednostavnijom od postojećih metoda

g) rano otkrivanje poremećaja fertiliteta te steriliteta žena i muškaraca.

4.15.4. Registriranje, evidentiranje, izvjeŠtavanje i evaluacija

Registriranje i evidentiranje aktivnosti u vezi s planiranjem obitelji u dijelu redovitih zadaća u izabranim timovima primarne zdravstvene zaštite ili kao posebnih aktivnosti u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Godišnja evaluacija u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite, zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

4.16. OPSKRBA LIJEKOVIMA I DRUGIM SREDSTVIMA ZA LIJEČENJE

Opskrba pučanstva, zdravstvenih i drugih ustanova i organizacija i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu:

lijekovima (gotovi lijekovi, imunološki lijekovi, radioaktivni lijekovi itd.)

tvarima kemijskog, mineralnog, biljnog ili ljudskog porijekla koje se rabe za proizvodnju gotovih lijekova, te izradu magistralnih i galenskih pripravaka;

magistralnim pripravcima;

galenskim pripravcima;

krvlju i krvnim sastojcima.

Opskrba se provodi sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštitiL79812 (»Narodne novine« br. 1/97 – pročišćeni tekst, 111/97, 95/00 i 129/00), Zakonu o lijekovima i medicinskim proizvodimaL79813 (»Narodne novine« br. 124/97 i 53/01) i Zakonu o zdravstvenom osiguranjuL79814 (»Narodne novine« br. 94/01).

4.16.1. Ljekarna na razini primarne zdravstvene zaŠtite

4.16.1.1. Opskrba stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima

4.16.1.2. Davanje uputa o upotrebi lijekova i medicinskih proizvoda

4.16.1.3. Vođenje zakonom propisanih evidencija

4.16.2. BolniČka ljekarna

4.16.2.1. Opskrba lijekovima, medicinskim proizvodima, dječjom hranom i dijetetskim proizvodima

4.16.2.2. Informiranje o lijekovima

4.16.2.3. Sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima novih lijekova

Izvršitelji: Tim ljekarničke djelatnosti u suradnji s primarnom zdravstvenom zaštitom, specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću te Hrvatskim zavodom za kontrolu lijekova, Hrvatskim zavodom za kontrolu imunobioloških preparata i Hrvatskim zavodom za transufuzijsku medicinu.

4.17. PREGLEDI UMRLIH

Sukladno Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrtiL79815 (»Narodne novine« br. 121/99, 133/99 i 112/00).

Izvršitelji: doktori medicine.

III. SUBJEKTI I NAČIN PROVEDBE MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Mjere zaštite utvrđene ovim Planom i programom provode zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o Zdravstvenom osiguranju.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. Ovaj Plan i program mjera zdravstvene zaštite važi dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.

2. Ovaj Plan i program mjera zdravstvene zaštite stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 500-01/02-01/0182
Urbroj: 534-02-30-02-0001
Zagreb, 6. ožujka 2002.

Ministar
mr. sc.
Andro Vlahušić, dr. med., v. r.

 
zatvori
Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !