Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine – (“Narodne novine”, br. XX/03.)
označi tražene riječi printaj stranicu
198 19.12.2003 Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine

Vlada Republike Hrvatske

3159

Na temelju članka 5.L96248 Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, broj 44/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. prosinca 2003. godine utvrdila

Plan i Program

obnove i razvoja Grada Vukovara
za period 1. 1. 2004. – 31. 12. 2008.

1. Uvod

Člankom 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara utvrđen je okvir za donošenje i realizaciju Plana i Programa obnove i razvoja Grada Vukovara, te izvori i način raspolaganja sredstvima za financiranje obnove i razvoja.

Plan i Program obnove i razvoja Grada Vukovara (u nastavku: Plan i Program) odnosi se na period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine i nastavlja se na Plan i Program za 2002. – 2003. godinu, kojeg je utvrdila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. listopada 2002. godineL96250 (»Narodne novine«, broj 121/2002).

Nositelj izrade Plana i Programa je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je koordinirao radom svih sudionika izrade, izvršio kompletiranje prijedloga i izradu ovog dokumenta. Sudionici izrade su: Radna skupina za izradu Plana i Programa sastavljena od 50 stručnjaka – predstavnika najvažnijih institucija u Gradu Vukovaru, uključujući Upravne odjele Grada Vukovara, te Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Prije usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, ovaj dokument usvaja Gradsko vijeće Grada Vukovara i Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara.

O provedbi Plana i Programa dva puta godišnje se podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske podnosi godišnje izvješće Saboru Republike Hrvatske.

Kako bi se dobio što cjelovitiji uvid u socio-ekonomske potrebe Grada Vukovara, neophodno ga je promatrati u kontekstu veličine ratnih razaranja, odnosno njegovih direktnih posljedica. Stoga je u nastavku dan sažeti prikaz posljedica ratnih razaranja, te pregled do sada učinjenih aktivnosti na obnovi Grada Vukovara. Nakon toga slijedi popis programa obnove i razvoja s planom aktivnosti.

2. Posljedice ratnih razaranja u Gradu Vukovaru

Grad Vukovar je uslijed velikosrpske agresije pretrpio ratna razaranja u svim područjima gospodarskog i društvenog života, a osobito teške posljedice su pretrpjeli njegovi stanovnici. Podaci o poginulim, nestalim i ranjenim hrvatskim braniteljima i civilima, broju prognanih osoba, kvantitavno prikazuju ljudska stradavanja u Vukovaru 1991. godine i premda su egzaktni pokazatelji, ne mogu biti odraz stvarno proživljene patnje stanovništva s ovog područja.

Ratna šteta na području Grada Vukovara iznosi 9,5 mrd. kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 mrd. kuna, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 mrd. i na privatnu imovinu 2,6 mrd. kuna1. Oko 60% objekata je u ratu potpuno uništeno, a preko 30% oštećeno.

Obnovom stambenih objekata, komunalne infrastrukture, objekata javne namjene i ostvarivanja drugih za život neophodnih preduvjeta, omogućava se ubrzani povratak raseljenog stanovništva i njihov ostanak i gospodarski razvitak ratom stradalih područja.

2.1. Ljudski faktor i socijalna slika stanja

Prijeratne 1990. godine Grad Vukovar je imao 46.543 stanovnika2. Tijekom Domovinskog rata, u obrani Vukovara sudjelovalo je 1824 branitelja iz Vukovara, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu, kojima se kasnije pridružio veliki broj dragovoljaca iz Hrvatske i iseljeništva. Do danas je evidentirano 465 poginulih i 456 nestalih branitelja iz Vukovara3. Procjenjuje se da je tijekom agresije na Vukovar poginulo oko 1100 civila, a oko 4000 osoba je ranjeno, od kojih 770 branitelja.

Tijekom okupacije 1991. godine iz Vukovara je prognano 22.061 osoba, koji su zbrinjavani širom Republike Hrvatske na različite načine: u hotelskim kapacitetima, privatnom smještaju ili u prognaničko-izbjegličkim centrima, od kojih su pojedini još uvijek u funkciji privremenog zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba.

Od 15. siječnja 1998. godine4 do 30. lipnja 2003. godine, u Vukovar se vratilo 11.107 povratnika5, što je 50,3% od ukupnog broja prognanih osoba iz Vukovara 1991. godine. Još uvijek se 10.954 prognanika nije vratilo u svoj grad6. Statistički podaci pokazuju da se u situaciji u koji se Vukovar našao 1991. godine, oko 30% ljudi više nikada ne vrati svojim domovima.

Godine 2001. je u Vukovaru popisano 31.670 stanovnika7, uključujući prognanike. U odnosu na prosječnu strukturu stanovništva prema starosti, nesrazmjerno je manji udio stanovnika mlađih od 15 godina, a nesrazmjerno velik udio stanovništva starijeg od 45 godina. Iako udjel aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika u Vukovaru ne odskače od prosjeka (41%), od broja aktivnog stanovništva zanimanje je obavljalo tek 61% osoba (prosjek Vukovarsko-srijemske županije je 74%)8.

Procjenjuje se da danas (rujan 2003. godine) u Vukovaru živi oko 28.000 stanovnika, od kojih je 11.107 povratnika. Posljednjih dvije godine uočljiv je povratak mlađih obitelji sa djecom, što je vidljivo iz evidentiranog naglog povećanja broja djece u predškolskim i školskim ustanovama.

U Vukovaru trenutno boravi i 710 raseljenih i interno raseljenih osoba, od kojih se cca 50% izjasnilo da želi ostati u Vukovaru, dok se 38% namjerava vratiti u mjesta prijeratnog prebivališta (uglavnom sa područja Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Sisačko moslavačke i Zadarske županije)9.

U Vukovaru je trenutno zaposleno 6.464 osobe10, uključujući osobe koje rade u Vukovaru, a imaju prebivalište izvan Vukovara. U Vukovaru je u srpnju 2003. godine evidentirano 3.387 nezaposlenih osoba11.

2.2. Stambeni objekti

Na području Grada Vukovara evidentirano je 13.852 oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, od čega su 8272 oštećene ili uništene obiteljske kuće, te 552 oštećena višestambena objekta s 5580 stanova12. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uništeno je ili oštećeno preko 90% stambenih objekata. Njih 75% je svrstano u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja.

Postojeće ruševine oštećenih stambenih objekata ujedno predstavljaju opasnost za građane i izvor zaraze, te je njihovo uklanjanje preduvjet za normalizaciju života građana.

2.3. Gospodarska i komunalna infrastruktura

Tijekom rata je gospodarska i komunalna infrastruktura pretrpila ogromna oštećenja. Osim oštećenja nastalih tijekom rata, infrastruktura je dodatno uništena uslijed izostanka održavanja za vrijeme agresorske okupacije. Primjerice, u trenutku preuzimanja vodoopskrbne mreže pri završetku procesa mirne reintegracije, gubici vode su dostizali 60-70%. U nastavku su navedeni infrastrukturni objekti na kojima je evidentirana najveća ratna šteta.

Procjena ratne štete na postrojenjima distribucije Hrvatske elektroprivrede iznosi 74 mil. kuna, a odnosi na sljedeće uništene ili oštećene objekte: 62 trafostanice (od ukupno 118 prema stanju 1991. g.), 56 km 10 kV dalekovoda (od 82,6 km), 140 km niskonaponske mreže (od 325 km), te ostale objekte13.

Na objektima Vodovoda Grada Vukovara procijenjena je ratna šteta od strane Županijske komisije za popis i procjenu ratnih šteta u iznosu 58,7 mil. kuna14. Sva infrastrukturna oštećenja je prije sanacije potrebno sustavno snimiti.

Prometnice na području Grada Vukovara su u velikoj mjeri uništene zbog oštećenja tijekom rata, ali i zbog izostanka redovitog održavanja i nepoduzimanja izvanrednog održavanja.

2.4. Socijalna infrastruktura (objekti javne namjene, spomenici kulture i dr.)

Svojom urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrjednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem uličnih poteza u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Velika većina povijesnih građevina, od onih najjednostavnijih pa do reprezentativnijih građevina pretrpjele su teška oštećenja, kao što su kompleks crkve Sv. Filipa i Jakova s Franjevačkim samostanom, dvorac grofova Eltz, barokne zgrade u starom dijelu Vukovara, palača Srijemske županije, zgrada Kotarskog suda, grobne građevine, kao što su mauzoleji porodica Eltz, Paunović, Panić i Stanić, te groblja, posebno rimokatoličko.15

Na području povijesne urbanističke cjeline Vukovara utvrđena je ratna šteta na ukupno 118 spomeničkih i ambijentalnih građevina unutar povijesne jezgre. Od ukupnog broja građevina, 91 je stambene i/ili poslovne namjene, 6 je gospodarske namjene, 13 je sakralnih građevina, 6 je reprezentativnih grobnih građevina, dok su 22 skulpture, križevi i sl.

Od 118 popisanih i procijenjenih građevina – spomenika kulture, 21 je razorena, 48 je djelimice razoreno, 25 ima teške štete na konstrukciji građevine, 13 je lakše oštećeno na konstruktivnim dijelovima građevina, 5 građevina pretrpjelo je manju štetu koja nije ugrozila njihovu stabilnost, a 6 je lakše ili samo površinski oštećeno.

U većini ovih objekata bile su smještene državne i javne institucije, jedinice lokalne uprave i samouprave, gradska poduzeća, zdravstvene ustanove, pravosudni i drugi uredi od javnog interesa, udruge i sl. Budući da je većina objekata uništena ili oštećena, ovi uredi uglavnom posluju u neadekvatnom smještaju, iznajmljenom prostoru, ili su privremeno dislocirani izvan Vukovara, što predstavlja veliku prepreku normalizaciji života u Vukovaru.

2.5. Gospodarstvo

Problematika Vukovarskog gospodarstva je izuzetno kompleksna i poslijeratne posljedice se moraju sagledavati u odnosu na ekonomske pokazatelje prije Domovinskog rata. Naime, prijeratno vukovarsko gospodarstvo karakteriziraju velike tvrtke poput Borova, Vupika, Vuteksa, Veleprometa, Drvoprometa i druge, od kojih je samo Borovo zapošljavalo više od 24.000 ljudi. Nad većinom ovih tvrtki je završen stečajni postupak ili su u procesu privatizacije, a ujedno su opterećene dugovima, gubitkom tržišta, velikim oštećenjima na objektima, tehnološki zastarjelom opremom, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka i viškom radnika. Ratne štete u području gospodarstva iznose 4,6 mrd. kuna, a najveću izravnu štetu pretrpile su sljedeće tvrtke: Borovo (1,9 mrd.kn.), Vupik (1,3 mrd.kn.) i Vuteks (0,9 mrd.kn.)16.

U tvrtkama koje danas posluju, trenutna uposlenost ne dostiže niti 1/10 prijeratne. S obzirom da je Vukovarska banka bila značajni razvojni faktor prijeratnog razvoja gospodarstva, njezin stečaj je također imao za posljedicu propadanje velikog broja gospodarskih subjekata u Vukovaru.

Zbog prijeratne orijentacije Vukovara na velike poslovne sustave, malo poduzetništvo je bilo slabo razvijeno i zastupljeno, bez obzira na dugu tradiciju vukovarskog obrtništva. Dodatna kočnica razvoju malog poduzetništva je još neprovedeni otkup stanova i kasniji početak obnove u Vukovaru u odnosu na ostatak Hrvatske (tek 1998. godine, nakon završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja). Zbog navedenog, kao i zbog višestruko smanjene vrijednosti imovine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, banke su ovo područje smatrale visokorizičnim, što se odrazilo na restriktivnu politiku plasmana kredita u Vukovaru. Nezainteresiranost banaka dokazuje i prisutnost samo jedne poslovnice banke do 2002. godine.

Prema ostvarenim ekonomsko-financijskim pokazateljima poslovanja gospodarskih subjekata u Gradu Vukovaru, evidentan je realan pad ukupne gospodarske aktivnosti na što ukazuju sljedeći pokazatelji:

• pad fizičkog obima proizvodnje kod najznačajnijih gospodarskih djelatnosti

• nizak stupanj korištenja instaliranih kapaciteta

• smanjenje uvoza i izvoza uz negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu

• brži rast ukupnih rashoda u odnosu na rast prihoda

• progresivan rast ostvarenih gubitaka uz stagnaciju ostvarene dobiti

• porast gubitaka iznad visine temeljnog kapitala

• nedostatak akumulacije i potpuna dezinvestiranost.

Veliko opterećenje viškom uposlenih posljedica je i potpisivanja Erdutskog sporazuma, kojim povratnici i prognanici uživaju ista prava kao i osobe koje imaju prebivalište na tom području. Naime, na radnim mjestima pojedinih poslovnih subjekata je pri završetku procesa mirne reintegracije bio zatečen čak i veći broj radnika od prijeratnog, a istovremeno su prognanici i povratnici imali pravo na povratak na prijeratna radna mjesta. Zato su mnogi poslovni subjekti, a posebice javne i državne institucije, na evidenciji uposlenih vodile duplo više radnika nego prije rata, što je dodatno opterećivalo njihovo financijsko poslovanje.

Manji broj ekonomski zdravih privrednih subjekata nije bio u mogućnosti ponuditi otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Stoga se Vukovar morao okrenuti dolasku novih tvrtki koje nalaze svoj interes investirajući u Vukovaru. Međutim, njihov dolazak u Vukovar sprječavalo je i nepostojanje slobodnih građevinskih parcela zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nepostojanje institucije slobodne zone, nedostatak poslovnih prostora uslijed oštećenja objekata, nedostatak visokoobrazovanog kadra koji se nije vraćao u Vukovar i dr.

Luka na Dunavu, kao najveća komparativna prednost ovoga grada, uslijed devastacija i otuđenja dizalica, strojeva i opreme, nije bila opremljena za pretovar robe, te nije bila u mogućnosti prihvaćati značajnije poslove. Zbog nedostatka skladišnog prostora i općenito njezine prostorne ograničenosti, nije bilo moguće kvalitetno planirati njezin razvoj.

Da bi se pokrenuo razvoj gospodarstva u Gradu Vukovaru i time zapošljavanje, potrebno je djelovati sustavno i rješavati istovremeno sve spomenute probleme.

2.6. Miniranost

Avionskim snimanjem i izradom fotogrametrijskih snimaka, te izradom foto plana mjerila 1:5000 u zoni bojišnice, uočeno je područje neobrađenog zemljišta u široj okolici Vukovara. Ovo područje od 8.649 ha obradivih površina, 286 ha pašnjaka, te u zoni kontakta 8.951 ha šume, smatrano je miniranim ili sumnjivim, obzirom da nije obrađivano punih 8 godina. Procijenjeni troškovi deminiranja iznose 585,2 milijuna DEM17.

Hrvatski centar za razminiranje (HCR) posjeduje podatke o području ugroženog minama dobivene od UN-ovog Centra za mine, koje iznose 2.125.210 m2 minirane i potencijalno minirane površine18. Na području Grada također je postojala opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava, a pretpostavlja se da je i na bivšim položajima obrane Grada Vukovara postavljeno nekoliko minskih polja za koje ne postoji dokumentacija.

3. DosadaŠnji uČinci na obnovi Vukovara

Proces obnove Grada Vukovara treba gledati u kontekstu velikih ratnih razaranja koje je pretrpio Grad Vukovar i kasniju uspostavu potpunog hrvatskog suvereniteta na tom dijelu Hrvatske (proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja završen je 15. siječnja 1998. godine). Zbog navedenog, u okviru dosadašnje organizirane obnove u Hrvatskoj, najintenzivniji radovi se izvode upravo na području Grada Vukovara. Do danas je u obnovu stambenih jedinica u Vukovaru uloženo oko milijardu kuna iz državnog proračuna.

3.1. Aktivnosti drŽave

Prioritet države je stvoriti preduvjete za povratak i život njegovih stanovnika, stoga je do sada najviše aktivnosti i financijskih sredstava bilo usmjereno u obnovu stambenih objekata, uklanjanje ruševina, obnovu školskih i predškolskih objekata, objekata javne namjene, obnovu komunalne infrastrukture i razminiranje.

Obnovu ratom oštećenog i uništenog stambenog fonda, uklanjanje ratom oštećenih građevina, te obnovu najvećeg dijela komunalne i socijalne infrastrukture provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u okviru Programa obnove. Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo provode poticajne mjere regulirane zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose specijalno na područje Grada Vukovara. Sva ministarstva su pojačano djelovala na području Grada Vukovara u okviru svojih redovitih aktivnosti.

Kako bi država omogućila ubrzanu obnovu i razvoj Grada Vukovara i otklanjanje posljedica razaranja građevina i drugih posljedica nastalih tijekom Domovinskog rata, u svibnju 2001. godine proglašen je Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske osnovala je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara sa sjedištem u Vukovaru. Uloga Fonda je ubrzanje socio-ekonomske revitalizacije Grada Vukovara s naglaskom na razvoj gospodarstva i izgradnju komunalne infrastrukture. Fond ima značajnu ulogu i u objedinjavanju potreba u Gradu kroz izradu Plana i Programa, te koordinaciji svih relevantnih sudionika njegove provedbe.

3.1.1. Uklanjanje ratom uništenih građevina u Gradu Vukovaru

Uklanjanje ruševina preduvjet je bilo kakvih daljnjih aktivnosti na obnovi stambenih i ostalih objekata, razvoju gospodarstva i normalizaciji života građana. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. U Gradu Vukovaru su završene aktivnosti na uklanjanju ruševina sa 342 objekata koji su predstavljali opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi, a u planu je uklanjanje ruševina na sljedećih 100 objekata.

Vrlo zahtjevni radovi obavljaju se pri uklanjanju ruševina objekata gospodarske namjene, od kojih su mnogi u ratu potpuno uništeni. Pri tome se daje prednost uklanjanju objekata sa zemljišta na kojem se planira izgradnja gospodarske, odnosno slobodne zone, čime se potiče razvoj gospodarstva i zapošljavanje.

Za uklanjanje ratom oštećenih građevina na području Grada Vukovara, u realizaciji Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo je iz državnog proračuna sa danom 20. kolovoza 2003. godine izdvojeno 16,5 mil. kuna 19.

3.1.2. Stambeni fond

Obnova stambenih jedinica

Aktivnostima obnove Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, Uprave za obnovu, u okviru Programa obnove stambenih jedinica je do 1. listopada 2003. godine popravljeno ili obnovljeno 4.019 obiteljskih kuća i 1.596 stanova u višestambenim objektima, za što je utrošeno više od milijardu kuna sredstava državnog proračuna. Uz aktivnosti međunarodnih donatora, putem kojih je popravljeno 1.094 objekta (obiteljske kuće ili stanovi), ukupno je popravljeno ili obnovljeno 6.709 stambenih jedinica.

Br.

Program obnove stambenog fonda

Broj

Utrošeno u kn

 

– za Grad Vukovar

objekata

 

1.

Obiteljske kuće I.-VI. stupanj oštećenja

  

– obnova novčanim potporama

816

15.745.000,00

– organizirana obnova I.-III. st. ošt.

211

12.533.229,51

– organizirana obnova IV.-VI. st. ošt.

2992

801.988.596,46

2.

Stanovi u višestambenim objektima

1596

176.795.304,00

 

UKUPNO

5615

1.007.062.129,97

Izvor: MJROG, Uprava za obnovu

Programom organizirane obnove 2002./2003. godine, pri završetku su radovi na obnovi 750 obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja, s planiranim rokom završetka do kraja kolovoza 2003. godine. U okviru istog programa pokrenuta je obnova 43 višestambena objekta sa 673 stana na području Grada Vukovara, za koje se vrši priprema za obnovu (projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola), dok su u tijeku radovi na 35 višestambenih zgrada sa 894 stanova. Na 11 višestambenih objekata sa 63 stana završeni su radovi.

U navedeni program organizirane obnove obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja bit će uključeni svi korisnici koji dobiju pozitivno rješenje o pravu na obnovu, a završetak upravnog postupka po podnesenim zahtjevima planira se do kraja 2003. godine.

Izgradnja stanova za stradalnike Domovinskog rata

Osim obnove, država je financirala i izgradnju višestambenih objekata prema Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata. U Gradu Vukovaru izgrađena su dva višestambena objekta s ukupno 87 stanova, a u tijeku je izgradnja 3 objekta s ukupno 36 stana (s planiranim rokom završetka u 2003. godini).

Otkup i najam stanova i kuća u državnom vlasništvu

Djelatnost Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) je posredovanje u prometu određenim nekretninama između vlasnika i zainteresiranih domaćih fizičkih i pravnih osoba. APN je osnovala Vlada Republike Hrvatske zbog izjašnjenja trećine populacije Hrvatskog Podunavlja (za vrijeme UN-ove misije) da se ne želi vratiti u ranija mjesta prebivališta, već temeljem Erdutskog sporazuma dobiti određenu naknadu, odnosno prodati svoju imovinu.

APN ima ovlasti da kupuje ili mijenja određene nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, te da ih dodijeli državljanima Republike Hrvatske, uz mogućnost davanja zajmova. Rad APN-a se usmjerava na stambeno zbrinjavanje korisnika prava i povrat imovine. Privremenim korisnicima dodjeljuje alternativni smještaj u obiteljskim kućama i stanovima koje kupi na područjima posebne državne skrbi.

APN je na području Grada Vukovara do sada sklopio 267 ugovora o kupnji nekretnina, te ima sklopljena 94 ugovora o najmu. Sve nekretnine APN je kupovao uz suglasnost stambenih komisija, a nakon njihova ukidanja pri kupovini nekretnina APN traži suglasnost za kupovinu pojedinih nekretnina od Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, kako bi se utvrdili prioriteti otkupa.

Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo izdala je do 20. kolovoza 2003. godine ukupno 370 suglasnosti za provođenje aktivnosti nad stambenim objektima na području Grada Vukovara, od čega su 52 suglasnosti APN-u za najam objekta u državnom vlasništvu, a 9 suglasnosti za najam objekta u državnom vlasništvu i darovanje osnovnog građevinskog materijala20. Izdane su 234 suglasnosti za najam stana u državnom vlasništvu i 1 za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu oštećenog stana, 64 suglasnosti za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu i popravak obiteljske kuće, te 9 za izgradnju obiteljske kuće. Ovim aktivnostima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice zbrinuto je ukupno 1.013 osoba21.

3.1.3. Obnova objekata komunalne infrastrukture

U obnovu objekata infrastrukture u Vukovaru uključeni su: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, državna javna poduzeća (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske telekomunikacije, Hrvatske šume itd.), Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i međunarodna zajednica (donatori).

U području vodoopskrbe i odvodnje, u okviru aktivnosti Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, završen je kanalizacijski kolektor u Borovo naselju, za čiju izgradnju je utrošeno 6,1 mil. kuna. U tijeku su radovi obnove na 6 komunalnih objekata investicijske vrijednosti 6,6 mil. kuna, od čega je najznačajniji vodoopskrba naselja Sotin povezana s vodoopskrbnim sustavom grada Vukovara u vrijednosti od 4,3 mil. kuna (radovi se završeni). Sredstvima Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara izgrađena je kanalizacijska mreža u Borovo naselju vrijednosti 4 mil. kuna, te je izvršena sanacija cjevovoda Petri skela. Od strane Hrvatskih voda sanirano je više infrastrukturnih objekata u iznosu 7,5 mil. kuna.

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo je u sanaciju sustava grijanja stambenih zgrada u Vukovaru, sanaciju kotlovnica, toplovoda, toplinskih stanica i podstanica uložilo 24,3 milijuna kuna.

Obnova cestovnog i željezničkog prometa u kontekstu obnove i razvoja Vukovara mora se sagledavati u sprezi sa geoprometnom povezanošću s Vukovarsko-srijemskom županijom, obzirom da je tek tako moguće sagledati utjecaj i značenje prometa za gospodarski i opći razvoj grada Vukovara. Stoga je od velike važnosti sanacija dva cestovna mosta, čime se uspostavlja kvalitetnija komunikacija s Vinkovcima te autocestom Zagreb – Lipovac, te završetak dionice autoceste Velika Kopanica – Županja (2002. godina). Nakon izvršene djelomične sanacije, u tijeku je obnova telekomunikacijskih uređaja na dijelovima željezničke pruge Vinkovci –Vukovar –Erdut i Borovo – Vukovar.

Obnova i održavanje cestovnih prometnica odvija se u okviru godišnjih planova građenja i održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta. U okviru Projekta obnove glavne prometnice, državne prometnice D-2 ukupne duljine 5,5 km i vrijednosti 16 mil. kuna, Hrvatske ceste tijekom ove godine planiraju završiti dio radova u vrijednosti 9,5 mil. kuna, dok se nastavak radova očekuje u 2004. godini.

U okviru obnove distributivne mreže, Hrvatska elektroprivreda je obnovila 46 trafostanica u vrijednosti 18,5 mil. kn, 63,5 km 10 kV dalekovoda vrijednosti 9,7 mil. kn, dalekovode i 35 kV postrojenja u vrijednosti 6,6 mil.kn, te 62 km niskonaponske mreže uključujući priključke i javnu rasvjetu vrijednosti 5,6 mil. kn, što ukupno iznosi 40,3 mil. kuna.

Hrvatske telekomunikacije znatno su uložile u objekt Telekomunikacijskog centra Vukovar, u adaptaciju i gradnju novih objekata, mjesne telefonske mreže, baznih postaja, telefonske kanalizacije i svjetlovodnih prijenosnih sustava u vrijednosti 68 milijuna kuna.

Ovakvim intenzivnim radom na obnovi i izgradnji komunalne infrastrukture nastoji se što prije postići nivo komunalne opremljenosti kakav je Vukovar imao prije rata, odnosno kakav je Vukovaru potreban.

3.1.4. Obnova objekata za školski i predškolski odgoj

Obnovu školskih objekata na području Grada Vukovara vodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a financira se iz zajma Razvojne banke vijeća Europe (CEB), prema kojem se polovina sredstava osigurava iz državnog proračuna, a polovina kreditom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Projektom CEB II završena je sanacija Druge osnovne škole Vukovar i športske dvorane u visini 7,36 mil. kuna, a u tijeku su aktivnosti obnove po projektu CEB 5, kojim se po prioritetima Ministarstva prosvjete i športa planira obnoviti Peta osnovna škola Vukovar, za koju je u fazi izrada projektne dokumentacije.

Devet objekata za školski i predškolski odgoj obnovljeno je ili se obnavlja u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene, kao što je navedeno u nastavku.

3.1.5. Obnova objekata javne namjene – Program donacijske obnove

Program donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru (donatori županije, Grad Zagreb i drugi donatori), započeo je 1998. godine na objektima koje je predložilo poglavarstvo Grada Vukovara, temeljem ugovora s donatorima o financiranju radova. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

Ovim Programom obuhvaćeno je 29 značajnih objekata, od kojih je za 27 objekata ugovorena izrada projektne dokumentacije, rekonstrukcije i obnove, dok za 2 objekta nije. Do danas je 19 objekata u cijelosti završeno i predano korisnicima, 2 su završena s prvom etapom obnove, 1 objekt će se konzervirati, dok su ostali u tijeku obnove. Nastavak obnove objekata za koje sredstva donatora nisu bila dostatna, ili za koje nije bilo donatora, financirao se iz državnog proračuna.

U nastavku slijedi popis objekata u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene:

Spomenici kulture:

 1. Centralna ljekarna završeno

 2. Crkva Sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan
(vanjsko uređ.) završeno

 3. Dom umirovljenika – vila Fatma završeno

 4. Palača Jirkovsky projektiranje u tijeku

 5. Gimnazija Vukovar završeno

 6. Hrvatski dom - obnova u tijeku

 7. Kapela Sv. Roka završeno

 8. Kapela Gospe od Hrasta završeno

 9. Mađarska škola završeno

10. Mali dvorac Eltz (Vila Knoll) - obnova u tijeku - 2. faza

11. Palača Srijemske županije završeno

12. Zgrada MIO - nema donatora

13. Dječji dispanzer završeno

14. Radnički dom (nekadašnji Hotel Grand) - obnova u tijeku

15. Zgrada Kotarske oblasti - obnova u tijeku

16. Dom Hrvatskih branitelja
(Škola uč. u privredi) - završena dilatacija B

17. Specijalna škola Vukovar završeno

18. Crkva Bl. Djevice Marije u Sotinu završeno

Ostali objekti:

19. Centralni vrtić »Borovo naselje« završeno

20. Dječji vrtić »Bratstvo i jedinstvo« završeno

21. Treća Srednja škola završeno

22. Vodotoranj - treba se konzervirati

23. Šesta OŠ »Borovo naselje« završeno

24. OŠ »Stjepan Supanc« - Treća osnovna škola završeno

25. Sedma OŠ Vukovar
(bivša OŠ »Vladimir Nazor«) završeno

26. Plivalište Borovo - obnova u tijeku

27. Športska dvorana Borovo -obnova u tijeku - 2.faza

28. Kolodvor Borovo završeno

29. Zavod za zapošljavanje završeno

Za realizaciju svih do sada izvršenih radova utrošeno je ukupno 171.598.283,89 kn s PDV-om22, od čega su donatori financirali preko 45% a razlika se financirala iz državnog proračuna, odnosno sredstvima od prodaje zrakoplova Vlade Republike Hrvatske. Završetak obnove započetih objekata planira se tijekom 2004. godine, osim obnove Hotela Grand čija obnova zahtijeva dugotrajniji proces.

Obnova svih građevina pod zaštitom, koje sačinjavaju spomenički fond kulturne baštine Grada Vukovara, provodi se u skladu s konzervatorsko-restauratorskim metodama koje određuje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku.

U okviru Programa donacijske obnove obuhvaćen je jedan manji dio spomeničkog fonda kulturne baštine grada Vukovara, koji su uglavnom javne namjene. Dio objekata obnovilo se ili se obnavlja u okviru drugih programa (Ministarstva kulture), ili ih vlasnici obnavljaju pojedinačno.

3.1.6. Razminiranje

Problem ugroženosti minsko-eksplozivnim sredstvima je sigurnosni, razvojni i ekološki problem, te jedna od najvećih prepreka u uspostavi normalnog života stanovnika i razvoja ovog područja.

Prema podacima preuzetim iz baze bivšeg UN-ovog Centra za razminiranje, do ustroja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), razminirana je površina od 251.163 m2.

Od ustroja HCR-a do 30. lipnja 2003. godine, razminiranjem i tehničkim izviđanjem, zajednici je vraćena površina od cca 1.090.916 m2, tj. 1,09 km2 što se odnosi pretežno na kuće i okućnice, poljoprivredne površine, dijelove arheološko-turističkog parka Vučedol, dijelove Bobotskog kanala, dijelove rijeke Vuke, sakralne objekte, groblja, javne zgrade, dalekovode, željezničke pruge, sportske terene, vodovodnu infrastrukturu i dr. U tijeku su radovi na razminiranju na površini od 571.404 m2 .23

Početkom listopada 2000. godine, Hrvatski sabor donio je Nacionalni program protuminskog djelovanja kojim je cilj razminirati područje Republike Hrvatske do 2010. godine. Hrvatski centar za razminiranje izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na usvajanje prijedloge Godišnjih planova razminiranja državnog prostora Republike Hrvatske, u skladu s kojima se odvija i proces razminiranja područja Grada Vukovara.

3.1.7. Gospodarstvo – obnova i poticajne mjere razvitka gospodarstva

Dosadašnje aktivnosti Vlade Republike Hrvatske sa ciljem ubrzanja razvitka vukovarskog gospodarstva obuhvaćale su sljedeće mjere, programe i projekte:

• posebne poticajne mjere i povlastice u okviru zakonskih i podzakonskih akata

• osiguravanje prostornih i institucionalnih pretpostavki za razvitak gospodarstva (osnivanje gospodarske i slobodne zone, osnivanje poduzetničkog inkubatora i poduzetničkog centra u Vukovaru i dr.)

• sufinanciranje proizvodnih projekata

• programi kreditiranja i razne potpore za razvoj malog poduzetništva

• obnova objekata s poslovnom namjenom (obnova i opremanje Luke na Dunavu, obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom itd.)

• indirektne mjere poticanja razvitka gospodarstva

Posebne poticajne mjere i povlastice

Radi ubrzanja ekonomskog razvoja u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je temeljem Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o područjima od posebne državne skrbi, Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara i podzakonskim aktima omogućila gospodarskim subjektima sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Vukovara jedinstvene olakšice u Hrvatskoj. Na taj način je u Vukovaru omogućeno poslovanje po najpovoljnijim uvjetima i uz najmanja porezna opterećenja u odnosu na ostatak Hrvatske.

Jedna od najatraktivnijih poticajnih mjera je povrat uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, temeljem koje je određenim kategorijama poslovnih subjekata refundirano 19,9 mil. kuna uplaćenih za mirovinsko osiguranje i 18,2 mil. kuna uplaćenih za zdravstveno osiguranje24. Od ostalih povlastica najinteresantnije su oslobođenje plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak za gospodarske subjekte koji zapošljavaju više od 5 osoba na neodređeno vrijeme, od kojih više od 50% ima prebivalište na području Grada Vukovara. Ove povlastice se primjenjuju do 2006. godine, nakon čega se plaća 25% zakonom propisane stope.

U okviru poticajnih mjera za razvitak poduzetništva u Vukovaru, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je omogućilo malim i srednjim poduzetnicima korištenje brojnih povlastica, kao što su oslobađanje plaćanja obrtnice, potpore za izradu poduzetničkih planova i investicijskih programa, sufinanciranje izobrazbe poduzetnika i savjetnika, potpora za uvođenje ISO normi u poslovanje i dr.

Međutim, navedene poticajne mjere nisu mogle dati značajniji poticaj razvoju gospodarstva u vidu dolaska novih tvrtki i novog zapošljavanja, bez stvaranja prostornih i institucionalnih preduvjeta za razvoj gospodarstva, kako slijedi u nastavku.

Gospodarska zona – ustrojavanje, uklanjanje ruševina i izgradnja infrastrukture

Radi ubrzanja razvitka gospodarstva u Gradu Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se pokreće izgradnja gospodarske (industrijske) zone, za što su osigurana sredstva u državnom proračunu. Nakon postignutog dogovora o njezinom smještaju, izvršeno je uklanjanje ruševina u okviru djelatnosti Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Nastavak realizacije ovog projekta je u nadležnosti rada Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, što je obuhvaćalo uklanjanje građevinskog i drugog otpada i korova, obnovu pojedinih oštećenih objekata, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture. Građevinski radovi na izgradnji infrastrukture vrijedni 40 mil. kuna započinju krajem 2003. godine. Raspisivanjem natječaja za kupnju parcela u jesen 2003. godine, provodi se i posljednja faza uspostavljanja Gospodarske zone u Vukovaru.

Gospodarska zona u Vukovaru je smještena na zapadnom prilazu Vukovaru, od čijeg je središta udaljena 4 km. Ovaj prostor veličine 33 ha je na sjecištu željeznice s državnim cestovnim prometnicama prema Vinkovcima i Osijeku. Dobra je cestovna povezanost s 39 km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti Zagreb - Lipovac, preko 16 km udaljenog grada Vinkovaca, najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Zbog blizine i dobre prometne povezanosti sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Srbijom i Crnom Gorom, ovaj položaj Gospodarske zone garantira dominantnu ulogu u međunarodnom tranzitu roba.

Jedna od najbitnijih komparativnih prednosti Gospodarske zone je smještaj u neposrednoj blizini Luke na Dunavu. Vukovarska luka je jedna od pet hrvatskih riječnih luka, jedina je na Dunavu, kao jednom od najznačajnijih europskih plovnih puteva i plovna je svih 365 dana u godini. Plovni put Rajna-Majna-Dunav, kojim prolazi značajni dio unutar-europskog transporta, daje vukovarskoj luci izuzetan značaj.

Uz ovakve komparativne prednosti Vukovara koje proizlaze iz samog položaja, ali i primjenom poticajnih mjera, Gospodarska zona u Vukovaru ima tendenciju postati najinteresantnijim i najisplativijim područjem za investiranje u Hrvatskoj.

Slobodna zona – osnivanje i izgradnja infrastrukture

Kako bi omogućila ubrzani razvoj gospodarstva u slobodnim zonama u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o općim uvjetima i mjerilima za davanje koncesije za osnivanje slobodnih zona na području Grada Vukovara, kojima se slobodne zone na području Grada Vukovara u potpunosti oslobađaju plaćanja 50%-tnog dijela koncesije koji pripada Republici Hrvatskoj. Temeljem Zakona o porezu na dobit, za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko- - srijemske županije ne plaća se porez na dobit u razdoblju od pet godina od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga porez na dobit plaća se u visini 25% propisane stope.

Osnivanje slobodnih zona, koje je predviđeno i Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara, potencijalno je najprivlačniji instrument privlačenja kako domaćih tako i inozemnih ulagača. U stvarnosti je to i potvrđeno osnivanjem prve slobodne zone na području Vukovarsko-srijemske županije. Početkom 2003. godine Ministarstvo gospodarstva je »Podunavskoj slobodnoj zoni«, čiji suosnivač je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, dodijelilo koncesiju za rad, a nakon tri mjeseca ova zona je ispunila sve uvjete za početak rada. U prvih šest mjeseci u ovoj zoni se zaposlilo sedamdeset ljudi, od ukupno 150 planiranih u prvih godinu dana, a najveći postotak je tekstilnih radnika kojih su zastupljeni u velikom broju na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar. Zbog velikog interesa stranih investitora, ova zona se nakon šest mjeseci rada prostorno proširuje za 120%, zbog čega će se do završetka 2003. godine dio radova na izgradnji komunalne infrastrukture financirati iz sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara.

»Podunavska slobodna zona« je smještena na području tvrtke Vuteks d.d., u stečaju« i angažira godinama nekorištene kapacitete. Uspostavljanjem ove zone i obnovom građevinskih objekata, omogućava se dolazak šest stranih i domaćih tvrtki uglavnom tekstilne proizvodne djelatnosti, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija tekstilne proizvodnje u Vukovaru. Odlukom osnivača se u sljedećih 10 godina sva dobit reinvestira u samu zonu, čime se naglašena uloga ove zone u privlačenju investitora dodatnim pogodnostima.

Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara početkom 2003. godine pokrenuo je Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru, kojim Fond odobrava bespovratne potpore u iznosu 20% od ukupnog iznosa odobrenog kredita u poslovnoj banci (max. iznos potpore 1.000.000 kn), na način da umjesto korisnika kredita otplaćuje kamatu za vrijeme počeka i prve anuitete/rate. Tvrtkama koje pokreću ili proširuju proizvodnu djelatnost na području Grada Vukovara na taj način se pomaže na početku investicije, kada je takva pomoć i najpotrebnija.

Tijekom 2003. godine za ovu namjenu je planiran utrošak 7 mil. kuna, čija realizacija se provodi prema predviđenoj dinamici. Do kolovoza 2003. godine utrošeno je 3,8 mil. kuna, u okviru kojih su ugovori o sufinanciranju izgradnje reproduktivnog centra za proizvodnju svinja, nabavu kombajna, proizvodnju obuće, tekstilnih proizvoda, stolarije, staklarskih proizvoda, rasvjetnih tijela i karniša, pekarskih proizvoda te metalnih konstrukcija i dijelova. Ove potpore rezultirale su otvaranjem 147 novih radnih mjesta.

Programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva

U okviru djelokruga Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva pokrenuta je druga linija Programa kreditiranja »Poduzetnik«, koja se odobrava za kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje poslovanja. Osiguranjem depozitnih sredstava ovog Ministarstva, odobrena je kreditna linija u iznosu 10 mil. kuna, a Grad se uključio subvencioniranjem kamata na kredit sa 1% za projekte koji nose novo zapošljavanje.

Programi kreditiranja na području Grada Vukovara realizirali su se i u okviru:

• programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak: Program kreditiranja financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata, Program kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba, Program kreditiranja obnove i razvitka komunalne infrastrukture, Program kreditiranja poticanja malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, Program kreditiranja razvitka obrta, Program kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva i Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva

• programa Hrvatske garancijske agencije (koja je preustrojena u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo - HAMAG): Program za unaprjeđivanje malih poduzetnika, Program za poticanje gospodarskih aktivnosti na područjima od posebnog interesa Republike Hrvatske, Program razvitak, Program Start, Program HGA za trajna obrtna sredstva

• ostalih institucija: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo turizma, Fond za razvoj i zapošljavanje i dr.

Osnivanje podružnice HAMAG-a u Vukovaru

Cilj osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru je poduzetnicima omogućiti lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, pod povoljnijim uvjetima. Na taj način rješava se najveći problem razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Vukovaru, a to je nemogućnost osiguranja povrata kredita, uslijed raznih razloga: uništena imovina, potcijenjena vrijednost zemljišta i nekretnina, nije proveden otkup stanova, neriješeni imovinsko-pravni odnosi itd. Istovremeno, zbog loših financijskih i drugih pokazatelja poslovanja gospodarskih subjekata tijekom posljednjih nekoliko godina, banke ovo područje smatraju visokorizičnim, što se odražava i na višim kamatnim stopama. Aktivnostima agencije cilj je smanjiti potrebni iznos vrijednosti nekretnine u funkciji instrumenta osiguranja povrata kredita, te sniziti visinu kamate.

Obavljene su pripremne radnje oko osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, a početak rada je predviđen u 2004. godini. Provedba ovog projekta se vrši u sklopu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) u skladu sa člankom 13.L96251 Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine« broj 29/2002).

Obnova i opremanje Luke Vukovar

U obnovi Vukovarskog gospodarstva proširenje kapaciteta i modernizacija Luke Vukovar ima izuzetno značajnu ulogu, što dokazuje i pojačano zanimanje investitora za korištenje pretovarnih usluga Vukovarske luke kao jedine hrvatske luke na Dunavu. Naime, na temelju dosadašnjeg interesa investitora za ulaganja na području Gospodarske zone, Luka Vukovar će ubrzo postati usko grlo daljnjeg razvitka, kako zbog nedostatnih pretovarnih uređaja, neispravnosti dizalica, tako i zbog ograničenog prostora za pretovar i skladištenje robe.

U okviru djelatnosti Ministarstva za pomorstvo, promet i veze izvršena su značajna ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju ove Luke u iznosu 45 mil. kuna. Ova ulaganja obuhvaćaju nabavu i popravak opreme potrebne za obavljanje lučkih djelatnosti (prvenstveno dizalica), obnovu instalacija, građevinske radove (popravak i izgradnja operativnih površina i sl.), te ostale radove i investicije.

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je tijekom 2002. i 2003. godine uložio 1,5 mil. kuna u izgradnju zatvorenog skladišta u Luci, infrastrukture, nabavku opreme za pretovar rasutog tereta, opreme za spremanje otpadnih tvari u okviru projekta zaštite okoliša, hidrografsko snimanje dna i nabavku dva viličara za pretovar robe.

Količina današnjeg prometa roba putem Luke na Dunavu iznosi 1/10 prijeratnog, iako je u prvih devet mjeseci 2003. godine postignuto 50% više pretovara u odnosu na prošlogodišnje količine.

Obnova Hrvatskog obrtničkog doma u Vukovaru

Početkom jeseni 2003. godine predviđa se završetak izgradnje Hrvatskog obrtničkog doma Vukovarsko-srijemske županije u centru grada, koji je tijekom rata bio potpuno uništen. Investiciju vrijednu cca. 5 mil. kuna financirali su Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska obrtnička komora, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, Udruženje obrtnika Grada Zagreba i Obrtnička komora Zagrebačke županije. U sklopu ovog objekta predviđeni su razni sadržaji sa ciljem razvitka obrtništva u Gradu Vukovaru, u kojem će ujedno biti smješteno i Udruženje obrtnika Vukovara i Područna obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije.

Obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom

Obnovom objekata u centru Grada intenzivira se obnova centra, omogućava novo zapošljavanje i podiže kvaliteta života građana. Obnovu ovih objekata provodi Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a tijekom 2003. godine planira se završetak Robne kuće (J. J. Strossmayera 5 koja je bila djelomično obnovljena), Željezarije Tachler (Ul. dr. Franje Tuđmana 16), poslovni objekt u Ul. dr. Franje Tuđmana 13, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju najveće poslovne zgrade Robne kuće Dunav.

Osnivanje poduzetničkog inkubatora

Bez obzira na dugu i bogatu tradiciju obrtništva u Gradu Vukovaru, a s obzirom na prijeratnu orijentaciju Vukovarskog gospodarstva na velike poslovne sisteme, te teške posljedice rata, poduzetništvo se u Vukovaru tek razvija. U okviru aktivnosti poduzetničkog inkubatora se poduzetnicima početnicima pruža pomoć i sigurnost u početnom razdoblju poslovanja. Prostor za smještaj inkubatora je osigurao Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara u krugu Gospodarske zone, u nekorištenom i u ratu oštećenom objektu, za koji je u tijeku sanacija i prilagođavanje novoj namjeni sa rokom završetka krajem 2003. godine. Osnivači Poduzetničkog inkubatora su Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

Osnivanje poduzetničkog centra u Vukovaru

Poduzetnički centar u Vukovaru je započeo s radom u listopadu 2002. godine i provodi seminare za poduzetničke programe (»Start-up« programi), te izradu investicijskih studija, odnosno poslovnih planova, što se sufinancira iz sredstava Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Poduzetnički centar provodi i ostale aktivnosti u okviru svog djelokruga: promoviranje poduzetništva, davanje informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, o razvijenim poticajnim mjerama koje poduzetnici mogu koristiti, davanje savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanje na specijalizirane oblike pomoći i suradnja s lokalnom samoupravom, te preuzimanje dijela stručnih poslova lokalne samouprave u razvoju gospodarstva.

Ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva

U ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva u Vukovaru treba spomenuti ubrzanje stečajnih postupaka, kojim se omogućava stavljanje nekorištenih kapaciteta u funkciju razvoja gospodarstva. Provedbom stečajnog postupka nad tvrtkom Vuteks d.d. omogućeno je novo zapošljavanje u okviru Podunavske slobodne zone i drugih poslovnih subjekata. Trenutno su u stečajnom postupku još tri tvrtke sa područja Grada Vukovara, čiji završetak se očekuje tijekom 2003. godine.

Dugotrajnost procesa privatizacije predstavlja veliku kočnicu daljnjem razvitku gospodarstva u Gradu Vukovaru, budući da su među njima tvrtke koje zapošljavaju najveći broj uposlenika sa ovog područja. Prvenstveno se to odnosi na tvrtke Borovo d.d. i VUPIK d.d., koje su u prijeratnom razdoblju bile nositelji razvoja i zapošljavanja na području Grada Vukovara i zapošljavale zajedno preko 30.000 radnika. Danas ove tvrtke ne zapošljavaju niti 1/10 prijeratnog broja uposlenika, a suočene su s velikim troškovima saniranja ratnih šteta, viška zaposlenih uslijed reduciranja obima proizvodnje, nedostatkom stručnih kadrova, teškoćama pri ishodovanju kredita i nedostatkom poslovnog kapitala. Pripreme za privatizaciju ovih tvrtki su pri kraju.

Promoviranjem Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja i provođenjem aktivnih mjera za poticanje razvitka gospodarstva, Vukovar postepeno mijenja image iz razorenog grada u grad prednosti.

3.2. Aktivnosti jedinica lokalne uprave i samouprave

Lokalna samouprava u Vukovaru počela je djelovati već sredinom 1997. godine, prije nego što je završila mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja u pravno-politički sustav Republike Hrvatske (15. siječnja 1998). Postupno su bili ostvarivani preduvjeti za povratak najprije pojedinih gospodarskih i kulturnih ustanova, a potom i većega broja obitelji.

Grad Vukovar ulaže velike napore i značajan postotak proračunskih sredstava na saniranje pojedinih segmenata infrastrukture za koje je nadležan (vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta, prometnice i dr.), kao i druge aktivnosti kojima pokušava normalizirati život u gradu koji je opterećen brojnim poslijeratnim problemima.

3.3. Aktivnosti meĐunarodne zajednice

Posebno je značajna uloga međunarodnih humanitarnih organizacija, udruga i drugih donatora koji su uključeni u obnovu na području Grada Vukovara, počevši od obnove stambenih objekata, škola i objekata javne namjene, pa do izgradnje dječjih igrališta, organiziranja raznih oblika pružanja materijalne, socijalne i druge pomoći. Dosadašnji rezultati obnove bili bi znatno umanjena bez pomoći međunarodnih organizacija, čime su doprinijeli boljitku života u Gradu i samom izgledu Vukovara.

U obnovu Vukovara uključile su se brojne vladine i nevladine institucije, međunarodne neprofitne organizacije i udruge, od kojih su najaktivniji ASB, Norveška vlada, Francuska vlada, Austrijska vlada, Belgijska vlada, UNDP-UNOPS, NPA, NRC, SHA i dr. Donatorskim sredstvima međunarodnih organizacija u Gradu Vukovaru popravljeno je ili obnovljeno 1094 objekta (obiteljske kuće i stanovi)25, a u obnovi infrastrukture sudjelovala je Europska unija, Francuska vlada, ASB i dr. Škole su obnavljane sredstvima Fonda vijeća Europe, dječji vrtić sredstvima Kraljevine Norveške (Norveška narodna pomoć), te brojni drugi objekti.

4. Programi obnove i razvoja Grada Vukovara s planom provedbe

4.1. Obnova i razvitak gospodarstva

Aktivnosti države s ciljem ubrzanog razvitka vukovarskog gospodarstva uglavnom se nastavljaju na prethodne aktivnosti resornih ministarstava, agencija, fondova i drugih državnih institucija i tijekom ovog petogodišnjeg perioda. Ove aktivnosti usmjerene su u nekoliko različitih područja.

• gospodarska zona (nastavak izgradnje infrastrukture)

• slobodne zone (nastavak izgradnje infrastrukture)

• zone malog gospodarstva (izgradnja infrastrukture)

• Program sufinanciranja proizvodnih projekata (nastavak provedbe)

• programi kreditiranja pod povoljnijim uvjetima (nastavak provedbe)

• davanje jamstava za kredite u okviru lokalne garancijske agencije

• pomoć poduzetnicima početnicima u okviru rada poduzetničkog inkubatora

• ostale mjere.

Uz postojeće povlastice regulirane zakonskim i podzakonskim aktima, za poslovanje u gospodarskoj zoni i zonama malog gospodarstva odredit će se i dodatne povlastice kojima je cilj privući investitore, a koje će se realizirati u suradnji sa resornim ministarstvima, vladinim agencijama i fondovima, te jedinicama lokalne uprave i samouprave. Ovim povlasticama i poticajnim mjerama Grad Vukovar treba postati interesantnim odredištem i za investitore izvan Vukovara, jer je samo ulaskom novog kapitala, a time i ideja, stručnjaka i tehnologije, moguć njegov značajniji ekonomski prosperitet i otvaranje značajnijeg broja novih radnih mjesta.

4.1.1. Gospodarska zona – nastavak izgradnje infrastrukture

Nakon izvršenih pripremnih radova na ustrojavanju Gospodarske zone u Vukovaru, u tijeku je izgradnja komunalne infrastrukture u vrijednosti 40 mil. kuna, a koja se zbog obimnosti radova nastavlja i u 2004. godini. Usporedno sa radovima vršit će se i prodaja parcela putem javnog natječaja u okviru kojeg su kupcima parcela omogućene dodatne povlastice, poput oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenja troškova priključaka i sl.

Gospodarsku zonu koja sadrži 50 parcela na 33 ha, u sljedećem dvogodišnjem periodu planira se popuniti investitorima i omogućiti realizaciju prvenstveno proizvodnih projekata, te omogućiti što brži početak izgradnje objekata. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara će, uz svoje redovite programe poticanja razvoja gospodarstva, pružati investitorima pomoć oko ubrzanja ishodovanja građevinskih i drugih dozvola, suradnje sa tijelima državne uprave i lokalnom samoupravom, traženja najpovoljnijih kreditnih linija i dr.

Na temelju dosadašnjeg interesa, u Gospodarskoj zoni će se u prvih godinu dana smjestiti oko 20 tvrtki koje će zaposliti oko 250 ljudi. Interes su našle i vukovarske tvrtke koje trenutno rade u unajmljenim prostorima, uslijed nedostatka raspoloživih poslovnih prostora i hala. Na ovaj način će se i vukovarskim tvrtkama omogućiti izgradnja prostora prilagođenih njihovim potrebama uz sniženje troškova poslovanja. Procjenjuje se da će tijekom sljedećeg dvogodišnjeg perioda u gospodarskoj zoni poslovati 50 tvrtki sa cca 600 uposlenih.

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, Grad Vukovar i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj i dr.

ROK PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004.

4.1.2. Slobodne zone – nastavak izgradnje infrastrukture

Temeljem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, na području Grada Vukovara može se osnovati više slobodnih zona, a zakonskim i podzakonskim aktima je unutar njih investitorima omogućeno poslovanje s dodatnim pogodnostima.

»Podunavska slobodna zona« je, kao prvoosnovana slobodna zona na području Vukovarsko-srijemske županije, započela s radom i zapošljavanjem 2003. godine, a zbog iznimnog interesa inozemnih i domaćih tvrtki, u tijeku je prostorno širenje zone i izgradnja komunalne infrastrukture. U procesu osnivanja je i »Slobodna zona Vukovar«, u okviru koje dio parcela zahtijeva prenamjenu iz poljoprivredne u građevinsko zemljište, kao i obimna ulaganja u infrastrukturu.

Ulaganjem u infrastrukturu postojećih i budućih slobodnih zona na području Grada Vukovara se stavljaju u funkciju godinama nekorištene nekretnine tvrtki, ubrzava obnova objekata s poslovnom namjenom, ubrzava razvoj gospodarstva i povećava broj novouposlenih.

NOSITELJI:

Podunavska slobodna zona i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Slobodna zona Vukovar i Grad Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, osnivači slobodnih zona, drugi izvori

ROK PROVEDBE:

(projekt u tijeku) 2004. – 2005.

 

4.1.3. Podružnica HAMAG-a u Vukovaru

Osnivanje podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo je izuzetno bitan poticajni faktor razvoja vukovarskog gospodarstva, budući da poduzetnicima omogućava lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, te pod povoljnijim uvjetima. Na taj način daje se podrška realizaciji projekata od strateške važnosti za ovo područje, s naglaskom na izvozno orijentiranu proizvodnju i prerađivačko-prehrambene djelatnosti.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) je nositelj organizacije mreže lokalnih garancijskih agencija, odnosno podružnica HAMAG-a na području Republike Hrvatske. Njezina osnovna djelatnost je pružanje pomoći poduzetnicima u kreditnom financiranju i garantiranje za povrat dijela kredita poslovnih banaka. Pomoć uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita.

Pristup povoljnim kreditima poduzetnicima na razini Vukovara omogućit će podružnica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, čija je uloga podržati projekte koji su od interesa za razvoj regije. Podružnica HAMAG-a omogućava dodatno umanjenje rizika kreditora, čime se dodatno umanjuje vrijednost imovine potrebne za osiguranje povrata i time olakšava pristup bankovnom potencijalu uz jeftiniju kamatu. Obavljene su pripremne radnje za osnivanje, a početak rada podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru predviđa se u 2004. godini.

NOSITELJ:

HAMAG

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA:

HAMAG, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje

ROK PROVEDBE:

2004. – 2008.

4.1.4. Programi kreditiranja i poticajne mjere za razvoj gospodarstva

Gospodarskim subjektima u Gradu Vukovaru predviđa se omogućavanje iznimno povoljnih uvjeta kreditiranja za saniranje teško oštećenih objekata i komunalne infrastrukture, koji su potrebni za njihovu poslovnu aktivnost, te za nabavu opreme. Time se tvrtkama sa sjedištem u Gradu Vukovaru ostvaruje pristup financijskom kapitalu banaka, te omogućuje željeno ulaganje u rast i razvitak.

U suradnji s ministarstvima, državnim financijskim institucijama, Fondom za obnovu i razvoj Grada Vukovara, lokalnom samoupravom, poslovnim bankama i drugim sudionicima u programu kreditiranja, formirat će se posebno povoljne kreditne linije za ciljne skupine gospodarskih subjekata sa područja Grada Vukovara. Ovakav način kreditiranja omogućava usmjeravanje gospodarskog razvitka Vukovara u željenom pravcu.

U pripremi programa kreditiranja, provedbi i praćenju, uključuju se:

• ministarstva Vlade Republike Hrvatske (Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i dr.)

• Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), koja omogućava razvoj gospodarstva kroz jednostavniji pristup kapitalu u vidu povoljnih kredita

• Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), koja pruža pomoć u kreditnom financiranju i garantira za povrat dijela kredita poslovnih banaka, te uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita

• Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj, koji subvencijama, potporama, donacijama i drugim programskim aktivnostima potiču realizaciju razvojnih projekata, zapošljavanje itd.

• Grad Vukovar i Županija vukovarsko-srijemska, koji analiziraju prednosti i razvojne mogućnosti svog područja i njegova gospodarstva, te osmišljavaju viziju razvoja za područje Grada Vukovara

• Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji nastavlja sa sufinanciranjem gospodarskih projekata u Vukovaru, te se svojim programima uključuje u ostale programe kreditiranja na području Grada Vukovara stvarajući još povoljnije uvjete kreditiranja

• indirektno se uključuju i institucije i udruženja koja aktivno djeluju u Gradu Vukovaru: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar, Hrvatska obrtnička komora, Udruženje obrtnika Vukovara, Poduzetnički centar, Poduzetnički inkubator. Budući da su u neposrednoj vezi s gospodarskim subjektima, ova suradnja je bitna radi postizanja kvalitetnijih efekata programa kreditiranja

• poslovne banke i druge financijske institucije (štedno-kreditne zadruge i dr.), koje imaju vrlo važnu ulogu provoditelja cijelog niza mjera koje se odnose na kreditiranje pod povoljnijim uvjetima. Pri tome i poslovne banke pronalaze svoj interes, ne samo u ostvarivanju dobiti od kamata na kredite, već i od cjelokupnog poslovanja s kvalitetnim klijentima.

U skladu s prioritetima razvoja Vukovara pokrenut će se programi sufinanciranja, odnosno bespovratnih potpora za pojedina područja gospodarstva poput razvoja proizvodnje, turizma, eko-poljoprivrede i slično.

U nastavku su dva najatraktivnija programa čija provedba je u tijeku, a nastavlja se i sljedećih godina.

Sufinanciranje proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru

Nositelj Programa sufinanciranja proizvodnih projekata je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je pokrenut početkom 2003. godine i nastavlja se i u sljedećem razdoblju. Ovim Programom odobravaju se bespovratne potpore za pokretanje ili proširenje proizvodnje za području Grada Vukovara. Program se provodi u suradnji s poslovnim bankama koje odobravaju kredite za navedenu namjenu, a Fond odobrava bespovratna sredstva u iznosu 20% od odobrenog kredita. Iz bespovratne potpore otplaćuju se kamate za vrijeme počeka (ako je odobren) i prvi anuiteti/rate, a maksimalni iznos potpore je 1 mil. kuna. Namjena kredita u okviru kojeg se odobrava sufinanciranje može biti usmjerena na:

• obnovu postojećih građevinskih i infrastrukturnih objekata, te izgradnju, dogradnju ili preuređenje istih, ako se kroz takva ulaganja omogućuje unaprjeđenje proizvodnih procesa gospodarskog subjekta

• kupnju strojeva, opreme i alata u svrhu tehničko-tehnološke modernizacije postojećih proizvodnih kapaciteta ili pokretanja novih proizvodnih procesa

• kupnju plovila i vozila u funkciji proizvodne djelatnosti (isključujući osobna vozila)

• obrtna sredstva u funkciji investicije i unaprjeđenja poslovanja (do 30%)

• kupnju zemljišta ili objekata ukoliko će biti korišteni za proizvodnu namjenu (do 40% iznosa kredita)

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za regionalni razvoj, HAMAG i poslovne banke

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

(projekt u tijeku) 2004. – 2008.

Programi kreditiranja za malo i srednje poduzetništvo

Osiguranjem depozitnih sredstava putem Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, te uz subvencioniranje kamata od strane lokalne uprave i samouprave, stvaraju se povoljniji kreditni uvjeti za malo i srednje poduzetništvo. Program kreditiranja »Poduzetnik« koji se uspješno provodi i na području Grada Vukovara, odobrava se za: kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te za obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unaprjeđenje poslovanja. Ovaj Program nastavlja se i u sljedećem razdoblju.

NOSITELJ:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Grad Vukovar

U SURADNJI SA:

poslovne banke

NAČIN FINANCIRANJA:

poslovne banke, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Grad Vukovar

ROK PROVEDBE:

(nastavlja se) 2004. – 2008.

Poticajne mjere za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Vukovaru

Zakonskim i podzakonskim aktima gospodarstvenicima na području Grada Vukovara omogućene su razne poticajne mjere, kao npr. oslobođenje plaćanja poreznih obveza, refundacije dijela uplaćenih doprinosa, oslobođenje plaćanja carinskih i drugih davanja i dr. Ove mjere imaju ulogu ubrzanja obnove gospodarstva, ali i poticanja interesa investitora za ulaganja u Vukovaru i srednjoročnog su karaktera. Budući da su ove mjere tek počele davati značajnije rezultate, njihovo djelovanje će se dijelom produžiti i na sljedeći petogodišnji period.

U okviru Programa poticajnih mjera za obnovu i razvoj malog gospodarstva u Gradu Vukovaru, čiji je nositelj Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, provode se i ostale poticajne mjere koje obuhvaćaju:

• kreditiranje poduzetnika (navedeno u prethodnim poglavljima)

• potpore za izradu poduzetničkih planova i investicijskih programa;

• sufinanciranje izobrazbe poduzetnika i savjetnika;

• sufinanciranje majstorskih ispita i za stručno osposobljavanje u obrtu;

• potpore za razvoj tradicionalnih obrta;

• potpora strukovnim školama i obrtnicima za naukovanje učenika;

• konzultantska pomoć u suradnji sa GTZ-om;

• oslobađanje plaćanja cijene obrtnice;

• potpora za pokriće troškova osnivanja zadruga;

• sufinanciranje izrade razvojnih i poslovnih planova u zadrugama;

• potpora za razvoj učeničkih zadrugarstava;

• potpora za realizaciju poduzetničkih inkubatora;

• potpora za realizaciju poduzetničkog centra;

• sufinanciranje izgradnje Obrtničkog doma Vukovar

• potpora za realizaciju poduzetničkih inkubatora;

• potpora za realizaciju poduzetničke zone;

• potpora za uvođenje ISO normi u poslovanje.

Za dio mjera predviđenim ovim Programom osiguravaju se financijska sredstva na pozicijama Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a ostali sudionici osiguravaju sredstva u okviru svojih pozicija i programa.

NOSITELJ:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo

U SURADNJI SA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i drugi

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i drugi izvori

ROK PROVEDBE:

(nastavlja se) 2004. – 2008.

4.1.5. Poduzetnički inkubator

Osnovna uloga poduzetničkih inkubatora je pružanje sigurnosti poduzetnicima u početnom razdoblju za ostvarivanje poduzetničkih pothvata, što obuhvaća pružanje usluga općeg karaktera (administrativni servis i računovodstvo), beneficirani smještaj, informiranje, pomoć pri vođenju poslovanja itd. Poduzetnički inkubator smješten je u krugu Gospodarske zone, a završetak obnove objekta se predviđa u 2003. godini. Nakon završetka radova, početkom 2004. godine planira se početak rada sa korisnicima.

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Grad Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje i dr.

ROK PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008.

4.1.6. Centar za tehnološki razvoj i inovacije

Iskustvo pokazuje da gospodarstvo može biti uspješno samo ako se temelji na primjeni inovacija i stalnom tehničko-tehnološkom napretku. U tom smislu će se kroz ovaj centar osigurati povezivanje visokih tehnoloških znanja koncentriranih u sveučilištima i znanstvenim institucijama, te njihov prijenos i primjenu u gospodarskim djelatnostima, osigurati uvođenje nove, suvremene opreme i tehnoloških postupaka, informatizaciju i automatizaciju poslovanja, te uvođenje sustava kvalitete i ishođenje certifikata međunarodnih standarda (ISO i sl.)

S obzirom ta specifičnosti Vukovarskog područja i komparativne prednosti šireg područja Vukovara, inovacije i modernizacija će se velikim dijelom usmjeravati u projekte razvoja poljoprivrede i stočarstva kao što su:

• primjena mjera zaštite od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta (tuče, mraza, suše), a prvenstveno melioracija poljoprivrednih površina (izgradnja sustava navodnjavanja uz primjenu najnovijih tehničko-tehnoloških dostignuća)

• rast proizvodnje i podizanje kvalitete autohtonih i kvalitetnih proizvoda, razvoj trade-mark (slavonski kulen, autohtona vina, uzgoj riječne ribe, proizvodnja meda...)

• proizvodnja novih poljoprivrednih kultura

• razvoj organske poljoprivredne proizvodnje

• revitalizacija stočarstva s naglaskom na reprodukciju

• uzgoj novog asortimenta, u skladu sa tržišnim potrebama (uzgoj kunića, peradi)

• primjena novih dostignuća ekološkog načina uzgoja stoke (»eko-selo«)

• poticanje interesnog organiziranja proizvođača

• poboljšanje informatičko-tehničkih mjera i procedura koji se odnose na evidenciju vlasničkih odnosa (zemljišnu knjigu)

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, HAMAG, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, tehnološki centri i centri za transfer tehnologije, Hrvatski savez inovatora, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, ostali izvori

ROK PROVEDBE:

2005. – 2008.

Za poticanje uvođenja inovacija na tržište, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo osigurava početna proračunska sredstva bespovratnih potpora za tehničko-tehnološku provjeru ideje, te kreditna sredstva za poduzetnike koji u svojoj proizvodnji i poslovanju primjenjuju inovacije. Postupak se provodi uz sudjelovanje institucija povezanih s inovatorima i inovacijama, zaštitom izuma i razvojem tehnologije.

4.1.7. Ubrzanje procesa privatizacije

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), ovlašten da izvrši privatizaciju državnoga portfelja u ime Vlade Republike Hrvatske, na području Grada Vukovara trenutno provodi privatizaciju deset dioničkih društava, a to su Borovo, Vupik, Velepromet, Vučedol, Vuprojekt, Bojorad, Cian (poduzeće za dezinfekciju), te ostala društva s manjim udjelom državnog vlasništva (Vodomaterijal, Elip i Veterinarska stanica).

Dugotrajnost ovog procesa predstavlja veliku kočnicu daljnjem razvitku gospodarstva u Gradu Vukovaru, budući da su među njima tvrtke koje zapošljavaju najveći broj uposlenika s ovog područja. Prvenstveno se to odnosi na tvrtke Borovo d.d. i Vupik d.d., koje su u prijeratnom razdoblju bile nositelji razvoja i zapošljavanja na području Grada Vukovara (Borovo d.d. je prije rata zapošljavalo 24.000 radnika). Danas ove tvrtke ne zapošljavaju niti 1/10 prijeratnog broja uposlenika, a suočene su s velikim troškovima saniranja ratnih šteta, viška zaposlenih uslijed reduciranja obima proizvodnje, nedostatkom stručnih kadrova, teškoćama pri ishodovanju kredita i nedostatkom poslovnog kapitala.

Boreći se s naslijeđenim stanjem, ove tvrtke u posljednje vrijeme ipak ostvaruju dobit, proširuju proizvodnju novim asortimanom proizvoda, kontinuirano povećavaju zapošljavanje i ne samo da opstaju na tržištu, nego plasiraju svoje proizvode na tržišta i izvan granica Republike Hrvatske.

Međutim, dok se ne završe procesi privatizacije ovih tvrtki, otežan je bilo kakav značajniji iskorak u njihovom razvitku. Ubrzanjem procesa privatizacije omogućit će se priljev svježeg kapitala, pristup tržištu, osigurat će se upravljački know-how, tehnološko osuvremenjivanje i operativna efikasnost privatiziranih društava.

NOSITELJ:

Hrvatski Fond za privatizaciju

U SURADNJI SA:

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatski Fond za privatizaciju

ROK PROVEDBE:

2004. – 2005.

4.1.8. Izgradnja zone malog gospodarstva Priljevo

Organiziranjem malih poslovnih zona, na dugoročan način, rješava sa poduzetnicima problem prostora, stvaranje uvjeta za nesmetan rad, korištenje zajedničke i prilagođene infrastrukture, te povezivanje s drugim poduzetnicima smještenim na istom prostoru.

Zona malog gospodarstva na Priljevu nalazi se u neposrednoj blizini Gospodarske (industrijske) zone, na lokaciji koju je odredio Grad Vukovar. Nakon izrade projektne dokumentacije i ishodovanja građevinske dozvole, započinje izgradnja infrastrukture.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

ROK PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2006. g.

4.1.9. Obnova i izgradnja trgovačko-tržnih i poslovnih objekata

Nedostatak poslovnih prostora u Gradu Vukovaru je velika prepreka kvalitetnom i profitabilnom poslovanju domaćih obrtnika, ali i dolasku novih poslovnih subjekata u Vukovar. Zbog toga je Vukovar još uvijek siromašan trgovačko-prodajnim sadržajima, a zbog nedostatka financijskih sredstava vlasnika objekata, središte Grada je velikim dijelom neobnovljeno. Stoga se nastavljaju započete aktivnosti na obnovi i izgradnji trgovačko-tržnih i poslovnih objekata na način da se za objekte u vlasništvu države ili Grada Vukovara objekt obnavlja odnosno izgrađuje, a za objekte u privatnom vlasništvu sufinancira uklanjanje ruševina i obnova fasada, uvažavajući unaprijed određene kriterije.

Obnova Robne kuće »Dunav«

Robna kuća »Dunav« je jedan od najvećih poslovnih objekata u samom središtu Vukovara, korisne površine 6.626 m2. Uz oštećenja koja su nastala tijekom Domovinskog rata, ovaj objekt trpi i naknadno propadanje tijekom poslijeratnog razdoblja. Obnovom ovog objekta omogućava se prodaja/najam poslovnih prostora, čime se otvaraju nova radna mjesta i omogućavaju sadržaji koji u Vukovaru nedostaju. U tijeku je izrada glavnih projekata i troškovnika za rekonstrukciju ovog objekta, a sa radovima se započinje u jesen 2003. godine.

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori

ROK PROVEDBE:

2004. g.

Izgradnja trgovačko-tržnog centra u Borovo naselju

Izgradnjom Trgovačko-tržnog centra u Borovo naselju u Vukovaru trebao bi se riješiti problem neadekvatnog smještaja tržnice, a ujedno i nedostatak poslovnih prostora u Vukovaru. Objekt će se sastojati od tržnice i 20 poslovnih prostora. Radovi započinju krajem 2003. godine, a financiraju se iz sredstava Grada Vukovara, kreditnih sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, te kreditnih sredstava poslovnih banaka, odnosno realizirane prodajne cijene poslovnih prostora.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke i dr.

ROK PROVEDBE:

2004. g

Izgradnja trgovačko-tržnog centra na Olajnici

Glavna gradska tržnica je smještena u samom centru grada, nedovoljnog je prostornog kapaciteta, a njezin smještaj neposredno uz glavnu cestovnu prometnicu stvara prometne čepove. Stoga se postojeća otvorena tržnica izmješta s postojeće lokacije na novu lokaciju na Olajnici. Projekt obuhvaća izgradnju zatvorene tržnice s pripadajućim poslovnim prostorima, izgradnju infrastrukture, parkirališni prostor, pristup prometnicama i nogostupe.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2005., izgradnja 2006. – 2007. g.

Izgradnja trgovačko-tržnog centra na Mitnici

U gradskom naselju Mitnica je 1991. godine započela izgradnja tržnice, koja zbog Domovinskog rata nije završena. Projekt obuhvaća saniranje i izgradnju natkrivene tržnice s oko 15 poslovnih prostora, te parkirališni prostor.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, zainteresirani poduzetnici i poslovne banke, drugi izvori

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2005. g.

4.1.10. Modernizacija zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru

Modernizacija zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru provodit će se u okviru programskih aktivnosti na razini Republike Hrvatske. Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001 – 2005. godine i Projekt modernizacije registracije nekretnina i katastra, zajednički su projekti Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državne geodetske uprave, koji se financiraju iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Tim projektom uskladit će se podaci katastra i zemljišnih knjiga, otkloniti zaostaci, te poboljšati pristup katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima. Navedeno će doprinijeti razvoju učinkovitog tržišta nekretninama, omogućiti hipotekarno kreditiranje, osigurati sigurnost vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama, što je osnovna pretpostavka kako domaćeg tako i stranog ulaganja.

U projekt će biti uključene četiri komponente: razvoj zemljišnoknjižnog sustava, razvoj katastarskog sustava, suradnja među institucijama i informacijska tehnologija, te upravljanje projektom, edukacija i praćenje provedbe. Rok za provedbu projekta na razini Republike Hrvatske je pet godina, a uz dodatna ulaganja Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, završetak modernizacije zemljišnih knjiga i katastra u Vukovaru se predviđa i prije.

NOSITELJ:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državna geodetska uprava

NAČIN FINANCIRANJA:

Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2005. g.

4.1.11. Izrada strategije ekonomskog razvoja Vukovara

Na inicijativu Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, tijekom 2003. godine pokrenuta je izrada Strategije ekonomskog razvoja Grada Vukovara, koja bi trebala definirati osnovne smjernice razvoja gospodarstva u Vukovaru. Razvoj Vukovara treba sagledavati u kontekstu komparativnih prednosti uže i šire regije u kojoj se nalazi. Završetak izrade Strategije planira se tijekom 2004. godine.

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i Grad Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo gospodarstva. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Vukovarsko-srijemska županija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Ekonomski fakultet u Osijeku, Udruženje obrtnika Vukovara, gospodarstvenici i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. g.

4.1.12. Promoviranje Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja

U cilju postizanju značajnijih efekata povlastica i drugih pogodnosti poslovanja u Gradu Vukovaru, potrebno je kontinuirano informirati javnost o poticajima, povlasticama, posebnim kreditnim linijama i drugim prednostima koje mogu ostvariti gospodarski subjekti poslujući u Vukovaru, propagirajući mogućnostima ulaganja u Gospodarskoj zoni u Vukovaru, slobodnim zonama i zoni malog gospodarstva.

Uz državne i druge institucije, ove aktivnosti najobuhvatnije provodi Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Redovito informiranje javnosti putem tiska, u radio i TV emisijama, putem interneta itd. ima presudnu ulogu u povećanju interesa domaćih i inozemnih investitora za ulaganja u Vukovaru. Pri tome se dodatno provodi promoviranje Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja u suradnji s resornim ministarstvima, državnim fondovima i drugim državnim i javnim institucijama, Hrvatskom gospodarskom komorom, veleposlanstvima Europskih i drugih država, Svjetskom bankom, ASB-om, USAID-om itd.

NOSITELJ:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

U SURADNJI SA:

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, HGK, Hrvatska obrtnička komora, Poduzetnički centar, Udruženje obrtnika Vukovar i dr.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

ROK PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.1.13. Ostale mjere razvitka gospodarstva

Ostale mjere razvitka gospodarstva odnose se na mnogobrojne razvojne programe resornih ministarstava, agencija i fondova, koji se provode na razini Republike Hrvatske i zasigurno predstavljaju dodatni poticaj razvoju Vukovarskog gospodarstva.

4.2. Stambeni fond

4.2.1. Obnova obiteljskih kuća i višestambenih objekata

Programom organizirane obnove 2002/2003. godine Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, na području Grada Vukovara su u tijeku radovi na obnovi 750 obiteljskih kuća IV. –VI. stupnja oštećenja, s planiranim rokom završetka u građevinskoj sezoni 2003./2004. U okviru istog programa pokrenuta je obnova 43 višestambena objekta sa 673 stana na području Grada Vukovara, za koje se vrši priprema za obnovu (projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola, odabir najpovoljnijeg izvoditelja), dok su u tijeku su radovi na 35 višestambenih zgrada sa 894 stana.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

ROK PROVEDBE:

(nastavak programa) 2004.  2006. g.

4.2.2. Kreditiranje uređivanja fasada na obiteljskim kućama

Organizirana obnova obiteljskih kuća najvećim dijelom nije obuhvaćala obnovu fasada, te je u 2003. godini Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo razradilo Program kreditiranja uređivanja fasada na obiteljskim kućama, kojim bi se olakšao pristup kreditnim sredstvima putem vrlo povoljnih kreditnih linija uz rok otplate 15 do 20 godina i grace periodom do 2 godine (ostali uvjeti će se regulirati u dogovoru sa zainteresiranim bankama). Program kreditiranja uređivanja fasada na obiteljskim kućama u Gradu Vukovaru započinje s realizacijom u 2004. godini.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, poslovne banke

ROK PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

4.2.3. Najam stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske

Posredovanje u prometu određenim nekretninama između vlasnika i zainteresiranih domaćih fizičkih i pravnih osoba djelatnost je Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN), koja ima ovlasti da kupuje ili mijenja određene nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, te da ih dodijeli državljanima Republike Hrvatske. APN je ovlaštena i davati zajmove domaćim fizičkim osobama za kupnju određenih nekretnina koje su Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, stavljene pod privremenu upravu Republike Hrvatske. Privremenim korisnicima dodjeljuje alternativni smještaj u obiteljskim kućama i stanovima koje kupi APN na područjima posebne državne skrbi. Ovim aktivnostima omogućava se ubrzani povrat izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba u svoje stambene objekte.

Kako bi se potaknuo povratak visokoobrazovanog kadra i stručnjaka u Vukovar, Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara predviđene su dodatne pogodnosti, koje se nastavljaju provoditi i u sljedećem razdoblju. Naime, osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na području Grada Vukovara, prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koji nemaju riješeno odgovarajuće stambeno pitanje, može se dati u najam stan ili obiteljska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske. Stanovima i kućama raspolaže Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, koje sa navedenim osobama sklapa ugovor o najmu na određeno ili neodređeno vrijeme. Visina najamnine i upravljanje stanovima ili obiteljskim kućama određena je Uredbom o raspolaganju i upravljanju stanovima na područjima posebne državne skrbi, a primjenjuju se prava i obveze u svezi s najmom i korištenjem stanova i obiteljskih kuća prema odredbama Zakona o najmu stanova. Do osiguranja rješenja stambenog pitanja, navedene osobe imaju pravo na novčanu potporu za troškove stanovanja. Ove aktivnosti na području Grada Vukovara provodi APN u suradnji s Uredom za prognanike, povratnike i izbjeglice.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.2.4. Dodjela građevinskog zemljišta i/ili građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće

Prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, odnosno Zakonu o područjima posebne državne skrbi i Uredbi o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo može osobama za čijim radom postoji iskazana potreba na području Grada Vukovara, dodijeliti građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili osnovni građevinski materijal za izgradnju ili obnovu obiteljske kuće ili popravak i obnovu stana. Ove aktivnosti su u nadležnosti Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice i Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN) i nastavljaju se u sljedećem razdoblju.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.3. Izrada prostornih planova i geodetski poslovi

4.3.1. Izrada prostornih planova

Izrada prostornih planova obuhvaća: izradu Prostornog plana uređenja Grada, Generalnog urbanističkog plana, Urbanističkog plana uređenja za središnji dio grada (povijesnu cjelinu) i turističko-rekreacijski kompleks Vučedol, izradu detaljnih planova uređenja (za dijelove centra grada, gospodarsku zonu i druge prioritetne zone izgradnje) i druge prostorne planove, odnosno onih planova čija je izrada određena Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru. Izrada prostornih planova je zakonska obveza Grada, a njihovom izradom ujedno se stvaraju nužni uvjeti za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, što je od izuzetne važnosti za ubrzanje obnove i izgradnje objekata.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar

ROK PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

4.3.2. Geodetski poslovi

Izrada topografske karte Grada Vukovara

Obzirom na nemogućnost korištenja reprodukcijskih originala topografskih zemljovida u mjerilu 1:25000 zbog ratnih okolnosti, Državna geodetska uprava pokrenula je projekt izrade novih zemljovida u mjerilu 1:25000 u digitalnom obliku. Izradom topografskih zemljovida u digitalnom obliku riješit će se problem zastarjele kartografske građe i dobiti moderna podloga kao i osnova geoinformacijskog sustava (GIS-a) u funkciji izrade studija, analiza, planiranja i projektiranja, a time će se i ubrzati razvoj Grada Vukovara.

NOSITELJ:

Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

NAČIN FINANCIRANJA:

Državna geodetska uprava, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

Geodetsko snimanje kuća izgrađenih u obnovi

Geodetsko snimanje novoizgrađenih obiteljskih kuća u okviru Programa organizirane obnove u periodu od 1998. godine do danas, neophodno je obzirom da tijekom obnove zakonom nije bilo predviđeno. Isti objekti su izgrađeni umjesto kuća oštećenih u ratu koje su kategorizirane kao kuće IV. – VI. stupnja oštećenja. Radi se o 3398 obnovljene obiteljske kuće na području Grada Vukovara, za koje je neophodno izvršiti geodetsko snimanje i provedbu u katastru i zemljišnoj knjizi.

NOSITELJ:

Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

NAČIN FINANCIRANJA:

Državna geodetska uprava, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

 

4.4. Razminiranje

Razminiranje na području Grada Vukovara provodi se u skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, kojemu je cilj razminiravanje područja Republike Hrvatske do 2010. godine. Procjenjuje se da je na području Grada Vukovara preostalo još oko 500.000 m2 miniranih i potencijalno sumnjivih površina.

NOSITELJI:

Hrvatski centar za razminiranje

NAČIN FINANCIRANJA:

državni proračun, donatori

ROK PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.5. Uklanjanje ruŠevina

Trenutno evidentirane potrebe za uklanjanjem ruševina obuhvaćaju još oko 100 građevina (parcela), iako se taj broj povećava sukladno povećanju broja podnesenih zahtjeva vlasnika i potrebama Grada Vukovara. Ujedno će se uklanjanjem ruševina gospodarske namjene (poglavito u industrijskom području Borovo naselja) umanjiti opasnost od stradavanja radnika koji se kreću u neposrednoj blizini oštećenih građevina, te omogućiti izgradnja novih objekata i novih sadržaja.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2005. g.

4.6. Obnova i izgradnja komunalne infrastrukture

U okviru ovog poglavlja nije uključena izgradnja komunalne infrastrukture u okviru projekta izgradnje gospodarske zone Vukovar, projekta izgradnje infrastrukture u slobodnim zonama na području Grada Vukovara, te zonama malog gospodarstva, koji su navedeni u okviru poglavlja 4.1. (Obnova i razvitak gospodarstva).

4.6.1. Vodoopskrba i odvodnja

Nastavak izgradnje kanalizacijskih kolektora

Izgradnja sustava odvodnje je od vitalnog značaja za Grad Vukovar, koji nema riješenu kanalizacijsku odvodnju na cca 50% gradskog područja.26 Izgradnjom kanalizacijskih kolektora predviđena je izgradnja 6 km kanalizacije, a obuhvaćena je izgradnja dijela novog kolektora B1, uličnih kolektora Vukovara, uličnih kolektora podsustava E, D i Lužac

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara)

U SURADNJI SA:

Hrvatske vode

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske vode, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak realizacije) 2004. – 2008. g.

Završetak uređaja za obradu pitke vode u Borovo naselju

Kako se Vukovar opskrbljuje vodom za piće iz otvorenog vodotoka Dunava, kod eventualnog zagađenja može doći do zabrane korištenja vode za piće, zbog nepostojanja alternativne opskrbe pitkom vodom. Projekt izgradnje uređaja za obradu pitke vode u Borovo naselju je započet krajem 80-tih godina i potrebno ga je završiti, a treba služiti za preradu podzemne vode budući da podzemna voda svojom kvalitetom ne zadovoljava kriterijima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.27 Do početka rata su izbušeni zdenci, izgrađen je priključni cjevovod i započeta je izgradnja objekta. Objekt je potrebno sanirati, završiti njegovu izgradnju i opremiti ga tehnološkom opremom.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Hrvatske vode

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske vode, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara) i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g.

Nastavak sanacije vodovodne mreže

Zbog posljedica ratnih razaranja, oštećenja cijevi uslijed detonacija (poglavito izgrađenih od krutih materijala) i dotrajalosti, svakodnevno dolazi do velikih gubitaka vode na sustavu. Stoga je sanacija vodovodne mreže jedan od prioriteta u području komunalne infrastrukture.

NOSITELJ:

Grad Vukovar (Vodovod Grada Vukovara)

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Hrvatske vode

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

Sanacija vodovodne i kanalizacijske mreže u industrijskom području Borovo naselje

Vodovodna i kanalizacijska mreža Borova naselja nalazi se dijelom na industrijskom području Borova d.d., na koje se nadovezuju Gospodarska zona i Slobodna zona Vukovar. S obzirom na nove potrošače unutar industrijskog područja Borova d.d., potrebno je izgraditi osnovnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, te krajnjim potrošačima omogućiti direktne priključke.

NOSITELJ:

Grad Vukovar (Vodovod grada Vukovara)

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Hrvatske vode, Borovo d.d.

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g.

 

4.6.2. Elektrifikacija

Elektrifikacija Grada Vukovara provodi se u skladu sa razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede. Elektrifikacija velikih industrijskih područja poput Gospodarske zone i slobodnih zona obuhvaćena je u poglavlju 4.1. (Obnova i razvitak gospodarstva).

Dok se izgradnja novih elektroenergetskih objekata odvijala zadovoljavajućim tempom, značajni problem još uvijek predstavljaju oštećeni objekti (trafostanice i dr.) koje je nužno obnoviti.

Na području industrijskog područja u Borovo naselju, s obzirom na nove potrošače (kupce parcela) u krugu tvornice Borovo d.d. u Vukovaru, potrebno je izvršiti sanaciju elektroenergetskog sustava uključujući preraspodjelu postojeće mreže na više priključaka (potrošača) direktno na mrežu Hrvatske elektroprivrede. Projekt treba sadržavati model napajanja cijelog područja, uključujući način preuzimanja transformatorskih postrojenja i kabelske mreže od strane Hrvatske elektroprivrede, te dovođenje električne energije na »prag potrošača« gdje će se instalirati mjerna mjesta.

NOSITELJ:

Hrvatska elektroprivreda

 

U SURADNJI SA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Slobodna zona Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Borovo d.d.

 

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatska elektroprivreda, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

 

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2007. g.

4.6.3. Toplifikacija

Rekonstrukcija vrelovoda

Tijekom obnove je stavljena u funkciju prijeratna trasa vrelovoda izgrađenog prije više od 20 godina, koja je tijekom rata bila djelomično oštećena, a kako nije bio u funkciji tijekom okupacije, dodatno je oštećena korozijom. Vrelovode u užem centru grada, od kotlovnica do podstanica, neophodno je zamijeniti novim cijevima, što je preduvjet za daljnju nesmetanu isporuku toplinske energije. Potrebno je izvršiti zamjenu toplovoda cijele trase ukupne duljine 1.500 m, od čega 1050 m za trasu kotlovnica Vuka – Olajnica (1. faza), 150 m za trasu kotlovnica Vuka - J. J. Strossmayera 5b (2. faza), te 300 m za trasu kotlovnica Blok centar – kotlovnica Vuka (3. faza). Ove trase omogućuju isporuku toplinske energije za cca 600 stanova i poslovnih prostora u zimskom periodu.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar)

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Dokumentacija u izradi, provedba 2004. g.

Rekonstrukcija toplinskih podstanica

Toplinske podstanice su tijekom obnove osposobljene za osnovnu funkciju. Njihova izvedba je direktna (podstanice su direktno spojene na sustav distribucije), što može dovesti do velikih gubitaka energije u slučaju havarije na bilo kojem mjestu u sustavu grijanja (primarne mreže). Stoga je neophodno izvršiti rekonstrukciju toplinskih podstanica, uz ugradnju nove opreme i uređaja, uključujući prepravke s direktnog na indirektni tip izvedbe. Ovaj projekt obuhvaća sljedećih 8 podstanica: Olajnica 5, Olajnica 6, Olajnica 12, Olajnica bb, Županijska 106, Županijska 110, Županijska 114 i J. J. Strossmayera 5b.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar)

U SURADNJI SA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2004., provedba 2005. – 2008. g.

Rekonstrukcija kotlovnica

Kotlovnica D-6 (Županijska 96) je stara preko 30 godina, a uz nužne popravke stavljena je u funkciju 1999. godine. Budući da je dotrajala i malog kapaciteta u odnosu na objekte koji su priključeni na nju, potrebna je zamjena 2 postojeća kotla novima, većeg kapaciteta. Kotlovnica D-2 (Dunavska 5) je obnovljena i stavljena u funkciju 1998. godine, međutim kako je pri završetku obnova objekata koji će se priključiti na nju (Zgrada Županije i drugi potrošači), potrebno je povećati kapacitet kotlovnice, tj. 2 postojeća kotla zamijeniti novima, većeg kapaciteta, radi dovoljnog osiguranja toplinske energije.

Za obje kotlovnice potrebno je izvršiti zamjenu kotlova i rekonstrukciju kotlovnica (prilagodbu instalacije većim kotlovima) radi osiguranja kapaciteta za zagrijavanje postojećih i budućih višestambenih i poslovnih zgrada. Projekt po mogućnosti treba predvidjeti plinofikaciju kotlovnica.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Grad Vukovar (Tehnostan d.o.o. Vukovar)

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Projektna dokumentacija izrađena – radovi u tijeku, provedba – 2004. g.

4.6.4. Plinofikacija grada

Plinofikacija grada – nastavak radova

Plinofikaciju grada provodi ovlašteni koncesionar temeljem ugovora s Gradom Vukovarom. Do početka lipnja 2003. godine izgrađeno je oko 60 km plinske mreže (48%), uz priključenje više od 900 potrošača na plinsku mrežu. Do završetka godine planira se ostvarenje novih 1000 priključaka.

NOSITELJ:

Ovlašteni koncesionar

NAČIN FINANCIRANJA:

Izvori naplate ovlaštenog koncesionara, Fond za regionalni razvoj i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

Plinofikacija industrijskog područja u Borovo naselju

Na dijelu industrijskog područja Borova d.d. izgrađuju se Gospodarska i Slobodna zona, a ujedno i u tvorničkom krugu Borova d.d. ima novih potrošača koji još uvijek nisu izdvojeni iz sustava Borova d.d., stoga je na širem industrijskom području potrebno provesti plinofikaciju s instalacijom novih mjernih mjesta.

NOSITELJ:

Ovlašteni koncesionar

U SURADNJI SA:

Grad Vukovar, Borovo d.d.

NAČIN FINANCIRANJA:

Izvori naplate ovlaštenog koncesionara, Fond za regionalni razvoj, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2004. g., radovi 2005. – 2008. g.

4.6.5. Ostale komunalne djelatnosti

Sanacija komunalnih deponija i rješavanje dugoročnog odlaganja otpada

Na području Grada Vukovara egzistira više deponija građevinskog otpada, koje potječu od uklanjanja ruševina devastiranih objekata tijekom obnove. Gradsku deponiju građevinskog otpada (bivša Ciglana) potrebno je preseliti na područje iza sadašnje, a između očišćenog prostora i ceste treba prokopati kanal.

Ujedno se predviđa rješavanje dugoročnog odlaganja otpada (Petrovačka dola i dr.), kojim bi se uklonile odnosno sanirale ilegalne deponije otpada.

NOSITELJ:

Grad Vukovar (Komunalac d.o.o. Vukovar)

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2007. g.

Uređenje gradskih groblja

Sva groblja u Gradu Vukovaru su teško oštećena tijekom Domovinskog rata, te kasnijom devastacijom i neodržavanjem. Potrebno je uložiti znatna sredstva u njihovu sanaciju, što obuhvaća uređenje ograda, staza, prilaznih cesta, hortikulture i objekata te nabavu opreme (hladnjače).

NOSITELJ:

Komunalac d.o.o., Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2006. g.

Opremanje gradskog poduzeća za komunalne djelatnosti

Komunalac d.o.o. je posljednjih godina orijentiran na uklanjanje ruševina u Gradu, u skladu s postojećom situacijom i potrebama. Za uobičajene aktivnosti komunalnog poduzeća potrebna je nabava vozila za čišćenje i pranje ulica, u svrhu održavanja čistoće ulica i nogostupa u Gradu Vukovaru. Ujedno je neophodno uz obnovljenu upravnu zgradu Komunalca d.o.o., Vukovar uređenje prilaznih cesta i izgradnja nadstrešnica za strojeve i vozila.

NOSITELJ:

Komunalac d.o.o. Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. g.

4.7. Promet

4.7.1. Izrada prometne studije

Za poboljšanje sigurnosti prometa u Gradu Vukovaru potreban je dokument koji na sveobuhvatan način određuje temeljne pravce razvoja prometne infrastrukure na području grada.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

2005. – 2006. g.

4.7.2. Riječni promet – razvoj Luke na Dunavu

S obzirom na prostornu ograničenost Luke na Dunavu, što se posebno odnosi na nedostatak skladišnog i manipulativnog prostora, te slabu opremljenost pretovarnim uređajima, potrebna su značajna ulaganja u razvoj Luke. Budući da se Gospodarska zona i Slobodna zona Vukovar naslanjaju na aktivnosti Luke, potrebno je što prije osposobiti Luku za pretovar veće količine robe, kako ne bi uskoro postala usko grlo razvitka Vukovarskog gospodarstva.

Sanacija i nabava opreme

Za daljnje poslovanje Luke Vukovar potrebno je izvršiti sanaciju postojeće i nabavu nove opreme, kako Luka ne bi uskoro postala usko grlo u pretovaru roba, odnosno bila prinuđena odbijati terete u pretovaru roba. Prioritetni su:

• sanacija dizalica ganz 5/6 t

• nabava opreme: viličar za pretovar kontejnera, utovarivač, AKV kliješta, kolska vaga i mosna kamionska vaga, spremnik za gorivo

NOSITELJ:

Luka Vukovar d.o.o.

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2005. g.

Izgradnja skladišnih kapaciteta

Već sada raspoloživi prostor zatvorenog i otvorenog skladišta predstavlja ograničavajući faktor u pretovaru i prijemu roba, stoga je neophodno izgraditi odgovarajuće skladišne kapacitete, čija će veličina i vrsta biti utvrđena Master planom luke Vukovar.

NOSITELJ:

Lučka uprava Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2006. g.

Izrada Razvojne studije Luke na Dunavu (tzv. Master plan)

Luka u Vukovaru kao međunarodna luka i luka od interesa za Republiku Hrvatsku mora udovoljiti međunarodnim kriterijima kako bi zadržala taj status. To znači eliminiranje postojećih prostornih ograničenja razvoja luke, eliminiranje nedostataka kapaciteta i tehnološka obnova u skladu sa transportnom potražnjom, tržnim uvjetima i održivim razvojem. Lučka uprava Vukovar je krajem 2003. godine raspisala natječaj za izradu Master plana razvoja Luke na Dunavu, kojim će se odrediti mogući pravci razvoja luke, identificirati mikro-lokalitete i predložiti moguće varijante.

NOSITELJ:

Lučka uprava Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. g.

Razvoj Luke na Dunavu

Provedba Razvojnog plana luke na Dunavu predviđa izgradnju terminala za rasute terete, terminala za žitarice i terminala za kontejnerski/RO-RO promet, s pripadajućom infrastrukturom i opremom prema Master planu.

NOSITELJ:

Lučka uprava Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2005. – 2008. g.

4.7.3. Cestovni promet

U okviru cestovnih prometnica izdvojeno je nekoliko prioriteta koji će značajno doprinijeti poboljšanju sigurnosti prometa u Gradu Vukovaru, dok se obnova i održavanja cestovnih prometnica odvija u okviru godišnjih planova građenja i održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Izgradnja gradske obilaznice

Za poboljšanje sigurnosti prometa i prometnog rasterećenja u samom gradu, potrebna je izgradnja gradske zaobilaznice, što je ujedno i najveći kapitalni objekt prometne infrastrukture.

NOSITELJ:

Hrvatske ceste

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske ceste i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2005.g., provedba 2006. – 2008. g.

Nastavak izgradnje glavne prometnice

Krajem 2003. godine započinje obnova glavne cestovne prometnice koja povezuje Vukovar od željezničkog kolodvora do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, ukupne dužine 5 km i ukupne vrijednosti 16 mil. kuna. U prvoj fazi obnavlja se dio do Vodotornja u vrijednosti 9,5 mil. kuna.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak provedbe) 2004.

Izgradnja spojne ceste na Olajnici

Izgradnjom spojne ceste ostvaruje se najkraća prometna veza središta grada s budućom obilaznicom. Na taj se način poboljšava sigurnost u prometu i rješava problem prometnog preopterećenja glavne cestovne prometnice u Gradu Vukovaru.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske ceste, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2005. g., provedba 2006.

Izmještanje i izgradnja gradskog autobusnog kolodvora

Autobusni kolodvor je smješten u strogom centru Grada i smatra se privremenim rješenjem. Nakon izgradnje gradske zaobilaznice, nužno je autobusni kolodvor izmjestiti na novu lokaciju.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2006. g., provedba 2007. g.

Izgradnja prometnog čvora kod ulaza u Luku

Trenutno rješenje prometnog čvora na križanju glavne cestovne prometnice sa prilaznom cestom prema Luci Vukovar, predstavlja realnu opasnost od prometnih nesreća, te otežava manipulaciju teretnih vozila pri uključivanju na glavnu cestovnu prometnicu. Neophodno je izgraditi odgovarajuće prometno križanje.

NOSITELJ:

Hrvatske ceste

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske ceste, Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2005. g., provedba 2006. g.

Izgradnja i obnova cestovne svjetlosne signalizacije

Iz razloga poboljšanja sigurnosti prometa, na pojedinim cestovnim raskrižjima neophodno je postaviti cestovnu svjetlosnu signalizaciju (semafore). Projekt obuhvaća: Državnu cestu D2 – izlazak Lužac, Duga ulica – Petra Preradovića i Vladimira Nazora – Dr. Franje Tuđmana.

NOSITELJ:

Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Grad Vukovar

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. g.

4.7.4. Željeznički promet

Problematika obnove željezničkog prometa u kontekstu obnove i razvoja Grada Vukovara mora se sagledavati u sprezi sa geoprometnom povezanošću sa Vukovarsko-srijemskom županijom obzirom da je tek tako moguće sagledati utjecaj i značenje prometa za gospodarski i opći razvoj Grada Vukovara. U okviru planova obnove željezničkog prometa od značenja za Grad Vukovar je nastavak sanacije željezničkih pruga na relacijama prema Vinkovcima, kao jednom od najznačajnijih željezničkih čvorišta u Hrvatskoj, te prema susjednim zemljama.

NOSITELJ:

Hrvatske željeznice

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatske željeznice

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

4.8. Obnova i opremanje objekata u funkciji obrazovanja

Obnovu školskih objekata na području Grada Vukovara vodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a financira se iz CEB programa, prema kojem se polovina sredstava osigurava iz državnog proračuna, a polovina kreditom Razvojne banke Vijeća Europe. U ovaj program je uključeno i opremanje objekata te vanjsko uređenje. U tijeku su aktivnosti obnove po projektu CEB 5, kojim se po prioritetima Ministarstva prosvjete i športa planira obnoviti Peta osnovna škola Vukovar, za koju je u fazi izrada projektne dokumentacije.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Grad Vukovar, Ministarstvo prosvjete i športa

NAČIN FINANCIRANJA:

CEB i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

Obnova predškolskih objekata i objekata visokoškolskih ustanova se, u skladu sa prioritetima, financira i direktno iz državnog proračuna, a provodi se u okviru aktivnosti Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo kulture, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar

ROK PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

4.8.1. Obnova Palače Jirkovsky za smještaj dislociranih studija

Palača Jirkovsky (Zgrada Ekonomske škole) je izgrađena 1874. godine kao jednokatna palača za Sofiju i Josipa Jirkovskog. Palaču je kupio grof Eltz, te je krajem stoljeća s njene desne strane dogradio manju katnicu identično oblikovanih pročelja (kasnije Viša ekonomska škola). Kompleks je kao potencijalni spomenik zaštićen, te je u postupku obnove nužno poštovati povijesne vrijednosti palače. U postupku obnove u cijelosti je sanirano krilo desno od kolnog ulaza, gdje je danas smješteno sjedište Ureda državne uprave, dok je lijevo krilo djelomično sanirano i adaptirano u školski prostor u kojem je donedavno bila smještena Gimnazija. Radi neadekvatno osposobljenog i opremljenog prostora, Gimnazija je nedavno preseljena u drugi odgovarajući prostor. Obzirom da je Sveučilište u Osijeku otvorilo dislocirane studije u Vukovaru, a bez odgovarajućeg smještaja, potrebno je adaptirati i rekonstruirati cjelokupni prostor Palače Jirkovsky u prostor namijenjen Sveučilištu J. J. Strossmayera iz Osijeka, te ga adekvatno opremiti. Projektiranje za objekt je u tijeku.

4.8.2. Obnova Četvrte osnovne škole

Objekt Četvrte osnovne škole oštećen je u ratu i nije bio uključen u Program obnove. Neophodno je izvršiti obnovu vanjskog dijela zgrade sa sanacijom svih instalacija, popravak i uređenje školske kuhinje, opremanje športske dvorane, postavljanje ograde oko školskog prostora i športskih terena. Za kvalitetnije održavanje nastave potrebno je i opremiti informatičku učionicu, te kabinete za fiziku, biologiju i kemiju.

4.8.3. Obnova Šeste osnovne škole Vukovar Područne škole Lipovača

Područna škola Lipovača Šeste osnovne škole nije bila uključena u Program obnove, te je u narednom razdoblju neophodna sanacija zgrade, što uključuje sanaciju krovišta, stolarije, vodovoda, kanalizacije, sanitarnog čvora, uređenje dvorišta i ograde, te opremanje učionice.

4.8.4. Obnova Druge srednje škole

Druga srednja škola u Borovo naselju je tijekom Domovinskog rata pretrpila znatna oštećenja. Objekt je saniran, ali se koristi uz velike poteškoće i neadekvatne uvjete za nastavu. Neophodno je izvršiti adaptaciju i rekonstrukciju objekta Druge srednje škole Vukovar.

4.8.5. Preuređenje Đačkog doma u Studentski dom u Borovo naselju

Nekadašnji Đački dom za školovanje stručnog kadra za potrebe nekadašnjeg »Kombinata Borovo« izgubio je svoju funkciju, a obzirom na otvaranje odjela u Vukovaru od strane Sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka i stručni studiji veleučilišta u Splitu, te potrebom za smještajem studenata u Vukovaru, ovaj objekt idealna je lokacija za Studentski dom. Objekt je oštećen ratnim razaranjima, te je potrebno izvršiti adaptaciju i opremanje za buduću namjenu, što obuhvaća popravak krovne konstrukcije, sanaciju stropova, te radove na potpunom uređenju postojećih objekata za prenamjenu iz đačkog u studentski dom. U postojećim zgradama potrebno je preurediti i opremiti sanitarne čvorove, spremišta, kuhinju, blagovaonu, perionicu i sušionicu rublja, spavaće, dnevne i uredske prostorije i sobu za dežurstvo.

4.8.6. Izgradnja učeničkog i studentskog doma u Vukovaru

Otvaranjem dislociranih studija u Gradu Vukovaru ukazala se potreba za smještajem studenata i učenika, te je potrebno izgraditi novi objekt u užem središtu grada. Prijedlogom je predviđena izrada projektne dokumentacije i izgradnja novog objekta, kojim bi se riješio problem nedostatnog smještaja studenata i učenika na području Grada Vukovara.

4.8.7. Izgradnja objekta za radionicu u sklopu Osnovne škole Josipa Matoša

Objekt Osnovne škole Josipa Matoša (nekad: Specijalna osnovna škola Vukovar) je dovršen, a s odgojno-obrazovnim radom je započeo 1. rujna 2002. godine. Obzirom da Osnovna škola Josipa Matoša, Vukovar radi po nastavnom planu i programu s posebnostima za učenike s većim teškoćama u razvoju, a učenici imaju pravo polaziti školu do 21. godine života, potrebno je provoditi i osposobljavanje za rad. U matičnom objektu škole nema prostora za radionice, stoga je neophodna izgradnja novog objekta pored postojećeg, kako bi se u njemu izgradile radionice i provodilo radno osposobljavanje učenika.

4.8.8. Proširenje objekta Sedme osnovne škole

Povećanjem broja učenika i knjižnog fonda u Sedmoj osnovnoj školi Vukovar ukazala se potreba za većim prostorom za smještaj školske knjižnice. Obzirom da nijedan prostor u školi ne zadovoljava propisan standard za školsku knjižnicu, a postoji donator koji će financirati opremanje knjižnice namještajem, knjigama, AV tehnikom, računalima itd., potrebno je dograditi novi. Za potrebe pripreme i podjele mliječnog obroka učenicima potrebno je proširiti sadašnji prostor kuhinje i blagovaonice. Također se ukazala i potreba za izgradnjom spremišta za alat u dvorištu škole, te stana za domara, obzirom da zbog nedostatka noćnog nadzora i neosvijetljenosti zgrade i dvorišta, škola trpi svakodnevne štete na zgradi škole, imovini i okolišu škole. Također je zbog povećanja potreba nužna i sanacija područnih razrednih odjela u Sotinu, te stare školske zgrade s prenamjenom u športsku dvoranu, čitaonicu i knjižnicu.

4.8.9. Izgradnja i opremanje objekta Dječjeg vrtića Vukovar I

Dječji vrtić Vukovar I ima u Gradu Vukovaru tri objekta koji su u didaktičkom standardu, međutim zbog povećanog broja djece predškolskog uzrasta pojavila se potreba za proširenjem, odnosno izgradnjom novog objekta. Grad Vukovar je za izgradnju novog objekta odobrio čestice u Županijskoj ulici u Vukovaru. Nakon izgradnje objekta, potrebno ga je opremiti s namještajem i didaktom, urediti dječje igralište s opremom i urediti okoliš.

4.8.10. Opremanje obnovljenih objekata i uređenje okoliša

Gimnazija Vukovar

Gimnazija Vukovar nije u potpunosti opremljena namještajem, a uopće nije opremljena nastavnim pomagalima i opremom u kabinetima, te je nužno opremanje istih da bi se mogla odvijati kvalitetna nastava. Prioritetno je opremanje kabineta fizike i informatike s potrebnim namještajem te opremanje kabineta fizike, kemije i biologije s potrebnim instrumentima i pomagalima.

Sedma osnovna škola Vukovar

Sedmoj osnovnoj školi nužno je opremanje potrebnim sredstvima neophodnim za realizaciju nastavnog plana i programa i odgojne zadaće škole, a prioritetno je opremanje kabineta fizike, sportske dvorane, te nabava instrumenata za glazbenu kulturu.

Šesta osnovna škola Vukovar

Šestoj osnovnoj školi Vukovar, radi podizanja kvalitete obrazovanja, nužno je opremanje nastavnim sredstvima i pomagalima za kabinete za fiziku, kemiju, informatiku, tehničku kulturu, te opremanje knjižnice. Opremanje istim nastavnim sredstvima i pomagalima nije bilo izvršeno u okviru Programa obnove, kao niti uređenje okoliša same škole i obnova vanjskih športskih terena.

Osnovna škola Josipa Matoša, Vukovar

Obzirom da Osnovna škola Josipa Matoša (nekad: Specijalna osnovna škola Vukovar) radi po nastavnom planu i programu s posebnostima za učenike s većim teškoćama u razvoju gdje je tjelesno-zdravstvena kultura jedan od najvažnijih nastavnih predmeta, neophodna je specifična oprema. Stoga se planira opremiti dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu, što uključuje osnovnu športsku opremu, zaštitne mreže za staklene površine i zaštitu na radijatorima u dvorani. Također je neophodna nabava opreme za tehničku kulturu, budući da učenici imaju pravo polaziti školu do 21. godine života, a putem tog predmeta se provodi osposobljavanje za rad (radni odgoj) što je bitno u daljnjem životu ovih učenika.

Prva srednja škola Vukovar

Objekt Prve srednje škole Vukovar obnovljen je, ali ne posjeduje odgovarajuća nastavna sredstva za kvalitetno izvođenje nastave. Školi je neophodna osnovna oprema, kao što su računala, namještaj (stolice, stolovi, nastavnički stolovi), pisaći strojevi, fotokopirni stroj.

Druga osnovna škola Vukovar

Druga osnovna škola Vukovar posjeduje neadekvatno igralište, koje je potrebno urediti, te izgraditi još jedno. Također je nužno oba igrališta ograditi i odvojiti od parkirališta za automobile, urediti parkiralište za djelatnike škole i izgraditi ugibalište za školski autobus.

Treća osnovna škola Vukovar

Objekt Treće osnovne škole Vukovar obnovljen je, ali je potrebno uređenje školskog okoliša, u sklopu kojeg je i školski eko vrt, te opremanje knjižnice, čitaonice i školskih ureda, nabava zaštitnih folija (za prozore), opreme za školski razglas i kompjutorsku učionicu za poboljšanje metodike nastave.

Peta osnovna škola Vukovar

Peta osnovna škola Vukovar obnavlja se iz sredstava CEB programa, a obnovom je obuhvaćena školska zgrada i opremanje školskim namještajem. Potrebno je realizirati dodatne sadržaje neophodne za cjelokupan rad škole, kao što su uređenje okoliša škole, vanjskih športskih terena ispred škole, ograda oko školskih igrališta i travnatog terena bočno od športske dvorane, te osvjetljenje športskih igrališta i okoliša škole.

Uređenje okoliša Dječjeg vrtića Vukovar II

Radi sigurnosti djece potrebna je izgradnja nove ograde oko vrtića, obzirom da je sadašnja privremeno sanirana, ali još uvijek vrlo oštećena i u fazi urušavanja. Projektom je predviđeno i saniranje prilaznog ulaza vrtiću koji je uništen čestim radovima na instalacijama.

4.9. Zdravstvo i socijalna skrb

4.9.1. Nastavak obnove, opremanje i uređenje Opće bolnice Vukovar

Obnova Opće bolnice Vukovar je do danas obuhvatila parcijalnu obnovu pojedinih dijelova objekata bolničkog kruga, a Programom donacijske obnove je započeta obnova Vile Knoll u krugu bolnice. Tijekom ovog petogodišnjeg perioda predviđa se nastavak radova na saniranju objekata, uređenju prostora i opremanju, a u okviru projekata koji slijede u nastavku.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstvo zdravstva

U SURADNJI SA:

Ministarstvo kulture, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo zdravstva, Vukovarsko-srijemska županija, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

ROK PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

Izgradnja bolničke poliklinike

U krugu bolnice predviđa se izgradnja Bolničke poliklinike, u svrhu izmještaja pojedinih specijalističkih ambulanti s bolničkih odjela, a time grupiranjem svih specijalističkih ordinacija.

Nastavak obnove vile Knoll

Vila Knoll je zaštićeni spomenik kulture C (III) kategorije, a izgrađena je u oblicima ranog historicizma (oko 1860.g.) kao reprezentativna vila. Zgrada je pretrpila velika oštećenja u Domovinskom ratu, a izvršena je prva faza obnove u sklopu Donacijskog programa obnove objekata javne namjene. Tijekom 2003. i 2004. godine predviđen je nastavak obnove. Sklopljen je ugovor s izvoditeljem radova, a ukupna vrijednost investicije je 4.500.000,00 kn netto.

Obnova praonice rublja

U podrumu stare zgrade bolnice se nalazi praonica rublja, a obnovom podruma riješio bi se prostorni smještaj za druge sadržaje. Projekt bi trebao sadržavati građevinske radove, ventilaciju, grijanje, kanalizaciju, vodovod i električnu instalaciju.

Zamjena vanjske stolarije

Na zgradi Hitne pomoći neophodna je zamjena vanjske stolarije, jer je postojeća stara i dotrajala. Ovim projektom bi se osigurala adekvatnija zdravstvena usluga pacijentima i omogućili bolji radni uvjeti.

Izgradnja Muzeja žrtvama Domovinskog rata

U nekadašnjoj Upravnoj zgradi bolnice, koja je jednim dijelom spomenik kulture, predlaže se izgradnja Muzeja žrtvama Domovinskog rata koji su liječeni ili nestali iz bolnice, u okviru kojeg bi se mogla izložiti bogata dokumentacija o Domovinskom ratu koju posjeduje bolnica.

Izgradnja stambene zgrade za liječnike

U produžetku objekta muzeja Domovinskog rata predviđena je stambena zgrada za djelatnike bolnice, odnosno za smještaj liječnika – specijalizanata, čime bi se riješio problem odlaska mladog kadra iz Vukovara.

Uređenje potkrovlja Opće bolnice u Vukovaru

Uređenjem potkrovlja bi se osposobio treći kat zgrade Nove bolnice i proširio kapacitet bolnice za smještaj pacijenata, a samim tim u bolničkim sobama bi se omogućio veći komfor. Projekt bi trebao sadržavati izgradnju bolničkog dizala do trećeg kata, proširenje unutarnje infrastrukture na treći kat, gradnju bolničkih soba i drugih zdravstvenih sadržaja, te opremanje odjela medicinskom i ostalom opremom.

Uređenje bolničkog kruga

Uređenje bolničkog kruga obuhvaća uređenje zelenih površina, prilaznih puteva, parkirališta unutar kruga bolnice i izvan kruga bolnice, te parka oko Vile Knoll. Potrebna je izrada projektne dokumentacije, ishodovanje potrebnih suglasnosti od nadležnih tijela, građevinski i drugi radovi.

Uređenje unutarnje infrastrukture unutar bolničkih objekata

Kako bi se postigla kvalitetnija razina pružanja zdravstvenih usluga za korisnike usluga, neophodno je urediti cjelokupnu infrastrukturu unutar bolničkih objekata. Projekt bi sadržavao obnovu instalacija grijanja, vodovoda, kanalizacije, struje, tehničkih plinova i rekonstrukciju postojećih dizala. S obzirom da se radi o bolničkom objektu koji mora funkcionirati i za vrijeme obnove, obnovu je potrebno provoditi u fazama.

Izrada informatičke mreže

U okviru ovog projekta potrebno je izvršiti povezivanje kabelskom mrežom pojedinih objekata unutar bolnice, a zatim ih i povezati na centralni informatički sustav. U prvoj fazi predviđa se izgradnja mrežne infrastrukture, instalacija centralnog računala (servera), povezivanje u postojeću mrežu računalnih sustava, te povezivanje ostalih radnih stanica u mrežu. U drugoj fazi potrebno je na postojeći kabelski sustav postepeno povezivati ostale službe, povezivati u mrežu medicinsku opremu koja se zasniva na računalnoj tehnologiji, te omogućiti pristup javnim servisima.

4.9.2. Izgradnja objekta za Centar za socijalnu skrb i nabava opreme

Centar za socijalnu skrb Vukovar od osnivanja djeluje u iznajmljenom prostoru, koji je neuvjetan s obzirom na specifičnost djelatnosti. Izgradnja nove zgrade Centra za socijalnu skrb u Vukovaru (na lokaciji pored zgrade Vukovarsko-srijemske županije) je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalne skrbi, a izgradnja je u tijeku, te se krajem 2003. g. očekuje završetak građevinskih radova. U sadašnjim uvjetima rada Centra za socijalnu skrb je potrebno nabaviti osnovna sredstva koja bi doprinijela kvalitetnijem i efikasnijem funkcioniranju Centra. Prioritet je nabava terenskih vozila, koja bi poslužila u svrhu terenskog obilaska štićenika na području mjesne nadležnosti Centra, te uredske opreme.

NOSITELJ:

Ministarstvo rada i socijalne skrbi

 

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

 

ROK PROVEDBE:

2004. g.

4.9.3. Unutrašnje uređenja Doma zdravlja Vukovar

U objektu Doma zdravlja Vukovar (Sajmište br. 1) trenutno je smještena Porezna uprava. Obzirom da je zgrada u kojoj će se premjestiti Porezna uprava u tijeku obnove, nakon preuzimanja cijelog objekta Doma zdravlja u Vukovaru potrebno je urediti radne prostorije i čekaonice, što podrazumijeva zidarske, keramičarske i ličilačke radove. Također je potrebno postavljanje klima uređaja u radne prostorije objekata primarne zdravstvene zaštite u Vukovaru uključujući objekt u Borovo naselju, te je potrebna oprema za pojedine jedinice, zubotehnički laboratorij i Hitnu medicinsku pomoć.

NOSITELJ:

Ministarstvo zdravstva

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo zdravstva, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2005. g.

4.9.4. Izgradnja objekta Doma umirovljenika u Vukovaru

Dom umirovljenika u Vukovaru je u ratu potpuno uništen i ne postoji mogućnost saniranja. S obzirom na veliku potrebu za radom ovakve institucije koja će skrbiti o mnogobrojnim umirovljenicima u Vukovaru, tijekom 2003. godine započela je izgradnja novog objekta Doma umirovljenika u Vukovaru, koja se nastavlja i tijekom 2004. godine.

NOSITELJ:

Ministarstvo rada i socijalne skrbi

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo rada i socijalne skrbi, donator

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak realizacije) 2004. g.

4.9.5. Izgradnja objekta za smještaj HZZO – Ispostavu Vukovar

Sadašnji prostor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ispostave Vukovar (u Ul. B. Zadre) nije uvjetan za sve veći broj osiguranika, niti za kvalitetan rad uposlenika. U nedostatku prostora i prilaza prostorijama HZZO-a, građani su prisiljeni stajati na vanjskim (požarnim) stepenicama u redovima bez obzira na godišnje doba. Hitno je potrebna kupnja ili izgradnja poslovnog prostora za smještaj HZZO Ispostavu u Vukovaru, za koji će HZZO kupiti građevinsku parcelu za gradnju objekta. Ovim projektom predviđa se izgradnja objekta, ili obnova postojećeg nakon razmatranja takve solucije s nadležnim institucijama.

NOSITELJ:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.

4.9.6. Izgradnja objekta Zavoda za javno zdravstvo Ispostavu Vukovar

U Ispostavi Zavoda za javno zdravstvo u Vukovaru organiziran je rad triju djelatnosti: službe za epidemiologiju, školsku medicinu i mikrobiologiju. Službe za epidemiologiju i školsku medicinu su trenutno smještene u iznajmljenom prostoru, dok je mikrobiologija smještena u neadekvatnom prostoru u bolnici. Nakon dogovora o predloženim rješenjima za smještaj djelatnosti Zavoda, ovim projektom je predviđena obnova i prenamjena prostora, te nabava opreme za rad Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ispostavu Vukovar.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2005. g.

 

4.9.7. Izgradnja ambulante na Mitnici

S obzirom na velik broj stanovnika na Mitnici, neophodna je izgradnja zdravstvene ambulante i zubne ordinacije. Ovaj dio grada uz obnovljene privatne kuće nema nikakvih javnih sadržaja, osim osnovne škole i vrtića (koji je prekapacitiran).

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

2005. – 2006. g.

4.9.8. Sanacija ambulante na Trpinjskoj cesti

Obzirom na veliki broj stanovnika na području Trpinjske ceste i naselja koja gravitiraju tom području, neophodno je izvršiti sanaciju zdravstvene ambulante koja se nalazi na Trpinjskoj cesti uz dom mjesnog odbora.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

2005. – 2006. g.

 

4.10. Obnova spomenika kulture i objekti javne namjene

Sukladno obvezama zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Vukovara, Ministarstvo kulture će nastaviti s realizacijom projekata pristiglih putem poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. U urbanistički zaštićenoj cjelini Grada Vukovara nalazi se preko 70 objekata u okviru obnove spomeničkog fonda u Gradu Vukovaru, prema podacima Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture, od kojih prioritet imaju obnova Dvorca Eltz - Zgrada Velikog dvora i obnova povijesne građevine u sklopu baroknog trga.

U okviru Donacijskog programa obnove objekata javne namjene (donatori hrvatske županije, Grad Zagreb i drugi donatori), kojeg provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, obuhvaćeno je 29 značajnih objekata. Njih 18 su spomenici kulture, većinom najvrjednija spomenička baština Grada Vukovara. Do danas je 19 objekata u cijelosti završeno i predano korisnicima, 2 su završena s prvom etapom obnove, 1 objekt će se konzervirati, dok su ostali u tijeku obnove. Za nastavak obnove objekata za koje sredstva donatora nisu bila dostatna, ili za koje nije bilo donatora, izdvajaju se sredstva iz državnog proračuna.

Programom obnove obuhvatit će se obnova objekata koji su u vlasništvu države ili Grada Vukovara, a objekti u privatnom vlasništvu obnavljat će se jednim dijelom u sklopu programa obnove fasada na zgradama spomenicima kulture.

4.10.1. Nastavak obnove i uređenje kompleksa dvorca Eltz

Dvorac grofova Eltz, jedna od najsnažnijih urbanih dominanti Vukovara, smješten je u glavnoj ulici Novog Vukovara. U izvornom obliku objekt je izgrađen kao jednostavni ranoklasicistički dvor, no s jačanjem vlastelinstva i dvorac se razvijao u višekratnim pregradnjama i dotjerivanjima. Glavnom fasadom jednokatni dvorac je postavljen na samu liniju ulice, dok je graciozno dvorišno pročelje okrenuto romantičarski oblikovanom perivoju koji se protezao do ušća Vuke i obale Dunava. Poslije 1945. godine dvorac se koristio za socijalno stanovanje, potom za vojnu glazbenu školu i gimnaziju, a u posljednje vrijeme ovdje je bio smješten Gradski muzej.

Dvorski kompleks najvrjedniji je spomenički sklop u Vukovaru, registriran kao visoka A (I) kategorija. U budućnosti bi dvorac Eltz trebao biti prezentiran kao muzejsko-galerijski-multimedijalni prostor, u kojem bi bili smješteni Gradski muzej i Galerija suvremene umjetnosti, s obzirom na ulogu i značenje umjetničkih zbirki u revitalizaciji života i kulturnoj obnovi grada.

Obnova dvorca Eltz zahtijeva promptno djelovanje, s obzirom na potrebne uvjete u kojima će biti postavljen stalni postav zavičajnog odjela muzeja, uključujući zbirku Bauer i nalaze s Vučedola koji su smješteni u zgradi Velikog dvora, a u drugom dijelu suvremeni galerijski postav zbirke likovnih umjetnika Hrvatske i svijeta. Za galerijski postav predložena je izgradnja moderne zgrade Galerije suvremene umjetnosti koja će biti inkorporirana u spomenički dio dvorca Eltz, u dijelu koji je do sada bio na upravljanju VUPIK-a.

Za sada je u tijeku obnova početnih radova na dva dijela ovog kompleksa. U budućoj obnovi se predlaže cjelovita obnova kompleksa, uključujući izradu kompletne dokumentacije i projekata, te građevinske radove.

NOSITELJ:

Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.10.2. Obnova zgrade Suda

Zgrada Suda (Palača suda) je 1902. godine izvorno građena za Kraljevski kotarski sud, no u novije vrijeme u jednom je dijelu bila smještena i policija. Taj monumentalni, jednokatni sklop jedna je od najvećih povijesnih građevina u Vukovaru, koja svojom raskošno razvijenom fasadom zatvara cijeli gradski blok.

Tijekom Domovinskog rata zgrada je gotovo u cijelosti izgorjela. Temeljem ostataka zgrade, fotografija, povijesti arhitekture i usporedbom sa postojećim zgradama u Hrvatskoj građenih u tom razdoblju, izrađen je projekt obnove i ishođena lokacijska dozvola. Fasadni zidovi i dijelom konstruktivno unutrašnji zidovi ostali su cijeli, te će se metodom injektiranja konstruktivno ojačati i trajno sačuvati. Glavna fasada i dijelom unutrašnjost zgrade u izvornom obliku bila je bogato ukrašena ornamentima, a u atici je bio postavljen kip božice pravde. Dio ornamenata je ostao cijel, te će se uzimanjem odljeva i šablona moći rekonstruirati cijelo glavno pročelje i dijelom unutrašnjost.

Objekt je zaštićeni spomenik kulture, nalazi se u glavnoj gradskoj ulici (Županijska ul. 31). U zgradi se planira smještaj Županijskog suda, Općinskog suda, Županijskog državnog odvjetništva, Općinskog odvjetništva i Županijskog državnog pravobraniteljstva.

NOSITELJ:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE:

2004. – 2008. g.

4.10.3. Obnova i opremanje Radničkog doma (»Hotel Grand«)

Palača je smještena u starome gradskom središtu, na uglu glavne ulice i zelene promenade uz most i obalu Vuke. Ta velika jednokatna zgrada, raskošno oblikovanih neobaroknih pročelja, najsnažnije je djelo kasnoga vukovarskog historicizma. Prvotno je bila Hotel Grand, a 1919. godine je otkupljena za radnički dom. Kompleks se sastoji od glavne uglovne zgrade u kojoj su bili smješteni mnogi javni sadržaji (knjižnica, kavana, muzej, uredski prostor) i dograđene velike dvorane sa scenom (u novije vrijeme kino). Posljednja velika obnova palače izvedena je 1980. godine kada je kroz dvorište i vežu objekta otvorena javna pješačka komunikacija.

Kompleks je registrirani spomenik visoke A (I) kategorije. Za vrijeme ratnih razaranja pretrpio je velika oštećenja, a u tijeku su radovi na konstruktivnoj sanaciji i izgradnji krovišta. Obnova ovog objekta trajat će nekoliko godina zbog specifičnog postupka sanacije uslijed posljedica djelovanja vremenskih prilika, kao i zbog veličine samog objekta.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.10.4. Obnova i opremanje zgrade Kotarske oblasti

Zgrada Kotarske oblasti se nalazi u glavnoj novovukovarskoj ulici, u Županijskoj br.11. Građevina je dozidana 1889. godine uz staru palaču Srijemske županije. Dvorišni dio je građen u 18. st., kao i kapela između starog županijskog objekta i županijskog zatvora. Za vrijeme boravka UNTAES-a obnovljeno je krovište i veći dio katnog dijela. U 2003. godini je potpisan ugovor s izvoditeljem radova, koji uskoro započinju, a vrijednost investicije je 11.000.000,00 kn neto.

NOSITELJ:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA:

Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE:

(nastavak radova) 2004. – 2008.

 

4.10.5. Završetak obnove i opremanje Hrvatskog doma (Gradskog kazališta)

Hrvatski dom (Gradsko kazalište) smješten je u glavnoj ulici Novog Vukovara, u blizini dvorca Eltz. Gradnja Hrvatskog doma dovršena je 1922. godine. Nakon velike poplave srušen je ulični dio i 1966. godine izgrađen je jednokatni aneks. Stariji dio objekta zaštićeni je spomenik kulture. Nakon ratnih razaranja građevina je bila u petoj kategoriji oštećenja. Obnova ovog objekta je u tijeku, a planirani završetak obnove je krajem 2003. godine. U narednom razdoblju potrebno je unutrašnje uređenje i opremanje objekta, kako bi mogao obavljati svoju funkciju. Projekt interijera i scene je završen, te slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada

Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.10.6. Projekt Arheološko-turistički park Vučedol

Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe. Ovaj atraktivan položaj je prvi puta naseljen već oko 6000 g.pr.Kr. u vrijeme prvih europskih zemljoradnika, a više je ili manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest. Arheološka istraživanja na Vučedolu trajala su u kontinuitetu od 1984. – 1990. godine, a nakon 11-godišnjeg prekida, nastavljena su 2001. godine. Arheološki radovi dio su cjelovitih priprema za prezentaciju znanstvenih spoznaja o vučedolskoj kulturi i njenim korelacijama s drugim civilizacijama u sklopu zamišljenog projekta revitalizacije istočnog hrvatskog prostora, unutar projekta pod nazivom Vučedol – arheološko-turistički park.

U tijeku je obnova početnih radova na Vili Streim, kao budućem Muzeju vučedolske kulture. To je trenutno jedina sačuvana građevina na Vučedolu, a izgrađena je 1918. godine. Projekt arheološko-turističkog parka sadrži obnovu ili izgradnju nekoliko zasebnih cjelina koje prezentiraju ovaj lokalitet: Muzej Vučedolske kulture, Istraživački i znanstveni centar Vila Streim, rekonstrukcija dijela naselja Vučedolaca, radionica starih zanata-arheološku školu, te ugostiteljsko-turističke sadržaje.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada

Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.10.7. Konzerviranje i rekostrukcija Vodotornja

Novi vodotoranj smješten je na početku Mitnice, na lokalitetu Najparov vrt, visoko povrh Dunava. Elegantni visoki vodotoranj, s restoranom vidikovcem pri vrhu, sagrađen je 1962 – 1968. godine. U vrijeme izgradnje pripadao je među najveće građevine svoje vrste u Europi, a zbog eksponiranog položaja i vitke, dojmljive siluete, postao je najsnažnija urbana dominanta suvremenog Vukovara. Obnova ove građevine uvrštena je u Program donacijske obnove objekata javne namjene. Građevinu se planira obnoviti kao spomen-obilježje Domovinskog rata, te stradanja Vukovara i Vukovaraca. U 2003. godini će početi radovi na konstruktivnoj sanaciji građevine.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak radova) 2004. – 2005. g.

4.10.8. Izgradnja muzeja Domovinskog rata

Smatrajući da Grad Vukovar treba biti mjesto obilježja svih stradanja od 1991. do 1997. godine tijekom Domovinskog rata, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora predložilo je lokaciju jugoistočno od Hotela Dunav (uz obalu Dunava, Ribarska ul. i Ul. Josipa Runjanina) za izgradnju kompleksa unutar kojeg bi se nalazili razni sadržaji. U središnjoj zgradi nalazit će se Muzej holokausta, kongresna dvorana, uredi udruga koje se brinu o učesnicima i stradalnicima Domovinskog rata, poslovni prostori, te ostali popratni sadržaji. Na dijelu prema istoku od glavne zgrade predviđen je bazen za plivanje i skokove u vodu prilagođen invalidnim osobama, a u jugoistočnom dijelu stalna izložba skulptura na temu »Mir i dobro«. Ostali sadržaji kompleksa bi sadržavali dječje igralište, staze-šetnice i sl.

NOSITELJ: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada

Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004.g., provedba 2005. – 2008. g.

4.10.9. Obnova kuće nobelovca Lavoslava Ružičke

U glavnoj ulici Novog Vukovara, nasuprot kapele Sv. Roka, nalazi se jedna od najljepših kasnohistoricističkih građanskih prizemnica u gradu, rodna kuća kemičara svjetskog glasa, nobelovca Lavoslava Ružičke. Kuća je izgrađena oko 1890. godine, a dvorišni ulazni dio s trijemom izveden je dvadesetih godina u duhu art deco. Dvorišni objekti korišteni su u razne svrhe, a u glavnom uličnom korpusu u novije je vrijeme bila uređena muzejska zbirka Lavoslava Ružičke, te uredski prostori. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture C (III) kategorije, s V. kategorijom oštećenja.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj

Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.10.10. Obnova bivše zgrade Zbirke Bauer

Ova reprezentativna dvokatna palača nalazila se u gradskom središtu, na uglu glavne prometnice i povijesnog trga, zvanog »Kod Koršoša«. Izgrađena je 1922. godine i oduvijek je služila kao bankovna uredska zgrada, s najamnim lokalima u prizemlju. U prijeratno vrijeme u njoj bila smještena Služba društvenog knjigovodstva, a polovicom osamdesetih palača je zajedno sa susjednom zgradom Malog kina određena za trajni smještaj Zbirke Bauer. Objekt je zaštićeni spomenik kulture, no početkom 1996. godine palača je do temelja srušena. Zbog velike urbanističke važnosti, te zbog obnove identiteta grada, zgrada će se rekonstruirati u izvornom izgledu.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2006.

4.10.11. Obnova zgrade Diližansne pošte

Zgrada se nalazi u najužem gradskom središtu, na mjestu gdje se glavna ulica širi u znameniti barokni trg. Ova velika kasnobarokna kuća, dio je cjelovitog sklopa od 13 jednokatnica s masivnim arkadnim trijemovima, nastalih u drugoj polovici 18. stoljeća. Nastala je spajanjem dviju susjednih kuća. U prizemlju je oduvijek bio javni prostor, dok je kat bio stambeni. Od svih kuća u spomenutom baroknom sklopu ona je, sa svojih osam lučnih otvora, najveća i po izvornom oblikovanju fasada najkvalitetnija. Nakon II. svjetskog rata u kući je bio Gradski muzej, potom Galerija Bauer i Zbirka umjetnina, a u novije vrijeme u prizemlju je bio uređen prostor za povremene izložbe. Objekt je registrirani spomenik visoke A (I) kategorije, te se treba obnavljati u izvornom izgledu.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak radova) 2004. – 2005. g.

4.10.12. Obnova palače Landesman (za smještaj HZMO)

Zgrada u kojoj će biti smješten Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (nekada palača Landesmann) nalazi se u najužem gradskom središtu. Ova jednokatna kasnohistoricistička palača za obitelj Landesmann izgrađena je 1893. godine. Početkom stoljeća palača je bila u najmu državne pošte, kasnije su u njoj bile smještene razne javne službe, a u novije vrijeme službe mirovinskog i socijalnog osiguranja. Tijekom ratnih razaranja zgrada je pretrpila velika razaranja i svrstana je u petu kategoriju oštećenja. S obzirom da je zaštićeni spomenik kulture, obnavljat će se konzervatorsko-restauratorskim metodama u povijesnom izgledu.

NOSITELJ: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.10.13. Obnova Upravne zgrade gradske tvrtke Tehnostan

Vlasnik poslovne zgrade u Ulici dr. F. Tuđmana 23 u Vukovaru je Grad Vukovar, koji je ovaj objekt u strogom centru grada dao na uporabu tvrtki Tehnostan d.o.o., Vukovar. Zgradu je nužno obnoviti i dovesti u funkcionalno stanje, sobzirom da je tvrtka Tehnostan d.o.o. trenutno u unajmljenom prostoru, što znatno otežava i poskupljuje poslovanje, a time i troškove života građana Vukovara. U tijeku je izrada projektne dokumentacije. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture.

NOSITELJ: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar, Tehnostan d.o.o. i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.10.14. Obnova i opremanje objekta Crveni mlin

Crveni mlin (Eltzov mlin) je jedinstven primjer industrijske arhitekture, izgrađena 1893. godine. Zidana je opekom, neožbukanih pročelja s drvenom krovnom konstrukcijom. Zgrada je danas bez krova i međukatnih konstrukcija, oštećene stolarije i potkrovnog vijenca. Prema uputama Konzervatorskog odjela Ministarstvo kulture, potrebno je obnoviti pročelja prema prvobitnom izgledu, a u unutrašnjosti poštovati osnovni konstrukcijski raster.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2006. – 2008. g.

4.10.15. Sanacija objekta bivše Škole učenika u privredi

Objekt bivše Škole učenika u privredi se nalazi u gornjem dijelu glavne ulice Vukovara, u blizini trga »Kod bećarskog križa«. Zgrada je izgrađena 1892. godine, kao školski aneks susjedne barokne prizemnice, gdje je privremeno radila Niža realna gimnazija. Poslije 1894. godine, kada se Gimnazija preselila u novu zgradu, ovdje je djelovala osnovna muška, a kasnije i šegrtska škola. Zgrada je preventivno zaštićeni spomenik kulture. Prvi dio objekta je obnovljen 2000. godine, dok je drugi u ruševnom stanju, kojem je potrebna hitna sanacija.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i

dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., obnova 2005. g.

4.10.16. Obnova objekta Kurija Adamović

Skladna kasnoklasicistička prizemnica izduženoga uličnog pročelja, nalazi se u glavnoj ulici Novog Vukovara, nasuprot kapele Sv. Roka i u prvom susjedstvu kuće Ružička. Nastala je polovicom 19. st. na mjestu stare Pivovare i jedna je od rijetkih sačuvanih bidermajerskih kuća u Vukovaru. Ulično pročelje simetrično je rastvoreno sa sedam prozora uokvirenih plitkim plastičnim profilacijama u žbuci. Poslije II. svjetskog rata služila je za socijalno stanovanje, pa je u tlocrtnoj dispoziciji kuća više puta neprimjereno adaptirana. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2006. g.

4.10.17. Uređenje i opremanje dijela zgrade Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Objekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar je obnovljen, ali se uslijed preustroja HZZ-a, povećanog broja stranaka i opsežnijim poslovnim djelatnostima ukazao problem nedostatnog prostora. Postojeća zgrada ima neuređen prostor u potkrovlju, koji bi adaptacijom zadovoljio potrebe za proširenjem prostora za rad.

Za unaprjeđenje rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Vukovar, potrebna je nabava informatičke i druge opreme za Ured za poslodavce i za Job centar (Centar za informiranje i profesionalno savjetovanje), gdje bi nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja i ostali korisnici Zavoda mogli imati pristup informacijama s tržišta rada. Oprema obuhvaća prvenstveno informatičku opremu, Internet kiosk i video opremu u svrhu provedbe Grupnog informiranja za nezaposlene osobe i Prezentacije poslodavcima.

NOSITELJ: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.10.18. Obnova objekta u ulici V. Nazora 8

Gradsko društvo Crveni križ Vukovar vlasnik je građevine u centru grada (V. Nazora br. 8.), koja je tijekom Domovinskog rata potpuno uništena. Na parceli je izvršeno uklanjanje ruševnih ostataka zgrade, a od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku pribavljeni su posebni uvjeti za izgradnju novog objekta. Obnovom ovog objekta doprinosi se ljepšem izgledu centra grada.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Fond za regionalni razvoj, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije u 2004. g., izgradnja 2005. – 2006. g.

4.10.19. Uređenje i opremanje kino-dvorane u Borovu naselju

Zgrada kino-dvorane u Borovu naselju je jedini objekt većeg kapaciteta za razne društvene sadržaje. Postojeći objekt je saniran, a neophodno je dovršenje obnove i opremanje.

NOSITELJ: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005. – 2006. g.

4.10.20. Obnova Doma kulture u Sotinu

Objekt Doma kulture u Sotinu je izgrađen poslije I. svjetskog rata, a tijekom Domovinskog rata je pretrpio znatna oštećenja. Potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg stanja, uređenje fasade i krovišta, te unutrašnje uređenje. Namjena ovog objekta bit će višestruka, za djelovanje kulturnih društava, udruga i drugih aktivnosti javne namjene.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2006. – 2008. g.

4.10.21. Obnova Starog vodotornja

Ovaj slikoviti objekt nalazi se u najužem središtu, na velikom trgu ispred hotela »Dunav«. Prve inicijative za podizanje «novog vatrogasnog tornja» datiraju još iz 1907. godine. Ispod vodotornja izveden je bušeni zdenac i podzemna vodosprema zapremnine 40 m3, a na vrhu tornja još jedan graviracijski prostor. Iako je riječ o utilitarnome inženjerskom objektu, stari je vodotoranj urešen kasnosecesijskim fasadnim aplikacijama. Odavno je izvan funkcije, no kao urbanistički vrlo eksponirani motiv Starog Vukovara, te kao jedna od najstarijih građevina te vrste u Hrvatskoj, objekt uživa spomeničku zaštitu, te će se obnavljati faksimilno.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2006. g.

4.10.22. Uređenje fasada na zgradama spomenicima kulture

Zgrade spomenici kulture unutar zaštićene povijesne cjeline grada Vukovara, koji su u privatnom vlasništvu i zadovoljavaju zadane kriterije, obnavljat će se u sklopu Programa obnove fasada, čime će Vukovar vratiti izgled starog baroknog grada. Obnova fasada vršit će se prema konzervatorsko-restauratorskim uvjetima Ministarstva kulture, Odjela za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2008. g.

Navodimo značajnije zgrade spomenike kulture koje će biti uključene u navedeni program:

Barokna kuća »Kod bećarskog križa« (nekadašnja kuća Poić)

Barokna jednokatnica, koja je do rušenja 1996. godine stajala na trgu »Kod bećarskog križa« znameniti je motiv Starog Vukovara. Smatra se da je to najstarija kuća u gradu (nastala oko 1750. godine), jer je uz izrazite barokne stilske odlike zadržala staru urbanističku dispoziciju. Registrirani je spomenik kulture C (III) kategorije, a zbog svoje iznimne arhitektonske vrijednosti i urbanističke važnosti za buduću rekonstrukciju trga »Kod bećarskog križa«, potrebno ju je obnoviti u izvornom izgledu.

Kuća Njegić

Ova stambeno-trgovačka jednokatna uglovnica nastala je na jednoj od urbanistički najvažnijih točaka u glavnoj gradskoj ulici, uz sam most i lijevu obalu Vuke. S nasuprotnom kućom Radivojević (zgrada »Tehničar«) činila je »vrata« Novog Vukovara, definirajući mjerilo i koridor gradskog korza. Izgrađena je 1936. godine na mjestu zabatne prizemnice s početka 19. stoljeća. U prizemlju su bili lokali (znamenita slastičarnica Njegić i dr.), dok je na katu, naglašenom uglovnim balkonom, bio stambeni prostor. Uz dvorišno pročelje okrenuto Vuki, protezala se terasa s lijepim vrtom. Zgrada je spomenički zaštićena, te ju je kao važnu urbanističku odrednicu povijesnog središta potrebno obnoviti u izvornom izgledu.

Kuća Radivojević (zgrada »Tehničar«)

Jednokatna uglovnica Radivojević (nasuprot kuće Njegić) stajala je uz obalu Vuke na početku glavne ulice Novog Vukovara. Izgrađena je 1930. godine na mjestu starije pučke prizemnice kojom je započinjao, danas potpuno srušeni, niz kuća što se protezao od Vuke do dvorca. U prizemnom dijelu pročelja su bila otvorena velikim izlozima (trgovine i lokali), dok su na katu bili stambeni prostori. Godine 1995. kuća Radivojević je do temelja srušena. Zgrada je preventivno zaštićeni spomenik i potrebno ga je, kao nezaobilazni dio memorije Vukovara, faksimilno obnoviti.

Gašpareva apoteka

Zgrada se nalazi na najljepšem mjestu Starog Vukovara, u dnu baroknog trga, na križanju Gajeve ul. i Ul. V. Nazora. Izgrađena je kao uglovnica između dviju starih ulica. Kao jedan od tri povijesne ljekarne, apoteka »K spasitelju« mr. ph. S. Gašpara Jagušića nastala je 1927. godine nakon djelomičnog rušenja i dogradnje stare barokne uglovnice. Cijelo prizemlje kuće zauzimao je lokal ljekarne, a poslije njezinog zatvaranja 1967. godine ovdje je bila trgovina. Objekt je zaštićeni spomenik kulture, a obnavljat će se prema konzervatorskim uvjetima.

Zgrada »Zlatna dolina«

Zgrada »Zlatna dolina« je spomenik kulture, povezana sa zgradom u Ul. dr. F. Tuđmana 23 (u vlasništvu Grada Vukovara) u centru grada. Budući da je ovaj objekt nastavak iste zgrade, neprikladno je izvršiti obnovu samo jednog dijela, te je potrebno izvršiti cjelovitu obnovu fasade i krovišta.

Zgrada »Vučedolska kapljica«

Monumentalna kasnobarokna prizemna kurija visokoga skošenog krovišta nalazi se u glavnoj novovukovarskoj ulici nasuprot ulaza u dvorski kompleks Eltz. Nastala je u nizu od prvotno šest Eltzovih vlastelinskih zgrada, izgrađene 1780. godine. Kao središnja i najveća među njima, uz to i najbogatije oblikovanih pročelja, bila je rezidencija upravitelja vlastelinstva. Prije dvadesetak godina u kuriji je uređen trgovačko-ugostiteljski lokal »Vučedolska kapljica«. Građevina je preventivno zaštićeni spomenik kulture, te ju je nužno obnoviti u sklopu šireg dvorskog kompleksa Eltzovih.

Obnova fasada na ostalim zgradama spomenicima kulture

U Program obnove fasada na zgradama spomenicima kulture uključit će se i ostale zaštićene zgrade, koje zadovoljavaju kriterijima koje formiraju Ministarstvo kulture i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, primjerice:

• kuća Milanković (Nazorova 10)

• kuća Rogulić (Strossmayerova 1)

• kuća Gnus (Strossmayerova 23)

• magaza Mihajlović (Dr. Franje Tuđmana 18-20)

• barokne kuće Bingulac I, II i III (Dr. Franje Tuđmana 22-24)

• kuća Emsminger (Dr. Franje Tuđmana 21)

• zgrada Varteks (Dr. Franje Tuđmana 17)

• poljoprivredna apoteka (Dr. Franje Tuđmana 15)

• zgrada Alpina (Dr. Franje Tuđmana 30)

• trgovačka kuća (Dr. Franje Tuđmana 31)

• bivša gostionica (Dr. Franje Tuđmana 35)

• stambena prizemnica (Dr. Franje Tuđmana 34)

• stambeno-poslovna zgrada (Dr. Franje Tuđmana 36)

• rezidencija Paunović (Dr. Franje Tuđmana 5-7)

• i dr. objekti u sklopu povijesne cjeline grada.

4.11. Obnova Župnih crkvi, samostana, kapela i sl.

Obnova župnih crkvi, samostana, kapela i sakralnih objekata financirala se dijelom iz proračunskih stavki Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva i Ministarstva kulture, dijelom kroz projekt donacijske obnove građevina javne namjene, a dijelom iz donacija.

Projektom donacijske obnove građevina javne namjene u Vukovaru, čiji je nositelj Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ove godine će se završiti radovi na Crkvi Bl. Djevice Marije u Sotinu, Kapeli sv. Roka, te samostana u okviru Crkve sv. Filipa i Jakova, za obnovu kojeg se svojim financijskim sredstvima uključilo i Ministarstvo kulture U okviru Ministarstva kulture, a posebno Konzervatorskog odjela u Osijeku, tijekom ove godine obavit će se restauratorski radovi i radovi prezentacije nad Kapelom s kriptom porodice Paunović. U nastavku je pregled projekata predviđenih za realizaciju u sljedećem petogodišnjem razdoblju.

4.11.1. Nastavak obnove Crkve sv. Filipa i Jakova i samostana

Samostanski kompleks smješten je u srednjovjekovnom dijelu grada na visokoj terasi uz Dunav i izrazita je dominanta Vukovara. Taj barokni sklop najstariji je arhitektonski spomenik u gradu i registrirani je spomenik kulture A (I) kategorije, te se obnova izvodila konzervatorsko-restauratorskim metodama. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Zagreb i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara su do sada, u obnovu crkve i franjevačkog samostana, uložili oko 14 milijuna kuna.

NOSITELJ: Župa Crkve sv. Filipa i Jakova

NAČIN FINANCIRANJA: Katolička zajednica, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i

razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak radova) 2004. – 2008. g.

4.11.2. Nastavak obnove Crkve Gospe Fatimske u Borovo naselju

Crkva Gospe Fatimske nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Borova, nedaleko Trpinjske ceste, u okružju novih individualnih stambenih objekata. Moderno oblikovani sakralni kompleks s crkvom, što je naglašena pročelnim zvonikom i pratećim pastoralnim prostorima, izgrađen je 1982. godine, kao sjedište izdvojene Franjevačke župe vukovarskog samostana. Okoliš crkve bio je parkovno uređen, a poseban prostorni akcent bili su drvoredi jablana. Izgradnja objekta, koji je u ratu potpuno uništen, započeta je u 2003. godini, a nastavlja se u 2004. godini.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak radova) 2004. g.

4.11.3. Izgradnja crkve u Borovo naselju

U vukovarskom Borovu naselju, gdje je prije rata bilo preko tri tisuće Hrvata – katolika i katolika drugih nacija, u planu je izgradnja crkve koja bi služila i kao pastoralni centar, a koja će u budućnosti biti prikladna i za novu župu. Za izgradnju objekta ishodovana je lokacijska dozvola, a potreban je nastavak izrade projektne dokumentacije i izgradnja.

NOSITELJ: Župa Sv. Josipa Radnika Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Katolička zajednica, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. – 2005. g., izgradnja 2006. – 2007.g.

4.11.4. Obnova i uređenje Kapele sv. Ivana Nepomuka

Kapela se nalazi se u starom perivoju ispred Franjevačkog samostana. Izgrađena je donacijom upravitelja Eltzova vlastelinstva 1749. godine (obnovljena 1872.) i posvećena je zaštitniku ribara, lađara i vodeničara – svih koji su zanatima vezani uz rijeku. Zato je apsida kapele okrenuta prema Dunavu, a s njezine je vanjske strane prislonjen monumentalni kip patrona iz 1749. godine koji je sve do 1783. godine stajao na sredini baroknog mosta na Vuki. Kapelica je preventivno zaštićeni spomenik, te ju je zajedno s kipom Sv. Ivana Nepomuka nužno obnoviti konzervatorsko-restauratorskim metodama.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005. – 2006.

4.11.5. Rekonstrukcija Bećarskog križa

Najstarije i najveće vukovarsko ulično raspelo nalazilo se u gornjem dijelu glavne ulice, na trokutastom trgu formiranom vjerovatno još u srednjem vijeku. Neobično ime po kojemu se cijeli taj dio grada zove »Kod bećarskog križa« po tradiciji je vezan uz obližnju mušku šegrtsku školu. Raspelo je podignuto 1805. godine, kao prvi kameni javni križ u gradu. Još krajem 19. st. oko raspela je stajala kovana željezna ograda unutar koje su rasla patuljasta stabla. Lokalne srpske vlasti raspelo su dale srušiti. Zaštićeni je spomenik simboličke i ambijetalne vrijednosti, te ga je nužno faksimilno rekonstruirati.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005.

4.11.6. Obnova i uređenje Mauzoleja obitelji Eltz – kapela uzašašća Kristova

Kapela uzašašća Kristova smještena je između novovukovarskog groblja i stadiona, pri kraju nekadašnjeg Vlastelinskog prolaza. Mauzolej Eltzovih građen je 1907. – 1909. godine. Posljednja obnova kapele datira iz 1927. godine, a nakon 1945. godine izložena je propadanju. Okoliš kapelice bio je hortikulturalno uređen i ograđen zidom. Objekt je registrirani spomenik kulture E (V) kategorije.

NOSITELJ: Ministarstvo kulture

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005. – 2006. g.

4.11.7. Sanacija i uređenje pravoslavne crkve Sv. oca Nikolaja u Vukovaru

Na objektu u Vukovaru je izvršena djelomična obnova, ali je objekt još uvijek izvan upotrebe. Projekt bi trebao sadržavati izradu tehničke dokumentacije, sanaciju konstrukcije, sanaciju instalacija (grijanje, struja, vatrodojava), te završne radove u graditeljstvu.

NOSITELJ: Srpska pravoslavna općina

NAČIN FINANCIRANJA: Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,

obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2008. g.

4.11.8. Sanacija i uređenje pravoslavne crkve Sv. oca Nikolaja u Sotinu

Pravoslavna crkva Sv. oca Nikolaja u Sotinu je u izuzetno lošem stanju, te mu prijeti urušavanje. Potrebno je izvršiti konstruktivnu sanaciju i obnovu postojećeg objekta.

NOSITELJ: Srpska pravoslavna općina

NAČIN FINANCIRANJA: Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,

obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2008. g.

4.11.9. Sanacija Male sinagoge

Nakon nesretnog rušenja obiju, vrlo vrijednih vukovarskih sinagoga, jedini spomenik judaice u Vukovaru je kompleks starog židovskog groblja. Nastalo je oko 1850. godine na Sajmištu, ondašnjoj neizgrađenoj periferiji, koja je tek nakon II. svjetskog rata inkomponirana u gradsko područje. Glavni akcent groblja je obredni objekt središnjeg tlocrta, zvan »mala sinagoga«. Nakon II. svjetskog rata cijeli je kompleks zapušten. Objekt je pod preventivnom zaštitom, to je jedna od rijetkih sačuvanih sinagoga u Hrvatskoj.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005. – 2006. g.

4.11.10. Unutarnje uređenje obnovljene Kapele sv. Roka

Kapela sv. Roka je smještena u glavnoj ulici Novoga Vukovara i ratnim razaranjima nastala su oštećenja IV. kategorija. Objekt uživa spomenički zaštitu te je obnovljen konzevatorsko-restauratorskim metodama donacijskim sredstvima Šibensko-kninske županije. U obnovu je uloženo oko 1.8 mil. kuna, međutim potrebna su dodatna ulaganja u unutrašnje uređenje i opremu, kako bi se Kapela sv. Roka mogla staviti u funkciju.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo kulture, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,
donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.11.11. Opremanje Pastoralnog centra pored Crkve sv. Filipa i Jakova

Izgradnja objekta Pastoralnog centra pored Crkve sv. Filipa i Jakova je završena, međutim kako bi objekt kvalitetno i u potpunosti bio u funkciji, potrebno je dodatno ulaganje u opremu.

NOSITELJ: Župni ured Crkve sv. Filipa i Jakova

NAČIN FINANCIRANJA: Katolička zajednica, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.11.12. Obnova kapele na starom pravoslavnom groblju

Kapela na starom pravoslavnom groblju, grobna građevina kvadratnog tlocrta s naglašenim ugaonim pilastrima, sagrađena je 1906. godine poznata je pod nazivom mauzolej Stanić. Na kapeli, u Ukrajinskoj ulici u Vukovaru, potrebna je konstruktivna sanacija i sanacija postojećeg objekta. Objekt je zaštićeni spomenik kulture te ga je nužno obnavljati poštivajući konzervatorske uvjete.

NOSITELJ: Srpska pravoslavna općina

NAČIN FINANCIRANJA: Pravoslavna zajednica, Ministarstvo kulture, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove,

obnovu i graditeljstvo, donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2006. – 2008. g.

4.12. Turizam, sport i rekreacija

4.12.1. Izgradnja turističko-sportsko-rekreativnog kompleksa Vučedol

Vučedol je u prijeratnom razdoblju bio gradsko izletište, kupalište i rekreativni centar, a tijekom rata je pretrpio velika oštećenja. Posebnost ovog centra je njegova lokacija izvan grada i smještaj u neposrednoj blizini rijeke Dunav. Vučedol je potrebno osposobiti kao turističko-sportsko-rekreativni kompleks s pripadajućom infrastrukturom i hortikulturom, u okviru kojeg su planirani bazeni, gradska plaža i bungalovi sa odgovarajućom ugostiteljskom ponudom. Nekadašnji sportski tereni su devastirani i gotovo u cijelosti uništeni, tako da je neophodna obnova i izgradnja svih terena i to: odbojkaška igrališta s asfaltnom podlogom i na pijesku, dječje igralište i košarkaško igralište, rukometno-malonogometno igralište s asfaltnom podlogom, dva teniska igrališta sa završnim slojem terraset i veliko travnato nogometno igralište.

NOSITELJ: Vučedol d.d. Vukovar i Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vučedol d.d. i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., izvedba 2005. – 2007. g.

4.12.2. Uređenje sportsko-rekreativnog centra i gradskog izletišta »Adica«

Gradsko izletište Adica je tijekom rata potpuno devastirano i uništeno, te ga je potrebno obnoviti i oplemeniti novim sadržajima, kao što su pješačke zone, biciklističke staze, sportski tereni, ribičke kućice, bungalovi, objekti za prateću ugostiteljsku ponudu, uz što je potrebno hortikulturalno oplemeniti cijeli kompleks. U okviru uređenja Adice predviđeno je i rekonstruirati most i izgraditi prilazni put prema crkvi Sv. Petke. Za uređenje Adice kao sportsko-rekreativnog centra, postoji idejno rješenje, a potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju i izvršiti građevinske radove.

NOSITELJ: Grad Vukovar i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Ministarstvo prosvjete i športa, Fond za regionalni razvoj,

donatori i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., Realizacija 2004. – 2007. g.

4.12.3. Obnova Hotela Dunav

Hotel Dunav, jedini hotel u Gradu Vukovaru, djelomično je saniran nakon rata. Potrebno je obnoviti još 2 kata, potkrovlje i kuglanu. Obnovom zgrade hotela moguće je proširiti usluge i sadržaje za turističke posjete gradu, a moguća je i djelomična prenamjena prostora. Hotel Dunav je smještajnog kapaciteta 79 soba sa 126 ležaja, a trenutačno raspolaže sa 57 soba i 87 ležaja. Vlasnik objekta je Vupik d.d., Vukovar, koji je u procesu privatizacije. U hotelu je uposleno ukupno 30 radnika.

NOSITELJ: Grad Vukovar

U SURADNJI SA: Ministarstvo turizma, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Turistička zajednica grada Vukovara

i dr.

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Provedba projekta 2005. – 2007. g.

4.12.4. Nastavak obnove Sportske dvorane u Borovo naselju

Sportska dvorana je smještena u središtu Borovo naselja, u sklopu športskog kompleksa na koji se nastavlja Gradsko plivalište, teniski tereni i športski tereni. Objekt je obnovljen i djelomično u funkciji, a potrebno je nastaviti sa 2. fazom obnove i unutrašnjim opremanjem.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.12.5. Nastavak obnove Plivališta u Borovo naselju

Plivališni kompleks sastoji se od dva otvorena olimpijska bazena i pratećeg objekta, koji u svojem korpusu nosi garderobe i tribine sa sunčalištem. Izgradnja je dovršena 1959./60. godine, a od polovine sedamdesetih, zahvaljujući grijanoj vodi i pneumatskoj balonskoj kupoli, omogućeno je i zimsko korištenje bazena. Objekt je nakon ratnih razaranja svrstan u III/IV kategoriji oštećenja, a u 2003. godini je obnovljen mali bazen Plivališta. Projektom je predviđena sanacija velikog bazena i prateće infrastrukture, te pratećih objekata.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. – 2005. g.

4.12.6. Obnova i izgradnja gradskog stadiona
»Vukovar 91«

Za poticanje i promicanje športa na području grada Vukovara jednu od najznačajnijih uloga ima nogomet kao najmasovniji, najprepoznatljiviji i tradicijski šport u Vukovaru. Škola nogometa radi i djeluje u vrlo lošim uvjetima, bez osnovnih higijenskih uvjeta i svlačionica, a okuplja preko stotinu djece. Nužna je obnova gradskog stadiona »Vukovar 91« uključujući komunalnu infrastrukturu (sanitarnu, vodovodnu i dr.)

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.12.7. Izgradnja boćališta u Sotinu

Obzirom da je u Sotinu mali izbor aktivnosti po pitanju športa, a temeljem razvoja rekreativnog sporta na području Grada Vukovara i zainteresiranih za boćanje u Sotinu, potrebno je izgraditi boćalište sa dvije staze, pored postojećeg nogometnog igrališta.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.12.8. Izgradnja sportskih terena u sklopu Rekreacijskog centra Lijeva Bara

Zbog interesa građana Grada Vukovara za rekreativne sadržaje, a posebno mladih za igranjem tenisa i cjelovitosti završetka rekreacijskog centra »Lijeva Bara«, nužno je izgraditi četiri teniska terena s kompletnom opremom, za koje postoje prostorne mogućnosti.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2005. g.

4.12.9. Obnova Doma športova (Doma tehnike) u Borovu naselju

Dom športova (nekadašnji Dom tehnike) u Borovu naselju uništen je tijekom Domovinskog rata, te ga je potrebno obnoviti, obzirom da u gradu nema objekta koji bi bio namijenjen za sve borilačke športove: boks, judo, karate, hrvanje, tea-kwan-do itd. Projekt bi trebao uključiti dvoranu za treninge i teretanu, svlačionice, sanitarne prostorije, kancelarijski prostor i opremu, te prostor za kotlovnicu.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.

4.12.10. Dogradnja stadiona HNK »Radnički«

Na prostoru HNK »Radnički« u Borovo naselju, koji za sada ima samo nogometne aktivnosti, potrebno je dograditi dodatne sportske sadržaje za građane svih uzrasta: bočalište, igralište za male sportove (košarka, odbojka, nogomet, rukomet), igralište za djecu, pomoćno travnato igralište, poligon za obuku i igrališta za tenis. Osim terena za ostale sportske aktivnosti neophodno je napraviti i tribinu sa svim sadržajima koje su neophodne za jedan nogometni klub. Također je od velikog značaja i ograda koja bi trebala zaštiti cijelo to područje.

NOSITELJ: HNK »Radnički«

NAČIN FINANCIRANJA: HNK »Radnički«, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2006. – 2007. g.

4.12.11. Sanacija objekta Aero-kluba u Borovo naselju

U Borovo naselju u Vukovaru djeluje Aero-klub sa 47-godišnjom tradicijom letenja, pilotiranja, padobranstva i modeliranja. Postojeću infrastrukturu, hangar, sletno uzletnu pistu i pripadajuće građevinske objekte potrebno je sanirati i osuvremeniti. Aero klub posjeduje avion Cesna 121, a obnovom postojeće infrastrukture i objekata, a u suradnji sa Turističkom zajednicom, afirmirali bi se panoramski letovi, modelarski radovi, uvježbavanje sportsko-rekreacijskog padobranstva, okupljanje mladih. Uz školovanje kadrova (automehaničara i dr.) bilo bi omogućeno komercijalno povezivanje Vukovara s ostalim gradovima Hrvatske.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2005. g.

4.12.12. Obnova i dogradnja objekta za ŠNK »Dunav« Sotin

Jedina registrirana udruga u Sotinu je Športsko nogometni klub »Dunav«. Povratkom u Vukovar reaktivirana je aktivnost kluba. Pored seniorske grupe, organiziran je i rad s djecom i mladeži. Prostori (svlačionice) su neuvjetni i nedostatni, te je potrebno iste obnoviti i dograditi.

NOSITELJ: ŠNK »Dunav« Sotin

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.12.13. Dovršenje obnove klupskih prostorija i izgradnja pomoćnog terena na stadionu »Vuteks – Sloga« u Vukovaru

Na stadionu »Vuteks – Sloga« predviđa se dovršenje obnove koja se odnosi na obnovu klupskih prostorija, te izgradnju pomoćnog terena obzirom na veliki broj klupskih sekcija i korisnika terena.

NOSITELJ: ŠNK »Vuteks – Sloga«

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. g.

4.12.14. Projekt turističke signalizacije

Isticanje turističke signalizacije predstavlja zakonsku obavezu Grada Vukovara. Potrebe Grada Vukovara za turističkom signalizacijom su: Dvorac Eltz – Gradski muzej Vukovar, Franjevački samostan i crkva Sv. Filipa i Jakova, Gimnazija, Vučedol – arheološko nalazište, Adica – šuma-izletište, Križ na ušću Vuke u Dunav, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata Vukovar i Spomen obilježje Ovčara.

NOSITELJ: Turistička zajednica Grad Vukovara

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Provedba projekta 2004. – 2008. g.

4.12.15. Projekt turističke manifestacije »Gdje Dunav ljubi nebo«

U sklopu projekta turističke promidžbe Vukovarsko srijemske županije – podunavske zemlje – gradovi, Turistička zajednica Grada Vukovara kandidirat će se na odabir manifestacija i projekata koje će sufinancirati Glavni ured HTZ-a. Manifestacija »Gdje Dunav ljubi nebo« treba postati centralna tradicionalna turistička manifestacija Grada Vukovara, a odnosi se na Hotel Dunav i pristanište za putničke brodove s gastronomskom prezentacijom dunavskih specijaliteta, glazbenom prezentacijom o Vukovaru, te kulturološkom prezentacijom.

NOSITELJ: Turistička zajednica grada Vukovara

U SURADNJI SA: Grad Vukovar, Gradski muzej, Vučedol d.d. i dr.

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2008. g.

4.13. UreĐenje grada

4.13.1. Izgradnja potpornih zidova

Na području grada Vukovara se zbog specifične konfiguracije terena nalazi više potpornih zidova koji su zbog ratnih djelovanja znatno oštećeni i potrebna im je rekonstrukcija, kako ne bi ugrožavali sigurnost ljudi i objekata. Naročito se to odnosi na novoobnovljene objekte u ulici Europske unije gdje je više stambenih objekata ugroženo od odrona okolnog zemljišta, a gdje su potporni zidovi oštećeni ili uništeni. Kritična je situacija i ispod Crkve sv. Filipa i Jakova u Ulici Stjepana Radića gdje je došlo do velikog odronjavanja terena i postoji velika opasnost da se ošteti i crkva koja je u obnovi. Također je potrebno urediti i obaloutvrdu na Dunavu ispod Crkve Blažene Djevice Marije u Sotinu, odnosno izgraditi potporne zidove.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

U SURADNJI SA: Ministarstvo kulture, Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2004. – 2008. g.

4.13.2. Uređenje gradskog trga

Nakon izmještanja postojeće tržnice u centru grada na novu lokaciju na Olajnici, potrebito je izvršiti uređenje gradskog trga. Projekt treba sadržavati izvršenje novog opločenja i postavljanje urbane opreme, te ostale sadržaje u skladu s projektnom dokumentacijom.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2006. – 2008. g.

4.13.3. Uređenje šetališta uz obalu Dunava

Šetalište uz Dunav je devastirano u Domovinskom ratu, te ga je potrebno osposobiti za korištenje građana. Projekt treba sadržavati plan izgradnje šetnice na potezu Luka Vukovar – Stara Klaonica, izgradnju biciklističke staze i urbano opremanje.

Šetalište uz Dunav u Borovo naselju potrebno je osposobiti za korištenje građana kao šetnice od Borova naselja do Klaonice. Uz konzerviranje nasipa neophodno je provesti čišćenje korova i samoniklih vrba, te popraviti oštećenja nastala ratnim razaranjem.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. – 2008. g.

4.13.4. Uređenje Lučice

Na području starog ušća rijeke Vuke u Dunav je, uslijed uređenja nasipa i rječnog korita, napravljena prirodna lučica oko otoka na kojem je smješten Veslački klub. Lučica je uslijed neodržavanja u potpunosti prekrivena slojem mulja, stoga ju je potrebno očistiti od mulja i izgraditi pontonsko privezište za čamce, te prostor za skladištenje opreme za čamce i čuvarsku službu. Time bi se osiguralo čuvano privezište za velik broj plovnih objekata koje Vukovarci tradicionalno posjeduju, kao i kvalitetno privezište za brojne turiste koji putuju Dunavom vlastitim brodicama.

NOSITELJ: Grad Vukovar (Komunalac d.o.o. Vukovar) i Hrvatske vode

NAČIN FINANCIRANJA: Hrvatske vode, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara,Grad Vukovar, Komunalac d.o.o. Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: 2003. – 2005. g.

4.13.5. Izgradnja i obnova objekata za mjesne odbore

Najavom formiranja Mjesnih odbora u gradu je potrebna izgradnja, odnosno obnova svih mjesnih odbora, čime bi se omogućilo normalno funkcioniranje mjesne samouprave.

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g. provedba 2005. – 2007. g.

4.13.6. Uređenje pješačke zone – centar grada

Središte grada je devastirano u Domovinskom ratu i neophodno je uređenje pješačke zone. Projekt treba sadržavati izvršenje novog opločenja i postavljanja urbane opreme na potezu Ul. J. J. Strossmayera – Ul. dr. Franje Tuđmana.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.

4.13.7. Uređenje obale i čišćenje korita rijeke Vuke

Rijeka Vuka prolazi kroz najuži centar Grada Vukovara. Korito rijeke Vuke se suzilo i puno je samoniklog raslinja, te je neophodno čišćenje korita rijeke od naselja Lužac, do ušća Vuke u Dunav.

Potrebno je i uređenje prostora nasutog pijeskom kod nadvožnjaka. Obalu Vuke u centru Grada Vukovara je potrebno urediti kao šetnicu za korištenje građana, a projekt treba sadržavati izgradnju nogostupa šetnice, javne rasvjete i urbane opreme.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar, Hrvatske vode i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.

4.13.8. Uređenje parka »Najpar bašča«

Uređenje gradskih parkova je od iznimne važnosti za ovaj grad, koji je prije rata predstavljao primjer kvalitetno hortikulturno uređenog grada sa bogatstvom zelenih površina. Za uređenje parka »Najpar bašča« potrebno je prije svega deminiranje, zatim čišćenje od smeća, uklanjanje oštećenog drveća, sadnja novih mladica izabranog drveća, te uređenje staza i igrališta za odbojku na zemlji.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.

4.13.9. Čišćenje prolaza tzv. Skelice

Ovaj prolaz bi trebao zaokružiti cjelinu šetnice od hotela Dunav do naselja Mitnica. Potrebno je raščišćavanje prolaza Skelica, odnošenje smeća kamionima, postavljanje stupaca za onemogućavanje prolaska automobilima i obnovu puta prolaza Skelica. U ovom prolazu bi trebalo zabraniti promet, jer vozila uništavaju ionako stari i devastirani prolaz.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2004. – 2005. g.

4.13.10. Urbaniziranje poljoprivrednog zemljišta za poslovnu namjenu

U ulicama 12. redarstvenika i Domovinskog rata potrebno je prostor koji se sada koristi kao poljoprivredno zemljište, urbanizirati i privesti gospodarskoj namjeni. Projekt treba sadržavati komunalno opremanje ovog prostora, odnosno izgradnju infrastrukture za buduće poslovno-trgovačke sadržaje.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. g.

4.13.11. Hortikulturno uređenje grada

U Gradu Vukovaru potrebna je potpuna zamjena postojećeg zelenila planskom sadnjom novoga, jer je postojeće zelenilo velikim dijelom uništeno. Projekt hortikulture treba sadržavati detaljnu upotrebu vrsta i položaja zelenila.

NOSITELJ: Grad Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: Izrada projektne dokumentacije 2004. g., provedba 2005. – 2008. g.

4.14. Ljudski resursi

4.14.1. Poticajne mjere za ubrzani povratak stanovništva

Od 46.543 stanovnika, koliko je Grad Vukovar imao prijeratne 1990. godine, 1991. godine je prognano 22.061 osoba, a do danas se vratilo 11.107. Statistike pokazuju da se u situacijama u kojoj je bio Vukovar, oko 30% osoba nikada ne vrati svojim kućama. Danas se procjenjuje da u Vukovaru živi oko 28.000 ljudi.

Kako bi se ubrzao povratak Vukovaraca, ali i potaknuo dolazak stručnjaka i kvalitetnih, obrazovanih mladih ljudi koji trenutno nemaju motiva živjeti u Gradu Vukovaru, Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara su predviđene poticajne mjere za ubrzani povratak prognanika i izbjeglica. U svrhu rješavanja stambenog zbrinjavanja povratnika i stručnjaka neophodnih za razvitak ovog područja, osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na području Grada Vukovara (prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), a koji nemaju riješeno odgovarajuće stambeno pitanje može se:

• dati u najam stan ili obiteljska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Vukovara

• dodijeliti građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili osnovni građevinski materijal za izgradnju ili obnovu obiteljske kuće, te popravak i obnovu stana

NOSITELJ: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.14.2. Profesionalna edukacija i prekvalifikacija

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar, pruža usluge kako nezaposlenima, tako i poslodavcima i svim građanima koji imaju potrebu za razmjenom informacijama na području tržišta rada. U okviru svojih redovitih djelatnosti, obuhvaćene su i radionice za stjecanje vještina i znanja potrebnih za kandidiranje na tržištu rada, zatim pružanje usluge profesionalne orijentacije, pomoć u dodatnoj procjeni radnog, stručnog i osobnog potencijala, u odabiru programa ili tečaja za dodatnu izobrazbu i usavršavanje, ili promjenu zanimanja – zvanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar kontinuirano provodi i osposobljavanje za deficitarna zanimanja u Gradu Vukovaru.

NOSITELJ: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar

U SURADNJI SA: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Udruženje obrtnika Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Hrvatski zavod za zapošljavanje

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.14.3. Stipendije

Mladi stručnjaci su osnovna pokretačka snaga svakog društvenog okruženja. Budući da je gorući problem Vukovara upravo odlazak mladih ljudi, potencijalnih nositelja razvoja gospodarstva i općenito kvalitete života, stipendiranje je kao oblik motivacije mladih neophodan sadržaj svakog razvojnog programa. Pomažući mladim ljudima pri prevladavanju njihovih trenutnih imovinsko-egzistencijalnih problema, omogućavamo im lakši nastavak školovanja, utoliko što se mogu lakše usredotočiti na samo školovanje, odnosno studiranje.

U okviru kriterija za dodjelu stipendija veliku ulogu ima i popis deficitarnih zanimanja, odnosno zanimanja za kojima poslodavci u Vukovaru imaju veliku potražnju. Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u okviru Ministarstva rada i socijalne skrbi izradila je plan zapošljavanja u Gradu Vukovaru, te popis struka i zanimanja za kojima postoji posebno iskazana potreba poslodavaca s tog područja, sukladno člancima 26. i 27. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Na području Grada Vukovara stipendije dodjeljuje:

• Ministarstvo znanosti i tehnologije, sukladno članku 26. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, za redovne studente s prebivalištem na području Grada Vukovara,

• Vukovarsko-srijemska županija, u okviru dodjele stipendija za studente s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije

• Grad Vukovar, za redovne studente s prebivalištem na području Grada Vukovara,

• Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji pod kriterijima za dodjeljivanje stipendija osim postignutog uspjeha u školovanju uzima u obzir i socijalni status, s obzirom na specifičnu problematiku ovog područja.

NOSITELJI: Ministarstvo znanosti i tehnologije, Županija Vukovarsko-srijemska, Grad Vukovar, Fond za obnovu

razvoj Grada Vukovara

U SURADNJI SA: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Vukovar

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo znanosti i tehnologije, Županija Vukovarsko-srijemska, Grad Vukovar, Fond za obnovu i

razvoj Grada Vukovara,

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak provedbe) školska godina 2003/04, 04/05, 05/06, 06/07, 07/08

4.14.4. Projekti sa ciljem pomoći osobama sa psihotraumama

Posljedice velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku obuhvaćaju velika ljudska stradanja i niz psihosocijalnih problema (post-traumatski sindrom, depresije, adaptacijske i neurotske poremetnje, nezaposlenost, beskućništvo). Zbog takvih okolnosti, u 1993. godini utemeljen je Vladin Ured za žrtve rata, kako bi se omogućila sustavna pomoć žrtvama Domovinskog rata. Vlada je donijela odluku o prihvaćanju rada na psihosocijalnoj pomoći (PSP-u) ratnim stradalnicima, nakon čega se formirala Uprava za skrb o razvojačenim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata u sklopu Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

S obzirom na okolnosti završetka rata i početka obnove zemlje, Program psihosocijalne pomoći koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 1994. godine, kontinuirano je nadopunjavan u primjeni do današnjih dana. Njegov sadašnji nositelj je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata utemeljeno 1997. godine, koje je preuzelo poslove i zadaće Uprave za skrb MORH-a i Vladinog Ureda za žrtve rata. Cilj Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći stradalnicima iz Domovinskog rata je organizacija psihosocijalne pomoći kao dijela integralne skrbi za sudionike i stradalnike rata na području cijele države. Na lokalnoj razini, u Gradu Vukovaru je program pružanja pomoći organiziran u županijskom Centru za psihosocijalnu pomoć.

S obzirom da se posljedice rata još uvijek intenzivno osjećaju na području Vukovara, neophodno je podržati sve projekte s ciljem pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata s psihotraumama, te ostalih ugroženih kategorija stanovništva Grada Vukovara. Programe pomoći osobama s psihosocijalnim problemima na području Grada Vukovara provode i pojedine nevladine organizacije, udruženja i međunarodne institucije koje su prepoznale važnost ovakvog vida pružanja pomoći.

NOSITELJI: Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i nevladine udruge

U SURADNJI SA: međunarodne organizacije, civilno društvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, drugi izvori

ROK PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

4.14.5. Socijalna kohezija

Kako bi se stvorili uvjeti za socijalnu koheziju u Gradu Vukovaru, brojne vladine i nevladine organizacije potiču i podržavaju aktivnosti povezivanja zajednica, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Za socijalno osvješćivanje i integraciju potrebno je vrijeme, kao i kontinuirano djelovanje u raznim područjima socijalnog života građana.

Od posebne je važnosti edukacija stanovništva s ciljem boljeg strukturiranja i aktivnog sudjelovanja građana, kroz formiranje udruga i interesnih skupina, te osnivanjem informacijsko-edukacijskih centara, čime se provodi podizanje razine socijalne svijesti. Značajne efekte daju i mjere koje se odnose na revitalizaciju sportsko-rekreativnih aktivnosti, što obuhvaća uglavnom mlađe kategorije stanovništva.

Radi socijalne kohezije osoba sa invaliditetom i starijih osoba, potrebno je izvršiti prilagođavanje prometne infrastrukture, prometne signalizacije, izgraditi objekte prilagođene potrebama ove kategorije stanovništva, te otkloniti sve vrste prepreka za njihovu integraciju (psiholoških, obrazovnih, obiteljskih, kulturoloških, socijalnih, profesionalnih, financijskih, arhitektonskih).

Integracija dijela populacije kojem prijeti društvena isključenost, predstavlja socijalni izazov svake društvene sredine, ali je i osnovni preduvjet socijalne kohezije i ljudskog dostojanstva.

NOSITELJI: vladine i nevladine udruge, međunarodne organizacije, civilno društvo

NAČIN FINANCIRANJA: Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, međunarodne organizacije,

neprofitne organizacije i dr.

DINAMIKA PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. – 2008. g.

Klasa: 304-03/0302/01

Urbroj: 5030115-03-1

Zagreb, 4. prosinca 2003.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.

   

______________

1 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.

2 Izvor: Popis stanovništva 1990. godine. Podaci uključuju prigradska naselja Sotin i Lipovaču

3 Izvor: Izvješće Ministarstva obrane, Uprava za obranu Vukovar

4 Organizirani povratak je započeo po završetku procesa mirne reintegracije

5 Povratnici registrirani pri Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo

6 Izvor: Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

7 Izvor: Popis stanovništva 2001. godine

8 Izvor: Popis stanovništva 2001. godine

9 Izvor: Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice

10 Izvor: Tablica «Osiguranici mirovinskog osiguranja prema županijama i općinama» (stanje 30.06.2003.g.) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe u Zagrebu

11 Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vukovar

12 Izvor: Izvješće Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Uprave za obnovu

13 izvor: Izvješće Hrvatske elektroprivrede, Područnog ureda u Vukovaru

14 Izvor: Vodovod d.o.o. Vukovar

15 Izvor: Knjiga «Vukovar – izazov obnove», Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1997.g.

16 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.

17 Izvor: Izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, Vlada Republike Hrvatske, listopad 1999.g.

18 Izvor: Podaci Hrvatskog centra za razminiranje od 04. lipnja 2002.g.

19 Izvor: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Uprava za obnovu

20 Izvor: Tablica »Lista suglasnosti – generirana 20.08.2003.« Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice

21 Izvor: Tablica »Lista suglasnosti – 20.08.2003. - broj osoba« Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice

22 Izvor: HIMK, Izvješće područnog nadzora za razdoblje od 1998. do 30.06.2003.g.

23 Izvor: Podaci Hrvatskog centra za razminiranje od 16. lipnja 2003.g.

24 Izvor: Financijska agencija, Direkcija operativnih poslova i kontrole, Odjel servisa za državu, 18.08.2003.g.

25 Izvor podataka: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo; Pregled aktivnosti obnove

26 Izvor: Podaci Vodovoda Grada Vukovara, u okviru dostavljenih prijedloga za Plan i Program

27 Izvor: Podaci Vodovoda Grada Vukovara, u okviru dostavljenih prijedloga za Plan i Program

 
zatvori
Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !