Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu ("Narodne novine", br. XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
116 11.10.2008 Pravilnik o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

3356

Na temelju članka 17.L416149 stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

PRAVILNIK

O DIJAGNOSTIČKOM PRIRUČNIKU ZA AFRIČKU SVINJSKU KUGU1

Članak 1.

1) Ovim se Pravilnikom propisuje Dijagnostički priručnik za afričku svinjsku kugu (u daljnjem tekstu: priručnik).
2) Priručnik iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Dodatku ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 2.

1) Potvrđivanje afričke svinjske kuge mora se provesti u skladu s postupcima, metodama uzorkovanja i kriterijima za procjenu rezultata laboratorijskih testova koji su utvrđeni u priručniku i na temelju:
(a) otkrivanja kliničkih znakova i postmortem oštećenja uzrokovanih bolešću;
(b) otkrivanja virusa, antigena ili genoma u uzorcima tkiva, organa, krvi ili izlučevina svinje;
(c) dokazivanja specifičnih protutijela u uzorcima krvi.
2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka nacionalni dijagnostički laboratoriji navedeni u Dodatku IV. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kugeL416151 (»Narodne novine«, broj 112/07) mogu unositi promjene u laboratorijske testove navedene u priručniku2, ili mogu upotrebljavati drugačije testove, uz uvjet da se može dokazati njihova jednaka osjetljivost i specifičnost.
3) Ukoliko se koriste modificirani ili drugačiji testovi, njihova se osjetljivost i specifičnost mora ocijeniti u okviru periodičnih usporednih testova koje organizira Referentni laboratorij Zajednice za afričku svinjsku kugu.

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-01/27
Urbroj: 525-6-08-1
Zagreb, 3. listopada 2008.

Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

DODATAK

DIJAGNOSTIČKI PRIRUČNIK ZA AFRIČKU SVINJSKU KUGU

Poglavlje I.
UVOD, CILJEVI I POJMOVI

1. U svrhu osiguravanja ujednačenih postupaka dijagnosticiranja afričke svinjske kuge (u daljnjem tekstu: ASK) ovaj priručnik:
(a) propisuje smjernice i minimalne uvjete za dijagnostičke postupke, metode uzorkovanja te kriterije za procjenu rezultata kliničkih i postmortem pretraga te laboratorijskih testova za ispravnu dijagnozu ASK3;
(b) određuje minimalne bio-sigurnosne uvjete i standarde kakvoće kojih se mora pridržavati u laboratorijima za dijagnosticiranje ASK te prilikom prijevoza uzoraka;
(c) određuje laboratorijske testove koji se koriste za dijagnosticiranje ASK i laboratorijske postupke koje se koriste za genetsku tipizaciju izolata virusa ASK.
2. Ovaj je priručnik namijenjen prvenstveno nadležnim tijelima odgovornim za nadzor ASK. Stoga je naglasak na načelima i primjenama laboratorijskih testova te procijeni njihovih rezultata, a ne na detaljnim laboratorijskim postupcima.
3. Za potrebe ovoga priručnika, osim pojmova navedenih u članku 2. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge4, primjenjuju se i sljedeći pojmovi:
(a) »sumnjivo gospodarstvo« znači svako gospodarstvo na kojem se nalazi jedna ili više svinja sumnjivih da su zaražene virusom ASK ili kontaktno gospodarstvo u skladu s člankom 2. točom (k) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge5;
(b) »epidemiološka podjedinica« ili »podjedinica« je zgrada, mjesto ili zemlja unutar gospodarstva blizu smještena, na kojima se skupine svinja drže tako da su često u izravnom ili neizravnom međusobnom kontaktu, ali se istovremeno drže odvojeno od drugih svinja s istog gospodarstva;
(c) »svinje u kontaktu« su svinje koje su tijekom posljednjih 21 dan na gospodarstvu bile u izravnom dodiru s jednom ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom ASK.

Poglavlje II.
OPIS ASK S NAGLASKOM NA DIFERENCIJALNO DIJAGNOSTICIRANJE

A. UVOD

1. Uzročnik ASK je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Sojevi virusa ASK razlikuju se po virulenciji, iako nisu ustanovljeni različiti serotipovi.
2. Virus ASK je vrlo postojan u izlučevinama zaraženih svinja, u trupovima i svježem mesu svinja, te u nekim proizvodima od mesa svinja. Kako bi se osiguralo njegovo inaktiviranje u okolišu, moraju se koristiti odgovarajući dezinficijensi.
3. Glavni prirodni put zaraze svinja u Europi je oro-nazalni, izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženim svinjama ili hranjenjem hranom koja je kontaminirana virusom. U onim područjima u kojima postoje vektori6, prijenos putem tih vektora ima vrlo važnu ulogu u postojanosti i širenju virusa. ASK se također može širiti neizravnim dodirom s kontaminiranim materijalima i ubodom insekata koji mehanički prenose virus ASK. Bolest se može prenijeti i sjemenom zaraženih nerasta.
4. Razdoblje inkubacije je oko pet do 15 dana, ali u uvjetima na terenu klinički simptomi na gospodarstvu mogu postati vidljivi tek nekoliko tjedna nakon unošenja virusa, pa i duže ako se radi o slabim sojevima virusa.
5. ASK se može javiti u akutnom, subakutnom i kroničnom obliku, ovisno o virulenciji virusa.
6. Kod svinja koje se nakon zaraze klinički oporave viremija traje 40 do 60 dana, i te svinje postaju kliconoše. Virus ASK se kod svinja kliconoša se može izolirati i do šest mjeseci po infekciji.

B. AKUTNI OBLIK

1. Prvi klinički znak bolesti je obično visoka tjelesna temperatura (više od 40°C), koja je praćena depresijom, gubitkom apetita, brzim i teškim disanjem, te iscjedkom iz nosa i očiju. Svinje su nekoordinirane u kretanju i nakupljaju se u skupine. Krmače mogu pobaciti u svim stadijima gravidnosti. Kod nekih svinja može doći do povraćanja i opstipacije, dok se kod nekih može razviti krvavi proljev. Dolazi do vidljivih potkožnih krvarenja, posebno na ekstremitetima i ušima. Prije smrti može doći do kome, koja se javlja jedan do sedam dana nakon razvoja kliničkih znakova. Stopa pobola i pomor unutar gospodarstva može biti 100%.
Postmortem nalazi pokazuju tipičan hemoragijski sindrom s općom kongestijom trupa, nakupljanjem krvi u prsnoj i trbušnoj šupljini, povećanom tamnom slezenom, hemoragičnim limfnim čvorovima koji nalikuju ugrušcima krvi, posebno bubrežni i gastrohepatični limfni čvorovi, petehijama u bubrezima (kortikalnim i medularnim piramidama i bubrežnoj nakapnici), serozi abdomena, sluznici želuca i crijeva i srcu (epikard i endokard), hidrotoraksom i petehijama po pleuri.
2. Akutni oblik klasične svinjske kuge obično dovodi do kliničke i patološke slike koja je vrlo slična kao kod afričke svinjske kuge. Krvarenja po koži i ušima upućuju na sumnju za akutnu klasičnu ili afričku svinjsku kugu.
Na akutni oblik ASK treba također posumnjati i kod sumnje na: vrbanac, reprodukcijski i respiratorni sindrom svinja, trovanje kumarinom, hemoragijsku purpuru, sindrom kržljavosti odbite prasadi, sindrom dermatitisa i nefropatije svinja, infekcije salmonelom ili Pasteuerellom, te bilo koje probavne ili respiratorne sindrome praćene povišenom tjelesnom temperaturom kod kojih svinje ne reagiraju na liječenje antibioticima.

C. SUBAKITNI OBLICI

Subakutni oblici su učestaliji u endemskim područjima. Za subakutnu infekciju je karakteristična promjenjiva povišena temperatura, depresija i pneumonija. Smrt može uslijediti radi zatajenja srca. Oštećenja kod subakutnih oblika su slična onima kod akutnog oblika, ali su blaža. Svojstvena oštećenja su velika krvarenja u limfnim čvorovima, bubrezima i slezeni, kongestija i edem pluća, te u nekim slučajevima intersticijska pneumonija.

D. KRONIČNI OBLICI

Kronični oblici ove bolesti su rijetki. Kod kroničnih se oblika može uočiti sekundarna bakterijska infekcija. Budući da su klinički znaci kroničnog ASK prilično nespecifični, za diferencijalno dijagnosticiranje potrebno je uzeti u obzir druge bolesti. U zaraženom gospodarstvu povišenje tjelesne temperature moguće je ustanoviti u određenog broja svinja, ali ne nužno kod svake životinje.
Klinički znakovi kroničnog ASK mogu uključivati respiratorne probleme, pobačaje, artritis, kronične kožne čireve ili nekroze, koji ne nalikuju tipičnoj kliničkoj slici zaraze virusom ASK. Oštećenja mogu biti minimalna, ili ih uopće nema. Histopatološki nalazi očituju se povećanim limfnim čvorovima i slezenom, pleuritisom, fibrinoznim perikarditisom i infiltriranim pneumonitisom. Također su opisane žarišne kazeozne nekroze i mineralizacija pluća.

Poglavlje III.
SMJERNICE ZA GLAVNE KRITERIJE PREMA KOJIMA SE NEKO GOSPODARSTVO MOŽE SMATRATI SUMNJIVIM NA ZARAŽENJE ASK

1. Gospodarstvo se smatra sumnjivim na temelju sljedećih nalaza, kriterija i razloga:
(a) klinički i patološki nalazi na svinjama. Glavni klinički i patološki nalazi koje treba razmotriti su:
– povišena tjelesna temperatura s pobolom i pomorom svih dobnih kategorija svinja,
– povišena tjelesna temperatura s hemoragijskim sindromom; petehijalna i ekhimozna krvarenja, posebno u limfnim čvorovima, bubrezima, slezeni (koja je povećana i tamna, posebno kod akutnih oblika), mokraćnom mjehuru te ulceracije na žučnom mjehuru;
(b) epidemiološki nalazi. Glavni epidemiološki nalazi koje treba razmotriti su:
– jesu li s svinje bile u izravnom ili neizravnom dodiru sa gospodarstvom na kojem se drže svinje za koje je dokazano da je zaraženo virusom ASK,
– je li gospodarstvo nabavilo svinje za koje se naknadno pokazalo da su zaražene virusom ASK,
– jesu li krmače bile umjetno osjemenjene sjemenom koje potječe iz sumnjivog izvora,
– je li bilo izravnog ili neizravnog dodira s divljim svinjama u populaciji u kojoj se pojavila ASK,
– drže li se svinje na otvorenom u području u kojem su divlje svinje zaražene virusom ASK,
– hrane li se svinje napojem i postoji li sumnja da se s napojem nije postupalo na način da se inaktivira virus ASK,
– je li postojala mogućnost izlaganja, na primjer preko osoba koje dolaze na gospodarstvo, prijevoznih sredstava i drugo koja dolaze iz gospodarstva za koje postoji sumnja da je zaraženo virusom ASK,
– pojavljuju li se na području gospodarstva vektori.
2. Gospodarstvo se smatra sumnjivim na klasičnu svinjsku kugu ukoliko se sumnja temelji na kliničkim ili patološkim nalazima, a klinička, epidemiološka i laboratorijska istraživanja za ASK nisu potvrdila ovu bolest niti su utvrdila izvore ili uzročnike druge bolesti na predmetnom gospodarstvu.

Poglavlje IV.
POSTUPCI KONTROLE I UZORKOVANJA

A. SMJERNICE I POSTUPCI ZA KLINIČKI PREGLED I UZIMANJE UZORAKA SVINJA SA SUMNJIVIH GOSPODARSTAVA

1. Na sumnjivim gospodarstvima moraju se provesti odgovarajući klinički pregledi, uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage, kako bi se potvrdila ili isključila ASK, u skladu sa smjernicama i postupcima utvrđenim u točkama 2. do 6. ovoga Odjeljka.
Bez obzira jesu li na predmetnom gospodarstvu provedene mjere u skladu s člankom 4. stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge7, ove se smjernice i postupci moraju primijeniti i u slučajevima bolesti kada se diferencijalno dijagnostički sumnja na ASK. To uključuje i slučajeve kada klinički znakovi i epidemiološki podaci o tijeku bolesti kod svinja ukazuju na malu vjerojatnost pojave ASK.
U svim ostalim slučajevima, kad se sumnja da su jedna ili više svinja zaražene virusom ASK na odnosnom sumnjivom gospodarstvu provode se mjere iz članka 4. stavka 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge8.
U slučaju sumnje na ASK kod svinja u klaonici ili u prijevoznom sredstvu, također se primjenjuju smjernice i postupci utvrđeni točkama 2. do 6. ovoga Odjeljka.
2. Prilikom obilaska sumnjivog gospodarstva, kako bi potvrdio ili isključio ASK službeni veterinar kontrolira:
– evidencije o proizvodnji i zdravstvenom stanju na gospodarstvu, ukoliko takvi podaci postoje; moraju se pregledati sve podjedinice na gospodarstvu kako bi se odabrale svinje koje će biti klinički pregledane.
Klinički pregled mora uključivati mjerenje tjelesne temperature i mora prvenstveno biti proveden na sljedećim svinjama ili skupinama svinja:
– bolesne ili anoreksične svinje,
– svinje koje su nedavno dovedene na gospodarstvo iz područja na kojem je potvrđeno izbijanje bolesti ili iz drugih sumnjivih izvora,
– svinje držane u podjedinicama koje su obilazile osobe koje su nedavno bile u bliskom doticaju sa svinjama zaraženim ili sumnjivim na ASK ili osobe za koje je utvrđeno da su imale druge posebno rizične kontakte s potencijalnim izvorom virusa ASK,
– svinje koje su već uzorkovane i serološki testirane na ASK, u slučaju kada rezultati tih testiranja ne omogućavaju isključivanje ASK i svinje koje su bile u kontaktu sa zaraženim svinjama,
– svinje koje su nedavno preboljele bolest.
Ukoliko pregledom sumnjivog gospodarstva nisu nađene svinje ili skupine svinja navedene u ovoj alineji, nadležno tijelo, ne dovodeći u pitanje ostale mjere koje se mogu primijeniti na odnosnom gospodarstvu u skladu s Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kuge9 i uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, mora:
– obaviti daljnje preglede na odnosnom gospodarstvu u skladu s točkom 3. ovoga Odjeljka, ili
– osigurati uzimanje uzoraka krvi svinja s odnosnoga gospodarstva za laboratorijske testove (u kojem se slučaju kao smjernice koriste postupci uzimanja uzoraka utvrđeni u točki 5. ovoga Odjeljka i u točki 2. Odjeljku F ovoga Poglavlja, ili
– narediti ili zadržati mjere propisane člankom 4. stavkom 3. Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kuge10, do daljnjih istraživanja na predmetnom gospodarstvu, ili
– isključiti sumnju na ASK.
3. Na predmetnom gospodarstvu se mora obaviti klinički pregled na nasumično odabranim svinjama iz podjedinica za koje je utvrđeno ili se sumnja da postoji opasnost da je u njih unesen virus ASK.
Potrebno je pregledati minimalni broj svinja koji će omogućiti da, ukoliko se ustanovi povišenje tjelesne temperature u prevalenciji 10%, ta prevalencija bude 95% pouzdana.
4. Ako se na sumnjivom gospodarstvu otkriju uginule ili svinje pred uginuće, moraju se obaviti postmortem pregledi, po mogućnosti na najmanje pet takvih svinja, a osobito na svinjama:
– koje su prije ugibanja pokazivale jasno vidljive znakove bolesti,
– koje imaju visoku tjelesnu temperaturu,
– koje su nedavno uginule.
Ako takvi pregledi ne pokažu oštećenja koja ukazuju na prisutnost ASK, ali se smatra da je zbog epidemiološke situacije potrebno provesti daljnja istraživanja:
– u podjedinici u kojoj su se držale uginule svinje ili svinje pred uginuće, mora se obaviti klinički pregled kako je propisano u točki 3. ovoga Odjeljka, te se moraju uzeti uzorci krvi kako je propisano u točki 5. ovoga Odjeljka, i
– mogu se obaviti postmortem pregledi na tri do četiri svinje koje su bile u kontaktu, posebno ako te svinje pokazuju kliničke znakove.
Bez obzira na prisutnost ili izostanak oštećenja koje upućuju na ASK, od svinja podvrgnutih postmortem pregledu moraju se uzeti uzorci organa ili tkiva radi provođenja viroloških testova u skladu s Poglavljem V. Odjeljkom B. točkom 1. ovoga Dodatka. Preporučljivo je da to budu uzorci od nedavno uginulih svinja.
Pri obavljanju postmortem pregleda, nadležno tijelo mora osigurati:
– poduzimanje potrebnih mjera opreza i higijenskih mjera radi sprječavanja širenja bolesti, i
– da su svinje, ako se radi o svinjama pred uginuće, usmrćene na humani način, u skladu s Pravilnikom o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanjuL416152 (»Narodne novine«, broj 39/08)11.
5. Ukoliko se na sumnjivom gospodarstvu otkriju daljnji klinički znakovi ili oštećenja koji bi mogli ukazivati na ASK, ali nadležno tijelo smatra da ti nalazi nisu dostatni za potvrđivanje ASK te da treba provesti laboratorijske testove, tada od sumnjivih svinja i od drugih svinja u svakoj od podjedinica u kojima se drže sumnjive svinje moraju se uzeti uzorci krvi za laboratorijske testove, u skladu sa sljedećim postupcima:
(a) minimalni broj uzoraka koji se uzimaju za serološke testove mora s 95%-tnom sigurnošću omogućiti otkrivanje 10% seroprevalencije u predmetnoj podjedinici;
(b) broj uzoraka koji se uzima za virološke testove mora biti u skladu s naputcima nadležnog tijela, koje mora voditi računa o rasponu testova koji se mogu izvesti, o osjetljivosti laboratorijskih testova koji se koriste i o postojećoj epidemiološkoj situaciji.
6. Ukoliko se nakon obavljenih pregleda na sumnjivom gospodarstvu ne otkriju klinički znakovi ili oštećenja koji ukazuju na ASK, ali nadležno tijelo smatra da su potrebni daljnji laboratorijski testovi kako bi se ASK isključila, kao smjernice se upotrebljavaju postupci uzorkovanja propisani u točki 5. ovoga Odjeljka.

B. POSTUPCI UZORKOVANJA NA GOSPODARSTVU PRI USMRĆIVANJU SVINJA NAKON ŠTO JE BOLEST POTVRĐENA

1. U svrhu utvrđivanja načina na koji je virus ASK unesen na zaraženo gospodarstvo i utvrđivanja vremena koje je proteklo od njegovog unošenja, pri usmrćivanju svinja na gospodarstvu, nakon što je izbijanje bolesti potvrđeno u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge12, od svinja se radi provedbe seroloških testova moraju nasumično uzeti uzorci krvi.
2. Minimalni broj svinja čiji se uzorci uzimaju mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućiti otkrivanje 10% seroprevalencije u svakoj podjedinici gospodarstva13.
Uzorci za virološke testove moraju se također uzimati u skladu s uputama nadležnog tijela, koje mora voditi računa o rasponu testova koji se mogu izvesti, o osjetljivosti laboratorijskih testova koji će se koristiti i o epidemiološkoj situaciji.
Na onim područjima na kojima je dokazana prisutnost vektora zaraženih virusom ASK, mora se također uzeti u obzir odgovarajuće prikupljanje krpelja za virološke testove, u skladu s uputama nadležnog tijela i Dodatkom III. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge14.
3. U slučaju sekundarnih izbijanja, nadležno tijelo može odobriti odstupanje od točaka 1. i 2. ovoga Odjeljka te odrediti druge postupke uzorkovanja, uzimajući u obzir već raspoložive epidemiološke podatke o izvoru infekcije i načinima na koji je virus unesen na gospodarstvo i o mogućnostima širenja bolesti s tog gospodarstva.

C. POSTUPCI UZORKOVANJA PRI USMRĆIVANJU SVINJA U OKVIRU PREVENTIVNIH MJERA NA SUMNJIVOM GOSPODARSTVU

1. Radi potvrde ili isključivanja ASK i radi prikupljanja dodatnih epidemioloških informacija, pri usmrćivanju svinja u okviru preventivne mjere na sumnjivom gospodarstvu u skladu s odredbama članka 4. stavka 4. točke (a) ili članka 7. stavka 3. i 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge15, moraju se, u skladu s postupkom utvrđenim točkom 2. ovoga Odjeljka, uzeti uzorci krvi za serološke i virološke testove.
2. Uzorkovanje mora uključiti:
– svinje koje pokazuju znakove ili postmortem oštećenja koje upućuju na ASK, te svinje koje su bile s njima u kontaktu;
– druge svinje koje su mogle biti u rizičnim kontaktima sa zaraženim ili sumnjivim svinjama ili onima za koje se sumnja da su kontaminirane virusom ASK. Uzimanje uzoraka od ovih svinja mora biti u skladu s uputama nadležnog tijela, pri čemu se mora uzeti u obzir epidemiološku situaciju.
Osim toga, svinje podrijetlom iz svake od podjedinica na gospodarstvu, od kojih se uzimanju uzorci moraju se odabrati metodom slučajnoga odabira16. U tom slučaju, minimalan broj uzoraka koji se uzimaju za serološke testove mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućiti otkrivanje 10%-tne seroprevalencije u predmetnoj podjedinici.
Vrsta uzoraka koji se uzimaju za virološke testove i vrsta testa koji se koristi moraju biti u skladu s uputama nadležnog tijela, koje mora voditi računa o rasponu testova koji se mogu primijeniti, o osjetljivosti tih testova, te o epidemiološkoj situaciji.

D. POSTUPCI PROVJERE I UZORKOVANJA PRIJE DAVANJA ODOBRENJA ZA PREMJEŠTANJE SVINJA IZ GOSPODARSTAVA SMJEŠTENIH U ZARAŽENOM I UGROŽENOM PODRUČJU I U SLUČAJU KLANJA ILI USMRĆIVANJA NAVEDENIH SVINJA (članci 10. i 11. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge)17

1. Ne dovodeći u pitanje provedbu odredbe članka 11. stavka 1. točke (f), alineje druge Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge18, radi odobravanja premještanja svinja s gospodarstava smještenih u zaraženom ili ugroženom području u skladu s člankom 10. stavkom 3. navedenog Pravilnika19, klinički pregled koji obavlja službeni veterinar mora:
– biti obavljen unutar razdoblja od 24 sata prije premještanja svinja,
– biti u skladu s odredbama Odjeljka A. točke 2.ovoga Poglavlja
2. Ako se radi o svinjama koje treba premjestiti na drugo gospodarstvo, osim ispitivanja koja se moraju provesti u skladu s točkom 1. ovoga Odjeljka, u svim podjedinicama gospodarstva u kojima se drže svinje koje se premještaju potrebno je provesti klinički pregled svinja, uključujući mjerenje tjelesne temperature određenom broju životinja.
Potrebno je pregledati minimalni broj svinja koji će omogućiti da, ukoliko se ustanovi povišenje tjelesne temperature u prevalenciji 10%, ta prevalencija bude 95% pouzdana.
3. U slučaju premještanja svinja u klaonicu, objekt za preradu ili na druga mjesta na kojima će biti usmrćene ili zaklane, osim pretraga koja se obavljaju u skladu s točkom 1. ovoga Odjeljka, u svim podjedinicama u kojima se drže svinje koje se premještaju potrebno je provesti klinički pregled svinja. Ako se radi o svinjama starijim od tri do četiri mjeseca taj pregled mora uključiti i mjerenje tjelesne temperature određenom broju svinja.
Potrebno je pregledati minimalni broj svinja koji će omogućiti da, ukoliko se ustanovi povišenje tjelesne temperature u prevalenciji 20%, ta prevalencija bude 95% pouzdana.
4. Kod usmrćivanja ili klanja svinja iz točke 3. ovoga Odjeljka, potrebno je od svinja koje potječu iz svake od podjedinica iz kojih se svinje premještaju, uzeti uzorke krvi za provedbu seroloških testiranja ili uzorke krvi ili organa, kao što su tonzile, slezena ili limfni čvorovi za provedbu viroloških testova.
Minimalni broj uzoraka koji treba uzeti mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućiti otkrivanje 10%-tne seroprevalencije ili prevalencije virusa u svakoj podjedinici.
Vrsta uzoraka koji se uzimaju za testove i test koji se koristi moraju biti u skladu s uputama nadležnog tijela, koje mora voditi računa o rasponu testova koji se mogu primijeniti, o osjetljivosti tih testova, te o epidemiološkoj situaciji.
5. Ukoliko se pri klanju ili usmrćivanju svinja otkriju klinički znakovi ili postmortem oštećenja koje ukazuju na ASK, iznimno od odredbi točke 4. ovoga Odjeljka, primjenjuju se odredbe za uzorkovanje utvrđene u Odjeljku C ovoga Poglavlja.
6. Odstupanja predviđena u članku 10. stavku 5. i članku 11. stavku 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge20 mogu se odobriti ukoliko nadležno tijelo osigura da se shema intenzivnog uzorkovanja i testiranja primijeni također i na skupine svinja koje se provjeravaju i uzrokuju u skladu s točkama 2., 3. i 4. ovoga Odjeljka U okviru te sheme minimalan broj uzoraka krvi koji treba uzeti mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije u odnosnoj skupni svinja.

E. POSTUPCI KONTROLE I UZORKOVANJA NA GOSPODARSTVU PRI OBNOVI POPULACIJE

1. Kad se svinje ponovno uvode na gospodarstvo u skladu s člankom 13. stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge21, moraju se primijeniti sljedeći postupci uzorkovanja:
– uzorci krvi se uzimaju najranije 45 dana nakon ponovnog uvođenja svinja,
– ako se na gospodarstvo uvode sentinel svinje, uzorci krvi za serološko testiranje moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se s 95%-tnom pouzdanošću omogući otkrivanje 10%-tne seroprevalencije u svakoj podjedinici na gospodarstvu,
– u slučaju obnove cjelokupne populacije, uzorci krvi za serološke testove moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se s 95%-tnom pouzdanošću omogući otkrivanje 20% seroprevalencije u svakoj podjedinici na gospodarstvu.
2. Kad se svinje ponovno uvode na gospodarstvo u skladu s člankom 13. stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge22, moraju se primijeniti sljedeći postupci uzorkovanja:
– uzorci krvi se uzimaju najranije 45 dana nakon ponovnog uvođenja svinja,
– ako se na gospodarstvo uvode sentinel svinje, uzorci krvi moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se s 95%-tnom pouzdanošću omogući otkrivanje 5%-tne seroprevalencije u svakoj podjedinici na gospodarstvu,
– u slučaju obnova cjelokupne populacije, uzorci krvi za serološke testove moraju se nasumično uzeti od dovoljnog broja svinja da se s 95%-tnom pouzdanošću omogući otkrivanje 10% seroprevalencije u svakoj podjedinici na gospodarstvu.
Postupak iz treće alineje ove točke mora se ponoviti najranije 60 dana nakon potpune obnove populacije.
3. Nakon svakog ponovnog uvođenja svinja, nadležno tijelo mora osigurati da se u slučaju bilo kakve bolesti ili uginuća svinja na gospodarstvu iz nepoznatog razloga, odnosne svinje odmah testiraju na ASK.
Ove se odredbe primjenjuju sve dok se za odnosno gospodarstvo ne ukinu ograničenja premještanja svinja iz članka 13. stavka 3. točaka (a) i (b) i stavka 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge23.

F. POSTUPCI UZORKOVANJA NA GOSPODARSTVIMA U ZARAŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA MJERA

1. Kako bi se u zaraženom području omogućilo ukidanje mjera iz članka 10. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge24, na svim gospodarstvima u tom području:
– mora se provesti klinički pregled u skladu s postupcima utvrđenim u Odjeljku A točkama 2. i 3. ovoga Poglavlja
– moraju se uzeti uzorci krvi za serološke testove u skladu s točkom 2. ovoga Odjeljka.
2. Minimalni broj uzoraka koje treba uzeti mora omogućiti da se s 95%-tnom pouzdanošću omogući otkrivanje 10%-tne seroprevalencije kod svinja u svakoj podjedinici na gospodarstvu.
Odstupanja određena u članku 10. stavku 5. i članku 11. stavku 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge25 mogu se odobriti samo ukoliko nadležno tijelo osigura da broj uzetih uzoraka krvi s 95%-tnom pouzdanošću omogućava otkrivanje 5%-tne seroprevalencije u svakoj podjedinici gospodarstva.

G. POSTUPCI UZORKOVANJA NA GOSPODARSTVIMA U UGROŽENOM PODRUČJU PRIJE UKIDANJA MJERA

1. Da bi se u ugroženom području mogle ukinuti mjere iz članka 11. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge26, na svim gospodarstvima u tom području moraj se obaviti klinički pregled u skladu s postupcima propisanim Odjeljkom A. točkom 2. ovoga Poglavlja.
Osim navedenog, moraju se uzeti uzorci krvi za serološke testove od svinja:
– na svim ostalim gospodarstvima za koje nadležno tijelo smatra da je u njima potrebno uzorkovanje,
– u svim centrima za prikupljanje sjemena.
2. Kad se uzimanje uzoraka krvi za serološke testove provodi na gospodarstvima smještenim u ugroženom području, broj uzoraka krvi koji se moraju uzeti na tim gospodarstvima mora biti u skladu s Odjeljkom F točkom 2. ovoga Poglavlja.
Odstupanja predviđena člankom 10. stavkom 5. i člankom 11. stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge27 mogu se odobriti samo ukoliko nadležno tijelo osigura da se uzorci krvi za serološke testove uzmu na svakom gospodarstvu u tom području. Minimalan broj uzetih uzoraka krvi mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućavati otkrivanje 5%-tne seroprevalencije u svakoj podjedinici gospodarstva.

H. POSTUPCI SEROLOŠKOG PRAĆENJA I UZORKOVANJA U PODRUČJIMA NA KOJIMA SE SUMNJA NA POJAVU AFRIČKE SVINJSKE KUGE ILI JE AFRIČKA SVINJSKA KUGA POTVRĐENA KOD DIVLJIH SVINJA

1. U slučaju serološkog praćenja divljih svinja u područjima u kojima je potvrđena ASK ili se na nju sumnja, treba prethodno utvrditi veličinu i zemljopisno područje ciljane populacije od koje će se uzimati uzorci, kako bi se odredio njihov broj. Veličina uzorka određuje se prema procijenjenom broju živih životinja, a ne prema broju ustrijeljenih životinja.
2. Ako nema podataka o gustoći i veličini populacije treba utvrditi zemljopisno područje na kojem će se uzimati uzorci, vodeći pri tom računa o stalnoj prisutnosti divljih svinja i postojanju prirodnih i umjetnih prepreka koje djelotvorno sprječavaju velika i stalna kretanja životinja. Ako takvih okolnosti nema ili se radi o velikim područjima, preporuča se da se za uzimanje uzoraka odrede područja veličine od oko 200 km2, na kojima obično živi između 400 i 1000 divljih svinja.
3. Ne dovodeći u pitanje provedbu odredbe iz članka 15. stavka 2. točke (c) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge28, minimalni broj svinja od kojih je potrebno uzeti uzorak unutar utvrđenog područja, mora s 95%-tnom pouzdanošću omogućiti otkrivanje 5%-tne seroprevalencije. U tu je svrhu potrebno uzeti uzorke od najmanje 56 životinja sa svakog utvrđenog područja.
4. Uzimanje uzoraka od divljih svinja koje su ustrijeljene ili su pronađene uginule, za potrebe viroloških testova, obavlja se na način propisan u Poglavlju V. Odjeljku B. točki 1. ovoga Pravilnika.
Ukoliko se smatra da je potreban virološki nadzor odstrijeljenih divljih svinja, on se provodi prvenstveno na životinjama starosti do jedne godine.
5. Svi uzorci koji se upućuju u laboratorij moraju biti popraćeni obrascem (upitnikom) iz članka 16. stavka 5. točke (h) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge29.

Poglavlje V.
OPĆI POSTUPCI I KRITERIJI ZA PRIKUPLJANJE I PRIJEVOZ UZORAKA

A. OPĆI POSTUPCI I KRITERIJI

1. Prije obavljanja uzorkovanja na sumnjivom gospodarstvu, mora se pripremiti nacrt navedenog gospodarstva, te se moraju utvrditi njegove epidemiološke podjedinice.
2. Svaki put kad se ukaže potreba ponovnog uzimanja uzoraka, sve svinje kojima su uzeti uzorci moraju se označiti na jedinstven način kako bi se olakšalo ponovno uzorkovanje.
3. Svi se uzorci šalju u laboratorij, popraćeni odgovarajućim obrascima, u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela. Obrasci sadržavaju anamnestičke podatke o svinjama od kojih su uzeti uzorci, te uočene kliničke znakove ili postmortem oštećenja.
Ako se radi o svinjama koje se drže na gospodarstvu, potrebno je dostaviti podatke o dobi, kategoriji i gospodarstvu podrijetla svinja od kojih su uzeti uzorci. Preporučuje se da se za svaku svinju od koje se uzima uzorak zabilježiti njezino mjesto na gospodarstvu zajedno s njezinom jedinstvenom identifikacijskom oznakom.

B. PRIKUPLJANJE UZORAKA ZA VIROLOŠKE TESTOVE

1. Za otkrivanje virusa, antigena ili genoma virusa ASK kod uginulih ili eutanaziranih svinja, najprikladniji uzorci su tkiva tonzila, limfnih čvorova (gastrohepatičkih, bubrežnih, submandibularnih i retrofaringealnih), slezene, bubrega i pluća30. U slučaju lešina u raspadu, primjeren uzorak je cijela duga ili prsna kost.
2. Uzorci nezgrušane i/ili zgrušane krvi moraju se uzeti od svinja koje pokazuju znakove povišene tjelesne temperature ili druge znakove bolesti u skladu s uputama nadležnog tijela.

C. PRIJEVOZ UZORAKA

1. Uzorke je potrebno:
– pravilno označiti,
– pohraniti i prevoziti u nepropusnim spremnicima,
– držati pri temperaturi hladnjaka, međutim, ukoliko se očekuje da će uzorci stići u laboratorij za više od 48 sati, potrebno je od laboratorija zatražiti upute o najprikladnijim temperaturnim uvjeta tijekom prijevoza,
– isporučiti u laboratorij što je brže moguće,
– držati u pakiranju u kojem se za održavanje niske temperature koriste ledeni ulošci ili suhi led,
– ukoliko se radi o uzorcima tkiva i organa, smjestiti u zasebne, zapečaćene i propisno označene plastične spremnike. Spremnici se zatim smještaju u veće spremnike i obloža dovoljnom količinom upijajućeg materijala za zaštitu od oštećenja i za upijanje u slučaju cijeđenja,
– kad god je to moguće, prevoziti putem odgovorne osobe izravno u laboratorij, kako bi se osigurao brz i pouzdan prijevoz.
2. Vanjska strana paketa mora biti označena adresom odredišnog laboratorija, i mora biti vidljivo istaknuta sljedeće:
»Životinjski patološki materijal; pokvarljivo; lomljivo; ne otvarati izvan laboratorija za ASK«
3. Odgovorna osoba u prijemnom laboratoriju mora biti pravovremeno obaviještena o vremenu dostave uzoraka.
4. Za zračni prijevoz uzoraka u Referentni laboratorij Zajednice za ASK31, paket mora biti označen u skladu s propisima IATA.

Poglavlje VI.
NAČELA I UPOTREBA VIROLOŠKIH TESTOVA I PROCJENA NJIHOVIH REZULTATA

A. OTKRIVANJE VIRUSNOG ANTIGENA

1. Izravna imunofluorescencija (IFA)

Načelo ovog testa je mikroskopsko otkrivanje virusnog antigena u otiscima ili tankim kriostatskim rezovima tkiva svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom ASK. Intracelularni antigeni se otkrivaju upotrebom specifičnih protutijela označenih s FIT-om32. U citoplazmi zaraženih stanica pojavljuju se fluorescentna inkluzijska tjelešca ili zrnca.
Odgovarajući organi su bubrezi, slezena i razni limfni čvorovi. Kod divljih svinja bi se također mogao upotrijebiti razmaz stanica koštane srži, ako njihovi organi nisu dostupni ili se raspadaju.
Test se može provesti u roku od dva sata. Budući da se uzorci organa mogu prikupiti samo od uginulih životinja, njihovo korištenje za orijentacisko pretraživanje (engl. screening) je ograničeno.
Ovaj test je vrlo osjetljiv u slučajevima akutne afričke svinjske kuge. U subakutnom ili kroničnom obliku, osjetljivost IFA je samo oko 40%, vjerojatno radi prisutnosti kompleksa antigen-protutijelo koji blokira reakciju s ASK označenim protutijelima. Pouzdanost rezultata testa može biti ograničena radi dvojbene kvalitete bojenja posebno ako nedostaje potrebno iskustvo u obavljanju ovog testa, ili ako se testirani organi autolitični.

2. ELISA za otkrivanje antigena

Virusni antigeni se također mogu otkriti upotrebom ELISE, ali ova se metoda preporučuje samo za akutne oblike bolesti zbog svoje niske osjetljivosti kada su prisutni kompleksi antigen-protutijelo. Osjetljivost ELISE za otkrivanje antigena mora biti dovoljno visoka da daje pozitivan rezultat kod životinja koje pokazuju kliničke znakove akutnog ASK. U svakom slučaju, preporučuje se da se ovaj test koristi samo kao test za testiranje na razini ‘stada’ zajedno s drugim virološkim testovima.

B. IZOLACIJA VIRUSA I IDENTIFIKACIJA HEMADSORPCIJSKIM TESTOM (HA)

1. Izolacija virusa temelji se na inokulaciji materijala uzorka u prijemljive primarne stanične kulture tkiva podrijetlom od svinja, monocite i makrofage. Najpogodniji uzorci za izolaciju virusa ASK su puna krv i leukociti dobiveni iz nekoaguliranih uzoraka krvi ili organa navedenih u Odjeljku A točki 1. ovoga Poglavlja. Ako je virus ASK prisutan u uzorku, on će se umnožiti u stanicama, te će se u zaraženim stanicama razviti svojstveni citopatski učinak.
2. HA se preporučuje za identifikaciju izolata virusa ASK radi njihove visoke osjetljivosti i specifičnosti. HA se temelji na sposobnosti virusa ASK da se umnožava u makrofagima svinje i izaziva hemadsorpciju u prisutnosti eritrocita. Oko zaraženih makrofaga stvara se karakteristična »rozeta« eritrocita. Međutim, mali broj divljih sojeva virusa ASK ne izaziva hemadsorpciju, ali oni proizvode citopatski učinak. Ovi se sojevi mogu specifično identificirati upotrebom testa IFA na sedimentima staničnih kultura ili PCR-om.
3. Izdvajanje virusa je primjerenije za ispitivanje uzoraka malog broja životinja nego za pretraživanje širokog opsega. Postupak izdvajanja virusa zahtijeva intenzivan rad i potrebna su jedan do tri dana do dobivanja rezultata. Za otkrivanje malih količina virusa u uzorku mogu biti potrebne dvije dodatne pasaže virusa. Ispitivanje može potrajati i desetak dana do dobivanja konačnih rezultata. Autolitični uzorci mogu za staničnu kulturu biti citotoksični, pa je njihova upotreba ograničena.
4. Izdvajanje virusa i identifikacija s HA preporučuje se kao referentni test za potvrđivanje pozitivnih rezultata prethodno provedenih ELISA, PCR ili IFA testova. Ova se metoda također preporučuje kada je ASK već potvrđen nekom drugom metodom, posebno u slučajevima primarnog izbijanja ili slučaja ASK.
Virusi ASK izdvojen iz makrofaga svinje mogu se upotrijebiti za karakterizaciju virusa i molekularnu epidemiologiju.
5. Svi izolati virusa ASK iz svih primarnih izbijanja, iz primarnih slučajeva u divljih svinja ili iz slučajeva u klaonicama ili u prijevoznim sredstvima moraju se tipizirati u nacionalnom referentnom laboratoriju ili u bilo kojem drugom laboratoriju koji odobri nadležno tijelo ili u referentnom laboratoriju Zajednice, u skladu s Odjeljkom E ovoga Poglavlja.
U svakom slučaju, ovi se izolati virusa bez odlaganja moraju poslati u Referentni laboratorij Zajednice za čuvanje virusa.

C. OTKRIVANJE VIRUSNOG GENOMA

1. Za otkrivanje virusnog genoma u uzorcima krvi, seruma, tkiva ili organa primjenjuje se lančana reakcija polimeraze (PCR). Mali fragmenti virusne DNA umnožavaju se PCR-om do količine koju je moguće otkriti. Široki raspon izolata koji pripadaju svim poznatim genotipovima virusa, uključujući nehemadosrbirajuće viruse i izolate niske virulencije, može se otkrit uporabom početnica iz visoko očuvanih regija genoma. Budući da se ovim testom otkriva samo genomska sekvenca virusa, PCR može biti pozitivan čak i kad se izolacijom virusa ne otkrije nikakav infektivni virus (npr. u autolitičnim tkivima ili na uzorcima rekonvalescentim svinjama ili svinjama koje su klinički zdrave).
2. PCR se može upotrijebiti na ograničenom broju odabranih uzoraka uzetih prvenstveno od sumnjivih životinja. Ova se metoda preporučuje za uzorke organa koji su citotoksični pa stoga nije moguća izolacija virusa (na primjer, uzorci od divljih svinja).
3. Materijal prikladan za PCR su organi opisani za izolaciju virusa i serum. PCR-om se mogu analizirati i homogenati krpelja.
4. PCR se može provesti u jednom radnom danu. Zahtijeva odgovarajuću laboratorijsku opremu, zasebne prostorije i osposobljeno osoblje. Prednost je što se infektivni virus ne mora umnožavati u laboratoriju. PCR je vrlo osjetljiva metoda, ali pri njenom provođenju može lako doći do kontaminacije, što rezultira lažno pozitivnim rezultatima. Stoga su bitni strogi postupci kontrole kvalitete.

D. PREPORUČENI VIROLOŠKI TESTOVI I PROCJENA REZULTATA

Virološki testovi su neophodni za potvrđivanje ASK.
Izdvajanje virusa i HA mora se smatrati referentnim virološkim testovima i moraju se, prema potrebi, koristiti kao potvrdne testove. Njihova se upotreba posebno preporučuje kada pozitivni rezultati IFA ili PCR-a nisu popraćeni uočavanjem kliničkih znakova ili oštećenja uzrokovanih bolešću i u svim drugim dvojbenim slučajevima.
Međutim, primarno izbijanje ASK se može potvrditi ako su kod svinja utvrđeni klinički znakovi ili oštećenja uzrokovana bolešću, i ako su najmanje dva posebna testa za otkrivanje antigena, genoma ili protutijela dala pozitivne rezultate na uzrocima uzetim od iste sumnjive svinje.
Sekundarno izbijanje ASK može se potvrditi ako su osim epidemiološke povezanosti s potvrđenim izbijanjem ili slučajem, kod odnosnih svinja otkriveni klinički znakovi ili oštećenja uzrokovana bolešću, a testovi za otkrivanje antigena, genoma ili protutijela su dali pozitivan rezultat.
Primarni slučaj ASK u divljih svinja može se potvrditi izdvajanjem virusa ili ako su najmanje dva testa za otkrivanje antigena, genoma ili protutijela dala pozitivne rezultat. Daljnji slučajevi ASK u divljih svinja za koje postoji epidemiološka povezanost s ranije potvrđenim slučajevima, mogu se potvrditi ako je test za otkrivanje antigena, genoma ili protutijela dao pozitivan rezultat.

E. GENETSKA TIPIZACIJA IZOLATA VIRUSA ASK

1. Genetska tipizacija izolata virusa ASK postiže se utvrđivanjem uzoraka restrikcijskih profilia i nukleotidnih sljedova pojedinih dijelova genoma virusa. Sličnost ovih restrikcijskih profila ili sljedova sa onim već dobivenim iz ranijih izolata virusa može upućivati da li su izbijanja bolesti uzrokovana virusima koji slijede europski ili afrički molekularni model.
Genetska tipizacija izolata virusa ASK je izuzetno važna za poboljšanje postojećeg znanja o molekularnoj epidemiologiji ASK i o genetskim varijacijama virusa. Molekularni podaci omogućavaju klasifikaciranje novih izolata i pružaju informacije o njihovom mogućem podrijetlu.
2. Ako molekularnu tipizaciju virusa nije moguće u kratkom roku provesti u nacionalnom laboratoriju ili u bilo kojem drugom laboratoriju ovlaštenom za dijagnosticiranje ASK, tada se izvorni uzorak ili izolat virusa mora što prije poslati na molekularnu tipizaciju u Referentni laboratorij Zajednice.
Podaci dobiveni analizom restrikcijskih profila i sljedova izolata virusa ASK kojima raspolažu laboratoriji ovlašteni za dijagnosticiranje ASK moraju se proslijediti Referentnom laboratoriju Zajednice, kako bi bili uneseni u postojeće baze podataka laboratorija.
Podaci iz ove baze podataka moraju biti dostupni svim nacionalnim referentnim laboratorijima. Međutim, radi objavljivanja u znanstvenim časopisima, ako odnosni laboratorij to zatraži Referentni laboratorij Zajednice jamči povjerljivost tih podataka dok se oni ne objave.

Poglavlje VII.
NAČELA I UPOTREBA SEROLOŠKIH TESTOVA I PROCJENA NJIHOVIH REZULTATA

A. OSNOVNA NAČELA I DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST

1. Utvrđivanje protutijela specifičnih za ASK preporučuje se kod subakutnih i kroničnih oblika, kao i za programe opsežnog testiranja i iskorjenjivanja ASK, iz slijedećih razloga:
– protutijela se kod zaražene svinje brzo stvaraju. Kod tih se svinja protutijela obično mogu otkriti u uzorcima seruma od sedam do deset dana nakon infekcije;
– ne postoji cjepivo protiv ASK. To znači da se stvaranje protutijela specifičnih za ASK može potaknuti samo infekcijom virusom ASK;
– dugotrajnog imunosnog odgovora. Kod svinja koje su preboljele ovu bolest, specifična protutijela mogu se utvrditi u visokom titru mjesecima, a kod nekih od tih svinja i doživotno.
Tijekom prvih tjedana života, kod prasadi se mogu naći materalna protutijela specifična za ASK. Poluživot materalnih protutijela u prasadi je oko tri tjedna. Ako se pronađu u prasadi starije od tri mjeseca, vrlo je mala vjerojatnost da su maternalnog podrijetla.
2. Utvrđivanje protutijela protiv virusa ASK u serumu ili tranudatu iz dostavljenih organa provodi se kao pomoć pri dijagnosticiranju ASK na sumnjivim gospodarstvima, kako bi se odredio datum unošenja infekcije u slučaju potvrđenog izbijanja bolesti iu svrhu praćenja i nadziranja.
Smještaj seropozitivnih svinja na gospodarstvu može osigurati vrijedne informacije o tome kako i gdje je virus ASK ušao na gospodarstvo.
Također je potrebno provesti preciznu procjenu rezultata seroloških testova, uzevši u obzir sve kliničke, virološke i epidemiološke nalaze u okviru istraživanja koje mora biti provedeno u slučaju sumnje ili potvrđene ASK u skladu s člankom 8. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge33.

B. PREPORUČENI SEROLOŠKI TESTOVI

1. Testovi izbora za serološko potvrđivanje dijagnoze ASK su ELISA, test neizravne imunofluorescencije i imunobloting test (IB).
Kakvoću i djelotvornost serološke dijagnostike, koju provode nacionalni laboratoriji, mora se redovito provjeravati u okviru međulaboratorijskog usporednog testiranja koje periodično organizira Referentni laboratorij Zajednice.
2. ELISA je najpouzdaniji i najkorisniji test za velika serološka istraživanja. Temelji se na otkrivanju protutijela za virus ASK, koja se vežu na virusne proteine, naslojene na čvrstu podlogu uz dodatak proteina A konjugiranog enzimom, koji u reakciji s odgovarajućim supstratom rezultira vidljivom reakcijom promjene boje.
3. Nacionalni laboratoriji moraju redovito obavljati nadzor kakvoće osjetljivosti i specifičnosti svake serije ELISA reagensa, koristeći pri tom paletu referentnih seruma koji su pripremljeni u Referentnom laboratoriju Zajednice. Oni uključuju:
– serume svinja u ranom stupnju infekcije virusom ASK (manje od 17 dana po infekciji),
– serume svinja u rekonvalescenciji (više od 17 dana po infekciji).
Test ELISA koji se upotrebljava za serološko dijagnosticiranje ASK mora otkrivati sve referentne serume dobivene od svinja u rekonvalescenciji. Ponovljena reakcija s referentnim serumom mora dati identične rezultate. Preporučuje se otkrivanje svih pozitivnih seruma iz ranih stadija. Rezultati dobiveni s referentnim serumima uzetim od svinja u ranoj fazi infekcije, pokazatelj su osjetljivosti testa ELISA.
4. Test neizravne imunofluorescencije je brza metoda s visokom osjetljivošću i specifičnošću za otkrivanje protutijela ASK iz seruma ili iz tkivnog eksudata. Temelji se na otkrivanju protutijela ASK koja se vežu na jednoslojne MS stanice zaražene prilagođenim virusom ASK. Reakcija protutijela i antigena otkriva se proteinom A, obilježenim fluorescinom. Pozitivni uzorci pokazuju specifičnu fluorescenciju u blizini jezgre zaraženih stanica.
Kombinirana upotreba testova IFA i testa neizravne imunofluorescencije za pretraživanje organa, krvi i eksudata uzetih od životinja koje pokazuju kliničke znakove ASK, može omogućiti brzo i pouzdano potvrđivanje bolesti.
5. IB test je visoko specifična i osjetljiva metoda koja se temelji na upotrebi nitroceluloznih traka koje sadrže virusne proteine kao antigene. Specifična reakcija protutijela i antigena otkriva se dodavanjem proteina konjugiranog A-peroksidazom i odgovarajućeg supstrata. Vrlo je koristan za testiranje seruma koji primjenom ELISA-e nisu dali dvojbene rezultate.

Poglavlje VIII.
MINIMALNI SIGURNOSNI UVJETI ZA LABORATORIJE ZA ASK

1. Minimalne uvjete iz Tablice 1. moraju ispunjavati svi laboratoriji u kojima se virus ASK umnožava na kulturi stanica. Postmortem pregledi, priprema uzoraka za izravnu IFA ili PCR i serologija kod koje se koriste inaktivirani antigeni, mogu se provoditi na nižoj razini kontrole kontaminacije, uz uvjet da su ispunjeni osnovni uvjeti iz Tablice 1. ovoga Poglavlja, da se primjenjuju osnovna higijenska načela, te da se nakon rada obavi dezinfekcija sa neškodljivim uništavanjem lešina, tkiva i seruma.
2. Uvjete iz tablice 2. ovoga Poglavlja moraju ispunjavati svi laboratoriji u kojima se provodi biološki pokus s virusom ASK.
3. Sve zalihe virusa ASK moraju se držati sigurno pohranjene, bilo duboko zamrznute ili liofilizirane. Svaka pojedina ampula mora se jasno označiti, te se moraju voditi opsežne evidencije o zalihama virusa zajedno s datumima i rezultatima provedenih provjera kontrole kvalitete. Također, treba voditi evidenciju novopohranjenih virusa koja mora sadržavati podatke o podrijetlu i evidenciju o virusima koji su poslani u druge laboratorije.
4. Preporučuje se da se bio-sigurnosna jedinica za rad s virusom ASK dodatno osigura okolnim prostorijama u kojima se ne rukuje virusom ASK. Te prostorije moraju biti na raspolaganju za pripremanje staklenog posuđa i podloga, za održavanje i pripremu nezaraženih staničnih kultura, za obradu seruma i seroloških testova (osim metoda gdje se koriste živi virusi ASK) te administrativni prostor.

Tablica 1. NAČELA BIOSIGURNOSNIH UVJETA U DIJAGNOSTIČKOM LABORATORIJU

 

Minimalni uvjeti

Dodatni uvjeti

Uvjeti za prostorije

 

Normalan atmosferski tlak.

   

Namjenske prostorije čija je upotreba ograničena na određene postupke.

Normalan atmosferski tlak. Jedna HEPA filtracija ispušnog zraka.
Namjenske prostorije, koje se koriste isključivo za postupke dijagnosticiranja klasične svinjske kuge ili ASK.
Obrada potencijalno kontaminiranih otpadnih voda kako bi se inaktivirao virus ASK (toplinski ili kemijski)

Laboratorijska radna odjeća

 

Namjenska kuta koja se koristi samo u jedinici za rad s virusima ASK.

Rukavice za jednokratnu upotrebu za svako rukovanje zaraženim materijalom.

Prije iznošenja iz jedinice kuta se sterilizira ili se pere na visokoj temperaturi u samoj jedinici.

Potpuno presvlačenje prije ulaska. Laboratorijska odjeća se koristi samo u jedinici za rad s virusom ASK.
Rukavice za jednokratnu upotrebu za svako rukovanje zaraženim materijalom.
Prije iznošenja iz jedinice odjeća se sterilizira ili se pere na visokoj temperaturi u samoj jedinici.

Nadzor osoblja

 

Ulazak u jedinicu dozvoljen je samo osposobljenom osoblju koje ima dozvolu za ulaz.

Pri odlasku iz jedinice ruke se peru i dezinficiraju.

Nakon napuštanja jedinice osoblju je 48 sati zabranjen ulazak u prostorije u kojima se nalaze svinje.

 

Ulazak u jedinicu dozvoljen je samo osposobljenom osoblju koje ima dozvolu za ulaz.
Pri odlasku iz jedinice ruke se peru i dezinficiraju.
Nakon napuštanja jedinice osoblju je 48 sati zabranjen ulazak u prostorije u kojima se nalaze svinje.

Oprema

 

Biozaštitna komora (klasa I. ili II.) koji se koristi za sva rukovanja živim virusima. Kabinet mora imati dvostruko HEPA filtriranje ispušnoga zraka.
Sva oprema potrebna za laboratorijske postupke mora biti dostupna unutar namjenskih laboratorijskih prostorija.
 

Tablica 2. BIOSIGURNOSNI UVJETI PROSTORIJA ZA POKUSNE
ŽIVOTINJE

 

Uvjeti

Uvjeti za prostorije

 

Ventilacija kontrolirana negativnim tlakom.
Jedno HEPA filtriranje ispušnog zraka.
Oprema za potpunu dekontaminaciju ili fumigaciju na kraju pokusa.
Sve otpadne vode i čvrsti otpad obrađuju se radi inaktiviranja virusa ASK (toplinski/spaljivanjem ili kemijski).

Laboratorijska odjeća

 

Potpuno presvlačenje pri ulasku.
Prije iznošenja iz jedinice odjeća se sterilizira ili se pere na visokoj temperaturi u samoj jedinici.

Nadzor osoblja

 

Ulazak u jedinicu dozvoljen je samo osposobljenom osoblju koje ima dozvolu za ulaz.
Odjeća se ostavlja unutar prostorija prije tuširanja. Potpuno tuširanje pri izlasku iz jedinice.
Nakon napuštanja jedinice osoblju je 48 sati zabranjen ulazak u prostorije u kojima se nalaze svinje.

Oprema

 

Sva oprema potrebna za postupke sa životinjama mora biti dostupna u samoj jedinci.
Sav materijal mora se prije iznošenja iz jedinice sterilizirati ili, ako se radi o uzorcima životinja, dvostruko zapakirati u nepropusni spremnik čija je površina dezinficirana radi prijevoza u laboratorij za ASK.

Životinje

 

Sve životinje se moraju zaklati prije napuštanja jedinice, postmortem pregledi se moraju obaviti unutar bio-sigurnosnog područja, a trupla se po završetku pregleda moraju spaliti. 

 
______
1 Pravilnikom se preuzimaju odredbe Odluke Komisije br. 2003/422/EZ od 26. svibnja 2003. kojom se odobrava dijagnostički priručnik za afričku svinjsku kugu
2 Dodatkom IV. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kugeL416153 (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe Dodatka IV: Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi

3 Kod odlučivanja o broju uzoraka koje treba uzeti za laboratorijsko ispitivanje, također valja uzeti u obzir osjetljivost testova koji se primjenjuju. Broj životinja od kojih se uzimaju uzorci mora biti veći od onog navedenog u ovom priručniku, ukoliko osjetljivost testa koji se primjenjuje nije osobito visoka.
4 Člankom 2.L416154 Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 2. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
5 Člankom 2.L416156 točkom (k) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 2. točke (k) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
6 Kako je određeno u članku 2.L416158 točki (s) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) kojom su preuzete odredbe članka 2. točke (r) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi.
7, 8 Člankom 4.L416160 stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 4. stavka 2. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
9 Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kugeL416162 (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
10 Člankom 4.L416163 stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 4. stavka 2. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
11 Pravilnikom o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanjuL416165 (»Narodne novine«, broj 39/08) preuzete su odredbe Direktive Vijeća br. 93/119/EEZ od 22. prosinca 1993. o zaštiti životinja u vrijeme klanja ili usmrćivanja kako je poslijedni put izmjenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 806/2003 od 14. travnja 2003. i Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004.
12 Člankom 5.L416166 stavkom 1. točkom (a) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 5. stavka 1. točke (a) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
13 Ako se primjenjuje odstupanje iz članka 6.L416168 stavka 1. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) kojim su preuzete odredbe članka 6. stavka 1. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi, pri uzorkovanju se moraju uzeti u obzir podjedinice gospodarstva gdje su svinje usmrćene, ne dovodeći u pitanje daljnje preglede i uzorkovanje koji se izvode na preostalim svinjama na gospodarstvu u skladu s uputama nadležnog tijela.
14 Dodatkom III. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kugeL416170 (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe Dodatka III. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
15 Člankom 4.L416171 stavkom 4. točkom (a) i člankom 7.L416172 stavkom 3. i 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 4. stavka 3. točke (a) i članka 7. stavka 2. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
16 Ako je nadležno tijelo ograničilo primjenu preventivnog usmrćivanja samo na one dijelove gospodarstva na kojima se drže svinje za koje se sumnja da su zaražene ili kontaminirane virusom ASK, u skladu s člankom 4.L416174 stavkom 4. točkom (a) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07), kojim su preuzete odredbe članka 4. stavka 3. točke (a) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi, uzorkovanje se mora odnositi na podjedinice gospodarstva na kojima je ova mjera primijenjena, ne dovodeći u pitanje daljnje pretrage i uzorkovanja koji se provode na ostalim svinjama na gospodarstvu u skladu s uputama nadležnog tijela.
17 Člancima 10. i 11. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kugeL416176 (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članaka 10. i 11. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
18 Člankom 11.L416177 stavkom 1. točkom (f) alinejom drugom Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 11. stavka 1. točke (f) podstavka drugog Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
19 Člankom 10.L416179 stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 10. stavka 3. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
20 Člankom 10.L416181 stavkom 5. i člankom 11.L416182 stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 10. stavka 5. i članka 11. stavka 4. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
21 Člankom 13.L416184 stavkom 3. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 13. stavka 3 Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
22 Člankom 13.L416186 stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 13. stavka 4. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
23 Člankom 13.L416188 stavkom 3. točkama (a) i (b) i stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 13. stavka 3. točaka (a) i (b) i stavka 4. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
24 Člankom 10.L416190 Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 10. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
25 Člankom 10.L416192 stavkom 5. i člankom 11.L416193 stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 10. stavka 5. i članka 11. stavka 4. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
26 Člankom 11.L416195 Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 11. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
27 Člankom 10.L416197 stavkom 5. i člankom 11.L416198 stavkom 4. Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 10. stavka 5. i članka 11. stavka 4. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
28 Člankom 15.L416200 stavkom 2. točkom (c) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 15. stavka 2. točke (c) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
29 Člankom 16.L416202 stavkom 5. točkom (h) Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 16. stavka 3. točke (h) Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi
30 Također se preporučuje uzimanje uzoraka ileuma, budući da oni mogu biti korisni za postavljanje dijagnoze klasične svinjske kuge.
31 Referentni laboratorij Zajednice ima otvorenu licencu za primanje dijagnostičkih uzoraka i izolata virusa ASK iz bilo koje druge države članice. Ukoliko uzorak potječe iz države koja je izvan Europske unije, od tog se laboratorija može zahtijevati kopija uvozne dozvole prije prijevoza, koju u omotnici treba pričvrstiti na vanjsku stranu paketa.
32 Fluorescentni izotiocianat
33 Člankom 8.L416204 Pravilnika o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (»Narodne novine«, broj 112/07) preuzete su odredbe članka 8. Direktive Vijeća br. 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. kojom se utvrđuju posebne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge i kojom se izmjenjuje Direktiva br. 92/119/EEZ o Tješinskoj bolesti i Afričkoj svinjskoj kugi

 
zatvori
Pravilnik o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !