Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe – (“Narodne novine”, br. XX/04, XX/08 - čl. 27. Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, XX/08 - prestao važiti čl. 20 Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe, osim određenih članaka, XX/08 - čl. 8. Pravilnika o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase, XX/08 - čl. 17. Pravilnika o dodacima prehrani, XX/08 - čl. 18. Pravilnika o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani, XX/09 - čl. 19. Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama)
označi tražene riječi printaj stranicu
74 27.6.2008 Pravilnik o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

2463

Na temelju članka 15.L401596 stavka 2. podstavka 10. i 11. Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 46/2007) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

PRAVILNIK

O HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU TE PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA ZA DOJENČAD I MALU DJECU1

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti koje u pogledu sastava, označavanja i reklamiranja mora ispunjavati početna i prijelazna hrana za dojenčad, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu namijenjena prehrani zdrave dojenčadi i male djece.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Prerađena hrana na bazi žitarica jest prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, a obuhvaća
a) jednostavnu hrana na bazi žitarica koja se priprema ili se mora pripremiti s mlijekom ili drugim odgovarajućim hranjivim tekućinama,
b) hranu na bazi žitarica s dodatkom hrane bogate bjelančevinama koje se pripremaju ili se moraju pripremati s vodom ili drugim tekućinama koje ne sadrže bjelančevine,
c) tjesteninu koja se konzumira nakon kuhanja u kipućoj vodi ili drugim odgovarajućim tekućinama,
d) dvopek i kekse koji se konzumiraju izravno ili nakon drobljenja uz dodatak vode, mlijeka ili drugih odgovarajućih tekućina.
2. Dječja hrana jest ostala hrana za dojenčad i malu djecu, osim hrane prerađene na bazi žitarica i početne i prijelazne hrane za dojenčad
3. Početna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi u prvim mjesecima života koja zadovoljava prehrambene potrebe dojenčadi do uvođenja odgovarajućeg dodatnog hranjenja;
4. Prijelazna hrana jest prerađena hrana za posebne prehrambene potrebe dojenčadi kada se uvodi odgovarajuće dodatno sve raznolikije, pretežno tekuće hranjenje;
5. Dojenčad su djeca do 12 mjeseci starosti;
6. Mala djeca su djeca u dobi od jedne do tri godine;
7. Ostaci pesticida (rezidue) su ostaci sredstava za zaštitu bilja koja su definirana u sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu biljaL401598 (»Narodne novine« broj 70/05)2 , uključujući njihove metabolite koji nastaju prilikom njihovog raspada ili kemijskim reakcijama, a mogu se nalaziti u početnoj i prijelaznoj hrani, hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani.
8. Hranjive tvari su proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij, vitamini i minerali kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od navedenih kategorija.
Pojmovi: »tvrdnja«, »prehrambena tvrdnja«, »zdravstvena tvrdnja« i »tvrdnja za smanjenje rizika od bolesti« primjenjuju se u ovom Pravilniku u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju prehrambene i zdravstvene tvrdnje3.
_____
1 Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive 2006/125 od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu i Direktive 2006/141/EZ od 22. prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad uzimajući u obzir izmjene i dopune Direktive 1999/21/EC i Direktive Vijeća 92/52/EEZ od 18. lipnja 1992. o početnoj i prijelaznoj hrani namijenjenoj za izvoz u treće zemlje.
2 Zakon o sredstvima za zaštitu biljaL401599 (»Narodne novine« br. 70/05) preuzeo je odredbe Direktive 91/414/EEC
3 Posebnim će se propisom preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama za hranu

Članak 3.

Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koristi se za prehranu dojenčadi koja se prestaje dojiti i maloj djeci kao dodatak njihovoj prehrani te za njihovo postupno prilagođavanje uobičajenoj hrani.
Samo se početna i prijelazna hrana za dojenčad smatra zamjenom za majčino mlijeko.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja se stavlja na tržište moraju pored uvjeta propisanih ovim Pravilnikom udovoljavati i odredbama propisa koji se primjenjuju na hranu za posebne prehrambene potrebe4.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne smiju sadržavati niti jednu tvar u količini koja bi mogla ugroziti zdravlje dojenčadi i male djece.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana proizvodi se od sastojaka za koje je na temelju opće prihvaćenih znanstvenih saznanja potvrđeno da su prikladni za prehranu dojenčadi i male djece.
______
4 Posebnim će se propisom preuzeti direktiva Vijeća 89/398/EEZ od 3.svibnja 1989. o hrani za posebne prehrambene potrebe
 

Članak 4.

Zabranjeno je stavljati u promet ili predstavljati druge proizvode, osim početne hrane za dojenčad, kao proizvode koji sami po sebi zadovoljavaju prehrambene potrebe zdrave dojenčadi u prvim mjesecima života pa do uvođenja odgovarajućega dodatnog hranjenja.

II. SASTOJCI

Članak 5.

Sastojci početne hrane moraju biti u skladu sa Prilogom I. ovoga Pravilnika, pri čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga IX. ovoga Pravilnika.
Sastojci prijelazne hrana za dojenčad moraju biti u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika, pri čemu je potrebno uzeti u obzir aminokiselinski sastav iz Priloga IX. ovoga Pravilnika.
Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad potrebno je poštivati zabrane i ograničenja vezane uz upotrebu sastojaka navedenih u Prilozima I. i II. ovoga Pravilnika.
Prerađena hrana na bazi žitarica mora zadovoljavati uvjete u pogledu sastojaka navedenih u Prilogu III. ovoga Pravilnika.
Dječja hrana mora zadovoljavati kriterije sastava iz Priloga IV. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Pri proizvodnji početne i prijelazne hrane za dojenčad, zabranjena je uporaba sastojaka koji sadrže gluten.
Za pripremu gotove početne i prijelazne hrane za dojenčad dodaje se samo voda.

Članak 7.

Početna hrana za dojenčad proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u točki 2. Priloga I. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne prehrambene potrebe dojenčadi od njihova rođenja.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od bjelančevina kravljeg mlijeka određenih u točki 2.1 Priloga I ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je između najmanje vrijednosti i 0,5 g/100 kJ ili 2 g/100 kcal, mora se dokazati primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.
U slučaju kada se početna hrana proizvodi od hidrolizata bjelančevina određenih u točki 2.2 Priloga I. ovoga Pravilnika, a sadržaj bjelančevina je između najmanje vrijednosti 0,56 g/100kJ ili 2,25 g/100 kcal., mora se dokazati primjerenost početne hrane na način propisan ovim Pravilnikom.

Članak 8.

Prijelazna hrana proizvodi se od izvora bjelančevina koje su određene u točki 2. Priloga II. ovoga Pravilnika i drugih sastojaka hrane za koje je opće prihvaćenim znanstvenim metodama utvrđeno da su primjereni za posebne prehrambene potrebe dojenčadi starije od 6 mjeseci.
Primjerenost iz stavka 1. ovoga članka te iz članka 7., dokazuje se sustavnim pregledom raspoloživih podataka u vezi s očekivanim koristima i pitanjima o sigurnosti prijelazne hrane za dojenčad te, ako je potrebno, odgovarajućim istraživanjima koja se provode u skladu s opće prihvaćenim stručnim vodičima o planiranju i provođenju takvih istraživanja.
Prilikom dokazivanja primjerenosti iz članka 7. stavka 3. uzima se u obzir i odgovarajuća specifikacija tiskana u Prilogu X. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

U početnu i prijelaznu hranu te u prerađenu hranu na bazi žitarica i ostalu dječju hranu, mogu se dodavati samo derivati vitamina, mineralnih tvari, aminokiselina i drugih dušikovih spojeva navedenih u Prilogu VI. i VII. ovoga Pravilnika, te drugih tvari koje zadovoljavaju posebne prehrambene potrebe da bi se udovoljilo potrebama za tim hranjivim tvarima.
Ako su za pojedine tvari iz Priloga VI. i VII. ovoga Pravilnika posebnim propisom propisani kriteriji čistoće, ti kriteriji se primjenjuju i u ovom Pravilniku.
Za tvari za koje još nisu određeni kriteriji čistoće, do usvajanja odgovarajućih propisa, primjenjuju se opće prihvatljivi kriteriji čistoće koje preporučuju međunarodna tijela.

Članak 10.

Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana ne smije sadržavati ostatke pojedinih pesticida u razinama višim od 0,01 mg/kg, osim za tvari za koje se primjenjuju razine posebno propisane u Prilogu XIII. ovoga Pravilnika.
Za određivanje razina ostataka pesticida primjenjuju se opće prihvatljive analitičke metode.
Pesticidi navedeni u Prilogu XIV. ovoga Pravilnika, ne smiju se rabiti u poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju početne i prijelazne hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane.
Kod službene kontrole smatra se da:
(a) pesticidi navedeni u Tablici 1. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se vrijednost smatra granicom kvantifikacije analitičkih metoda, koja se redovito revidira u skladu s tehničkim napretkom;
(b) pesticidi navedeni u Tablici 2. Priloga XIV. ovoga Pravilnika, nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se razina redovito revidira u skladu s podacima o onečišćenju okoliša.
Maksimalne dopuštene razine ostataka iz ovoga članka vrijede za proizvode koji su spremni za uporabu odnosno pripremljeni prema uputama proizvođača.

III. OZNAČAVANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE

Članak 11.

Početna i prijelazna hrana stavlja se na tržište pod nazivom »početna hrana za dojenčad« i »prijelazna hrana za dojenčad«, osim ako je drukčije određeno člankom 12.#clanak12 ovoga Pravilnika.

Članak 12.

Početna i prijelazna hrana koja je u cijelosti proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka, stavlja se na tržište pod nazivom »početna mliječna hrana za dojenčad« i »prijelazna mliječna hrana za dojenčad«.

Članak 13.

Prilikom označavanja početne i prijelazne hrane, pored odredbi navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hraneL401600 (»Narodne novine« broj 41/08)5, obvezan sadržaj jest:
(a) Početna hrana treba sadržavati izjavu da je proizvod prilagođen za posebne prehrambene potrebe dojenčadi od rođenja, kada nisu uopće ili nisu dovoljno dojena;
(b) Prijelazna hrana treba sadržavati izjavu:
– da je proizvod prilagođen za posebne prehrambene potrebe za dojenčad starije od šest mjeseci,
– da treba biti samo dio raznolike prehrane,
– da se ne smije koristiti kao nadomjestak za majčino mlijeko tijekom prvih šest mjeseci života,
– da se odluka o uvođenju dodatne prehrane, uključujući sve iznimke do dobi od šest mjeseci, prihvaća samo prema savjetu nutricionista, medicinskih i drugih stručnjaka, na temelju pojedinačnih posebnih potreba za rast i razvoj dojenčeta;
(c) na početnoj i prijelaznoj hrani navodi se:
– iskoristiva energetska vrijednost izražava se u kJ i kcal, sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti izražavaju se u brojčanom obliku na 100 ml gotovoga obroka;
– prosječna količina svake mineralne tvari i vitamina navedenih u Prilozima I i II ovoga Pravilnika i prema potrebi, kolina, inozitola i karnitina, koji se izražavaju u brojčanom obliku na 100 ml gotovoga obroka;
– upute za pravilnu pripremu, čuvanje i odlaganje proizvoda te upozorenje od opasnosti po zdravlje pri nepropisnoj pripremi i čuvanju.
______
5 Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hraneL401601 («Narodne novine» broj 41/08) preuzete se odredbe Direktive 2000/13/EC

Članak 14.

Početna hrana mora biti označena tako da sadrži i sljedeće podatke, ispred kojih se nalazi izraz »Važno upozorenje« ili slično:
(a) izjavu o prednosti dojenja;
(b) izjavu koja preporučuje da se proizvod upotrebljava samo prema savjetu nutricionista medicinskih ili drugih stručnjaka.
Početna hrana ne smije se označavati slikama dojenčadi niti drugim slikama ili tekstovima koji bi mogli idealizirati upotrebu proizvoda, no može sadržavati grafičke prikaze za lakše prepoznavanje proizvoda i prikaz načina pripreme.
Početna hrana za dojenčad može se označavati tako da sadrži prehrambene i zdravstvene tvrdnje isključivo u skladu s Prilogom VIII. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Pored podataka navedenih u članku 13.#clanak13 i 14.#clanak14 ovoga Pravilnika, prilikom označavanja početne i prijelazne hrane, može se navoditi i sljedeće:
(a) Početna i prijelazna hrana:
– prosječna količina hranjivih tvari navedena u Prilogu VI. ovoga Pravilnika na 100 ml gotovog obroka;
– bez glutena, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu.
(b) Prijelazna hrana:
– osim brojčanih podataka, mogu se navesti i podaci o vitaminima i mineralnim tvarima iz Priloga VII. ovoga Pravilnika, na 100 ml gotovog obroka, izraženi kao postotak dnevno preporučene količine (RDA) navedene u Prilogu XI. ovoga Pravilnika;
– prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji6.
____
6 Posebnim će se propisom preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama za hranu

Članak 16.

Početna i prijelazna hrana označava se na način koji potrošačima omogućuje jasno razlikovanje između ovih proizvoda i izbjegavanje svakog rizika zamjene početne i prijelazne hrane.
Način označavanja početne i prijelazne hrane ne smije obeshrabrivati dojenje.
Zabranjena je uporaba izraza: »humaniziran«, »materniziran«, »prilagođen« ili srodnih izraza.

Članak 17.

Zahtjevi, zabrane i ograničenja navedena u člancima 14. i 16. ovoga Pravilnika odnose se također na:
(a) prezentiranje navedene hrane, posebice na njezin oblik, izgled ili ambalažu, materijale koji se koriste za pakiranje, način na koji je dizajnirana ili okruženje u kojem je izložena;
(b) reklamiranje.

IV. OZNAČAVANJE PRERAĐENE HRANE NA BAZI ŽITARICA I DJEČJE HRANE

Članak 18.

Prilikom označavanja prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, pored zahtjeva navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hraneL401602 (»Narodne novine« broj 41/08)7, obvezno se navodi sljedeće:
(a) izjava o dobi prikladnoj za uporabu proizvoda s obzirom na njegov sastav, teksturu i druga posebna svojstva. Bez obzira na proizvod, dob koja se navodi ne smije biti manja od četiri mjeseca. Na proizvodima preporučenim za uporabu u dobi od četiri mjeseca naviše, može se navesti da su prikladni za tu dob, osim ako drukčije ne ocjene neovisni stručnjaci iz područja nutricionizma ili ostali neovisni medicinski stručnjaci;
(b) podaci o prisutnosti, odnosno odsutnosti glutena, ako je dob manja od šest mjeseci navedena kao dob prikladna za uporabu proizvoda;
(c) iskoristiva energetska vrijednost izraženu u kJ i kcal te sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izražene u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(d) prosječna količina pojedinih mineralnih tvari, odnosno pojedinih vitamina prema posebno propisanim razinama iz Priloga III., odnosno Priloga IV. ovoga Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(e) po potrebi, upute za pripremu i izjavu da je važno pridržavati se tih uputa.
______
7 Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hraneL401603 (»Narodne novine« broj 41/08) preuzete su odredbe Direktive 2000/13/EC

Članak 19.

Pri označavanju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, osim izjave, odnosno podataka iz članka 18.#clanak18 ovoga Pravilnika može se navesti sljedeće:
(a) prosječna količina hranjivih tvari navedenih u Prilogu VII. ovoga Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka;
(b) podaci o vitaminima i mineralima navedenim u Prilogu XII. ovoga Pravilnika, osim u brojčanom obliku izražene i postotkom od dnevno preporučene količine (RDA) na 100 g odnosno 100 ml proizvoda u obliku u kojem se prodaje te, gdje je to prikladno, za količinu pojedinog obroka, pod uvjetom da su količine jednake ili više od 15% dnevno preporučene količine (RDA);
(c) podaci o prisutnosti odnosno odsutnosti glutena, ako je dob veća od šest mjeseci navedena kao prikladna za uporabu proizvoda;
(d) prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji.

V. PRVO STAVLJANJE NA TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 20.

Prilikom prvog stavljanja na tržište Republike Hrvatske početne i prijelazne hrane, prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane, subjekt u poslovanju s hranom mora o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi sukladno posebnom propisu o hrani za posebne prehrambene potrebe8.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana označava sukladno članku 15. točki b, podstavku 2. i članku 19. stavku 1. točki (d)ovoga Pravilnika, subjekt u poslovanju s hranom mora postupati sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji9.
______
8 Posebnim će se propisom preuzeti Direktiva Vijeća 89/398/EZ od 3. svibnja 1989. o hrani za posebne prehrambene potrebe
9 Posebnim će se propisom preuzeti Uredba 1924/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama za hranu

VI. REKLAMIRANJE POČETNE I PRIJELAZNE HRANE

Članak 21.

Reklamiranje početne hrane ograničava se na publikacije specijalizirane za njegu dojenčadi te stručne publikacije. Reklamiranje početne hrane podliježe uvjetima propisanima u člancima 14., 16. i 17. ovoga Pravilnika i može sadržavati samo stručne podatke i činjenice koji ne smiju podrazumijevati ili stvarati uvjerenje da je hranjenje na bočicu istovrijedno ili bolje od dojenja.
Zabranjeno je reklamiranje na prodajnim mjestima i davanje uzoraka ili drugog reklamnog materijala za poticanje prodaje početne hrane za dojenčad izravno potrošaču u maloprodaji, kao što su posebno izlaganje, kuponi za popust, darovi, posebne prodaje, ponuda po reklamnim cijenama i vezana prodaja.
Proizvođači i distributeri početne hrane za dojenčad ne smiju davati široj populaciji, trudnicama, majkama ili članovima njihovih obitelji besplatne proizvode ili proizvode po nižim cijenama, uzorke ili bilo koje druge reklamne darove, neposredno ili posredno putem zdravstvenog sustava ili zdravstvenih djelatnika.

VII. INFORMIRANJE O POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI

Članak 22.

Informiranje o hranjenju dojenčadi i male djece, namijenjeno obitelji i osobama koje se bave prehranom dojenčadi i male djece, mora biti objektivno i dosljedno, a obuhvaća planiranje, sastavljanje informacije, dostavljanje te širenje informacija i njihov nadzor.
Informiranje iz stavka 1. ovoga članka treba omogućiti da informativni i obrazovni materijali u pisanom ili audiovizualnom obliku namijenjeni trudnicama i majkama dojenčadi i male djece, a koji se odnose na prehranu dojenčadi i male djece, uključuju jasne informacije o svim sljedećim točkama:
(a) koristima i prednostima dojenja,
(b) prehrani majki i pripremi na dojenje i održavanje dojenja,
(c) mogućim negativnim učincima na dojenje uvođenjem djelomičnoga hranjenja na bočicu,
(d) poteškoće primjene odluke da se ne doji,
(e) kad je potrebno, o pravilnoj upotrebi počete hrane za dojenčad.

Članak 23.

Kad informativni materijali iz članka 22.#clanak22 ovoga Pravilnika sadrže podatke o uporabi početne hrane, također trebaju sadržavati podatke o društvenim i financijskim posljedicama njihove uporabe, opasnosti po zdravlje radi neprimjerene prehrane ili načina hranjenja te osobito opasnosti po zdravlje radi nepravilne uporabe početne hrane za dojenčad. Zabranjeno je korištenje slika koje bi mogle idealizirati uporabe početne hrane za dojenčad.
Proizvođači ili distributeri informativne ili obrazovne materijale mogu darovati samo na zahtjev i s pisanim odobrenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ili u okviru smjernica koje je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Na opremi ili materijalima može se navesti ime ili logotip tvrtke koja je darovala opremu ili materijale, ali ne smije sadržavati zaštićeni trgovački znak početne hrane za dojenčad, a distribuiraju se samo putem zdravstvenog sustava.
Dopušteno je darivanje ili prodaja početne hrane po sniženim cijenama ustanovama ili organizacijama za upotrebu u tim ustanovama ili distribuciju izvan njih, a koja će se upotrijebiti samo za dojenčad koja se mora hraniti s početnom hranom i samo toliko vremena koliko je to takvoj dojenčadi potrebno.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Prilozi od I. do XIV. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 25.

Početna i prijelazna hrana može se izvoziti u zemlje koje nisu članice Europske unije samo ako udovoljava odredbama ovog Pravilnika te mora biti označena na jeziku zemlje u koju se izvozi i to na način da se izbjegne svaki rizik zamjene početne hrane s prijelaznom hranom.

Članak 26.

Subjekti u poslovanju s hranom koju posluju s početnom i prijelaznom hranom, prerađenom hranom na bazi žitarica i dječjom hranom moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30. lipnja 2010. godine.
Početna i prijelazna hrana, prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana koja je stavljena na tržište prije 30. lipnja 2010. godine, može se nalaziti na tržištu do isteka roka trajanja, ako je stavljena na tržište u skladu s odredbama Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebeL401604 (»Narodne novine« broj 81/04).

Članak 27.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebeL401605 (»Narodne novine« broj 81/2004) u dijelu koji se odnosi na dječju hranu.

Članak 28.

Posebni propis iz članka 2.#clanak2 stavka 2. i članka 20.#clanak20 stavka 2. ovoga Pravilnika donijet će se do 30. rujna 2008. godine.

Članak 29.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama« osim članka 25.#clanak25 ovoga Pravilnika koji stupa na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 011-02/08-04/43
Urbroj: 534-07-1-1/2-08-1
Zagreb, 19. lipnja 2008.

Ministar
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.

PRILOG I.

OSNOVNI SASTOJCI POČETNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA PROIZVOĐAČA

Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na gotov pripremljen obrok, koji se kao takav stavlja u promet ili se priprema prema uputama proizvođača.

1. ENERGETSKA VRIJEDNOST

Najmanja

Najveća

250 kJ/100 ml
(60 kcal/100 ml)

295 kJ/100 ml
(70 kcal/100 ml)

2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25)

2.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka

Najmanja

Najveća

0,45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)

0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost, početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja može se prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.

2.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina

Najmanja

Najveća

0,45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)

0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene u dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).

2.3 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina iz soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka

Najmanja

Najveća

0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)

0,7 g/100 kJ
(3 g/100 kcal)

Za proizvodnju te početne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost početna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 2, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2. Odnos između metionina i cistina može biti veći od 2, ali ne veći od 3, pod uvjetom da se primjerenost proizvoda za posebne prehrambene namjene dojenčadi dokaže s odgovarajućim studijama, izvedenima u skladu s opće prihvaćenim smjernicama o planu i vođenju takvih studija.
Sadržaj L-karnitina najmanje je jednak 0,3 mg/100 kJ (1,2 mg/100 kcal).

2.4. U svim se primjerima aminokiseline mogu dodati početnoj hrani za dojenčad samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama potrebnima u tu svrhu.

3. TAURIN
Ako se taurin dodaje početnoj hrani za dojenčad njegov sadržaj ne smije biti veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).

4. KOLIN

Najmanja

Najveća

1,7 mg/100 kJ
(7 mg/100 kcal)

12 mg/100 kJ
(50 mg/100 kcal)

5. MASTI

Najmanja

Najveća

1,05 g/100 kJ
(4,4 g/100 kcal)

1,4 g/100 kJ
(6,0 g/100 kcal)

5.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
5.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina

Najmanja

Najveća

_

Posebno ili zajedno 20% od ukupnoga sadržaja masti

5.3 Sadržaj trans-masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja masti
5.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
5.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)

Najmanja

Najveća

70 mg/100 kJ
(300 mg/100 kcal)

285 mg/100 kJ
(1 200 mg/100 kcal)

5.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti veći od 15.
5.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (20 i 22 atoma ugljika). U tom primjeru njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6)
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.

6. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u početnoj hrani za dojenčad ne smije biti veći od 2 g/l.

7. INOZITOL

Najmanja

Najveća

1 mg/100 kJ
(4 mg/100 kcal)

10 mg/100 kJ
(40 mg/100 kcal)

8. UGLJIKOHIDRATI

Najmanja 

Najveća

2,2 g/100 kJ
(9 g/100 kcal)

3,4 g/100 kJ
(14 g/100 kcal)

8.1 Upotrebljavati se mogu samo sljedeći ugljikohidrati:
– laktoza,
– maltoza,
– saharoza,
– glukoza,
– maltodekstrini,
– glukozni sirup ili osušeni glukozni sirup,
– aktivirani škrob } prirodno bez glutena
– želatinirani škrob} prirodno bez glutena.
8.2 Laktoza

Najmanja

Najveća

1,1 g/100 kJ
(4,5 g/100 kcal)

_

Ta se odredba ne primjenjuje na početnu hranu za dojenčad, u kojoj izolati bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
8.3 Saharoza
Saharoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 20% ukupnoga sadržaja ugljikohidrata.
8.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo početnoj hrani za dojenčad proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5 g/100 kJ (2 g/100 kcal).
8.5 Aktivirani škrob i/ili želatinirani škrob

Najmanja

Najveća

_

 

2 g/100 ml, i 30% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata

9. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati početnoj hrani za dojenčad. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil saharoze velike molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 5.

10. MINERALNE TVARI
10.1 Početna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina
 

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Natrij (mg)

5

14

20

60

Kalij (mg)

15

38

60

160

Klorid (mg)

12

38

50

160

Kalcij (mg)

12

33

50

140

Fosfor (mg)

6

22

25

90 

Magnezij (mg)

1,2

3,6

5

15

Željezo (mg)

0,07

0,3

0,3

1,3

Cink (mg)

0,12

0,36

0,5

1,5

Bakar (µg)

8,4

25

35

100

Jod (µg)

2,5

12

10

50

Selen (µg)

0,25

2,2

1

9

Mangan (µg)

0,25

25

1

100

Fluorid (µg)

-

25

-

100

Odnos između kalcija i fosfora nr bi trebao biti manji od 1 niti veći od 2.
10.2 Početna hrana za dojenčad proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 10.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na željezo i fosfor, kako slijedi:

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Željezo (mg)

0,12

0,5

0,45

2

Fosfor (mg)

7,5

25

30

100

11. VITAMINI

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Vitamin A
(µg-RE)
10

14

43

60

180

Vitamin D (µg)11

0,25

0,65

1

2,5

Tiamin (µg)

14

72

60

300

Riboflavin (µg)

19

95

80

400

Niacin (µg)12

72

375

300

1500

Pantotenska kiselina (µg)

95

475

400

2000

Vitamin B6 (µg)

9

42

35

175

Biotin (µg)

0,4

1,8

1,5

7,5

Folna kiselina (µg)

2,5

12

10

50

Vitamin B12 (µg)

0,025

0,12

0,1

0,5

Vitamin C (mg)

2,5

7,5

10

30

Vitamin K (µg)

1

6

4

25

Vitamin E
(mg ?-TE)
13

 

0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ

1,2

 

0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina i izraženo na dvostruku vezu14, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ

5

 

10 RE = svi ekvivalenti trans retinola
11 U obliku holekalciferola, od čega 10 µg = 400 i.u. vitamina D.
12 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
13 ?-TE = ekvivalent d-?-tokoferola.
14 0,5 mg ?-TE/1 g linolne kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg ?-TE/1 g ?-linolenske kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg ?-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg ?-TE/1 g eikosapentaenske kiseline (20:5 n-3); 1,5 mg ?-TE/1 g dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3).

12. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:

 

Najveća15

(mg/100 kJ)

(mg/100 kcal)

Citidin 5’-monofosfat

0,60

2,50

Uridin 5’-monofosfat

0,42

1,75

Adenozin 5’-monofosfat

0,36

1,50

Gvanozin 5’-monofosfat

0,12

0,50

Inozin 5’-monofosfat

0,24

1,00

15 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal).
 

PRILOG II.

OSNOVNI SASTOJCI PRIJELAZNE HRANE ZA DOJENČAD PRIPRAVLJENE PREMA UPUTAMA PROIZVOĐAČA

Vrijednosti određene u ovom Prilogu odnose se na konačan pripravljeni obrok, koji se kao takav daje u promet ili se pripravlja prema uputama proizvođača.

1. ENERGETSKA VRIJEDNOST

Najmanja

Najveća

250 kJ/100 ml
(60 kcal/100 ml)

295 kJ/100 ml
(70 kcal/100 ml)

2. BJELANČEVINE
(Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25
2.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka

Najmanja

Najveća

0, 45 g/100 kJ
(1,8 g/100 kcal)

0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se mogu prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.

2.2 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od hidrolizata bjelančevina

Najmanja

Najveća 

0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)

0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.

2.3 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena iz izolata bjelančevina soje posebno ili u mješavini s proteinima kravljega mlijeka

Najmanja

Najveća

0,56 g/100 kJ
(2,25 g/100 kcal)

0,8 g/100 kJ
(3,5 g/100 kcal)

Za proizvodnju prijelazne hrane za dojenčad upotrebljavaju se samo izolati bjelančevina soje.
Za jednaku energetsku vrijednost prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati raspoloživu količinu svake esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline, koja je najmanje jednaka količini sadržanoj u referentnoj bjelančevini (majčino mlijeko, kao što je određeno u Prilogu V.). Međutim, koncentracija metionina i cistina u svrhu preračunavanja se može prikazati zajedno, ako odnos između metionina i cistina nije veći od 3, i koncentracija fenilalanina i tirozina, ako odnos između fenilalanina i tirozina nije veći od 2.

2.4 U svim primjerima se aminokiseline mogu dodati prijelaznoj hrani za dojenčad samo za poboljšanje prehrambene vrijednosti bjelančevina i samo u količinama potrebnima u tu svrhu.

3. TAURIN
Ako se taurin dodaje hrani za nastavak prehrane dojenčadi, njegov sadržaj ne smije biti veći od 2,9 mg/100 kJ (12 mg/100 kcal).

4. MASTI

Najmanja

Najveća

0,96 g/100 kJ
(4,0 g/100 kcal)

1,4 g/100 kJ
(6,0 g/100 kcal)

4.1 Zabranjena je upotreba sljedećih tvari:
– sezamova ulja,
– ulja sjemena pamuka.
4.2 Laurinska kiselina i miristinska kiselina

Najmanja

Najveća

_

 

Posebno ili zajedno
20% od ukupnog sadržaja masti

4.3 Sadržaj trans masnih kiselina ne smije prekoračiti 3% ukupnoga sadržaja masti
4.4 Sadržaj eruka kiseline ne smije prekoračiti 1% ukupnoga sadržaja masti
4.5 Linolna kiselina (u obliku glicerida = linoleata)

Najmanja

Najveća

70 mg/100 kJ
(300 mg/100 kcal)

285 mg/100 kJ
(1 200 mg/100 kcal)

4.6 Sadržaj alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal)
Odnos između linolne i alfa-linolenske kiseline ne smije biti manji od 5 niti veći od 15.
4.7 Mogu se dodati dugolančane višestruko nezasićene kiseline (20 i 22 atoma ugljika). U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti:
– 1% ukupnoga sadržaja masti za n-3 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, i
– 2% ukupnoga sadržaja masti za n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina (1% ukupnoga sadržaja masti za arahidonsku kiselinu (20:4 n-6))
Sadržaj eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj dokosaheksaenske kiseline (DHA, 22:6 n-3).
Sadržaj dokosaheksaenske kiseline (22:6 n-3) ne smije prekoračiti sadržaj n-6 dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina.

5. FOSFOLIPIDI
Sadržaj fosfolipida u hrani za nastavak prehrane dojenčadi ne smije biti veći od 2 g/l.

6. UGLJIKOHIDRATI

Najmanja

Najveća

2,2 g/100 kJ
(9 g/100 kcal)

3,4 g/100 kJ
(14 g/100 kcal)

6.1 Zabranjena je upotreba sastojaka koji sadrže gluten
6.2 Laktoza

Najmanja

Najveća

1,1 g/100 kJ
(4,5 g/100 kcal)

_

 

Ova odredba se ne primjenjuje na prijelaznu hranu za dojenčad, u kojoj izolati bjelančevina soje predstavljaju više od 50% ukupnoga sadržaja bjelančevina.
6.3 Saharoza, fruktoza, med

Najmanja

Najveća

_

 

Posebno ili zajedno
20% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata

Med se obrađuje tako da se unište spore Clostridum botulinum.
6.4 Glukoza
Glukoza se smije dodati samo hrani za nastavak prehrane dojenčadi, proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina. U tom slučaju njen sadržaj ne smije prekoračiti 0,5 g/100 kJ (2 g/100 kcal).

7. FRUKTO-OLIGOSAHARIDI I GALAKTO-OLIGOSAHARIDI
Frukto-oligosaharidi i galakto-oligosaharidi mogu se dodati prijelaznoj hrani za dojenčadi. U tom slučaju njihov sadržaj ne smije prekoračiti 0,8 g/100 ml u kombinaciji 90% oligogalaktozil-laktoze i 10% oligofruktozil-saharoze velike molekularne težine.
Druge kombinacije i granične vrijednosti frukto-oligosaharida i galakto-oligosaharida mogu se upotrebljavati u skladu s člankom 7#clanak7 ovoga Pravilnika.

8. MINERALNE TVARI
8.1 Prijelazna hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Natrij (mg)

5

14

20

60

Kalij (mg)

15

38

60

160

Klorid (mg)

12

38

50

160

Kalcij (mg)

12

33

50

140

Fosfor (mg)

6

22

25

90

Magnezij (mg)

1,2

3,6

5

15

Željezo (mg)

0,14

0,5

0,6

2

Cink (mg)

0,12

0,36

0,5

1,5

Bakar (µg)

8,4

25

35

100

Jod (µg)

2,5

12

10

50

Selen (µg)

0,25

2,2

1

9

Mangan (µg)

0,25

25

1

100

Fluorid (µg)

-

25

-

100

Odnos između kalcija i fosfora nebi trebao biti manje od 1 niti veće od 2.
8.2 Prijelazna hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina iz soje, posebno ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka.
Primjenjuju se svi zahtjevi iz točke 8.1, izuzev zahtjeva koji se odnose na željezo i fosfor, kako slijedi:

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Željezo (mg)

0,22

0,65

0,9

2,5

Fosfor (mg)

7,5

25

30

100

9. VITAMINI
 

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Vitamin A (µg-RE)16

14

43

60

180

Vitamin D (µg)17

0,25

0,75

1

3

Tiamin (µg)

14

72

60

300

Riboflavin (µg)

19

95

80

400

Niacin (µg)18

72

375

300

1 500

Pantotenska kiselina (µg)

95

475

 

400

2 000

Vitamin B6 (µg)

9

42

35

175

Biotin (µg)

0,4

1,8

1,5

7,5

Folna kiselina (µg)

2,5

12

1

50

Vitamin B12 (µg)

0,025

0,12

0,1

0,5

Vitamin C (mg)

2,5

7,5

10

30

Vitamin K (µg)

1

6

4

25

Vitamin E (mg ?-TE)19

 

0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ

 

1,2

 

0,5/g višestruko nezasićenih masnih kiselina, izraženih kao linoleinska kiselina, i izraženo na dvostruku vezu20, ali ne manje od 0,1 mg na raspoloživih 100 kJ

5

 

16 RE = svi ekvivalenti transretinola
17 U obliku holekalciferola, od čega 10 µg = 400 i.u. vitamina D.
18 Niacin u gotovu, formiranom obliku.
19 ?-TE = ekvivalent d-?-tokoferola.
20 0,5 mg ?-TE/1 g linolna kiseline (18:2 n-6); 0,75 mg ?-TE/1 g ?-linolenske kiseline (18:3 n-3); 1,0 mg ?-TE/1 g arahidonske kiseline (20:4 n-6); 1,25 mg ?-TE/1 g eikosapentenska kiseline – EPA (20:5 n-3); 1,5 mg ?-TE/1 g dokosaheksaenska kiseline - DHA (22:6 n-3).


10. NUKLEOTIDI
Mogu se dodati sljedeći nukleotidi:

 

Najveća21

(mg/100 kJ)

(mg/100 kcal)

Citidin 5’-monofosfat

0,60

2,50

Uridin 5’-monofosfat

0,42

1,75

Adenozin 5’-monofosfat

0,36

1,50

Gvanozin 5’-monofosfat

0,12

0,50

Inozin 5’-monofosfat

0,24

1,00

21 Ukupna koncentracija nukleotida ne smije prekoračiti 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal).

PRILOG III.

Osnovni sASTOJCI prerađene hrane na bazi žitarica ZA dojenčadi i malU djecU

Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača.

1. SADRŽAJ ŽITARICA
Prerađena hrana na bazi žitarica uglavnom se priprema od jedne ili više mljevenih žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja (korijena).
Udio žitarica i/ili proizvoda od škroba iz gomolja ne smije biti manji od 25% ukupne suhe tvari gotovog proizvoda.

2. BJELANČEVINE
2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) i (d) ovoga Pravilnika sadržaj bjelančevina ne smije biti viši od 1,3 g/100 kJ (5,5 g/100 kcal).
2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,48 g/100 kJ (2 g/100 kcal).
2.3. Za kekse navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) kojima je dodana hrana bogata bjelančevinama i koji su takvima deklarirani, količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,36 g/100 kJ (1,5 g/100 kcal).
2.4. Kemijski indeks dodane bjelančevine ne smije biti manji od 80% referentne bjelančevine (kazeina, u smislu Priloga III. ovoga Pravilnika), odnosno omjer iskoristivosti bjelančevina (engleski: protein efficiency ratio, skraćeno: PER) u mješavini ne smije biti manji od 70% referentne bjelančevine. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti mješavine bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu svrhu.

3. UGLJIKOHIDRATI
3.1. Dodaju li se proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (a) i (d) ovoga Pravilnika saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup, odnosno med tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,8 g/100 kJ (7,5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,9 g/100 kJ (3,75 g/100 kcal).
3.2. Dodaju li se saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup odnosno med proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke 1. (b) ovoga pravilnika tada:
– količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,2 g/100 kJ (5 g/100 kcal),
– količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,6 g/100 kJ (2,5 g/100 kcal).

4. MASTI
4.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (a) i (d) ovoga Pravilnika sadržaj masti ne smije biti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal).
4.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika sadržaj masti ne smije biti viši od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). Ako je sadržaj masti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal), tada:
– količina laurinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja masti,
– količina miristinske kiseline ne smije biti viša od 15% ukupnoga sadržaja masti,
– količina linolne kiseline (u obliku glicerida – linoleata) ne smije biti manja od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal) niti veća od 285 mg/100 kJ (1200 mg/100 kcal).

5. MINERALI
5.1. Natrij
– natrijeve se soli smiju dodavati prerađenoj hrani na bazi žitarica samo u tehnološke svrhe,
– sadržaj natrija u prerađenoj hrani na bazi žitarica ne smije biti viši od 25 mg/100 kJ (100 mg/100 kcal).
5.2. Kalcij
5.2.1. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) količina kalcija ne smije biti niža od 20 mg/100 kJ (80 mg/100 kcal).
5.2.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (d) ovoga Pravilnika s dodatkom mlijeka (mliječni keksi) i koji su označeni kao takvi količina kalcija ne smije biti niža od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal).

6. VITAMINI
6.1. Za prerađenu hranu na bazi žitarica količina tiamina ne smije biti manja od 25 µg/100 kJ (100 µg/100 kcal).
6.2. Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki 1. (b) ovoga Pravilnika vrijede sljedeća ograničenja:

 

Na 100 kJ

Na 100 kcal

Najmanja

Najveća

Najmanja

Najveća

Vitamin A (µg RE) [1]

14

43

60

180

Vitamin D (µg) [2]

0,25

0,75

1

3

[1] RE = retinol ekvivalent

[2] u obliku kolekalciferola, 10 µg kojega odgovara 400 i.j. vitamina D.

Ova ograničenja također vrijede za vitamine A i D ukoliko su dodani i drugoj prerađenoj hrani na bazi žitarica.

7. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA UKOLIKO SU DODANI HRANI

Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se stavljaju na tržište odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.

Hranjiva tvar

Najveća vrijednost na 100 kcal

Vitamin A (µg RE)

180

Vitamin E (mg ?-TE)[1]

3

Vitamin D (µg)

3

Vitamin C (mg)

12,5/25 [2]

Tiamin (mg)

0,5

Riboflavin (mg)

0,4

Niacin (mg NE) [3]

4,5

Vitamin B6 (mg)

0,35

Folna kiselina (µg)

50

Vitamin B12 (µg)

0,35

Pantotenska kiselina (mg)

1,5

Biotin (µg)

10

Kalij (mg)

160

Kalcij (mg)

80/180 [4]/100 [5]

Magnezij (mg)

40

Željezo (mg)

3

Cink (mg)

2

Bakar (µg)

40

Jod (µg

35

Mangan (mg)

0,6

[1] ?-TE = d-?-tokoferol ekvivalent
[2] Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza.
[3] NE = Niacin ekvivalenti = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60.
[4] Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 1., stavka 2., točke 1. (a) i (b).
[5] Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 1., stavka 2., točke 1. (d).

 
PRILOG IV.

OSNOVNI SASTOJCI
hrane za dojenčad i malu djecu

Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača.

1. BJELANČEVINE
1.1. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina jedini sastojci navedeni u nazivu proizvoda, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina moraju biti zastupljeni sa najmanje 40% ukupne mase proizvoda,
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% ukupne mase proizvoda,
– ukupna količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1,7 g/100 kJ (7 g/100 kcal).
1.2. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno prvi navedeni u nazivu proizvoda, bez obzira da li je proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina zajedno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 10% od ukupne mase proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1 g/100 kJ (4 g/100 kcal).
1.3. Ako su meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno navedeni u nazivu proizvoda, ali nisu istaknuti prvi, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina ne smiju zajedno biti zastupljeni sudjelovati s manje od 8% od ukupne mase proizvoda:
– navedeno meso, perad, riba, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni sa manje od 25% od ukupne mase navedenih izvora bjelančevina,
– količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal).
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.4. Ako se s ostalim sastojcima u nazivu hrane navodi sir, bez obzira da li je proizvod označen kao obrok ili ne, tada:
– količina bjelančevina iz mliječnih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal),
– ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.5. Ako se proizvod označava kao obrok, ali ne navodi meso, perad, ribu, iznutrice odnosno drugi tradicionalni izvor bjelančevina u nazivu proizvoda, tada ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).
1.6. Umaci koji se označavaju kao prilozi obroku izuzimaju se iz odredaba navedenih u točki 1.1 do zaključno točke 1.5 ovoga Priloga.
1.7. Slatka dječja hrana koja u imenu navode mliječne proizvode kao prve ili jedine sastojke ne smiju sadržavati manje od 2,2 g mliječne bjelančevine/100 kcal. Ostala slatka dječja hrana izuzima se iz odredaba navedenih u točki 1.1 do 1.5 ovoga Priloga.
1.8. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti prisutnih bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnima za tu svrhu.

2. UGLJIKOHIDRATI
Količina ukupnih ugljikohidrata u sokovima i nektarima na bazi voća i povrća, jelima na bazi voća i desertima odnosno pudinzima ne smije biti veća od:
– 10 g/100 ml za sokove od povrća i napitke na njihovoj bazi,
– 15 g/100 ml za voćne sokove i nektare te napitke na njihovoj bazi,
– 20 g/100 g za jela na bazi voća,
– 25 g/100 g za deserte i pudinge,
– 5 g/100 g za ostale napitke koje nisu na bazi mlijeka.

3. MASTI
3.1. Za proizvode iz točke 1.1. ovoga Priloga:
Ako su meso ili sir jedini sastojci ili prvi navedeni u nazivu proizvoda, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,4 g/100 kJ (6 g/100 kcal).
3.2. Za sve ostale proizvode, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal).

4. NATRIJ
4.1. Konačni sadržaj natrija u proizvodu ne smije biti veći od 48 mg/100 kJ (200 mg/100 kcal) odnosno 200 mg/100 g proizvoda. Međutim, ako je sir jedini sastojak naveden u nazivu proizvoda, konačni sadržaj natrija ne smije biti viši od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal).
4.2. Natrijeve soli ne smiju se dodavati proizvodima na bazi voća, desertima i pudinzima, osim u tehnološke svrhe.

5. VITAMINI
Vitamin C
U voćnom soku, nektaru ili soku od povrća konačni sadržaj vitamina C ne smije biti manji od 6 mg/100 kJ (25 mg/100 kcal) odnosno 25 mg/100 g proizvoda.
Vitamin A
U sokovima od povrća, konačni sadržaj vitamina A u proizvodu ne smije biti manji od 25 µg RE/100 kJ (100 µg RE/100 kcal).
Vitamin A se ne smije dodavati ostaloj dječjoj hrani.
Vitamin D
Vitamin D se ne smije dodavati dječjoj hrani.

6. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA AKO SU DODANI HRANI
Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kakvom se javljaju na tržištu odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, za koje se odredbe odnose na proizvode u obliku u kakvom se stavljaju na tržište.
 

Hranjiva tvar

Najveća vrijednost na 100 kcal

Vitamin A (µg RE)

180[1]

Vitamin E (mg ?-TE)

3

Vitamin C (mg)

12,5/25 [2]/125 [3]

Tiamin (mg)

0,25

Riboflavin (mg)

0,4

Niacin (mg NE)

4,5

Vitamin B6 (mg)

0,35

Folna kiselina (µg)

50

Vitamin B12 (µg)

0,35

Pantotenska kiselina (mg)

1,5

Biotin (µg)

10

Kalij (mg)

160

Kalcij (mg)

80

Magnezij (mg)

40

Željezo (mg)

3

Cink (mg)

2

Bakar (µg)

40 

Jod (µg)

35

Mangan (mg)

0,6

[1] Sukladno odredbama točke 5.

[2] Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza.

[3] Ograničenje se odnosi na jela na bazi voća, voćne sokove, nektare i sokove od povrća.
 

PRILOG V.

SASTAV AMINOKISELINA U KAZEINU

 

g/100 g bjelančevine

Arginin

3,7

Cistin

0,3

Histidin

2,9

Izoleucin

5,4

Leucin

9,5

Lizin

8,1

Metionin

2,8

Fenilalanin

5,2

Treonin

4,7

Triptofan

1,6

Tirozin

5,8

Valin

6,7

PRILOG VI.

HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U POČETNOJ I PRIJELAZNOJ HRANI ZA DOJENČAD

1. VITAMINI

Vitamin

Derivati vitamina

Vitamin A

Retinil acetat

 

Retinil palmitat

 

Retinol

Vitamin D

 

Vitamin D2 (ergokalciferol)

 

Vitamin D3 (holekalciferol)

Vitamin B1

Tiamin hidroklorid

 

Tiamin mononitrat

Vitamin B2

Riboflavin

 

Natriijev riboflavin-5’-fosfat

Niacin

Nikotinamid

 

Nikotinska kiselina

Vitamin B6

Pirodoksin hidroklorid

 

Pirodoksin-5’-fosfat

Folat

Folna kiselina

Pantotenska kiselina

Kalcijev D-pantotenat

 

 Natrijev D-pantotenat

 

Dekspantenol

Vitamin B12

Cijanokobalamin

 

Hidroksikobalamin

Biotin

D-biotin

Vitamin C

L-askorbinska kiselina

 

Natrijev L-askorbat

 

Kalcijev L-askorbat

 

6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil palmitat)

 

Kalijev askorbat

Vitamin E

D-alfa tokoferol

 

DL-alfa tokoferol

 

D-alfa tokoferol acetat

 

DL-alfa tokoferol acetat

Vitamin K

Filokinon (fitomenadion)

2. MINERALNE TVARI
 

Mineralne tvari

derivati mineralnih tvari

Kalcij (Ca)

Kalcijev karbonat

 

Kalcijev klorid

 

Kalcijeve soli limunske kiseline

 

Kalcijev glukonat

 

Kalcijev glicerofosfat

 

Kalcijev laktat

 

Kalcijeve soli ortofosforne kiseline

 

Kalcijev hidroksid

Magnezij (Mg)

Magnezijev karbonat

 

Magnezijev klorid

 

Magnezijev oksid

 

Magnezijeve soli ortofosforne kiseline

 

Magnezijev sulfat

 

Magnezijev glukonat

 

Magnezijev hidroksid

 

Magnezijeve soli limunske kiseline

Željezo (Fe)

Željezov citrat

 

Željezov glukonat

 

Željezov laktat

 

Željezov sulfat

 

Željezov amonijev citrat

 

Željezov fumarat

 

Željezov difopsfat (željezo pirofosfat)

 

Željezov biglicinat

Bakar (Cu)

Bakrov citrat

 

Bakrov glukonat

 

Bakrov sulfat

 

Kompleks bakar-lizin

 

Bakrov karbonat

Jod (J)

Kalijev jodid

 

Natrijev jodid

 

Kalijev jodat

Cink (Zn)

Cinkov acetat

 

Cinkov klorid

 

Cinkov laktat

 

Cinkov sulfat

 

Cinkov citrat

 

Cinkov glukonat

 

Cinkov oksid

Mangan (Mn)

Manganov karbona 

 

Manganov klorid

 

Manganov citrat

 

Manganov sulfat

 

Manganov glukonat

Natrij (Na)

Natrijev bikarbonat

 

Natrijev klorid

 

Natrijev citrat

 

Natrijev glukonat

 

Natrijev karbonat

 

Natrijev laktat

 

Natrijeve soli ortofosforne kiseline

 

Natrijev hidroksid

Kalij (K)

Kalijev bikarbonat

 

Kalijev karbonat

 

Kalijev klorid

 

Kalijeve soli limunske kisleine

 

Kalijev glukonat

 

Kalijev laktat

 

Kalijeve soli ortofosforne kiseline

 

Kalijev hidroksid

Selen (Se)

Natrijev selenat

 

Natrijev selenit

3. AMINO KISELINE I DRUGI DUŠIKOVI SPOJEVI
 

L-cistin i njegov hidroklorid

L-histidin i njegov hidroklorid

L-izoleucin i njegov hidroklorid

L-leucin i njegov hidroklorid

L-lizin i njegov hidroklorid

L-cistein i njegov hidroklorid

L-metionin

L-fenilalanin

L-treonin

L-triptofan

L-tirozin

L-valin

L-karnitin i njegov hidroklorid

L-karnitin-L-tartrat

Taurin

Citidin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol

Uridin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol

Adenozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol

Gvanozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol

Inozin 5’ –monofosfat i njegova natrijeva sol

4. DRUGE HRANJIVE TVARI

Kolin

Kolin klorid 

Kolin citrat

Kolin bitartrat

Inozitol 

PRILOG VII.

HRANJIVE TVARI I NJIHOVI DERIVATI DOZVOLJENI U HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRANI

1. VITAMINI
 

Vitamin

Derivati vitamina

Vitamin A

 

Retinol
Retinil-acetat
Retinil-palmitat
Beta-karoten

Vitamin D

Vitamin D2 (= ergokalciferol)Vitamin D3 (= kolekalciferol)

Vitamin B1

Tiamin-hidroklorid
Tiamin-mononitrat

Vitamin B2 

Riboflavin
Natrijev riboflavin-5’-fosfat

Niacin

Nikotinamid
Nikotinska kiselina

Vitamin B6

 

Piridoksin-hidroklorid
Piridoksin-5-fosfat
Piridoksin-dipalmitat

Pantotenska kiselina

Kalcijev D-pantotenat
Natrijev D-pantotenat
Dekspantenol

Folat

Folna kiselina

Vitamin B12

Cijanokobalmin
Hidroksikobalamin

Biotin

D-biotin

Vitamin C

 

L-askorbinska kiselina
Natrijev L-askorbat
KalcijevL-askorbat
6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil-palmitat)
Kalijev askorbat

Vitamin K

Filokinon (Fitomenadion)

Vitamin E

 

D-alfa-tokoferol
DL-alfa-tokoferol
D-alfa-tokoferol acetat
DL-alfa-tokoferol acetat

2. AMINOKISELINE

L-arginin
L-cistin
L-histidin
L-izoleucin
L-leucin
L-lizin
L-cistein

i njihovi hidrokloridi

 

L-metionin

 

L-fenilalanin

 

L-treonin

 

L-triptofan

 

L-tirozin

 

L-valin

 

3. OSTALE

Kolin

Kolin-klorid

Kolin-citrat

Kolin-bitartrat

Inozitol

L-karnitin

L-karnitin hidroklorid

4. MINERALNE SOLI I ELEMENTI U TRAGOVIMA

Kalcij

 

Kalcij karbonat
Kalcijev klorid
Kalcijeve soli limunske kiseline
Kalcijev glukonat
Kalcijev glicerofosfat
Kalcijev laktat
Kalcijev oksid
Kalcijev hidroksid
Kalcijeve soli ortofosforne kiseline

Magnezij

 

Magnezijev karbonat
Magnezijev klorid
Magnezijeve soli limunske kiseline
Magnezijev glukonat
Magnezijev oksid
Magnezijev hidroksid
Magnezijeve soli ortofosforne kiseline
Magnezijev sulfat
Magnezijev laktat
Magnezijev glicerofosfat

Kalij

 

Kalijev klorid
Kalijeve soli limunske kiseline
Kalijev glukonat
Kalijev laktat
Kalijev glicerofosfat

Željezo

 

Željezov citrat
Željezov amonijev citrat
Željezov glukonat
Željezov laktat
Željezov sulfat
Željezov fumarat
Željezov difosfat (Željezov pirofosfat)
Elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)
Željezov saharat
Natrijev željezov difosfat
Željezov karbonat

Bakar

 

Bakar-lizin kompleks
Bakrov karbonat
Bakrov citrat
Bakrov glukonat
Bakrov sulfat

Cink

 

Cinkov acetat
Cinkov klorid
Cinkov citrat
Cinkov laktat
Cinkov sulfat
Cinkov oksid
Cinkov glukonat

Mangan

 

Manganov karbonat
Manganov klorid
Manganov citrat
Manganov glukonat
Manganov sulfat
Manganov glicerofosfat

Jod

 

Natrijev jodid
Kalijev jodid
Kalijev jodat
Natrijev jodat

PRILOG VIII.

PREHRAMBENE I ZDRAVSTVENE TVRDNJE ZA POČETNU HRANU ZA DOJENČAD I UVJETI ZA NAVOĐENJE ODGOVARAJUĆE TVRDNJE

1. PREHRAMBENE TVRDNJE

Prehrambena tvrdnja

 

Uvjeti za navođenje odgovarajuće prehrambene tvrdnje

1.1 Samo laktoza

 

Laktoza je jedini prisutan ugljikohidrat

1.2 Bez laktoze

 

Sadržaj laktoze nije veći od 2,5 mg/100 kJ (10 mg/100 kcal).

1.3 Tvrdnja o dodanim dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama ili odgovarajuća prehrambena tvrdnja o dodatnoj dokosaheksaenskoj kiselini

Sadržaj dokosaheksaenske kiseline nije manji od 0,2% ukupnog sadržaja masnih kiselina.

 

1.4 Prehrambena tvrdnja o dodatku sljedećih neobaveznih sastojaka

 

1.4.1 Taurin

Slobodno dodani u količini primjerenoj za potrebne prehrambene namjene dojenčadi i u skladu s uvjetima iz Priloga I.

1.4.2 Frukto-oligosaharidi i galakto- oligosaharidi

1.4.3 Nukleotidi

 

2. ZDRAVSTVENE TVRDNJE (UKLJUČUJUĆI TVRDNJE O SMANJENJU RIZIKA OD BOLESTI)

Zdravstvena tvrdnja

Uvjeti za navođenje odgovarajuće zdravstvene tvrdnje

2.1 Smanjenje rizika od alergije na bjelančevine mlijeka. Ta zdravstvena tvrdnja može uključivati izraze koji se odnose na smanjeni alergen ili alergen sa smanjenim svojstvima antigena.

 

(a) Na raspolaganju moraju biti objektivno i znanstveno provjereni podaci kao dokaz za navedena svojstva;

(b) Početna hrana za dojenčad mora zadovoljavati odredbe iz točke 2.2 Priloga I., i količinu imuno reaktivnih bjelančevina, izmjerena s metodama koje su opće priznate kao prikladne, je manja od 1% tvari koje sadrže dušik u hrani;

(c) Mora se navesti da proizvod ne smiju konzumirati dojenčad alergična na bjelančevine od kojih je proizvod proizveden, osim ako opće prihvaćena klinička ispitivanja potvrde da je početna hrana za dojenčad prihvatljiva za više od 90% dojenčadi (interval pouzdanosti 95%) koja je preosjetljiva na bjelančevine iz kojih je hidrolizat proizveden;

(d) Početna hrana za dojenčad koja se uzima oralno ne smije u životinja prouzročiti osjetljivost na nepromijenjene bjelančevine od kojih je proizvedena.

PRILOG IX.

ESENCIJALNE I UVJETNO ESENCIJALNE AMINOKISELINE U MAJČINU MLIJEKU

Aminokiseline u majčinu mlijeku izražene u mg na 100 kJ i 100 kcal, su sljedeće:

 

Na 100 kJ1

Na 100 kcal

Cistin

9

38

Histidin

10

40

Izoleucin

22

90

Leucin

40

166

Lizin

27

113

Metionin

23

Fenilalanin 

20

83

Treonin 

18

77

Triptofan

8

32

Tirozin

18

76

Valin

21

88

1 1 kJ = 0,239 kcal
 

PRILOG X.

SPECIFIKACIJA SADRŽAJA BJELANČEVINA, IZVOR I OBRADA BJELANČEVINA KORIŠTENIH ZA PROIZVODNJU POČETNE HRANE ZA DOJENČAD SA SADRŽAJEM BJELANČEVINA MANJIM OD 0,56 G/100 KJ (2,25 G/100 KCAL), PROIZVEDENIH IZ HIDROLIZATA BJELANČEVINA SIRUTKE DOBIVENIH IZ BJELANČEVINA KRAVLJEGA MLIJEKA

1. Sadržaj bjelančevina

Sadržaj bjelančevina = sadržaj dušika x 6,25

Najmanja

Najveća

0,44 g/100 kJ

0,7 g/100 kJ

(1,86 g/100 kcal)

(3 g/100 kcal)

2. Izvor bjelančevina

Bjelančevine demineralizirane slatke sirutke iz kravljega mlijeka nakon enzimatskog taloženja kazeina, sastoji se od:
(a) 63% izolata bjelančevine sirutke bez kazeino-glikomakropeptida, sa sadržajem bjelančervina najmanje 95% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine manje od 70%, i s najviše 3% sadržaja pepela, i
(b) 37% koncentrata bjelančevine slatke sirutke sa sadržajem bjelančevina od najmanje 87% bjelančevina na suhu tvar i denaturirane bjelančevine manje od 70%, i s najviše 3,5% sadržaja pepela.

3. Prerada bjelančevina

Dvofazni postupak hidrolize s upotrebom tripsina u fazi toplinske obrade (od 3 do 10 minuta pri 80 do 100 ºC) između obiju faza hidrolize.

PRILOG XI.

REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE PREHRAMBENE VRIJEDNOSTI HRANE, NAMIJENJENE DOJENČADI I MALOJ DJECI

Hranjiva tvar

Referentna vrijednost

Vitamin A

(µg) 400

Vitamin D

(µg) 7

Vitamin E

(mg TE) 5

Vitamin K

(µg) 12

Vitamin C

(mg) 45

Tiamin

(mg) 0,5

Riboflavin

(mg) 0,7

Niacin

(mg) 7

Vitamin B6

(mg) 0,7

Folat

(µg) 125

Vitamin B12

(µg) 0,8

Pantotenska kiselina

(mg) 3

Biotin

(µg) 10

Kalcij

(mg) 550

Fosfor

(mg) 550

Kalij

(mg) 1 000

Natrij

(mg) 400

Klorid

(mg) 500

Željezo

(mg) 8

Cink

(mg) 5

Jod

(µg) 80

Selen

(µg) 20

Bakar

(mg) 0,5

Magnezij

(mg) 80

Mangan

(mg) 1,2

PRILOG XII.

REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE HRANJIVE VRIJEDNOSTI HRANE NAMIJENJENE DOJENČADI I MALOJ DJECI

Hranjiva tvar

Referentna vrijednost

Vitamin A

(µg) 400

Vitamin D

(µg) 10

Vitamin C

(mg) 25

Tiamin

(mg) 0,5

Riboflavin

(mg) 0,8

Ekvivalenti niacina

(mg) 9

Vitamin B6

(mg) 0,7

Folat

(µg) 100

Vitamin B12

(µg) 0,7

Kalcij

(mg) 400

Željezo

(mg) 6

Cink

(mg) 4

Jod

(µg) 70

Selen

(µg) 10

Bakar

(mg) 0,4

PRILOG XIII.

MAKSIMALNO DOPUŠTENE RAZINE OSTATAKA PESTICIDA ODNOSNO NJIHOVIH METABOLITA U PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRAN
 

Kemijski naziv tvari

 

Maksimalna dopuštena razina ostatka (mg/kg)

Kadusafos

0,006

Demeton-S-metil/demeton-S-metil sulfon/oksidemeton-metil (zasebno ili u kombinaciji, izražen kao demeton-S-metil)

0,006

 

Etoprofos

0,008

Fipronil (zbroj fipronila i fipronil-desulfinila, izražen kao fipronil)

0,004

Propineb/propilenetioureja (zbroj propineba i propilenetioureje)

0,006

PRILOG XIV.

Pesticidi koji se ne smiju rabiti u poljoprivrednim proizvodima namijenjenim za proizvodnju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane

Tablica 1.

Kemijski naziv tvari (objašnjenje ostatka)

Disulfoton (zbroj disulfotona, disulfoton sulfoksida i disulfoton sulfona, izražen kao disulfoton)

Fensulfotion (zbroj fensulfotiona, njegova kisikova analoga i njihovih sulfona, izražen kao fensulfotion)

Fentin, izražen kao trifeniltin kation

Haloksifop (zbroj haloksifopa, njegovih soli i estera, uključujući konjugate, izražen kao haloksifop)

Heptaklor i trans-heptaklor epoksid, izražen kao heptaklor

Heksaklorbenzen

Nitrofen

Ometoat

Terbufos (zbroj terbufosa, njegova sulfoksida i sulfona, izražen kao terbufos)

Tablica 2.

Kemijski naziv tvari

Aldrin i dieldrin, izraženi kao dieldrin

Endrin

 
zatvori
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !