Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe – (“Narodne novine”, br. XX/04, XX/08 - čl. 27. Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, XX/08 - prestao važiti čl. 20 Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe, osim određenih članaka, XX/08 - čl. 8. Pravilnika o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase, XX/08 - čl. 17. Pravilnika o dodacima prehrani, XX/08 - čl. 18. Pravilnika o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani, XX/09 - čl. 19. Pravilnika o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama)
označi tražene riječi printaj stranicu
80 16.6.2004 Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

1604

Na temelju članka 16.L105411, stavka 1., podstavka 1. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03,130/03 i 48/04) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, donosi

PRAVILNIK

o hrani za posebne prehrambene potrebe

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se zdravstvena ispravnost i temeljni zahtjevi hrane za posebne prehrambene potrebe.

Članak 2.

Hrana za posebne prehrambene potrebe (u daljnjem tekstu: »dijetetska hrana«): jest hrana posebnog sastava ili posebnog načina proizvodnje, različita od uobičajene hrane zbog prehrambenih svojstava i namjene.

Dijetetska hrana namijenjena je:

– prehrani zdrave dojenčadi i male djece;

– osobama kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma;

– osobama koje se nalaze u posebnim fiziološkim stanjima i kod kojih je potrebno postići posebno djelovanje kontroliranim unosom određenih sastojaka hrane;

– zdravim osobama za dodatno obogaćivanje prehrane kao i poboljšanje postojećeg stanja organizma.

Članak 3.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »hrana uobičajenog sastava« je hrana čiji je sastav propisan provedbenim propisima o kvaliteti kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti,

2. »hranjiva (nutritivna) vrijednost« obuhvaća sve podatke navedene na ambalaži, etiketi, dokumentu, naljepnici i dr., a koji se odnose na količinu hranjivih sastojaka u proizvodu, a predstavlja ukupnost biološke i energetske vrijednosti određene količine hrane,

3. »biološka vrijednost hrane« podrazumijeva prisutnost i iskoristivost hranjivih sastojaka u ljudskom organizmu,

4. »hranjivi (nutritivni) sastojci« su proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij, vitamini i minerali kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od navedenih kategorija,

5. »energetska vrijednost« je vrijednost izražena u kcal/kJ predstavlja energiju sadržanu u određenoj količine hrane,

6. »tvrdnja/navod na deklaraciji« je bilo koja poruka ili prikaz koja nije zakonom propisana, uključujući slikovni, grafički ili simbolički prikaz koji potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da hrana ima posebna svojstva,

7. »nutritivna (prehrambena) tvrdnja (nutrition claim)« je bilo koja tvrdnja kojom se potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da hrana ima posebna prehrambena svojstva uvjetovana

a) energijom (energetskom vrijednosti) koju

– osigurava

– osigurava u smanjenoj ili povećanoj količini ili

– ne osigurava, i/ili

b) hranjivim sastojcima ili drugim tvarima koje

– sadrži

– sadrži u smanjenoj ili povećanoj količini, ili

– ne sadrži.

8. »zdravstvena tvrdnja (health claim)« je bilo koja tvrdnja kojom se potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da postoji veza između kategorije hrane, hrane ili jednog od njenih sastojaka i zdravlja,

9. »notifikacija« uključuje pregled originalne ambalaže i deklaracije, te analizu proizvoda od strane ovlaštene institucije i odobrenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

10. »druge tvari« su tvari koje se ne smatraju hranjivim sastojcima a imaju hranjivi ili fiziološki učinak,

11. »protein« je sadržaj proteina koji se izračunava uporabom formule: protein=ukupni dušik x 6,25

12. »ugljikohidrati« su ugljikohidrati koje čovjek probavlja uključujući poliole,

13. »šećeri« su svi monosaharidi i disaharidi prisutni u hrani, osim poliola,

14. »masti« su ukupni lipidi, što uključuje i fosfolipide,

15. »zasićene masti« su masne kiseline bez dvostruke veze,

16. »mononezasićene masti« su masne kiseline sa jednom cis dvostrukom vezom,

17. »poilnezasićene masti« su masne kiseline sa cis, cis-metilen prekinutim dvostrukim vezama,

18. »dijetalna vlakna« su ona frakcija jestivog dijela biljaka ili njihovih ekstrakata ili umjetnih analoga koji:

– su otporni na probavu i apsorpciju u tankom crijevu, obično sa djelomičnom ili potpunom fermentacijom u debelom crijevu; i

– pružaju jedan ili više od sljedećih povoljnih fizioloških učinaka: poticanje probave, smanjenje razine kolesterola u krvi i uravnoteženje razine glukoze u krvi, a uključuje polisaharide, oligosaharide i lignine.

19. »referentna tekućina« je otopina čiji je osmolalitet najsličniji krvi i krvnoj plazmi (osmolalnost 300+/-10% m Osm/kg).

Članak 4.

Ovisno o sastavu i namjeni hrane za posebne prehrambene potrebe proizvodi se stavljaju na tržište kao:

– dječja hrana,

– hrana bez glutena,

– zamjene za kuhinjsku sol,

– hrana za posebne medicinske namjene,

– hrana namijenjena redukciji tjelesne mase,

– hrana namijenjena osobama oboljelim od šećerne bolesti,

– hrana sa malom, smanjenom i/ili izmijenjenom količinom hranjivih sastojaka,

– hrana sa značajnim sadržajem, bogata i/ili obogaćena hranjivim sastojcima,

– hrana sa smanjenom ili povećanom energetskom vrijednosti,

– dodaci prehrani,

– dodaci prehrani za sportaše.

Članak 5.

Nazivne količine zapakiranih proizvoda (pakovina), nazivni obujmovi mjernih spremnika, dopuštena odstupanja punjenja pakovina, dopuštena odstupanja obujmova mjernih spremnika, označavanje količina, natpisi na pakovinama i postupci provjere pakovina koje se stavljaju na tržište propisani su Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine.

U proizvodnji hrane za posebne prehrambene potrebe mogu se koristiti aditivi i sirovine kako je propisano Pravilnikom o prehrambenim aditivima i provedbenim propisima o kvaliteti pojedinih sastojaka kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti hrane.

Hrana za posebne prehrambene potrebe, izuzev dječje hrane za koju su ovim Pravilnikom propisani mikrobiološki standardi i dopuštena količina kontaminanata i rezidua, mora odgovarati uvjetima o zdravstvenoj ispravnosti hrane propisanim za sličnu hranu, odnosno hranu uobičajenog sastava.

Članak 6.

Priroda ili sastav hrane za posebne prehrambene potrebe mora udovoljavati potrebama specifičnih populacijskih grupa kojima je namijenjena.

Senzorska svojstva dijetetske hrane moraju biti svojstvena za sirovine od kojih je dijetetska hrana proizvedena, ili svojstvena za istovrsnu ili sličnu hranu uobičajenog sastava a u skladu s provedbenim propisima o kvaliteti kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti hrane.

Članak 7.

Dijetetska hrana stavlja se na tržište samo kao zapakirana hrana.

Oznaka »dijetetski proizvod« mora biti na svakoj pakovini hrane za posebne prehrambene potrebe izuzev hrane pod rednim brojevima 7. – 11. iz članka 4.#clanak4 ovoga Pravilnika, za koje ovo navođenje nije obvezno.

Pri označavanju, oglašavanju i prezentiranju hrane koja nije hrana za posebne prehrambene potrebe nije dozvoljeno:

– koristiti izraz »dijetetski«, sam ili u vezi s drugim izrazima;

– koristiti oznake, navode ili prikaze koji mogu dati dojam da se radi o dijetetskim proizvodima;

– deklarirati nutritivne sastojke koji nisu prisutni u proizvodu.

Članak 8.

Hrana za posebne prehrambene potrebe mora biti deklarirana sukladno odredbama Zakona o hrani i Pravilnika kojim su propisani opći zahtjevi deklariranja ili označavanja hrane.

Na deklaraciji hrane za posebne prehrambene potrebe pored podataka određenih propisima iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedeni i:

– nutritivna vrijednost u 100 g/100 ml, te kao pojedinačni obrok, pojedinačna doza ili u drugoj prikladnoj veličini (bjelančevine, ugljikohidrati, šećeri, masti, zasićene masne kiseline, kolesterol, dijetetska vlakna, natrij uključujući svaki drugi nutrijent ili biološki aktivnu tvar koja proizvod čini dijetetskim);

– energetska vrijednost u 100 g proizvoda ili obroka u kcal i kJ, osim kod dijetetske hrane kod koje je energetska vrijednost vrlo niska ili nije bitna za djelovanje koje se želi postići uporabom ovih proizvoda.

Članak 9.

Faktori za izračunavanje energetske vrijednosti tiskani su u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Oznake energetske vrijednosti i sadržaja hranjivih sastojaka moraju imati numeričke vrijednosti.

Koriste se sljedeće mjerne jedinice:

– energija se izražava u kJ i kcal

– bjelančevine, ugljikohidrati, masti i dijetalna
vlakna izražavaju se u g

– natrij i kolesterol u mg

– vitamini i minerali u mg i mg

prema Tablicama u pripadajućim prilozima.

Vitamini i minerali moraju biti navedeni u zajedničkoj grupi, a njihov sadržaj u količini dijetetske hrane koja se po preporuci koristi u tijeku dana, mora se izraziti i kao postotak preporučenog dnevnog unosa. Kemijski oblici vitamina i minerala moraju biti usklađeni sa Listom dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodatke prehrani iz Priloga II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Nutritivne i zdravstvene tvrdnje koje se odnose na hranu, moraju se odnositi na hranu pripremljenu za konzumaciju prema uputi proizvođača. U slučaju da hrana prirodno sadrži određeni hranjivi sastojak ili drugu tvar, oznaka »prirodno« može se koristiti kao prefiks odnosne tvrdnje.

Dopušteno je odstupanje sastava od količina navedenih u deklaraciji ovisno o prirodnom sastavu sirovina.

Članak 10.

Dijetetska hrana za koju je potrebno ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za stavljanje na tržište je:

1. hrana za posebnu medicinsku namjenu (samo notifikacija pri prvom izlasku na tržište),

2. hrana bez glutena (samo notifikacija* pri prvom izlasku na tržište),

3. hrana sa istaknutim zdravstvenim tvrdnjama (samo notifikacija* pri prvom izlasku na tržište),

4. dodaci prehrani, osim dodataka prehrani koji sadrže vitamine i minerale u preporučenom dnevnim količinama i koji nemaju istaknutu namjenu na deklaraciji,

5. dodaci prehrani za sportaše,

6. hrana za posebne prehrambene potrebe koja nije regulirana ovim Pravilnikom.

Dijetetska hrana iz stavka 1. točke 1., 2., 3. i 6. na deklaraciji pored podataka iz članka 8. mora istaknuti klasu i urudžbeni broj odobrenja Ministarstva zdravstva, a hrana iz stavka 1. točke 4. i 5. mora na deklaraciji pored odredbi članka 8. imati istaknutu namjenu proizvoda, klasu i urudžbeni broj te datum rješenja Ministra zdravstva i socijalne skrbi.

Hrana iz točke 3. ovoga članka na deklaraciji može istaknuti zdravstvenu tvrdnju odobrenu od Povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

POSEBNE ODREDBE

DJEČJA HRANA

Članak 11.

Pod dječjom hranom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se hrana za:

– dojenčad (djeca do 12 mjeseci),

– hrana za malu djecu (djeca 1 – 3 god.),

– početna hrana za dojenčad (prvih 4 – 6 mjeseci),

– prijelazna hrana za dojenčad (od 4 mjeseca na dalje).

Članak 12.

Dječja hrana mora sadržavati prehrambene tvari u određenoj količini i u određenom odnosu prema fiziološkim potrebama dojenčadi i male djece. Ta hrana mora biti proizvedena na način da omogućuje zadovoljavajući stupanj probavljivosti i fiziološkog iskorištavanja u organizmu.

Članak 13.

Dječja hrana može se proizvoditi od:

1. mlijeka, mliječnih proizvoda i pojedinih mliječnih sastojaka,

2. bjelančevina biljnog podrijetla,

3. žitarica, proizvoda od žitarica te soje,

4. mesa, ribe i jaja, bjelančevina i proizvoda bogatih bjelančevinama,

5. ulja, hidriranih ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla,

6. voća, povrća i njihovih prerađevina,

7. meda, šećera i drugih prirodnih sredstava za zaslađivanje te proizvoda od kakao zrnja,

8. dviju ili više sirovina iz točaka 1.–7. ovoga stavka.

Dječja hrana može se proizvoditi u tekućem, kašastom, osušenom i pečenom obliku.

Dječjoj hrani mogu se dodavati vitamini, mineralne tvari, aminokiseline i drugi nutrijenti propisani u Listi dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodatke prehrani iz Priloga II., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 14.

Dječja hrana proizvedena iz kuhanih i osušenih ili na drugi prikladan način pripremljenih žitarica (kukuruza, pšenice, ječma, zobi, riže i dr.) i proizvoda od žitarica, ne smije sadržavati sredstva za ljuštenje i poliranje.

Količina mineralnih tvari netopivih u solnoj kiselini ne smije biti veća od 0,1% proizvoda.

U pečenoj dječjoj hrani količina u vodi topivih ugljikohidrata nastalih razgradnjom škroba u procesu pečenja ili enzimatskom razgradnjom, ne smije biti manja od 12%.

Udio vode u proizvodima koji se koriste kao dječja hrana ne smije biti veći od:

– 5,0% u keksu i srodnim proizvodima,

– 6,0% u mlijeku u prahu,

– 7,0% u hrani s povrćem koja se brzo priprema i drugim dehidriranim proizvodima.

Članak 15.

Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka ne smije sadržavati u gotovom obroku više od:

 

olova 0,020 mg/kg

kadmija 0,007 mg/kg

žive 0,005 mg/kg

arsena 0,015 mg/kg

Dječja hrana proizvedena iz povrća, mesa, žitarica i proizvoda iz žitarica smije sadržavati teške metale u količinama dopuštenim za slične namirnice uobičajenog sastava.

Članak 16.

Dječja hrana koja se stavlja u promet mora udovoljavati mikrobiološkim standardima koji su određeni brojem pojedinih mikroorganizama u 1 g odnosno 1 ml (cfu/g ili ml).

Dehidrirana dječja hrana koja se ne kuha prije uporabe i mlijeko u prahu koje se stavlja u promet kao dječja hrana mora udovoljiti sljedećem mikrobiološkom standardu:

Cfu/g

Aerobne mezofilne bakterije <104

Bacillus cereus <102

Sulfitreducirajuće klostridije <50

Staphylococcus aureus <1

Escherichia coli <1

Enterobacteriaceae <10

Salmonella vrste 0/ 50 g

Plijesni <102

Listeria monocytogenes 0/ 25 g

 

Dječja hrana, osim navedenih mikroorganizama, ne smije sadržavati druge patogene i potencijalno patogene mikroorganizme ni njihove toksine i metabolite u količini štetnoj za zdravlje djece.

Gotova dječja hrana u tekućem ili kašastom obliku u hermetički zatvorenim posudama poslije inkubacije u trajanju od 7 dana na temperaturi od 37oC mora zadržati nepromijenjena fizikalna, kemijska i senzorska svojstva, a u 1 g uzorka nacijepljenog na hranjive podloge za aerobne i anaerobne mikroorganizme ne smije biti porasta mikroorganizama.

Članak 17.

Dječja hrana namijenjena prehrani dojenčadi i male djece koja je pripremljena od mlijeka ili je mlijeko osnovni sastojak ili je izrađena od žitarica i proizvoda od žitarica s dodatkom voća, povrća ili mesa, može se stavljati u promet samo ako ostaci pesticida računato za obrok u kojem se daju djeci ne premašuje 1/10 količine dopuštene propisima o zdravstvenoj ispravnosti za istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava, ali ne smije biti veća od 0,01 mg/kg proizvoda pripremljenog za konzumaciju prema uputi proizvođača.

Članak 18.

Hrana koja služi za prehranu dojenčadi mlađe od 3 mjeseca ne smije sadržavati nitrata više od 50 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita ne smije biti veći od 0,1 mg (izraženo kao nitritni ion) računato na jedan kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.

Hrana koja služi za prehranu dojenčadi iznad 3 mjeseca, kao i za malu djecu do tri godine starosti, ne smije sadržavati triptične inhibitore (iz uljarica i leguminoza), udio nitrata ne smije biti veći od 100 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita (izraženo kao nitritni ion), ne smije biti veći od 0,2 mg računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.

Hrana za djecu stariju od 3 mjeseca proizvedena od povrća smije sadržavati najviše 250 mg nitrata (izraženo kao nitratni ion), odnosno 2 mg nitrita (izraženo kao nitritni ion), računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.

Članak 19.

Hrana za dojenčad je hrana koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko ili zamjena za 1 ili više mliječnih obroka.

U hranu za dojenčad spadaju:

– hrana za nedonoščad,

– hrana za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci starosti (infant formula),

– hrana za dojenčad od 4 mjeseca starosti nadalje (prijelazna hrana),

– dječja hrana koja služi za prehranu dojenčadi kao zamjena za 1 ili više mliječnih obroka.

Hrana za dojenčad koja se uzima u tekućem obliku, ne smije sadržavati krupnije netopljive čestice (grudice i sl.) i mora biti proizvedena tako da se može lako pripremati i bez teškoća prolaziti kroz otvor sisaljki.

Članak 20.

Hrana za nedonoščad je kompletna hrana čiji sastav mora odgovarati posebnim prehrambenim zahtjevima za prehranu ove skupine djece.

Članak 21.

Hrana za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci starosti (infant formula) proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka i/ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog porijekla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina majčina mlijeka.

Hrana za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti (prijelazna hrana) proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka i/ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog porijekla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina kazeina.

Kao izvor bjelančevina biljnog porijekla u hrani za dojenčad, mogu se koristiti izolirane bjelančevine soje.

Hrana za dojenčad na bazi izoliranih bjelančevina soje mora sadržavati najmanje 0,29 mg (1,8 mikromola)/100 kJ ili 1,2 mg (7,5 mikromola)/100 kcal L-karnitina.

Sadržaj metionina mora biti najmanje kao u bjelančevina mlijeka.

Članak 22.

Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet, kao zamjena za majčino mlijeko mora sadržavati:

 

na 100 kJ

na 100 kcal

 

min.

max.

min.

max.

Bjelančevine/g

bj.iz hidrolizata bjelančevina

0,45

 

0,56

0,70

 

0,70

1,80

 

2,25

3,00

 

3,00

Masti/g

1,05

1,50

4,40

6,50

Ugljikohidrati/g

1,70

3,40

7,00

14,00

  

Prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati :

 
 

na 100 kJ

na 100 kcal

 

min.

max.

min.

max.

Bjelančevine g

0,5

1

2,25

4,5

Masti g

0,8

1,5

3,3

6,5

Ugljikohidrati g

1,7

3,4

7

14

 

Sadržaj miristinske i laurinske kiseline u hrani za dojenčad iz stavka 1. ovoga članka, ne smije biti veći od 15% ukupnog sadržaja masnoća, a sadržaj linolne kiseline u obliku glicerida-linoleata, mora iznositi 70-285 mg/100 kJ ili 300-1200 mg/100 kcal.

Sadržaj trans masnih kiselina ne smije biti veći od 4 % sadržaja ukupne masti.

Sadržaj eruka kiseline ne smije biti veći od 1% ukupne masti.

Članak 23.

U proizvodnji hrane za dojenčad dozvoljena je uporaba laktoze, maltoze, saharoze, maltodekstrina, glukoznog sirupa ili suhog glukoznog sirupa, kao i bezglutenskog predkuhanog ili želatiniranog škroba.

Članak 24.

Sadržaj laktoze mora iznositi:

– u hrani za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci najmanje 0,85 g/100 kJ ili 3,5 g/100 kcal

– u hrani za dojenčad iznad 4 mjeseca najmanje 0,45 g/100 kJ ili 1,8 g/100 kcal.

Sadržaj laktoze ne odnosi se na hranu za dojenčad u kojoj je više od 50 % bjelančevina zamijenjeno s bjelančevinama izoliranih iz soje (sojinim bjelančevinama).

Sadržaj saharoze u proizvodima iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše 20% od ukupne količine ugljikohidrata, a sadržaj predkuhanog ili želatiniziranog škroba može iznositi najviše 2 g/100 ml obroka ili 30% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata.

U proizvodnji hrane za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti mogu se koristiti fruktoza i med i to najviše 20% od ukupnih ugljikohidrata, pojedinačno ili ukupno sa saharozom.

Članak 25.

Energetska vrijednost hrane za dojenčad u gotovom obroku mora iznositi:

– zamjene za majčino mlijeko 250-315 kJ/100 ml ili 60-75 kcal/100 ml

– u prijelaznoj hrani 250-335 kJ/100 ml ili 60-85 kcal/100 ml.

Sadržaj bjelančevina mlijeka izračunava se iz sadržaja dušika x 6.38, a sadržaj bjelančevina izolata soje iz sadržaja dušika x 6.25.

Članak 26.

Hrana za prehranu dojenčadi u dobi 1 – 6 mjeseci starosti, koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka, mora sadržavati ove količine vitamina i mineralnih tvari:

a) vitamina

  

na 100 kJ

na 100 kcal

  

Min.

max.

min.

max.

1.

vitamin A, µg RE (1)

14

43

60

180

2.

vitamin D, µg (2)

0,25

0,65

1

2,5

3.

tiamin, mg

0,01

-

0,04

-

4.

Riboflavin, mg

0,014

-

0,06

-

5.

niacin, mg NE (3)

0,2

-

0,8

-

6.

pantotenska kis., mg

0,07

-

0,30

-

7.

vitamin B6, mg

0.009

-

0.035

-

8.

biotin, µg

0,4

-

1,5

-

9.

folna kis., µg

1

-

4

-

10.

vitamin B12, µg

0,025

-

0,1

-

11.

vitamin C mg

1,9

-

8

-

12.

vitamin K, µg

1

-

4

-

13.

vitamin E, mg

alfa –TE (4)

0,1

odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

-

0,5

odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

-

 

(1) 1 RE = retionol ekvivalent = 1 mg retinola ili 6 mg beta karotena il 12 mg alfa karotena = 3,33 i. j. vitamina A

(2) u obliku kolekalciferola:10 mg = 400 i. j. vitamina D

(3) NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60

(4) alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola

b)mineralne tvari

 
  

na 100 kJ

na 100 kcal

  

Min.

max.

min.

max.

1.

Natrij mg

5

14

20

60

2.

Kalij mg

15

35

60

145

3.

kloridi mg

12

29

50

125

4.

kalcij mg

12

-

50

-

5.

fosfor mg

6

22

25

90

6.

Magnezij mg

1,2

3,6

5

15

7.

željezo (1) mg

0,12

0,36

0,5

1,5

8.

Cink mg

0,12

0,36

0,5

1,5

9.

bakar µg

4,8

19

20

80

10.

jod µg

1,2

-

5

-

11.

selen (2) µg

-

0,7

-

3

(1) Granice se odnose na proizvode s dodanim željezom.

(2) Granice se odnose na proizvode s dodatkom selena.

Hrani za dojenčad koja se upotrebljava do 4 mjeseca starosti ne mora se dodavati željezo.

Maseni odnos kalcija i fosfora ne smije biti manji od 1,2 : 1 ni veći od 2,0 : 1.

Vitamini i mineralne tvari moraju se dodavati u oblicima navedenim u Listi dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodatke prehrani u Prilogu II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Hrana za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti mora sadržavati vitamine A, D, E i C u količinama navedenim u prethodnoj tablici.

Hrana za dojenčad pripremljena iz sojinih bjelančevina ili kombinacijom sojinih i bjelančevina kravljeg mlijeka mora sadržavati:

na 100 kJ na 100 kcal

 

Min.

Max.

Min.

Max.

Željezo mg

0,25

0,5

1

2

Jod µg

1,2

-

5

-

Cink mg

(kravlje mlijeko)

U proizvodima na bazi izoliranih bj. Soje

0,12

  

0,18

-

  

0,6

0,5

  

0,75

-

  

2,4

  

Hrani za dojenčad mogu se dodavati i nukleotidi.

 

c) nukleotidi

Najviše(1)

 

na 100 kJ

na 100 kcal

Citidin 5´-monofosfat mg

0,60

2,50

Uridin 5´-monofosfat mg

0,42

1,75

Adenozin 5´-monofosfat mg

0,36

1,50

Gvanozin 5´-monofosfat mg

0,12

0,50

Inozin 5´-monofosfat mg

0,24

1,00

 

(1) ukupna koncentracija nukleotida ne smije prelaziti 1,2 mg/100 kJ (5,00 mg/100 kcal)

 

Članak 27.

Ako hrana za dojenčad ne sadrži neku od propisanih tvari ili je ne sadrži u određenoj količini, na deklaraciji na originalnom pakovanju na istaknutom mjestu mora stajati upozorenje da se dotični proizvod ne može upotrebljavati kao jedini izvor hranjivih tvari te da se prehrana dojenčadi mora dopuniti sastojcima koji nedostaju u proizvodu.

HRANA BEZ GLUTENA

Članak 28.

Hrana namijenjena prehrani osoba s crijevnim poremećajima, koji su uzrokovani glutenom, je hrana proizvedena od žitarica i njihovih mješavina koje prirodno ne sadrže gluten ili je gluten iz njih odstranjen tehnološkim postupkom, kao i od ostalih sirovina koje prirodno ne sadrže gluten ili je iz njih odstranjen.

Hrana bez glutena proizvedena iz žitarica i njihovih mješavina kao i drugih sirovina koje prirodno ne sadrže gluten kao na pr. kukuruz, riža, heljda, proso, krumpir i dr., može sadržavati najviše 20 mg/kg glutena na suhu tvar.

U proizvodnji hrane, koja prirodno ne sadrži gluten, kao sastojak, aditiv ili pomoćno sredstvo ne smije se upotrebljavati pšenični gluten, odnosno proizvodi od bjelančevina žitarica koje sadržavaju gluten.

Hrana bez glutena može se proizvoditi iz žitarica i njihovih mješavina kao npr. pšenice, raži, ječma, zobi ili tritikale, iz kojih je gluten odstranjen prikladnim tehnološkim postupkom. Sadržaj glutena u takvim namirnicama ne smije biti veći od 200 mg/kg suhe tvari namirnice.

Sadržaj glutena u hrani tekuće i polutekuće konzistencije izražava se u mg/kg originalnog proizvoda.

Oznaka »bez glutena« na bezglutenskoj hrani mora biti istaknuta na vidljivom djelu pakovine pored naziva proizvoda.

Kad se hrana s oznakom »bez glutena« stavlja prvi put u promet u Republici Hrvatskoj, proizvođač ili uvoznik mora obavijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te dobiti oznaku pod kojom će hrana biti stavljena u promet (notifikacija).

ZAMJENE ZA KUHINJSKU SOL

Članak 29.

Pod nazivom »zamjena za kuhinjsku sol« smatra se dijetetska hrana dobivena od tvari navedenih u Listi dopuštenih dodataka u zamjenama za kuhinjsku sol iz Priloga III., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Tvari navedene u Listi iz stavka 1. ovoga članka mogu se upotrebljavati pojedinačno ili u smjesi, a po čistoći moraju odgovarati uvjetima propisanim u članku 5.#clanak5 ovoga Pravilnika.

Članak 30.

Količina natrija u »zamjenama za kuhinjsku sol« ne smije biti veća od 120 mg/100 g »zamjene za kuhinjsku sol«.

Kao sredstvo protiv zgrudnjavanja u »zamjenama za kuhinjsku sol« može se dodavati silicijev dioksid ili kalcijev silikat u količini najviše do 1 % pojedinačno ili u kombinaciji.

»Zamjeni za kuhinjsku sol« može se dodavati jod u obliku kalijeva jodida, u količini propisanoj za kuhinjsku sol.

Članak 31.

Deklaracija »zamjena za kuhinjsku sol« mora sadržavati podatak o sadržaju kationa u mg kationa na 100 g proizvoda.

HRANA ZA POSEBNE MEDICINSKE NAMJENE

Članak 32.

Hranom za posebnu medicinsku namjenu podrazumijeva se hrana posebnog sastava ili posebno pripremljena hrana, koja je namijenjena bolesnicima čije stanje zahtjeva nadziranu prehranu te se konzumira samo pod nadzorom doktora medicine. Ovu hranu bolesnici uzimaju oralno ili putem sonde (enteralno) pod nadzorom zdravstvenih djelatnika.

Hrana iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je za potpunu ili djelomičnu prehranu bolesnika koji imaju djelomično ili potpuno ograničenje da uzimaju, probavljaju, apsorbiraju ili metaboliziraju redovnu hranu ili njene sastojke, ili koji imaju posebne medicinske zahtjeve koji se ne mogu podmiriti modifikacijama hrane uobičajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom.

Dijetetska hrana iz stavka 1. ovoga članka je:

– prehrambeno kompletna hrana sa standardnim sastavom koja može biti, ako se koristi po uputama proizvođača, jedini izvor prehrane za osobe kojima je namijenjena,

– prehrambeno kompletna hrana s prilagođenim sastavom hranjivih tvari i to specifično za bolest, smetnju ili zdravstveno stanje koje može biti ako se koriste po uputama proizvođača, jedini izvor prehrane za osobe kojima je namijenjena,

– prehrambeno nekompletna hrana sa standardnim ili prilagođenim sastavom hranjivih tvari i to specifično za bolesti, smetnje ili zdravstveno stanje za koje nisu prikladne kao jedini izvor prehrane.

Hrana za posebnu medicinsku namjenu mora odgovarati po sastavu vrijednostima iz Tablice 1. i 2. u Prilogu IV. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 33.

Tekst: »hrana za posebnu medicinsku namjenu« i »može se koristiti samo pod nadzorom doktora medicine« mora biti naveden uz naziv hrane.

Pored podataka iz članka 7.#clanak7 ovoga Pravilnika u deklaraciji je potrebno istaknuti:

– u namjeni istaknuti bolest, poremećaj ili medicinsko stanje za koje je prozvod namijenjen,

– podatak o izvoru i prirodi bjelančevina i/ili hidrolizata bjelančevina koje proizvod sadrži,

– istaknuti ako je proizvod prikladan za korištenje kao jedini izvor prehrane.

Ako je potrebno istaknuti:

– osmolalnost ili osmolarnost namirnice;

– da je proizvod namijenjen specifičnoj dobnoj skupini;

– da hrana može prouzročiti opasnost za zdravlje, kada je konzumirana od osoba koje nemaju bolesti, poremećaje ili medicinska stanja za koje je prozvod namijenjen;

– upozorenja i kontraindikacije;

– da nije za parenteralnu uporabu;

– uvjete čuvanja nakon otvaranja ambalaže;

Ovi proizvodi mogu se prodavati samo u ljekarnama.

HRANA NAMIJENJENA REDUKCIJI TJELESNE MASE

Članak 34.

Hrana za redukciju tjelesne mase je hrana koja se koristi u dijetama za mršavljenje ili za kontrolu tjelesne mase.

To su industrijski pripravci koji služe kao zamjena za:

a) cjelodnevnu prehranu.

b) za jedan ili više obroka dnevno.

Hrana za redukciju tjelesne mase koja se koristi u zamjenu za sve obroke dnevne prehrane ne smije imati manje od 3350 kJ (800 kcal), ni više od 5020 kJ (1200 kcal) po cjelodnevnom obroku.

Hrana za redukciju tjelesne mase koja se uzima kao zamjena za jedan ili više obroka redovne dnevne prehrane, mora sadržavati najmanje 840 kJ (200 kcal) i ne više od 1670 kJ (400 kcal) po obroku.

Članak 35.

Udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti hrane za redukciju tjelesne mase pripremljenih za uporabu mora biti najmanje 25 % i najviše 50 %. Ukupna količina proteina ne smije biti veća od 125 g dnevno u obrocima koji zamjenjuju cjelodnevnu prehranu. Za poboljšanje kvalitete proteina mogu se dodavati esencijalne aminokiseline samo u količinama koje su neophodne za određene dijete.

Prethodni stavak odnosi se na proteine čiji je kemijski indeks definiran u Prilogu V. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Kemijski indeks proteina predstavlja najniži odnos između količine svake pojedine esencijalne aminokiseline u proteinu i količine te aminokiseline u standardu proteina definiranom u Tablici 1. Ako je kemijski indeks niži od 100 % od standarda prikazanog u Tablici 1., minimalna količina proteina mora biti povećana u skladu sa indeksom. Kemijski indeks proteina mora biti najmanje 80% od standarda.

Udio energije koja potječe od masti ne smije biti viši od 30 % od ukupne energetske vrijednosti hrane.

Hrana za redukciju tjelesne mase koja zamjenjuje cjelodnevnu prehranu ne smije sadržavati linolne kiseline (u obliku glicerida) manje od 4,5 g.

Hrana za redukciju tjelesne mase koja zamjenjuje jedan ili više obroka linolne kiseline ne smije sadržavati (u obliku glicerida) manje od 1 g.

Sadržaj dijetalnih vlakana za proizvode pod a) ne smije biti manji od 10 g ni veći od 30 g po danu.

Količina vitamina i minerala u hrani za redukciju tjelesne mase za kompletnu dnevnu prehranu mora iznositi najmanje 100 % dnevnog unosa vitamina i minerala definiranih u Tablici 2. iz Priloga V. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

U hrani za redukciju tjelesne mase koja je zamjena za jedan ili više obroka količina vitamina i minerala mora iznositi najmanje 30 % dnevnog unosa za vitamine i minerale definirane u Tablici 2. po obroku, a količina kalija po obroku mora biti najmanje 500 mg.

Članak 36.

Hrana koja služi kao zamjena za cjelodnevnu prehranu mora nositi naziv:

»Zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti«

Hrana koja služi kao zamjena za jedan ili više obroka u dnevnoj prehrani mora nositi naziv: »Zamjena za jedan ili više obroka pri redukcijskoj dijeti.«

Deklaracija hrane za redukciju tjelesne mase uz podatke propisane odredbom članka 8.#clanak8 ovoga Pravilnika mora sadržavati:

– ako hrana kod konzumiranja na način koji propisuje proizvođač sadrži poliola više od 20 g po danu, potrebno je istaknuti izjavu o mogućem laksativnom djelovanju,

– istaknuti važnost uzimanja adekvatne količine tekućine dnevno.

Na hrani za redukciju tjelesne mase koja služi kao cjelodnevna zamjena mora biti izjava:

osigurava adekvatnu količinu svih neophodnih hranjivih tvari za dnevnu potrebu,

– proizvod ne smije koristiti duže od tri tjedna bez upute liječnika.

HRANA NAMIJENJENA OSOBAMA OBOLJELIM OD ŠEĆERNE BOLESTI

Članak 37.

Hrana namijenjena prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti mora odgovarati sljedećim uvjetima:

– sadržaj masnoća mora biti manji od sadržaja masnoća u istovrsnoj ili srodnoj hrani uobičajenog sastava tako da njihovim uzimanjem udio masnoća ne prelazi 30 % ukupnog dnevnog energetskog unosa;

– u proizvodnji ove hrane ne smiju se dodavati glukoza, glukozni sirup, invertni šećer i disaharidi s time da se ovaj uvjet ne odnosi na šećere prirodno prisutne u hrani i sirovinama;

– laktoza se može koristiti samo kao nosač sredstava za zaslađivanje i to kao smjesa koja je najmanje 20 puta slađa u odnosu na šećer;

– maltodekstrini se mogu koristiti u proizvodnji ove hrane samo kao nosač sredstava za zaslađivanje, a udio u proizvodu ne smije biti veći od 2% (m/m);

– hrana proizvedena od žitarica ( kolači, keks i dr.) mora imati za 30% manje brzo apsorbirajućih mono i disaharida, od istovrsnih proizvoda uobičajenog sastava. To se ne odnosi na fruktozu;

– proizvodi od žitarica (kruh) ne smiju imati dodanih masnoća, a potrebno je naznačiti količinu dijetalnih vlakana.

U proizvodnji hrane iz ovoga članka, mogu se koristiti zamjene za šećer (saharozu) i umjetna sredstva za zaslađivanje.

Količina dodane fruktoze, manitola, sorbitola i fruktana (oligofruktoza i inulin) ne smije utjecati na povećanje energetske vrijednosti prema istovrsnim ili srodnim proizvodima uobičajenog sastava.

Članak 38.

Deklaracija hrane namijenjena prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti i deklaracija hrane sa smanjenom količinom ugljikohidrata, osim podataka iz članka 8.#clanak8 ovoga Pravilnika, mora sadržavati i podatke o vrsti i količini upotrijebljenih zamjena za šećer (saharozu) i umjetnih sladila, kao i napomenu da se ovu hranu preporučuje koristiti prema savjetu stručnjaka.

Na deklaraciji ove hrane potrebno je navesti i BE jedinice.

HRANA SA MALOM, SMANJENOM I/ILI IZMIJENJENOM KOLIČINOM HRANJIVIH SASTOJAKA

Članak 39.

Hrana sa malom, smanjenom količinom natrija i hrana
bez natrija

Hrana sa malom količinom natrija(low sodium/salt) je hrana koja je proizvedena bez dodatka natrijevih soli, a sadržaj natrija ne smije biti veći od 120 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka.

Hrana sa vrlo malom količinom natrija (Very low sodiu/salt) je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži manje od 40 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka.

Hrana bez natrija (With no sodium/salt) je hrana koja sadrži manje od 5 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka natrija ili ekvivalentnu količinu soli.

Članak 40.

Osim podataka iz članka 8.#clanak8 ovoga Pravilnika, deklaracija dijetetske hrane sa malom, smanjenom i bez natrija, mora sadržavati i podatak o udjelu natrija u mg/100 g gotovog obroka, a na deklaraciji može nositi tvrdnje da je hrana sa malom, vrlo malom količinom natrija ili bez natrija.

Deklaracija dijetetske hrane proizvedenih sa »zamjenama za kuhinjsku sol« mora sadržavati podatak o vrsti i količini tvari koja je upotrebljena kao zamjena za kuhinjsku sol, izražena u mg/100 g hrane.

Članak 41.

Hrana sa malom, smanjenom količinom laktoze i hrana bez laktoze

Hrana sa smanjenom količinom laktoze (Lactose reduced) je hrana kod koje je sadržaj laktoze smanjen u odnosu na istovrsne proizvode uobičajenog sastava. Na deklaraciji je potrebno istaknuti »% smanjenja laktoze«.

Hrana sa malom količinom laktoze (Low lactose) je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži najviše 0,3 g u 100 g. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj laktoze«.

Hrana bez laktoze (Lactose free) je hrana kod koje laktozu nije moguće dokazati priznatim metodama. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez laktoze«.

Članak 42.

Hrana sa smanjenom količinom ugljikohidrata i/ili izmijenjenim sastavom ugljikohidrata

Hrana sa smanjenom količinom ugljikohidrata je hrana kod koje je količina iskoristivih ugljikohidrata u gotovom proizvodu, u usporedbi sa istovrsnom hranom uobičajenog sastava smanjena za najmanje 40%, a kod kruha, peciva, keksa i trajnih pekarskih proizvoda najmanje za 30%.

Hrana sa izmijenjenim ugljikohidratima je hrana gdje je saharoza ili druga vrsta šećera u usporedbi sa istovrsnom ili srodnom hranom uobičajenog sastava potpuno zamijenjena fruktozom ili kojom drugom zamjenom za šećere, sa ili bez dodatka umjetnih sredstava za zaslađivanje.

U deklaraciji ove hrane mora se navesti sadržaj iskoristivih ugljikohidrata, zamjena za šećere i umjetnih sredstava za zaslađivanje u mjernim jedinicama.

Hrana s niskim sadržajem šećera (Low sugars) je hrana koja sadrži manje od 5 g šećera na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj šećera«

Hrana bez šećera (Sugars free) je hrana iz koje je u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu šećer uklonjen ili je potpuno zamijenjen sa zamjenama za šećere ili s umjetnim sredstvima za zaslađivanje i u kojih sadržaj šećera ne smije biti veći od 0,5 g na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez šećera».

Hrana bez dodanog šećera (With no added sugars) je hrana koja ne sadrži dodane mono i disaharide ili bilo koji sastojak koji se dodaje radi slatkog okusa. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez dodanih šećera«.

Članak 43.

Hrana sa smanjenom količinom i/ili izmijenjenim sastavom masnoća

Hrana s niskim sadržajem masnoće (Low fat) je hrana koja sadrži manje od 3 g masnoće na 100 g ili manje od 1,5 g masnoće na 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj masti«.

Hrana bez masnoća (Fat free) je hrana koja sadrži manje od 0,5 g masnoće na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez masti«.

Hrana sa niskim sadržajem zasićenih masnoća (Low saturated fat) je hrana koja sadrži manje od 1,5 g zasićenih masnoća na 100 g ili manje od 0,75 g zasićenih masnoća na 100 ml. U oba slučaja zasićene masnoće ne smiju nositi više od 10 % ukupne energetske vrijednosti. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj zasićenih masti«.

Hrana bez zasićenih masnoća (Satzrated fat free) je hrana koja sadrži manje od 0,1 g zasićenih masnoća na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez zasićenih masti«.

Hrana s izmijenjenim masnoćama je hrana u kojoj je udio standardnih masnoća zamijenjen fiziološki pogodnim masnoćama (npr. omega 3-masne kiseline- EPA i DHA).

HRANA SA ZNAČAJNIM SADRŽAJEM, BOGATA I/ILI OBOGAĆENA HRANJIVIM SASTOJCIMA

Članak 44.

Hrana kao izvor proteina i hrana čiji je sastav bogat proteinima

Hrana koja je izvor proteina (Source of protein) je hrana kod koje najmanje 12 % ukupne energetske vrijednosti potječe od proteina. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Izvor proteina«.

Hrana čiji je sastav bogat proteinima (High protein) je hrana kod koje najmanje 20 % ukupne energetske vrijednosti potječe od proteina. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Visok sadržaj proteina«.

Članak 45.

Hrana obogaćena vitaminima, mineralnim tvarima i ostalim biološki vrijednim tvarima

Hrana obogaćena vitaminima, mineralnim tvarima i ostalim biološki vrijednim tvarima, je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži najmanje 15% preporučenog dnevnog unosa, dodanih vitamina i/ili mineralnih tvari u 100 g / 100 ml namirnice koja se konzumira a namijenjene su za posebne prehrambene potrebe.

Takvoj hrani mogu se dodavati vitamini i mineralne tvari do maksimalno dopuštenog dnevnog unosa, i takva hrana može na deklaraciji nositi oznaku: »nadopunjuje dnevne potrebe vitamina i mineralnih tvari« uz obvezu da se navede na koje vitamine i minerale se to odnosi.

Preporučeni i najveći dopušteni dnevni unos vitamina i mineralnih tvari tiskani su u Tablicama 1., 2., 3. i 4. u Prilogu VI. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 46.

Ako je sadržaj vitamina i mineralnih tvari u hrani veći od maksimalno dopuštenog dnevnog unosa, tada proizvod na deklaraciji mora nositi oznaku: »proizvod se može koristiti kod posebnih fizioloških stanja vezanih za nedostatak vitamina/minerala« i podliježe odredbama članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Hrana obogaćena dijetalnim vlaknima

Hrana kao izvor dijetalnih vlakana (Source of fibre) je hrana koja sadrži više od 3 g vlakana na 100 g ili više od 1,5 g vlakana na 100 kcal. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Izvor dijetalnih vlakana«.

Hrana visoko obogaćena vlaknima (High fibre) je hrana koja sadrži više od 6 g vlakana na 100 g ili više od 3 g na 100 kcal. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Visok sadržaj dijetalnih vlakana«.

Članak 48.

Osvježavajuća bezalkoholna pića s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i specijalni napici

Osvježavajuća bezalkoholna pića s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i aditivima kao i drugi specijalni napici su proizvodi kojima je dopušteno dodavati: do 320 mg kofeina, do 4.000 mg taurina, do 2.400 mg glukuronolaktona i do 200 mg inozitola, računato na 1 l.

Ovim proizvodima mogu se dodavati biološki aktivne tvari u količinama preporučenim ovim Pravilnikom. Količina pojedinih sastojaka mora biti izražena i na originalno pakovanje.

U deklaraciji proizvoda iz stavka 1. ovoga članka mora stajati i upozorenje:

»Ne dopušta se konzumiranje osobama osjetljivim na kofein, oboljelim od šećerne bolesti, trudnicama i djeci, niti se smiju miješati s alkoholom«.

Upozorenje iz stavka 3.ovoga članka mora biti posebno istaknuto.

Na deklaraciji proizvoda sa sadržajem kofeina i kinina koji sadrže više od 150 mg/l navesti: »visok sadržaj kofeina (ili sl.)« i količinu uz sam naziv proizvoda.

Članak 49.

Specijalni napici

Specijalni napici su otopine pripremljene iz ugljikohidrata i elektrolita.

Otopine pripremljene iz ugljikohidrata i elektrolita su:

– Hipertonični napici su otopine koje sadržavaju elektrolite i ugljikohidrate u količini koja rezultira većom osmolalnosti od referentne tekućine (osmolalnost veća od 330 mOsm/kg),

– Izotonični napici su otopine sa uravnoteženom količinom elektrolita i ugljikohidrata, i imaju osmolalnost sličnu referentnoj tekućini ( osmolalnost 270-330 mOsm/kg),

– Hipotonični napici su otopine s niskim sadržajem elektrolita i ugljikohidrata, u količini koja rezultira nižom osmolalnosti od referentne tekućine (osmolalnost ispod 270 mOsm/kg).

Ovim proizvodima mogu se dodavati vitamini i minerali u oblicima i količini propisanoj ovim Pravilnikom.

HRANA SA SMANJENOM ILI POVEĆANOM ENERGETSKOM VRIJEDNOSTI

Članak 50.

Hrana smanjene energetske vrijednosti (Energy reduced) je hrana kod koje je energetska vrijednost u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava smanjena najmanje za 30%. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Smanjena energetska vrijednost X %«

Takva hrana ne smije sadržavati manje vitamina i minerala od istovrsnih namirnica uobičajenog sastava.

Hrana sa niskim sadržajem energetske vrijednosti (Low energy) je ona hrana koja sadrži manje od 40 kcal/170kJ na 100 g i manje od 20 kcal/80 kJ na 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Niska energetska vrijednost«

Hrana bez energetske vrijednosti (Energy free) je hrana koja sadrže manje od 4 kcal/17kJ na 100 ml ili 100 g. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez energetske vrijednosti«

Hrana sa povećanom energetskom vrijednosti je hrana čija je energetska vrijednost povećana u odnosu na hranu uobičajenog sastava.

DODACI PREHRANI

Članak 51.

Dodaci prehrani su hranjive tvari koje su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili druge tvari sa prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, same ili u kombinacijama, u doziranom obliku, sa svrhom da dodatno obogate unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani.

Hranjivi sastojci u ovim proizvodima su vitamini i mineralne tvari navedeni u Listi 1. u Prilogu II. te u Prilogu V. i koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio, kao i druge tvari: bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline, celuloza, pivski kvasac, inulin, lecitin, glukomanan, bilje i ljekovito bilje i njihovi ekstrakti ili koncentrati, zaštitna sredstva biljnog podrijetla (bioflavonoidi, karotenoidi, izoflavoni, glukozinolati), prirodni enzimi i koenzimi, žive kulture mikroorganizama, organska tkiva, metaboliti žlijezda i druge tvari.

Dodaci prehrani su i pripravci proizvedeni iz sirovina biljnog podrijetla, mješavine pčelinjih proizvoda i pčelinji proizvodi sa dodacima ljekovitog bilja, s namjenom. Kao sirovine mogu se koristiti svježe ili osušene cijele biljke ili njihovi dijelovi (npr. list, korijen, plod, cvijet i drugi dijelovi biljke), čiste supstancije biljnog podrijetla pojedinačno ili u smjesi, biljni sekundarni proizvodi i to prvenstveno onih biljnih vrsta koje se nalaze na Listi dozvoljenih ljekovitih biljnih vrsta iz Priloga VIII., koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Dodaci prehrani mogu se stavljati u promet u različitim oblicima (tablete, kapsule, prašci, bar pločice, čajevi, kapi, sirupi i slično) i na deklaraciji moraju nositi oznaku »dodatak prehrani«.

Na deklaraciji dodataka prehrani obvezno je navesti:

– namjena proizvoda za koje je to potrebno navesti;

– preporučene dnevne doze ne smiju se prekoračiti;.

– dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani;

– čuvati od dohvata male djece.

Na deklaraciji dodataka prehrani sa ljekovitim biljnim vrstama mora se navesti latinski naziv biljke odnosno biljnog organa.

DODACI PREHRANI ZA SPORTAŠE

Članak 52.

Dodaci prehrani za sportaše su hranjive tvari koje su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili druge supstancije sa prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, same ili u kombinacijama u doziranom obliku, sa svrhom da potpomognu unos ovih hranjivih sastojaka (vitamini, mineralne tvari, masne kiseline, proteini, aminokiseline..) i pripravci navedeni u Listi dodataka prehrani za sportaše u Prilogu VII., koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio te se nalazi u privitku ovoga Pravilnika.

Na deklaraciji moraju nositi oznaku »dodatak prehrani za sportaše«.

Članak 53.

Za utvrđivanje uvjeta za uvoz i/ili stavljanje u promet dijetetske hrane iz članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika, ministar zdravstva i socijalne skrbi rješenjem imenuje Povjerenstvo za dodatke prehrani i druge pripravke (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) na temelju čijeg mišljenja izdaje rješenje za stavljanje u promet.

Rad Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka odvija se u skladu s Poslovnikom o radu. Troškove utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva, a visinu istog određuje ministar zdravstva i socijalne skrbi.

Povjerenstvo može razmatrati biljne vrste i pripravke s biljnim vrstama koje se ne nalaze na Listi, a koje su korisne, neškodljive i sigurne, tj. ako nisu jakog djelovanja, s popratnim nuspojavama i nepoželjnim učincima, u količinama prihvatljivim za dodatke prehrani.

Povjerenstvo također može razmatrati i dodatke prehrani sa količinom vitamina i minerala većom od maksimalno dopuštenog dnevnog unosa kod iznimnih slučajeva.

Članak 54.

Podnositelj zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje u promet dijetetske hrane iz članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika obvezan je dostaviti sljedeće podatke:

– pojedinosti o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu proizvoda;

– provjeru kakvoće sirovina (specifikacije sirovina, porijeklo i analitičke metode, certifikate za sirovine rizične od BSE/TSE i GMO i odgovarajuće izjave proizvođača sirovina);

– opis proizvodnog postupka;

– provjera sastava gotovog proizvoda;

– test stabilnosti za proizvod za koje Povjerenstvo smatra potrebnim;

– namjena i način primjene (uputa);

– ograničenja za uporabu i posebna upozorenja ako postoje;

– analitičko izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj ispravnosti te mišljenje o ispravnosti deklaracije;

– mišljenja i izvješća drugih znanstveno-istraživačkih ustanova ili eksperata za pojedina područja te druge podatke koje Povjerenstvo zatraži (identifikacija ljekovitih biljnih vrsta, provjera sastava i količine aktivnih sastavnica, mišljenje o neškodljivosti i dr.);

– ako se proizvodi u Republici Hrvatskoj potrebno je dostaviti ostalu dokumentaciju vezanu za proizvođača ( dozvola za proizvodnju, opis prostora za proizvodnju i skladištenje i dozvola o ispunjavanju higijensko-tehničkih i sanitarnih uvjeta);

– ako se proizvod uvozi u Republiku Hrvatsku, potrebno je dostaviti dokaz da je proizvod registriran i da se nalazi u prometu u zemlji proizvođača i dokaz da je u prometu u najmanje dvije zemlje EU;

– preslik uplatnice za pokrivanje troškova registracijskog postupka i dokaz pokrivanju troškova analitičkog postupka.

Podnositelj zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje proizvoda u promet podatke iz stavka 1., točke. 2., 6., 7. i 11. ovoga članka mora dostaviti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji i prijevodu na hrvatski jezik.

Članak 55.

Hrana za posebne prehrambene potrebe iz članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika može se prodavati u ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima ili u za to specijaliziranim prodajnim jedinicama o čemu odlučuje Povjerenstvo.

Članak 56.

Hrana za posebne prehrambene potrebe iz članka 10#clanak10 ovoga Pravilnika, za koje uvoz, proizvodnju i/ili stavljanje u promet nije svojim rješenjem odobrio ministar zdravstva i socijalne skrbi, ne smije se nalaziti u prometu na području Republike Hrvatske.

Članak 57.

Uvoznik ili proizvođač hrane za posebne prehrambene potrebe koja se nalazi u prometu, mora izvršiti usklađenje s odredbama ovoga Pravilnika do kraja 2006. g.

Članak 58.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnicaL105413 (»Narodne novine« br. 46/94, 50/95, 88/96 , 01/01, 44/02.).

Članak 59.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/03-04/48

Urbroj: 534-05-01/5-04-0001

Zagreb, 20. svibnja 2004.

Potpredsjednik Vlade RH i
ministar zdravstva i socijalne skrbi
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.

  

PRILOG I

 

Faktori za izračunavanje energetske vrijednosti namirnica

  

Ugljikohidrati

4 kcal/g

ili 17 kJ/g

Polioli

2,4 kcal/g

ili 10 kJ/g

Proteini

4 kcal/g

ili 17 kJ/g

Masti

9 kcal/g

ili 37 kJ/g

Alkohol

7 kcal/g

ili 29 kJ/g

organske kiseline

3 kcal/g

ili 13 kJ/g

Polidekstroza

1 kcal/g

ili 4,2 kJ/g

Inulin i frukto-oligosaharidi

1,5 kcal/g

Ili 6,3 kJ/g

   

PRILOG II

   

1. LISTA DOPUŠTENIH NUTRIJENATA ZA DJEČJU HRANU I DODATKE PREHRANI

 

VITAMINI

 

Vitamin

Oblik vitamina

Vitamin A

Retinol

Retinil acetat

Retinil palminat

Beta karoten

 

Vitamin D

Vitamin D2 (ergokalciferol)

Vitamin D3 ( kolekalciferol)

Vitamin B1

Tiamin hidroklorid

Tiamin mononitrat

Vitamin B2

Riboflavin

Natrij Riboflavin – 5-fosfat

Niacin

Nikotinamid

Nikotinska kiselina

Vitamin B6

Piridoksin hidroklorid

Piridoksin -5-fosfat

Piridoksin dipalmitat

Folati

Folna kiselina

(pteroylmonoglutamiska kis.)

Pantotenska kiselina

Kalcij D-pantotenat

Natrij D-pantotenat Deksapantenol

Vitamin B12

Cijanokobalmin

Hidroksokobalmin

Biotin

D-biotin

Vitamin C

L-askorbinska kiselina

Natrij L-askorbat

Kalcij L-askorbat

Askorbil palmitat

Kalij askorbat

Vitamin E

D-alfa-tokoferol

DL-alfa-tokoferol

D-alfa-tokoferil acetat

DL-alfa-tokoferil acetat

D-alfa-tokoferil kiselinski sukcinat *

Vitamin K

Filokinon (Fitomenadion)

                                    

MINERALI

 

Mineralne tvari

Dopuštene soli

Kalcij(Ca)

Kalcij karbonat

Kalcij klorid

Kalcij citrat

Kalcij glukonat

Kalcij glicerofosfat

Kalcij laktat

Kalcij ortofosfat

Kalcij hidroksid

Kalcij oksid *

Magnezij(Mg)

Magnezij karbonat

Magnezij klorid

Magnezij oksid

Magnezij ortofosfat

Magnezij sulfat

Magnezij glukonat

Magnezij hidroksid

Magnezij citrat

Magnezij acetat *

Magnezij glicerofosfat *

Magnezij laktat *

Željezo (Fe)

Željezo citrat

Željezo glukonat

Željezo laktat

Željezo sulfat

Željezo amonij citrat

Željezo fumarat

Željezo difosfat ( željezo pirofosfat)

Željezo natrij difosfat *

Željezo saharat *

Elementarno željezo( karbonil elektrolitički reducirani hidrogen)*

Željezo karbonat *

Bakar (Cu)

Bakar glukonat

Bakar sulfat

Bakar-Lysin kompleks

Bakar karbonat

Bakar citrat

Jod (J)

Kalij jodid

Natrij jodid

Kalij jodat

Natrij jodat

Cink(Zn)

Cink acetat

Cink klorid

Cink laktat

Cink sulfat

Cink citrat

Cink glukonat

Cink oksid

Cink karbonat *

Mangan (Mn)

Mangan karbonat

Mangan klorid

Mangan citrat

Mangan sulfat

Mangan glukonat

Mangan glicerofosfat *

 

Natrij (Na)

Natrij bikarbonat

Natrij klorid

Natrij citrat

Natrij glukonat

Natrij karbonat

Natrij laktat

Natrij ortofosfat

Natrij hidroksid

Kalij (K)

Kalij bikarbonat

Kalij karbonat

Kalij klorid

Kalij citrat

Kalij glukonat

Kalij glicerofosfat

Kalij laktat

Kalij ortofosfat

Kalij hidroksid

Selen (Se)

Natrijev selenat

Natrijev hidrogen selenit *

Natrijev selenit

Krom (Cr)(III)i njegovi heksahidrati

Krom (III) klorid *

Krom (III) sulfat *

Molibden (Mo)(VI)

Amonijev molibdat *

Natrijev molibdat *

Fluor (F)

Kalijev fluorid *

Natrijev fluorid *

*vitaminski i mineralni oblici koji se ne koriste u proizvodnji dječje hrane

AMINOKISELINE I DRUGI DUŠIKOVI SPOJEVI

 

L-alanin

L-asparaginska kiselina **

L-arginin i hidroklorid *

L-cistin i hidroklorid *

L-cistein i hidroklorid *

L-citrulin **

L-histidin i hidroklorid *

L-glutaminska kiselina

L-glutamin

L-izoleucin i hidroklorid * **

L-leucin i hidroklorid *

L-lizin*

L-lizin acetat

L-metionin *

L-ornitin

L-prolin **

L-fenilalanin*

L-treonin *

L-triptofan *

L-tirosin *

L-valin *

glicin

Aminokiseline se mogu koristiti i kao natrijeve, kalijeve, kalcijeve i magnezijeve soli, i njihovi hidrokloridi.

 

L-karnitin *

L-karnitin hidroklorid *

Taurin *

 

*Aminokiseline i drugi dušikovi spojevi mogu se koristiti za proizvodnju dječje hrane

** Aminokiseline koje se mogu se koristiti za dojenčad za žitne kašice i sl.

 

OSTALO

 

Holin

Holin klorid

Holin citrat

Holin bitartarat

Inositol

 

Nukleotidi:

adenozin 5'-fosforna kiselina (AMP)

natrijeve soli AMP

citidin 5'-monofosforna kiselina (CMP)

natrijeve soli CMP

gvanozin 5'-fosforna kiselina (GMP)

natrijeve soli GMP

inozin 5'-fosforna kiselina (IMP)

natrijeve soli IMP

uridin 5'-fosforna kiselina (UMP)

natrijeve soli UMP

   

PRILOG III.

 

LISTA DOPUŠTENIH DODATAKA U ZAMJENAMA ZA KUHINJSKU SOL

 

Naziv zamjene

Ograničenja

 

1

2

a)

Kalijev sulfat

kalijev, kalcijev ili amonijev adipat, glutamat, karbonat, sukcinat, laktat, tartarat, citrat, acetat, klorid ili ortofosfat, i/ili

Nema ograničenja osim za:

P najviše 4% NH4 najviše 3%

b)

Magnezijev adipat, glutamat, karbonat, citrat, sukcinat, acetat, tartarat, laktat, klorid ili ortofosfat u smjesi s drugim zamjenama za kuhinjsku sol koje ne sadrže magnezij, navedenim pod a,c i d i/ili

Magnezij2+ najviše 20% računato na ukupnu količinu kationa K, Ca, NH4

P najviše 3%

c)

Holin-acetat, karbonat, laktat, tartarat, karbonat, citrat ili klorid u smjesi s drugim zamjenama za kuhinjsku sol koje ne sadrže holin, navedenim pod a,b, ili d i/ili

Holin najviše 3%

d)

Adipinska, glutaminska, limunska, mliječna ili jabučna kiselina

nema ograničenja

  

PRILOG IV.

 

HRANA ZA POSEBNU MEDICINSKU NAMJENU

 

Tablica 1. Sadržaj vitamina i minerala u prehrambeno kompletnoj hrani za dojenčad do 12 mj starosti

  

na 100 kJ

 

na 100 kcal

 

 

 

vitamini

min.

max.

min.

max.

 

1.

vitamin A, µg RE (1)

14

43

60

180

 

2.

vitamin D, µg (2)

0,25

0,75

1

3

 

3.

tiamin, mg

0,01

0,075

0.04

0,3

 

4.

riboflavin, mg

0,014

0,1

0,06

0,45

 

5.

niacin, mg NE (3)

0,2

0,75

0,8

3

 

6.

pantotenska kis., mg

0.07

0,5

0,3

2

 

7.

vitamin B6, mg

0.009

0,075

0,035

0,3

 

8.

biotin, µg

0,4

5

1,5

20

 

9.

folna kis., µg

1

6

4

25

 

10.

vitamin B12, µg

0,025

0,12

0,1

0,5

 

11.

vitamin C mg

1,9

6

8

25

 

12.

vitamin K, µg

1

5

4

20

 

13.

vitamin E, mg

alfa –TE (4)

0,1

odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

0,75

0,5

odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

3

 

 

________________________

(1) 1 RE = retionol ekvivalent = 1 µg retinola ili 6 µg beta karotena il 12µg alfa karotena= 3,33 i.j. vitamina A

(2) u obliku kolekalciferola:10 µg = 400 i. j. vitamina D

(3) NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60

(4) alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola

   

na 100 kJ na 100 kcal

 

Mineralne tvari

Min.

max.

min.

max.

1.

natrij / mg

5

14

20

60

2.

kalij / mg

15

35

60

145

3.

kloridi / mg

12

29

50

125

4.

kalcij /mg

12

60

50

250

5.

fosfor / mg (1)

6

22

25

90

6.

magnezij / mg

1,2

3,6

5

15

7.

željezo / mg

0,12

0,5

0,5

2

8.

cink / mg

0,12

0,6

0,5

2,4

9.

bakar / µg

4,8

29

20

120

10.

jod / µg

1,2

8,4

5

35

11.

selen /µg

0,25

0,7

1

3

12.

mangan / mg

0,012

0,05

0,05

0.2

13.

krom / µg

-

2,5

-

10

14.

molibden /µg

-

2,5

-

10

15.

fluorid / mg

-

0.05

-

0,2

(1)Omjer kalcija/fosfor ne smije biti manji od 1,2 i veći od 2,0

  

Tablica 2. Sadržaj vitamina i minerala u prehrambeno kompletnoj hrani koja nije namjenjena dojenčadi

 

na 100 kJ na 100 kcal

 

Vitamini

Min.

max.

min.

max.

1.

vitamin A, µg RE (1)

8,4

43

35

180

2.

vitamin D, µg (2)

0,12

0,65/0,75(5)

0,5

2,5/3(5)

3.

tiamin, mg

0,015

0,12

0,06

0.5

4.

riboflavin, mg

0,02

0,12

0,08

0,5

5.

niacin, mg NE (3)

0,22

0,75

0,9

3

6.

Pantotenska kis., mg

0,035

0,35

0,15

1,5

7.

vitamin B6, mg

0,02

0,12

0,08

0,5

8.

biotin, µg

0,18

1,8

0,75

7,5

9.

folna kis., µg

2,5

12,5

10

50

10.

vitamin B12, µg

0,017

0,17

0,07

0,7

11.

vitamin C mg

0,54

5,25

2,25

22

12.

vitamin K, µg

0,85

5

3,5

20

13.

vitamin E, mg

alfa –TE (4)

0,1

odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

0,75

0,5

odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina

3

 

(1) 1 RE = retionol ekvivalent = 1 µg retinola ili 6 µg beta karotena il 12µg alfa karotena= 3,33 i. j. vitamina A

(2) u obliku kolekalciferola:10 µg = 400 i. j. vitamina D

(3) NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60

(4) alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola

(5) za namirnice namjenjene djeci od 1-10 godina starost

na 100 kJ na 100 kcal

 

Mineralne tvari

Min.

max.

Min.

max.

1.

natrij / mg

7,2

42

30

175

2.

kalij / mg

19

70

80

295

3.

kloridi / mg

7,2

42

30

175

4.

kalcij(1) /mg

8,4/12

42/60

35/50

175/250

5.

fosfor(1) / mg

7,2

19

30

80

6.

magnezij / mg

1,8

6

7,5

25

7.

željezo / mg

0,12

0,5

0,5

2

8.

cink / mg

0,12

0,36

0,5

1,5

9.

bakar / µg

15

125

60

500

10.

jod / µg

1,55

8,4

6,5

35

11.

selen /µg

0,6

2,5

1,5

10

12.

mangan / mg

0,012

0,12

0,05

0,5

13.

krom / µg

0,3

3,6

1,25

15

14.

molibden /µg

0,72

4,3

3,5

18

15.

fluorid / mg

-

0.05

-

0,2

(1) Omjer kalcij/fosforne smije biti manji od 1,2 i veći od 2,0

   

PRILOG V

 

HRANA NAMIJENJENA ZA REDUKCIJU TJELESNE MASE

 

Tablica 1. Kemijski indeks proteina; Standardne vrijednosti aminokiselina u hrani

za redukciju tjelesne mase

  

Aminokiseline

g/100 g protein

Cistin + metionin

1,7

Histidin

1,6

Izoleucin

1,3

Leucin

1,9

Lizin

1,6

Fenilalanin + tirozin

1,9

Treonin

0,9

Triptofan

0,5

Valin

1,3

  

Tablica 2. Vitamini i minerali u hrani za redukciju tjelesne mase

 

vitamin A

µg RE

700

vitamin D

mg

5

vitamin E

mg-TE

10

vitamin C

mg

45

Tiamin

mg

1,1

Riboflavin

mg

1,6

Niacin

mg-NE

18

vitamin B6

mg

1,5

folna kiselina

mg

200

vitamin B12

mg

1,4

Biotin

µg

15

pantotenska kiselina

mg

3

Kalcij

mg

700

Fosfor

mg

550

Kalij

mg

3100

Željezo

mg

16

Cink

mg

9,5

Bakar

mg

1,1

Jod

mg

130

Selen

mg

55

Natrij

mg

575

Mangan

mg

150

Magnezij

mg

1

 
 

 
 

PRILOG VI

Tablica 1. Dnevni unos  vitamina i minerala namjenjen

odraslim osobama

 
 

Minimalni

dopušteni

dnevni unos

Maksimalni dopušteni dnevni unos

Preporučeni 

dnevni

unos

Vitamin A (retinol)   (a)      µg

Provitamin A (ß-karoten) mg 

120

 

-

1500

 

18

800

 

6

Vitamin D (kolekalciferol) (b)     

µg

0,75

10

5

Vitamin E (tokoferol) (e)    mg

1,5

60

10

Vitamin C (askorbinska kiselina) mg

 

9

 

350

 

60

Vitamin K  (filokinon)      µg

9,75

100

65

Vitamin B1 (tiamin)       mg

0,21

4,0

1,4

Vitamin B2 (riboflavin)  mg

0,24

4,0

1,6

Vitamin B3 (niacin) (d)       mg

2,7

35

18

Vitamin B6 (piridoksin) mg

0,30

6,0

2

Folna kiselina  (e)               µg

30

600

200

Vitamin B12 (cijanokobalami) (f) µg

 

0,15

 

9

 

1,0

Pantotenska kiselina       mg

0,9

15

6

Biotin                        µg

22,5

300

150

Kolin                                mg

75

1500

500

Kalcij (Ca)                        mg

120

1 500

800

Fosfor (P)                          mg

120

1 500

800

Magnezij (Mg)                   mg

45

600

300

Željezo (Fe)                        mg

2,1

30

14

Cink (Zn)                             mg

2,25

15

15

Fluor (F)                           mg

0,38

10

2,5

Jod (J)                               µg

22,50

225

150

Selen (Se)                          µg

8

100

50

Krom (Cr)                         µg

10

150

65

Bakar (Cu)                         µg

173

3 000

1150

Mangan (Mn)                     mg

0,53

5

3,5

Molibden (Mo)                   µg

11

150

75

   

___________________

(a) Retinol ekvivalent 1 RE= 1 µg retinol ili 6 µg beta karotena ili 12 µg alfa karotena, a max. dozvoljena količina b-karotena 18 mg

(b) Kolekalciferol, 1 µg kolekarciferola = 40 i.j. vitamina D

I Kao ekvivalent alfa-tokoferola

(d) Niacin ekvivalent. 1 mg niacina= 60 mg triptofana

(e) Kao ekvivalent folata u namirnicama,

1 DFE= 1 µg folata iz namirnica= 0,6 µg folne kiseline iz obogaćenih namirnica

ili kao upplement koji se uzima uz obrok = 0,5 µg kao upplement natašte

Uslijed dokazane povezanosti unosa folata i defekata neuralne cijevi u fetusa,

preporuča se da sve žene u reproduktivnoj dobi koje mogu zanijeti dodatno uzimaju

400 µg folata putem suplemenata  ili obogaćenih namirnica.

(f)  S obzirom da 10 do 30% ljudi starijih dobnih skupina može imati problema s apsorpcijom

vitamina B12 iz  namirnica, tim  starijim osobama iznad  50 godina, se preporuča da dnevne

potrebe vitamina B12 osiguraju iz namirnica obogaćenih vitaminom B12 ili primjenom suplementa

koji sadrži vitamin B12.

  

Tablica 2. Maksimalni dnevni unos vitamina namjenjen zdravoj djeci, preporučeni i maksimalni dnevni unos trudnicama i dojiljama

  
 

Vitamini

 

A

  
 

C

  
 

D

  
 

E

 
 

K

  
 

B1

  
 

B2

  
 

B3

   
 

B6

  
 

Folna

Kiselina

 

B12

  

Panto-

tenska

kiselina

Biotin

Godine

µg (a)

mg

µg (b)

mg (c)

mg

Mg

Mg

mg (d)

mg

?g (e)

µg

mg

µg

0,5-1

375

35

10

4

10

0,4

0,5

6

0,6

35

0,5

2

15

1-3

400

40

10

6

15

0,7

0,8

9

1,0

50

0,7

3

20

4-6

500

45

10

7

20

0,9

1,1

12

1,1

75

1,0

4

25

7-10

700

45

10

7

30

1,0

1,2

13

1,4

100

1,4

5

30

11-14

800

50

10

10

45

1,3

1,5

17

1,7

150

2,0

7

100

Trudnice (f)

770

1500

85

500

10

10

15

100

90

100

1,4

4

1,4

4

18

35

1,9

6

600

700

2,6

9

6

15

30

350

Dojilje (f)

1300

1500

120

500

10

10

19

100

90

100

1,4

4

1,6

4

17

35

2,0

6

500

700

2,8

9

7

15

35

350

 

(a) Retinol ekvivalent 1 RE= 1 µg retinol ili 6 µg beta karotena ili 12 µg alfa karotena

(b) Kolekalciferol, 1 µg kolekarciferola = 40 i.j. vitamina D

(c) Kao ekvivalent alfa-tokoferola

(d) Niacin ekvivalent. 1 mg niacina= 60 mg triptofana

(e) Kao ekvivalent folata u namirnicama, 1 DFE= 1 µg folata iz namirnica= 0,6 µg folne kiseline iz obogaćenih namirnica ili kao supplement koji se uzima uz obrok = 0,5 µg kao upplement natašte

     Uslijed dokazane povezanosti unosa folata i defekata neuralne cijevi u fetusa, preporuča se da sve žene u reproduktivnoj dobi koje mogu zanijeti dodatno uzimaju 400 µg folata putem suplemenata  ili obogaćenih namirnica.

(f) maksimalno dozvoljeni dnevni unos za trudnice i dojilje

   

Tablica 3. Maksimalni dopušteni dnevni unos minerala namjenjeni zdravoj djeci, preporučeni i maksimalni dnevni unos trudnicama i dojiljama

  

Starost

Kalcij (Ca)

Fosfor (P)

Magnezij (Mg)

Željezo (Fe)

Cink

(Zn)

Fluor

(F)

Jod

(J)

Selen

(Se)

Krom (Cr)

Bakar (Cu)

Mangan (Mn)

Molib

(Mo)

Godine

Mg

Mg

Mg

mg

Mg

Mg

µg

µg

µg

?g

mg

µg

0,5-1

600

500

60

10

5

0,5

50

15

20

600

0,6

20

1-3

800

800

80

10

10

0,7

70

20

20

700

1,0

25

4-6

800

800

120

10

10

1

90

20

30

1000

1,5

30

7-10

800

800

170

10

10

2

120

30

50

1000

2,0

50

11-14

1200

1200

270

12

15

2

150

40

50

1500

2,0

75

Trudnice(f)

1000

1500

700

1500

350

600

27

30

11

15

3

10

220

220

60

100

30

150

1000

3000

2,0

5

50

150

Dojilje

(f)

1000

1500

700

1500

310

600

9

30

12

15

3

10

290

290

70

100

45

150

1300

300

2,6

5

50

150

   

Tablica 4. Minimalne potrebe za natrijem, kloridima i kalijem za zdrave osobe

 

DOB

TEŽINA
(kg)a

NATRIJ
(mg)ab

KLORIDI
(mg)ab

KALIJ
(mg)c

Mjeseci 0-5

4,5

120

180

500

Mjeseci 6-11

8,9

200

300

700

Godine 1

11,0

225

350

1000

2-5

16,0

300

500

1400

6-9

25,0

400

600

1600

10-18

50,0

500

750

2000

>18

70,0

500

750

2000

  

___________________

a) Predložene vrijednosti ne podrazumijevaju gubitke zbog dugotrajnog znojenja.

b) Nema nikakvih dokaza  da povećani unosi doprinose unapređenju zdravlja

c) Kod odraslih osoba minimalne potrebe za kalijem mogu biti dosta povećane u odnosu  na predložene vrijednosti

d) Predložene vrijednosti nisu korigirane  za potrebe u periodu rasta. Predložene vrijednosti  za osobe ispod 18 godina podrazumijevaju dostignuti rast i razvoj na nivou 50-tnog postotka, prema objavi NCHS i predstavljaju prosječne vrijednosti za mušku i žensku populaciju.

  

PRILOG VII.

 

LISTA DODATAKA PREHRANI ZA SPORTAŠE

 

1. Sredstva za oporavak mišića:

aminokiseline razgranatih lanaca i njihovi derivati (HMB, OKG, KIC)

2. Sredstva za obnovu energije:

kreatin monohidrat, acetil L-karnitin, piruvat, NASH, ATP, glukozni polimeri i srodna sredstva nehormonskog podrijetla

3. Ergogena sredstva:

natrij fosfat, natrij bikarbonat, kalij bikarbonat, kapsaicin i srodna sredstva nehormonskog podrijetla

4. Sredstva za rehidraciju:

glicerol, specijalni napici i druga sredstva

5. Sredstva za saniranje ozljeda:

bromelin*, papain*, srodni enzimski preparati*, glukozamin sulfat i druga sredstva

*Ako se enzim proizvodi iz mikroorganizama u priloženoj dokumentaciji nužno je navesti iz kojih, te ako su ti mikroorganizmi genetski modificirani uz proizvod mora ići i prateća dokumentacija o ispravnosti vođenja cijelog postupka.

  

PRILOG VIII.

 

LISTA DOZVOLJENIH LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA

 

Latinsko ime Hrvatsko ime

A

Abies spp. Vrste jela

Acaciae spp. Vrste akacije

Acantophanax spinosum Matruna dugolisna

Achillea millefolium Stolisnik

Acorus calamus Iđirot

Agrimonia eupatoria Turica

Agrimonia spp. Vrste turice

Agrimonia eupatoria Obična turica

Agropyron repens Pirika

Alchemilla vulgaris Livadna vrkuta

Allium cepa Crveni luk

Allium sativum Češnjak, bijeli luk

Allium ursinum Medvjeđi luk, divlji luk

Alnus glutinosa Crna joha, jošić

Aloe spp. Vrste aloja

Alpinia officinarum Galgant, galanga

Althaea officinalis Bijeli sljez

Amomum cardamomum Srdiš, grbat

Andropogon nardus Tropska vlaska

Anethum graveolens Kopar

Angelica archangelica Ljekovita anđelika

Angelica spp. Vrste anđelike

Antennaria dioica Zečja capica, bubica

Anthriscus cerefolium Krasuljica

Anthyllis vulneraria Ranjenik

Apium graveolens Celer

Arallia spp. Vrste aralije, pižulika

Arctium lappa Veliki čičak

Arctium spp. Vrste čička

Arctostaphylos uva-ursi Medvjetka

Armoracia rusticana Vrtni hren

Arnica montana Brđanka

Artemisia absinthium Gorski pelin

Artemisia dracunculus Estragon

Artemisia vulgaris Obični pelin

Aspalanthus linearis Afrički crveni grm

Asparagus officinale Vrtna šparoga

Asparagus racemosus Grozdasta šparoga

Asperula odorata Lazarkinja

Astragalus glycyphyllos Slatkolisni kozlinac

Astragalus spp. Vrste kozlinca

Avena sativa Zob

B

Barosma betulina Barozma

Bellis perenis Tratinčica

Betula alba Bijela breza

Betula spp. Vrste breze

Borago officinalis Boreč

Boswelia serrata Tamjan

Brassica napus Korabica

Brassica nigra Crna vrzina,crna gorušica

Brassica oleracea var. cymosa Brokula

Brassica rapa Bijela repa, poljska vrzina

Bryonia dioica Divlja tikva

C

Calendula officinalis Neven

Calluna vulgaris Vrijes

Camellia sinensis

(Thea sinensis) Čajevac

Capsella bursa pastoris Rusomača

Capsicum annuum Paprika

Carica papaya Papaja

Carthamus tinctorius Bojadis.bodalj,šafranika

Carum carvi Kim

Castanea sativa Pitomi kesten

Centaurea cyanus Različak

Centaurium erythraea Štitasta kičica

Centaurium littorale Obalna kičica

Centaurium spp. Vrste kičice

Centella asiatica Gotu kola

Ceratonia siliqua Rogač

Chamaemelum nobile Rimska kamilica

Chenopodium album Bijela loboda

Chenopodium anthelminticum Loboda

Chimaphila umbellata Zelenčić

Chondrus crispus Irska mahovina

Cichorium intybus Plava vodopija,cikorija

Cimicifuga racemosa Smrdljivka

Cinnamomum aromaticum Cimet

Cinnamomum zeylanicum Cejlonski,cimet

Cirsium arvense Poljski osjak

Cirsium spp. Vrste osjaka

Citrus aurant. subsp. amara Gorka naranča

Citrus aurant. subsp. dulcis Slatka naranča

Citrus spp. Vrste agruma

Cnicus benedictus Blaženi čkalj

Coffea arabica Kava, arapska kava

Coix lacryma-jobi Jobove suze, suzice

Cola acuminata, C. nitida Vrste kole

Commiphora molmol Balzamovo drvo

Commiphora spp. Vrste balzamovog drveta

Coriandrum sativum Koriandar

Cornus mas Drijenak

Corylus avellana Obična lijeska

Crataegus monogyna Bijeli glog

Crataegus oxyacantha Crveni glog

Crocus sativus Vrtni šafran

Cucurbita maxima Velika bundeva

Cucurbita pepo Obična bundeva

Cuminum cyminum Kumin

Curcuma longa

(C. domestica) Kurkuma, indijski šafran

Curcuma zedoaria Sekvar, bijeli isiot

Cydonia oblonga Dunja

Cymbopogon spp. Vrste oštre vlaske

Cynara scolymus

(Cynara cardunculus) Artičoka

D

Daucus carota Mrkva

Dioscorea bulbifera Azijski jam

Dioscorea spp. Vrste jama

Diospyros kaki Japanska jabuka

Dipsacus japonicus Češljugovina

Drosera rotundifolia Okruglolisna rosika

E

Echinacea pallida Ružičasta rudbekija

Echinacea purpurea Crvena rudbekija

Echinacea angustifolia Uskolisna rudbekija

Elettaria cardamomum Kardamom

Eleutherococcus senticosus Sibirski ginseng

Epilobium parviflorum Vrbolika

Equisetum arvense Poljska preslica

Equisetum hyemale Zimska preslica

Erica carnea Crnjuša

Erica spp. Vrste crnjuše

Eriodictyion californicum

(E. glutinosum) Eriodiktion

Eucalyptus globulus Kuglasti eukalipt

Eucalyptus spp. Vrste eukalipta

Eugenia caryophyllata

(Syzygium aromaticum) Klinčić

Eupatorium perfoliatum Konopljuša

Euphrasia stricta Ljekovita očanica

Euphrasia spp. Vrste očanice

F

Fagophyrum esculentum Heljda

Fagus sylvatica Bukva

Ficus carica Smokva

Filipendula ulmaria

(Spiraea ulmaria) Končara, suručica

Foeniculum vulgare Obični komorač

Forsythia suspensa Forsitija

Fragaria vesca Šumska jagoda

Fraxinus excelsior Bijeli jasen

Fraxinus ornus Crni jasen

Fucus vesiculosus Mjehurasti bračić

Fucus spp. Vrste bračića/smeđe alge

G

Galeopsis segetum Usjevna kacigarka

Galeopsis spp. Vrste kacigarke

Galium aparine Čekinjasta broćika

Galium verum Prava broćika

Garcinia cambogia Garcinija

Gentiana lutea Žuti srčanik

Gentiana purpurea Crveni srčanik

Gentiana spp. Vrste srčanika

Geranium spp. Vrste iglice

Geum urbanum Pravi blaženak

Glechoma hederaceum Dobričica

Glycyrrhyza glabra Slatki sladić

Glyzyrrhyza uralensis Uralski sladić

Grindelia robusta Grindelija

Guaiacum officinale

(G. sanctum) Gvajak, sveto drvo

Gymnema sylvestre Srebrna svilenica

H

Hamamelis virginiana Hamamelis

Harpagophytum procumbens Vražje kandže

Haronga madagascariensis Haronga, pljuskavica

Hedera helix Obični bršljan

Helianthus annuus Suncokret

Helianthus spp. Vrste suncokreta

Helichrysum arenarium Žuto smilje

Herniaria glabra Kilavica

Hibiscus spp. Vrste hibiskusa

Hippophea rhamnoides Pasji trn

Hordeum vulgare Obični ječam

Humulus lupulus Hmelj

Hyssopus officinalis Miloduh

I

Ilex paraguariensis Mate, paragvajski čaj

Illicum anisatum Zvjezdasti anis

Inula helenium Oman

Iris pallida Blijeda perunika

Iris spp. Vrste perunike

Isatis tinctoria Vrbovnik

J

Jasminum grandifolium Velelisni jasmin

Juglans regia Obični orah

Juniperus communis Borovica

K

Knautia arvensis Poljska prženica

Krameria triandra Ratanija

L

Laminaria spp. Vrste haluge/alga

Lamium album Bijela mrtva kopriva

Larix decidua Ariš

Laurus nobilis Lovor

Lavandula angustifolia Lavanda

Lavandula latifolia Širokolisna lavanda

Lepidium sativum Sjetvena grbica

Lespedeza capitata Lespedeza

Leuzea carthamoides

(Rhaponticum cartham) Pasji dren

Levisticum officinale Ljupčac

Lichen islandicus

(Cetraria islandica) Islandski lišaj

Lilium tigrinum Tigrasti ljiljan

Linaria vulgaris Lanilist

Linum usitatissimum Obični lan

Lippia citriodora Citronovac, citronka

Liriosma ovata Muira puama

Lithospermum officinale Ljekovita biserka

Lythrum salicaria Purpurna vrbica

M

Magnolia spp. Vrste magnolije

Malphigia glabra Antilska trešnja

Malva sylvestris Sljez crni

Marrubium vulgare Marulja

Marrubium spp. Vrste marulje

Matricaria recutita

(Chamomilla recutita) Prava kamilica

Medicago sativa Lucerna

Melilotus officinalis Žuti kokotac

Melissa officinalis Matičnjak

Mentha piperita Paprena metvica

Mentha spicata Klasasta metvica

Mentha spp. Vrste metvica

Menyanthes trifoliata Gorki trolist

Momordica charantia Gorka dinja

Monarda didyma Metvulja

Morinda citrifolia Noni

Morus alba, M. nigra Bijeli i crni dud

Myristica fragrans Muškatni oraščić

Myrtus communis Mrča

N

Nasturtium officinale Potočarka

Nepeta cataria Mačja metvica

O

Ocimum basilicum Bosiljak

Ocimum sanctum Sveti bosiljak

Oenothera biennis Pupoljka

Oenothera spp. Vrste pupoljke

Olea europaea Maslina

Ononis spinosa Zečji trn, gladiš

Opuntia ficus indica Indijska smokva

Orchis spp. Vrste kaćuna

Origanum majorana Mažuran

Origanum vulgare Mravinac

Origanum spp. Vrste mravinca

Orthosiphon stamineus Ortosifon

Oxalis acetosella Cecelj

P

Panax ginseng Ginseng

Panax quinquefolius Američki ginseng

Parietaria officinalis Crkvina

Parthenium argentatum Gvajulej

Passiflora incarnata Pasiflora

Paulilinia cupana Guarana

Pelargonium spp. Vrste žeravca

Persea americana

(P. gratissima) Avokado

Petroselinum crispum Peršin

Phaseolus vulgaris Grah

Phoenix dactylifera Datulja

Picea abies Smreka

Pimenta dioica

(P. officinalis) Piment

Pimpinella anisum Aniš

Pimpinella saxifraga Bedrenika

Pimpinella spp. Vrste bedrenike

Pinus cembra Limba

Pinus nigra Crni bor

Pinus sylvestris Šumski bor

Piper nigrum Crni papar

Pistacia lentiscus Tršlja

Plantago lanceolata Uskolisni trputac

Plantago major Veliki trputac

Plantago psyllium Afrički trputac

Plantago spp. Vrste trpuca

Polygala amara Gorki krestušac

Polygala senega Američki krestušac

Polygala spp. Vrste krestušca

Polygonum aviculare Ptičji dvornik, troskot

Polygonum spp. Vrste dvornika

Populus spp. Vrsta topole

Potentilla anserina Steža

Potentilla erecta

(P. tormentilla) Petoprsta, srčenjak

Primula veris Proljetni jaglac

Primula spp. Vrste jaglaca

Prunus amygdalus var.dulcis Slatki badem

Prunus armeniaca Kajsija

Prunus spinosa Crni trn, trnina

Prunus spp. Vrste koštunica

Psoralea corylifolia Ljeskoliki djeteljnjak

Pterocarpus santalinus Crveni sandalovac

Pulmonaria officinalis Plućnjak

Q

Quasia amara Kuasia, surin.gorko drvo

Quercus robur Hrast lužnjak

Quercus spp. Vrste hrasta

R

Raphanus sativus var. niger Crna rotkva, povrtnica

Ribes grossularia Ogrozd

Ribes nigrum Crni ribiz

Rosa canina Divlja ruža, šipak

Rosa spp. Vrste ruže

Rosmarinus officinalis Ružmarin

Rubus idaeus Malina

Rubus fruticosus Kupina

Rumex acetosa Velika kiselica

Rumex spp. Vrste kiselice

Ruta graveolens Vrtna rutvica

S

Salix alba Bijela vrba

Salvia officinalis Kadulja

Sambucus nigra Crna bazga

Sanguisorba minor Mala krvara

Santalum album Bijeli santalovac

Saponaria officinalis Sapunika

Sarsaparilla aristolochiaefolia Sarsaparila

Satureja hortensis Ćubar vrtni

Satureja montana Ćubar kraški

Saxifraga granulata Zrnata kamenika

Schisandra chinensis Shizandra

Serenoa repens

(Sabal serrulata) Sabal palma

Sesamum indicum Sezam

Sideritis montana Gorski očist

Sideritis spp. Vrste očista

Silybum marianum Marijin oslobod, sikavica

Sinapis alba Bijela gorušica

Smilax aspera Tetivika

Smilax spp. Vrste tetivike

Soja hispida Soja

Solidago virgaurea Zlatnica

Solidago canadensis Kanadska zlatnica

Solidago spp. Vrste zlatnice

Sophora japonica Japanska sofora

Sorbus aucuparia Jarebika

Spirulina spp. Vrste modrozelene alge

Stachys officinalis Ljekoviti čistac

Stellaria media Srednja mišjakinja

Stevia rebaudiana Stevia

Swertia chirata Tarant

T

Tabebuia avellanedae Taheebo, lapaho

Tamarindus indica Indijska urma

Tanacetum parthenium Povratić

Taraxacum officinale Maslačak

Terminalia spp. Vrste mirabalanovca

Teucrium chamaedrys Dupčac

Thymus serpyllum Majčina dušica

Thymus vulgaris Timijan

Tilia cordata Sitnolisna lipa

Tilia platyphyllos Obična lipa

Trifolium pratense Livadna djetelina

Trigonella foenum graecum Grčka piskavica

Triticum aestivum Pšenica

Turnera aphrodisiaca Damiana

U

Ulmus rubra Crveni brijest

Ulmus spp. Vrste brijesta

Urtica dioica Velika kopriva

Urtica urens Mala kopriva

Usnea barbata Šumski lišaj

V

Vaccinium macrocarpon Mahovnica

Vaccinium myrtillus Borovnica

Vaccinium vitis idaea Brusnica

Vanilla planifolia Vanilija

Verbascum densiflorum Velecvjetna divizma

Verbascum phlomoides Pustenasta divizma

Verbascum spp. Vrste divizme

Veronica officinalis Čestoslavica

Veronica spp. Vrste čestoslavice

Viburnum lanata Hudika

Viola tricolor Maćuhica

Viscum album Bijela imela

Vitex agnus-castus Konopljika

Vitis vinifera Vinova loza

Y

Yucca brevifolia Juka

Yucca spp. Vrste juke

Z

Zea mays Kukuruz

Zingiber officinale Ingver,đumbir

  
zatvori
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !