Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za indukcijska brojila za električnu energiju – (“Narodne novine”, br. XX/02.)
označi tražene riječi printaj stranicu
55 16.5.2002 Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za indukcijska brojila za električnu energiju

DrŽavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

1033

Na temelju članka 22.L80685 Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« broj 11/94) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA
INDUKCIJSKA BROJILA ZA ELEKTRIČNU
ENERGIJU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati indukcijska brojila za aktivnu električnu energiju razreda točnosti 0,5; 1 i 2 i za reaktivnu električnu energiju razreda točnosti 3.

Članak 2.

Izrazi u ovom pravilniku znače:

1) brojilo električne energije (u nastavku teksta »brojilo«) - integracijski uređaj koji mjeri električnu energiju u vatsatima ili u decimalnim višekratnicima te jedinice

2) indukcijsko brojilo - brojilo kod kojeg magnetni tokovi proizvedeni od struja u namotima nepokretnih elektromagneta, a i sistema za kočenje, djeluju na inducirane struje u pokretnom dijelu – rotoru, što izaziva njegovo kretanje, koje je proporcionalno opterećenju

3) jednofazna aktivna energija - vremenski integral proizvoda efektivne vrijednosti napona, struje i faktora snage. Faktor snage kod sinusnog napona i sinusne struje jest cos j, gdje je j fazna razlika između napona i struje.

4) višefazna aktivna energija – algebarski zbroj aktivnih energija pojedinih faza

5) jednofazna reaktivna (jalova) energija – energija koju mjeri brojilo aktivne energije, ako kroz njegov strujni krug protječe ista struja, a naponski krug mu je priključen na napon koji je po veličini jednak stvarnom naponu, ali je prema njemu pomaknut za 900

6) višefazna reaktivna (jalova) energija - algebarski zbroj reaktivnih energija pojedinih faza

7) faktor izobličenja (distorzija) - odnos efektivne vrijednosti ostatka (dobivenog odbijanjem nesinusne veličine od osnovnog harmonika) i efektivne vrijednosti nesinusne veličine

8) postotni faktor izobličenja - u postocima izražena vrijednost faktora izobličenja.

Članak 3.

Pod brojilima, prema ovom pravilniku, razumijevaju se:

1) brojilo aktivne energije (aktivno brojilo) koje mjeri aktivnu električnu energiju u jedinicama za energiju

2) brojilo reaktivne (jalove) energije (reaktivno – jalovo brojilo) koje mjeri reaktivnu (jalovu) električnu energiju u jedinicama za energiju.

Egzaktno brojilo reaktivne energije jest brojilo reaktivne (jalove) električne energije čiji unutarnji kut sustava za pokretanje iznosi 1800 odnosno 00.

Brojilo reaktivne energije s umjetnom spregom je brojilo reaktivne (jalove) energije s unutarnjim kutom sustava za pokretanje različitim od 1800 odnosno 00

3) transformatorsko brojilo koje je namijenjeno za priključak na mjerni transformator odnosno na mjerne transformatore.

Brojilo s primarnim brojčanikom je transformatorsko brojilo čiji brojač bilježi električnu energiju mjerenu na primarnoj strani mjernih transformatora.

Brojilo sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom je transformatorsko brojilo kod kojega pokazivanje brojača treba množiti konstantom (stalnicom) tranfsormacije da se dobije električna energija mjerena na primarnoj strani mjernih transformatora

4) višetarifno brojilo s dva brojača ili više brojača, koji u određenim vremenskim razmacima bilježe električnu energiju različitih tarifa

5) brojilo s pokazivačem maksimuma (maksimalno brojilo), s dodatnom napravom koja mjeri najveću vrijednost srednje snage u razdoblju između dvaju uzastopnih očitavanja

6) brojilo s davačem impulsa, s dodatnom napravom koja daje impulse za odgovarajuću vrijednost mjerene energije, koji služi za daljinsko mjerenje.

Članak 4.

Pod dijelovima konstrukcije indukcijskog brojila, prema ovom pravilniku, razumijevaju se:

1) mjerni sustav kojega čine: sustav za pokretanje, pokretni dio – rotor i sustav za kočenje, čije međusobno djelovanje izaziva kretanje pokretnog dijela – rotora

2) sustav za pokretanje koji kao aktivni dio brojila proizvodi okretni moment djelovanjem svojih magnetnih tokova na inducirane struje u pokretnom dijelu – rotoru.

Sustav za pokretanje sastoji se od naponskoga i strujnog elektromagneta, s napravom za ugađanje

3) sustav za kočenje koji proizvodi moment kočenja djelovanjem svojega magnetnog toka na induciranje struje u pokretnom dijelu – rotoru.

Sustav za kočenje sastoji se od jednoga ili više trajnih magneta i naprave za njihovo ugađanje.

4) pokretni dio – rotor na koji djeluju magnetni tokovi nepokretnih elektromagneta i elemenata za kočenje, koji pokreće brojčanik

5) brojčanik koji služi za registriranje električne energije.

Brojač je dio brojčanika koji služi za očitavanje odnosno za određivanje električne energije.

Višetarifni brojčanik je brojčanik s dva brojača ili više brojača koji u određenim vremenskim razmacima bilježi električnu energiju (brojilo s dvotarifnim brojčanikom najčešće se naziva dvotarifnim brojilom, a s trotarifnim brojčanikom – trotarifnim brojilom)

6) kućište brojila kojega čine osnovna ploča i poklopac brojila.

Osnovna ploča je stražnji dio kućišta brojila koji, u pravilu, služi za njegovo pričvršćivanje. Na osnovnu ploču pričvršćeni su nosač mjernog sustava, priključnica i poklopac brojila.

Poklopac brojila je prednji dio kućišta brojila koji može biti izrađen od prozirnog materijala, a ako nije izrađen od prozirnog materijala, može imati jedan prozorčić ili više prozorčića, tako da je omogućeno promatranje brojača i pokretnog dijela

7) nosač sustava na kojem su pričvršćeni sistem za pokretanje i brojčanik, sustav za kočenje i ležajevi rotora, a u nekim slučajevima i naprave za ugađanje

8) priključnica koja služi za vezu vanjskih vodiča s električnim krugovima brojila, koja se izrađuje od izolacijskog materijala i u kojoj su smještene sve metalne stezaljke ili samo neke od njih.

Poklopac priključnice je dio brojila koji pokriva priključnicu i krajeve vodiča, ili druge priključne elemente koji stvaraju vezu brojila s vanjskim vodičima

9) strujni krug u kojem se uspostavlja struja mjerene veličine odnosno struja koja je njoj razmjerna

10) pomoćni krug, tj. električni krug unutar kućišta brojila kojega čine namoti tarifnih i dodatnih naprava i unutarnje veze brojila preko kojih se tarifne i dodatne naprave povezuju s odgovarajućim napravama, odnosno električnim krugovima (npr. sklopni sat, relej, brojač impulsa i dr.)

11) naponski krug koji je priključen na napon električnog kruga mjerene veličine, odnosno na napon koji je njemu razmjeran.

Članak 5.

Osnovne veličine prema ovom pravilniku znače.

1) osnovna struja (I0) je efektivna vrijednost struje u odnosu prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila

2) maksimalna struja (Im) je najveća efektivna vrijednost struje kod koje brojilo u mjerno-tehničkom pogledu mora zadovoljavati mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom

3) toplinska struja (It) je efektivna vrijednost struje koju brojilo mora trajno podnositi bez oštećenja

4) osnovna (maksimalna) snaga je proizvod osnovne (maksimalne) struje, referentnog napona i faktora snage jednakog jedinici

5) referentni napon je napon prema kojemu su određene izvjesne značajke brojila

6) referentna frekvencija je frekvencija prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila

7) referentna temperatura je vrijednost temperature okoline za koju je brojilo namijenjeno

8) konstanta brojila je vrijednost određena odnosom energije zabilježene brojilom, i toj energiji odgovarajućeg broja okretaja rotora

9) osnovna brzina okretanja je nazivna vrijednost brzine okretanja rotora, izražena u okretajima u minuti, pri referentnim uvjetima i osnovnoj snazi

10) osnovni okretni moment je nazivna vrijednost okretnog momenta koji djeluje na rotor kad on miruje pri referentnim uvjetima i osnovnoj snazi

11) stanje brojača je brojčana vrijednost dana položajem koluta, ljestvica i kazaljki, uzimajući u obzir moguću decimalnu podjelu, odnosno faktor za povišenje mjesne vrijednosti. Stanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

12) pokazivanje brojača je razlika dvaju stanja brojača u vremenskome razmaku između dvaju čitanja. Pokazivanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

13) podatak brojača je stvarna vrijednost mjerene veličine ako se uzme u obzir i eventualna konstanta transformacije.

Ako je brojilo priključeno izravno ili je priključeno preko mjernih transformatora i opremljeno primarnim brojačem, podatak brojača jednak je pokazivanju brojača. Kod brojila s poluprimarnim ili sekundarnim brojačem, pokazivanje brojača treba množiti konstantom transformacije da bi se dobio podatak brojača.

14) konstanta (stalnica) transformacije je nazivni odnos transformacije strujnih transformatora pri poluizravnome mjerenju, odnosno proizvod nazivnih odnosa transformacije strujnih i naponskih mjernih transformatora pri neizravnome mjerenju

15) kapacitet brojača je podatak izražen u jedinicama mjerene veličine, što ga pokaže brojač kad njegov kolut, ljestvica odnosno kazaljka najveće mjesne vrijednosti napravi jedan pun okretaj

16) protočno vrijeme brojača je u satima izražen kvocijent između kapaciteta brojača i maksimalne snage

17) prijenosni odnos brojčanika je ukupni prijenosni odnos broja okretaja posljednjeg koluta, ljestvice odnosno kazaljke prema broju okretaja rotora

18) zračna udaljenost je najkraća udaljenost mjerena u zraku između dvaju vodljivih dijelova

19) strujna staza je najkraća udaljenost mjerena na vanjskoj površini izolacije između dvaju vodljivih dijelova, pri čemu se ne uzimaju u obzir raspori manji od 1 mm odnosno raspori ukupne širine 1 mm

20) tip brojila je oznaka kojom se označava ista vrsta brojila što ih je proizveo isti proizvođač, a koja imaju:

– iste mjeriteljske značajke

– istu konstrukciju elemenata koji određuju mjeriteljske značajke

– isti broj amper-navoja i isti broj volti po navoju za naponski elektromagnet

– isti odnos maksimalne struje prema osnovnoj struji.

Brojila istog tipa mogu imati više vrijednosti osnovne struje i referentnog napona.

Tip brojila proizvođač označava nizom slova ili brojeva, ili njihovom kombinacijom.

21) tipno ispitivanje je ispitivanje koje se provodi na uzorku brojila istoga tipa da bi se utvrdilo zadovoljava li brojilo dotičnog tipa mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom

22) dokazni uzorak tipa je izabrano brojilo ili manji broj brojila istoga tipa na kojima je provedeno tipno ispitivanje i koja odgovaraju mjeriteljskim zahtjevima za odgovarajući razred točnosti brojila.

Članak 6.

Utjecajna veličina je veličina koju brojilo ne mjeri, a utječe na pokazivanje brojila.

Referentni uvjeti su vrijednosti utjecajnih veličina kod kojih brojilo zadovoljava mjeriteljske zahtjeve u pogledu točnosti.

Članak 7.

Apsolutna pogreška je algebarska razlika između energije registrirane brojilom i prave vrijednosti energije.

Relativna pogreška je kvocijent apsolutne pogreške i prave vrijednosti energije.

Postotna pogreška je vrijednost relativne pogreške pomnožena sa 100.

Varijacija je algebarska razlika između mjerenih vrijednosti energije, ako odabrana utjecajna veličina dobiva uzastopce dvije određene vrijednosti.

Srednji temperaturni koeficijent je kvocijent varijacije-pogreške u postocima i promjene temperature koja stvara tu varijaciju.

Članak 8.

Točnost brojila je sposobnost brojila da izmjeri energiju jednaku pravoj vrijednosti energije. Točnost brojila određena je granicama pogreške i granicama varijacije.

Razred točnosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrijednosti brojčanog iznosa dopuštene pogreške brojila pri osnovnoj snazi, uz referentne uvjete.

Članak 9.

Uobičajene, odnosno normalne vrijednosti osnovne struje brojila dane su u tablici 1.

TABLICA 1

Brojila

Normalna vrijednost

 

osnovne struje (A)

za izravni priključak

10-15-20-30

za priključak preko

 

mjernih transformatora

0,2-0, 3-0, 4-1-1, 5-2-2, 5-3-5

  

Osnovna struja brojila za priključak preko mjernih transformatora treba biti dio maksimalne struje koji je cijeli broj.

Najmanja dopuštena maksimalna struja brojila mora iznositi 1,2 puta vrijednosti osnovne struje.

Maksimalna struja brojila koja je veća od 1,2 puta vrijednosti osnovne struje može biti samo cijela množina osnovne struje.

Maksimalna struja brojila za priključak preko mjernih transformatora može biti 1,2 A, 2 A, 6 A i 10 A.

Brojilo mora izdržati toplinsku struju od najmanje 1,2 puta vrijednosti maksimalne struje.

Članak 10.

Uobičajene, odnosno normalne vrijednosti referentnog napona brojila dane su u tablici 2.

TABLICA 2

 

Normalne vrijednosti referentnog

napona (V)

Vrsta brojila

Brojila za izravni

Brojila za priključak

 

priključak

preko mjernih

  

transformatora

Jednofazno

220

100, 100/Ö3

Trofazno

× 220/380

× 100/Ö3

 

× 100

 
  

Osim za vrijednosti referentnih napona danih u tablici 2. ovog članka, brojila za izravan priključak mogu imati i druge referentne napone do 660 V, a brojila za priključak preko mjernih transformatora – referentne napone do 400 V.

Članak 11.

Normalna vrijednost referentne frekvencije je 50 Hz.

Normalna vrijednost referentne temperature je 23 0C.

Članak 12.

Vlastita potrošnja svakoga naponskog kruga pri referentnom naponu, referentnoj temperaturi i referentnoj frekvenciji ne smije prelaziti vrijednosti dane u tablici 3.

TABLICA 3

Vrsta

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Brojila reaktivne

brojila

energije, razreda

 

točnosti

 

0,5

1

2

3

Jednofazno

3 W (12 VA)

3 W (12 VA)

2 W (8 VA)

2 W (8 VA)

Trofazno

2 W (12 VA)

2 W (12 VA)

2 W (10 VA)

2 W (10 VA)

  

Vlastita potrošnja svakoga strujnog kruga pri osnovnoj struji, referentnoj temperaturi i referentnoj frekvenciji ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 4.

TABLICA 4

Vrsta

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Brojila reaktivne

brojila

energije, razreda

 

točnosti

 

0,5

1

2

3

Jednofazno i

6 VA

4 VA

2,5 VA

2,5 VA

trofazno

    
 

Članak 13.

Izolacijski materijal ne smije tijekom vremena, pri normalnome radu brojila, promijeniti svoja dielektrična svojstva toliko da bi to moglo bitno utjecati na rad brojila.

Smatra se da brojilo udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako nakon dielektričnih ispitivanja odgovara zahtjevima propisanima ovim pravilnikom.

Brojilo mora izdržati jednu minutu dielektričnog ispitivanja sinusnim naponom efektivne vrijednosti 2000 V frekvencije 50 Hz, i to:

1) između svih krugova u kojima se za normalnog rada brojila pojavljuje potencijalna razlika

2) između dijelova brojila koji su pod naponom, s jedne strane i metalnih dijelova koji su pri zatvorenom brojilu pristupačni izvana, s druge strane.

Ispitni napon treba postepeno povećavati do određene vrijednosti.

Ako je kućište brojila od izolacijskog materijala, brojilo treba obaviti metalnom folijom ili postaviti na ravnu metalnu ploču s kojom se spoje svi metalni dijelovi kućišta koji su pristupačni na zatvorenome brojilu. Strujni i naponski krugovi i nosač sustava trebaju se pritom međusobno povezati. Ispitni napon priključuje se između strujnih stezaljki i metalne folije, odnosno neizolirane ploče. Stezaljke pritom moraju biti udaljene najmanje 2 cm od metalne folije, odnosno neizolirane ploče. Uvjeti ispitivanja moraju biti isti kao uvjeti iz stava 3. ovog članka.

Zahtjevima iz stavka 3. ovog članka mora odgovarati dielektrična čvrstoća između vijka priključnice i njezina poklopca. Pri ispitivanju te čvrstoće vijci moraju biti odvrnuti toliko da je otvor stezaljke sasvim slobodan, a poklopac priključnice pričvršćen na priključnicu.

Izolacija između strujnih i naponskih krugova, koji su namijenjeni za priključak na istu fazu, a u normalnim radu brojila su povezani mostićem, mora izdržati jednu minutu dielektričnog ispitivanja sinusnim naponom efektivne vrijednosti 1000 V, frekvencije 50 Hz, ako je mostić rastavljen.

Dielektrično ispitivanje, prema zahtjevima iz ovog članka, obavlja se samo jedanput, i to na potpuno sastavljenom brojilu.

Pri ponovljenom ispitivanju, brojilo mora izdržati napone ispitivanja koji su za 20 % manji od napona danih u stavku 3. i 6. ovog članka.

Dielektrično ispitivanje treba biti obavljeno pri normalnim uvjetima upotrebe brojila. Dielektrična čvrstoća ne smije biti umanjena prašinom ni povećanjem vlažnosti zraka.

Normalni uvjeti za ispitivanje dielektrične čvrstoće su:

1) temperatura okoline od 15 0C do 25 0C

2) relativna vlažnost zraka od 45 % do 75 %

3) atmosferski tlak od 86 kPa do 106 kPa (860 mbar do 1060 mbar).

Pri tipnom ispitivanju, strujni i naponski krugovi brojila moraju prema kućištu izdržati udarni napon tjemene vrijednosti 7 kV i 1,5/50 ms.

Članak 14.

Pri normalnim uvjetima rada brojila njegovi namoti i izolacija ne smiju se zagrijati do temperature koja bi mogla utjecati na ispravan rad brojila.

Ako se svaki strujni krug optereti maksimalnom strujom, a svaki naponski krug priključi na napon koji iznosi 1,2 puta vrijednosti referentnog napona, porast temperature promatranih dijelova brojila pri temperaturi okoline brojila najniže 40 0C ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 5.

TABLICA 5

Dio brojila

Porast temperature (0C)

Namoti

60

Vanjske površine kućišta

25

  

Odredbe stavka 2. ovog članka odnose se i na pomoćne krugove brojila koji su periodično priključeni za vrijeme duže od vremena koje odgovara njihovoj vremenskoj toplinskoj konstanti.

Za vrijeme ispitivanja, koje traje dva sata, brojilo ne smije biti izloženo strujanju zraka niti izravnome sunčevom zračenju.

Nakon ispitivanja, brojilo ne smije imati nikakva oštećenja i mora zadovoljavati zahtjeve dielektričnog ispitivanja dane u članku 13.#clanak13 ovog pravilnika.

Porast temperature namota mjeri se metodom mjerenja promjene otpora pojedinih krugova, pri čemu se otpor mjeri između priključnih stezaljki. Pri mjerenju otpora kruga, veze koje se upotrebljavaju za priključenje brojila moraju biti duge oko 1 m, a takva presjeka da gustoća struje ne bude veća od 4 A/mm.

II. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA

Članak 15.

Dijelovi brojila moraju biti izrađeni od materijala čije promjene mehaničkih, toplinskih, električnih i magnetnih osobina neće utjecati na točnost mjerenja ni nakon višegodišnjeg rada pri normalnim radnim uvjetima.

Svi dijelovi brojila koji su pri normalnim radnim uvjetima izloženi štetnom djelovanju hrđanja moraju biti trajno zaštićeni od korodiranja do kojeg bi moglo doći zbog atmosferskih utjecaja. Zaštitni slojevi moraju biti izvedeni tako da se ne oštećuju pri normalnim radnim uvjetima.

Pri ispitivanju uz referentne uvjete i pri bilo kojem opterećenju do maksimalne snage te ispitivanju pri promjenama utjecajnih veličina propisanih ovim pravilnikom, brojilo ne smije šumiti.

Članak 16.

Kućište brojila mora biti izrađeno tako da trajno omogućuje zaštitu od prodora prašine i da se brojilo može žigosati.

Kućište brojila mora u potpunosti zaštititi unutrašnjost žigosanog brojila, odnosno mehanizma brojila od neprimjetnih zahvata kojima bi se trajno ili povremeno mogla mijenjati mjerna svojstva brojila.

Ako poklopac brojila nije proziran, mora imati jedan prozorčić ili više prozorčića za promatranje pokretnih dijelova i pokaznih uređaja za utvrđivanje stanja brojača i podataka o brojilu, ako se oni nalaze u unutrašnjosti kućišta. Prozorčići moraju biti zatvoreni pločom od prozirnog materijala. Veličina i smještaj prozorčića moraju biti takvi da se s udaljenosti od 2 m podaci o brojilu mogu lako čitati, i da se prilikom ispitivanja brojila može lako promatrati znak na kolutu rotora.

Brojila s metalnim poklopcem ili osnovnom pločom koja je građena za napon prema zemlji veći od 250 V mora biti opremljena dijelom za uzemljenje (npr. stezaljkom i vijkom M6).

Dio za uzemljenje treba se nalaziti na pristupačnom mjestu osnovne ploče brojila, a njegova namjena mora biti jasno označena simbolom za uzemljenje.

Dijelovi za ovješenje i pričvršćivanje brojila moraju imati eliptične rupe koje omogućavaju učvršćenje brojila s vijkom M5 ili većim.

Kućište brojila razreda točnosti 0,5 treba biti konstruirano tako da se na mjestu mjerenja koje odgovara uputama proizvođača brojila i drugim zahtjevima, može lako postaviti u normalan radni položaj, s odstupanjem ne većim od 0,50 u svim smjerovima.

Članak 17.

Priključnica brojila mora biti izrađena tako da omogućuje trajnu i dobru električnu vezu svih električnih krugova brojila s vanjskim krugovima.

Priključnica koja ne čini nerazdvojenu cjelinu s osnovnom pločom brojila mora biti pričvršćena za osnovnu ploču brojila tako da se ne može izvaditi ni ponovno umetnuti bez oštećenja plombi na kućištu.

Izolacijski materijal priključnice mora biti toplinski postojan, nehigroskopan, mehanički čvrst, i dovoljno otporan prema vatri i mora biti trajno dobar izolator.

Stezaljke moraju biti smještene u priključnicu tako da se ne mogu iz nje izvaditi, a da se to ne uoči.

Redoslijed naponskih i strujnih stezaljki i stezaljki pomoćnih krugova brojila mora odgovarati uvjetima predviđenima ovim pravilnikom i standardnim shemama veze.

Stezaljke koje su na različitim potencijalima, osim strujnih stezaljki istih strujnih krugova s malom potencijalnom razlikom, moraju biti zaštićene od slučajnog kratkog spoja. Zaštita može biti izvedena stepenastim razmještajem stezaljki u unutrašnjosti izolacijske mase ili pomoću pregrade od izolacijskog materijala.

Priključne stezaljke za pričvršćivanje vanjskih vodiča na brojilo mogu biti čahuraste, elastične i u obliku noževa, odnosno čepova. Čahuraste stezaljke za pričvršćivanje vodiča moraju biti opskrbljene najmanje s dva pritezna vijka, od materijala dovoljne mehaničke čvrstoće.

Za pričvršćivanje vodiča pomoćnih krugova, stezaljke mogu biti opskrbljene samo jednim priteznim vijkom.

Električne stezaljke i stezaljke koje se izrađuju u obliku noževa, odnosno čepova moraju omogućiti dobar priključak provodnika istog presjeka kao kod čahurastih stezaljki.

Najmanje dimenzije čahurstih stezaljki dane su u tablici 6.

TABLICA 6

    

Presjeci vodiča

Vrste stezaljki

Maksimalna

Najmanji promjer

Najmanji

za koje mora biti

 

struja (A)

otvora stezaljke

promjer priteznog

omogućeno

  

(mm)

vijka (mm)

pričvršćivanje

    

(mm2)

Strujne stezaljke

do 60

6,5

5

od 2,5 do 25

brojila za izravni priključak

do 100

8,5

6

od 10 do 35

Strujne i naponske stezaljke

do 10

4,5

4

od 1,5 do 10

transformatorskih brojila

    

Stezaljke pomoćnih krugova

do 2

3,3

2,8

od 1,5 do 6

  

Otvor u izolacijskom materijalu priključnice brojila za izravni priključak, koji vodi do otvora priključne stezaljke, treba biti najmanje 2 mm veći od otvora priključne stezaljke. Ako su otvori u izolacijskom materijalu priključnice okrugli, moraju biti stožasti prema otvoru priključne stezaljke.

Kod brojila za izravni priključak mora postojati mogućnost da se naponski krug rastavi od pripadajućega strujnog kruga pomoću odgovarajućeg dijela na priključnici (npr. mosta). Smještaj tog dijela mora odgovarati standardnim shemama veza.

Zračne udaljenosti i strujne stezaljke u priključnici, a i zračne udaljenosti i strujne staze između stezaljki i najbližih dijelova kućišta, ako su od metala, ne smiju biti manji od vrijednosti danih u tablici 7.

TABLICA 7

Referentni napon

Zračna udaljenost

Strujna staza

(V)

(mm)

(mm)

do 25

1

1

od 26 do 60

2

2

od 61 do 250

3

3

od 251 do 450

3

4

od 451 do 600

4

6

 

Brojila kod kojih se strujni i naponski krugovi priključuju na odvojene vanjske krugove (npr. na mjerne transformatore) moraju imati odvojene i lako pristupačne naponske i strujne stezaljke.

Ako se cijeli pomoćni krug nalazi u unutrašnjosti brojila, mora biti priključen na napon u unutrašnjosti brojila, a ako je pomoćni krug djelomično smješten izvan kućišta brojila, priključnica mora imati potreban broj stezaljki koje služe za priključak pomoćnih krugova.

Članak 18.

Svako brojilo mora imati odgovarajući poklopac za pokrivanje priključnih stezaljki. Poklopac mora biti izrađen tako da se stezaljke mogu žigosanjem osigurati od nepoželjnih zahvata i da ne postoji mogućnost da se priđe stezaljci priključnog brojila ili krajevima vanjskih vodiča, a da se najprije ne odstrani ili ošteti žig kojim je on žigosan.

Poklopac priključnice mora biti izrađen tako da pokriva i donje dijelove za pričvršćivanje brojila te da se ispod njega mogu lako smjestiti vodiči izvan priključnice.

Poklopac priključnice mora biti izrađen tako da se može lako postaviti na svoje mjesto, a da se žig kojim je žigosano kućište brojila ne ošteti.

Članak 19.

Obod i dio gornje površine jednog koluta rotora brojila moraju imati uočljiv znak, veličine oko 1/25 opsega koluta, koji služi za brojenje okretaja rotora. Rotor brojila može imati i druge oznake, koje ne smiju ometati individualno ili fotoelektrično brojenje okretaja. Obod koluta mora biti izrađen tako da se lako može uočiti njegovo kretanje pri ispitivanju polaska rotora.

Smjer okretanja rotora, kad se brojilo promatra s prednje strane, mora biti slijeva nadesno, i mora biti označen uočljivom nepokretnom strelicom ili drugim uočljivim nepokretnim znakom.

Naprava za sprječavanje okretanja rotora u praznom hodu mora biti izrađena tako da brojilo zadovoljava zahtjeve, propisane ovim pravilnikom, koji se odnose na prazan hod brojila.

Članak 20.

Brojčanik mora biti izrađen tako da je omogućeno lako i točno očitavanje stanja brojača. Brojčanik može biti s kolutima ili s kružnim ljestvicama (kazaljkama).

Brojevi koji služe za čitanje stanja brojača moraju biti ujednačeno raspoređeni po obodu koluta, odnosno kružne ljestvice.

Svaki broj na brojaču mora biti visok najmanje 4 mm. Kolut najmanje mjesne vrijednosti, koji je u stalnom zahvatu s pužem rotora, treba na obodu imati, u pravilu, 100 jednakih podjeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica – podjeljak obilježena brojem. Svaka peta crta – podjeljak mora biti duža od ostalih. Sve crtice – podjeljci moraju biti jednake širine.

Za očitavanje stanja brojača brojčanik treba imati odgovarajući indeks. Širina indeksa, odnosno oblik indeksa treba biti takav da je omogućeno lako jednoznačno očitavanje stanja brojača. Decimalna mjesta brojača moraju biti obilježena bojom koja se razlikuje od boje kojom su obilježena cijela mjesta brojača i odvojena zarezom. Povećanje mjesne vrijednosti brojeva na brojaču zbog očitavanja stanja brojača dopušteno je samo kod brojčanika s kolutima bez decimalnih mjesta, i to samo pomoću faktora 10, 100, 1000 itd.

Za najniže decimalno mjesto, brojčanik s kolutima smije se upotrebljavati okrugla pločica (ljestvica) s brojevima ili posebno izrađen kolut.

Smjer okretanja koluta, ako su smješteni na vodoravnoj osovini, treba biti naznačen strelicom na pločici brojčanika, ako se prednja strana pri rastućem stanju brojača ne okreće odozdo prema gore.

Promjer kružne ljestvice brojčanika s ljestvicama mora iznositi najmanje 14 mm. Kružne ljestvice moraju biti podijeljene na 10 jednakih podjeljaka. Kružne ljestvice mogu biti izvedene kao okrugle pločice s brojevima koje rotiraju uz nepomični indeks, ili kao nepomične ljestvice s brojevima pored kojih, odnosno povrh kojih rotira kazaljka. Posljednja kružna ljestvica treba, u pravilu, imati 100 jednakih podjeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica – podjeljak obilježena brojem. Ljestvice decimalnih mjesta moraju biti obilježene bojom koja se razlikuje od boje kojom su obilježena cijela mjesta brojača.

Dekadna vrijednost najnižeg mjesta brojača mora biti jednaka ili manja od vrijednosti iz tablice 8.

TABLICA 8

Osnovna snaga

Vrijednost najmanjega

(kW, odnosno MW)

dekadnog mjesta brojača

 

(kWh, odnosno MWh)

0,1 do 1

0,01

1 do 10

0,1

10 do 100

1

100 do 1000

10

1000 do 10 000

100

  

Pri određivanju vrijednosti najmanjega dekadnog mjesta brojača transformatorskih brojila, osnovna snaga odnosi se na primarnu, odnosno sekundarnu struju strujnoga mjernog transformatora.

Protočno vrijeme brojača ne smije iznositi manje od 1500 sati.

Neposredno uz brojače višetarifnog brojčanika mora biti broj koji označava tarifni stav. Kod dvotarifnog brojčanika broj 1 označava gornji brojač – viši tarifni stav, a broj 2 donji brojač – niži tarifni stav. Visina tih brojeva ne smije biti manja od 4 mm.

Višetarifni brojčanik mora imati indikator koji pokazuje koji brojač bilježi energiju u dotičnom trenutku.

Brojači višetarifnog brojčanika moraju biti osigurani tako da se ne mogu okretati kad nisu ukopčani.

Releji za uklapanje brojača moraju ispravno raditi u rasponu od 80 % do 120 % referentnog napona releja i pri promjeni referentne frekvencije od 3 %.

Članak 21.

Brojilo mora imati sve potrebne naprave za ugađanje pri velikim i malim opterećenjima te za ugađanje unutrašnjeg kuta sustava za pokretanje, a trofazno brojilo – i napravu za izjednačivanje okretnih momenata sustava za pokretanje.

Naprave za ugađanje moraju što manje djelovati jedna na drugu. One moraju biti izrađene i pričvršćene tako da se pri normalnom transportu i radu brojila njihov položaj ne može promijeniti. Te naprave moraju biti lako pristupačne. Područje ugađanja tih naprava mora biti u granicama propisanima ovim pravilnikom.

Naprave za ugađanje brojila koje je ugođeno tako da zadovoljava zahtjeve propisane ovim pravilnikom moraju imati takvo područje ugađanja da je pri prvom pregledu brojila pri referentnim uvjetima omogućeno ugađanje u skladu s vrijednostima danima u tablici 9.

TABLICA 9

   

Najmanje područje ugađanja brzine okretanja rotora, u %

Naprava za ugađanje

Vrijednost

struje

Faktor snage
cos
j

Brojila aktivne

energije, razreda

točnosti

Faktor

reaktivne

snage sin j

(ind. ili kap.)

Brojila

reaktivne

energije,

razreda

točnosti

  
   
   
   
   

0,5

1

2

 

3

Magnet za kočenje

50 % Im

1

± 2

± 2

± 4

1

± 4

Ugađanjem pri malim

       

opterećenjima

50 % I0

1

± 2

± 2

± 4

1

± 4

Ugađanje unutrašnjeg kuta

50 % I0

0,5 ind.

± 1

± 1

 

50 % Im

0,5 ind.

± 1

0,5

± 1

  

Brojila namijenjena za mjerenje pri kapacitivnom opterećenju treba kapacitivno opteretiti.

Ugađanje unutarnjeg kuta trofaznih brojila treba biti omogućeno za svaki sustav za pokretanje.

Područje ugađanja utvrđuje se ako je strujni krug jednog sustava za pokretanje opterećen osnovnom strujom koja zaostaje za 60o za naponom koji joj pripada. Naponski krugovi svih sustava za pokretanje moraju pritom biti priključeni na uravnotežene napone čija je vrijednost jednaka referentnoj, a redoslijed faza u skladu s onim koji je naznačen u shemi veze.

Članak 22.

Naprava za sprječavanje suprotnog registriranja ne smije omogućiti da suprotno registriranje, zbog prijenosa energije u suprotnom smjeru, bude veće od onoga koje odgovara jednom okretaju rotora. Ako su brojila opremljena davačem impulsa, suprotno registriranje ne smije biti veće od vrijednosti koja odgovara jednom impulsu.

Napravu za sprečavanje suprotnog registriranja moraju imati sva brojila koja su u sastavu mjerne skupine za mjerenje primljene i predane energije, a i sva brojila reaktivne energije.

Članak 23.

Dijelovi brojila na koje se stavlja žig su poklopac kućišta i poklopac priključnice.

Brojilo mora biti izrađeno tako da se poklopac kućišta i poklopac priključnice mogu žigosati, neovisno jedan o drugome.

Dijelovi brojila koji i nakon žigosanja poklopca kućišta ostaju pristupačni, moraju biti smješteni tako da se bez oštećenja žiga ne može utjecati na otkazivanje brojila.

III. MJERITELJSKE ZNAČAJKE

Članak 24.

Uvjeti uz koje se obavlja ispitivanje:

1) kućište brojila mora biti zatvoreno

2) kod trofaznih brojila, pri redoslijedu faza koji je naznačen u shemi veza, naponi i struje moraju biti uravnoteženi, a odstupanja ne smiju premašiti vrijednosti dane u tablici 10.

TABLICA 10

 

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Brojila reaktivne energije, razreda točnosti

 
 

0,5

1

2

3

Napon između faze i nule ili između bilo koje dvije faze ne smije odstupat

± 0,5 %

± 1 %

± 1 %

± 1 %

i od odgovarajućega srednjeg napona

    

više od

    

Struja ne smije odstupati od odgovarajuće srednje struje više od

± 1 %

± 2 %

± 2 %

± 2 %

Fazni stav struje prema odgovarajućem naponu između faze i nule ne smije pri

20

20

20

20

bilo kojem faktoru snage odstupati više

    

od

    


3) utjecajne veličine moraju imati referentnu vrijednost s odstupanjima danima u tablici 11.

TABLICA 11

  

Dopuštena odstupanja

Utjecajne veličine

Referentna vrijednost

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Brojila

  

reaktivne

  

energije,

  

razreda točnosti

  

0,5

1

2

3

Temperatura okoline

Referentna temperatura ili

± 1 0C

± 2 0C

± 2 0C

± 2 0C

 

23 0C ako nije naznačena*

    

Radni položaj

Vertikalni radni položaj**

± 0,50

± 0,50

± 0,50

± 0,50

Napon

Referentni napon

± 0,5 %

± 1,0 %

± 1,0 %

± 1,0 %

Frekvencija

Referentna frekvencija

± 0,2 %

± 0,3 %

± 0,5 %

± 0,5 %

Oblik valova

Sinusni napon i sinusuna struja

Faktor izobličenja manji od:

5 %

  

2 %

2 %

3 %

 

Magnetna indukcija stranog

0 (nula)

Vrijednost indukcije koja ne uzrokuje varijaciju

relativne pogreške veću od:***

podrijetla pri referentnoj

 

frekvenciji

 
  

0,1 %

0,2 %

0,3 %

0,3 %

 

4) naponski krugovi brojila moraju se priključiti na referentni napon, odnosno na napon pri kojem se obavlja ispitivanje:

– najmanje četiri sata prije ispitivanja brojila razreda točnosti 0,5

– najmanje dva sata prije ispitivanja brojila razreda točnosti 1

– najmanje jedan sat prije ispitivanja brojila razreda točnosti 2 i brojila reaktivne energije razreda točnosti 3.

Struje pri kojima se obavlja ispitivanje ugađaju se postupno do vrijednosti ispitivanja u porastu ili u opadanju. One se uspostavljaju u strujnom krugu brojila sve dok se ne postigne toplinska stabilnost koja odgovara konstantnoj brzini okretanja rotora brojila

5) ispitivanje brojila reaktivne energije obavlja se pri induktivnom ili kapacitivnom opterećenju, ovisno o namjeni brojila.

* Ako je ispitivanje obavljeno na temperaturi koja se razlikuje od referentne temperature, rezultat se ispravlja primjenom određenoga temperaturnog koeficijenta brojila.

** Konstrukcija brojila treba biti takva da je vertikalni položaj osiguran (u dvije međusobno okomite ravnine »naprijed – nazad« i »lijevo – desno«) kad je:

– osnovna ploča brojila postavljena na vertikalnu podlogu

– referentni rub (npr. donji rub priključnice), ili referentna crta obilježena na brojilu, vodoravna.

*** Ispitivanje se obavlja:

– kod jednofaznog brojila odredi se pogreška pri normalnom priključku, a zatim pri obrnutom priključku strujnoga i naponskog kruga. Polovica razlike između tih dviju pogrešaka jest varijacija relativne pogreške. Ako je faza magnetne indukcije stranog podrijetla nepoznata, ispitivanje se obavlja pri 10 % I0, cos j = 1 i 20 % I0, cos j = 5

– kod trofaznog brojila obavljaju se tri mjerenja pri opterećenju 10 % I0, cos j = 1, a nakon svakog mjerenja priključci strujnih i naponskih krugova promijene se za 1200, bez promjene redoslijeda faza. Vrijednost varijacije relativne pogreške je najveća razlika između svake od pogrešaka određene na navedeni način i njihove srednje vrijednosti.

Članak 25.

Kod otvorenoga strujnog kruga brojila, rotor brojila ne smije napraviti pun okret za sve napone između 80 % (najmanjeg) i 110 % (najvećeg) referentnog napona.

Kod brojila koja imaju brojčanik s kolutima u radu (zahvatu) mora biti samo kolut najniže mjesne vrijednosti brojača, tj. kolut koji se najbrže okreće.

Pri ispitivanju praznog hoda, rotor brojila mora se zaustaviti tako da u otvoru pločice brojčanika bude vidljiva najmanje jedna trećina znaka na kolutu rotora.

Pri ispitivanju praznog hoda brojilo može biti izloženo lakom potresu.

Članak 26.

Rotor brojila mora krenuti bez potresa i neprekidno se okretati pri struji čije su vrijednosti dane u tablici 12.

TABLICA 12

 

Struja u % osnovne struje

 

Faktor snage

cos j

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Faktor reaktivne

Brojila reaktivne

 

snage sin j

energije, razreda

 

(ind. ili kap.)

točnosti

  

0,5

1

2

 

3

Brojilo s jednotarifnim

      

brojčanikom, bez naprave za sprječavanje suprotnog

      

registriranja

1

0,3

0,4

0,5

1

1

Sva ostala brojila

1

0,4

0,4

0,5

1

1

  

Pri ispitivanju polaska, treba provjeriti je li rotor brojila načinio najmanje jedan pun okret. Kod brojila koja imaju brojčanik s kolutima, pri takvu ispitivanju mogu biti najviše dva koluta u radu (zahvatu).

Članak 27.

Ako se brojilo ispituje uz referentne uvjete dane u članku 24.#clanak24 stavku 3. ovog pravilnika, postotni iznos pogrešaka ne smije premašiti granice dane u tablicama 13 i 14.

Granice postotne pogreške jednofaznih i trofaznih brojila pri uravnoteženom opterećenju dane su u tablici 13.

TABLICA 13

 

Granice pogreške u postocima

Vrijednost struje

Faktor snage

cos j

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Faktor reaktivne

Brojila reaktivne

 

snage sin j

energije, razreda

 

(ind. ili kap.)

točnosti

  

0,5

1

2

 

3

50 % I0

1

± 1,0

± 1,5

± 2,5

  

10 % I0

    

1

± 4,0

10 % I0 do Im

1

± 0,5

± 1,0

± 2,0

  

20 % I0 do Im

    

1

± 3,0

50 % I0 do Im

    

0,5

± 3,0

10 % I0

0,5 ind.

± 1,3

± 2,5

± 2,5

  
 

0,8 kap.

± 1,3

± 1,5

  

20% I0 do Im

0,5 ind.

± 0,8

± 1,0

± 2,0

  
 

0,8 kap.

± 0,8

± 1,0

  
 

Granice postotne pogreške trofaznih brojila opterećenih jednofazno, pri uravnoteženom trofaznom naponu dane su u tablici 14.

TABLICA 14

 

Granice pogreške u postocima

Vrijednost struje

Faktor snage

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Faktor reaktivne

snage sin j

(ind. ili kap.)

Brojila reaktivne

 

cos j

energije, razreda

  

točnosti

  

0,5

1

2

 

3

50 % I0

1

± 1,0

± 1,5

± 2,5

  

20 % I0 do 100 % I0

1

± 1,5

± 2,0

± 3,0

1

± 4,0

50 % I0

0,5 ind.

± 1,5

± 2,0

  

100% I0

0,5 ind.

± 1,5

± 2,0

± 3,0

  

100 % I0 do Im

1

± 3,0

  

100% I0

    

0,5

± 4,0

 

Pri provjeri granica postotne pogreške iz tablice 14. ovog članka, ispitivanje se obavlja postupno za svaki sustav za pokretanje.

Razlika između postotne pogreške trofaznog brojila opterećenoga jednofazno osnovnom strujom pri faktoru snage jednakome jedan, i postupne pogreške pri uravnoteženom opterećenju, ne smije iznositi više od ovih vrijednosti:

1) 1 % za brojila razreda točnosti 0,5 %

2) 1,5 % za brojila razreda točnosti 1

3) 2,5 % za brojila razreda točnosti 2 i za brojila reaktivne energije razreda točnosti 3.

Članak 28.

Konstanta brojila provjerava se tako što se utvrđuje je li ispravan odnos između broja okreta rotora i pokazivanja brojača.

Članak 29.

Zbog nesigurnosti mjerenja i drugih parametara koji utječu na točnost mjerenja pri tipnom ispitivanju brojila, neki rezultati ispitivanja mogu biti izvan granica postotne pogreške danih u tablicama 13 i 14 članka 27.#clanak27 ovog pravilnika.

Ako se apscisna os pomakne paralelno samoj sebi za vrijednost danu u tablici 15 iz ovog članka, a svi rezultati ispitivanja pri tome ostanu u granicama pogrešaka danim u tablicama 13 i 14 članka 27.#clanak27 ovog pravilnika, brojilo se smatra ispravnim.

TABLICA 15

 

Brojila aktivne

energije, razreda

točnosti

Brojila reaktivne

 

energije, razreda

 

točnosti

 

0,5

1

2

3

Dopušteno pomicanje

    

apscisne osi u %

0,2

0,5

1,0

1,0

  

Članak 30.

Pri određivanju varijacije uzrokovane promjenom jedne od utjecajnih veličina, treba biti udovoljeno svim uvjetima uz koje se obavlja ispitivanje iz članka 24.#clanak24 ovog pravilnika.

Utjecajne veličine koje se uzimaju u obzir za određivanje referentnih uvjeta uz koje se obavlja ispitivanje i za određivanje varijacija uzrokovanih njihovom promjenom su:

1) temperatura okoline

2) radni položaj

3) napon

4) frekvencija

5) oblik valova

6) magnetna indukcija stranog podrijetla.

Varijacija uzrokovana promjenom temperature okoline određuje se ispitivanjem u zatvorenome prostoru u kojem nema propuha. Prije ispitivanja brojilo mora biti izloženo temperaturi okoline oko tri sata, tako da se temperatura u unutrašnjosti kućišta brojila ustali.

Srednji temperaturni koeficijent za određenu temperaturu određuje se u temperaturnom rasponu od 20 0C, i to 10 0C iznad i 10 0C ispod te temperature. U svakom slučaju, temperatura ne smije biti niža od 0 0C ni viša od 40 0C.

Srednji temperaturni koeficijent treba u svakom slučaju biti određen barem za referentnu temperaturu brojila, i on pri promjeni temperature okoline za ± 10 0C ne smije premašiti granice dane u tablici 16.

TABLICA 16

 

Srednji temperaturni koeficijent (% / 0C)

Vrijednost struje

Faktor snage

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Faktor reaktivne

Brojila reaktivne

 

cos j

snage sin j

energije, razreda

  

(ind. ili kap.)

točnosti

  

0,5

1

2

 

3

10 % I0 do Im

1

0,03

0,05

0,1

1

0,15

20 % I0 do Im

0,5

ind. 0,05

0,07

0,15

0,5

0,25

 

Varijacije uzrokovane promjenom ostalih utjecajnih veličina dane su u tablici 17.

 

TABLICA 17

Promjene utjecajne

Vrijednost struje

Granice varijacije pogreške u %

veličine prema

(uravnoteženo

Faktor

Brojila aktivne

energije, razreda točnosti

Faktor

Brojila

referentnim uvjetima

opterećenje ako

snage

reaktivne

reaktivne

 

nije drugačije

cos j

snage sin j

energije,

 

predviđeno)

 

(ind. ili kap.)

razreda točnosti

   

0,5

1

2

 

3

1

2

3

4

5

6

7

8

Kosi položaj 30

5 % I0

1

1,5

2,0

3,0

1

3,0

 

100 % I0 do Im

1

0,3

0,4

0,5

1

1,0

Napon ± 10 %

10 % I0

1

0,8

1,0

1,5

1

2,0

 

50 % Im

1

0,5

0,7

1,0

  
 

50 % Im

0,5 ind

0,7

1,0

1,5

  
 

100 % I0 do Im

    

1

1,5

Frekvencija ± 5%

10 % I0

1

0,7

1,0

1,5

1

2,5

 

50 % Im

1

0,6

0,8

1,3

  
 

50 % Im

0,5 ind.

0,8

1,0

1,5

  
 

100 % I0

    

1

2,5

 

100 % I0

    

0,5

2,5

Magnetna indukcija stranog porijekla od 0,5 mT1

100% I0

1

1,5

2,0

3,0

1

3,0

     

Oglik valova:
10 % trećeg harmonica
u struji2

100% I0

1

0,5

0,6

0,8

 
       
      

Promijenjeni redoslijed

50 % I0 do Im 1,5

1

1,5

1,5

   

faza

50 % I0

1

2

2

0,2

  
  

(jednofazno opterećenje)

  

Magnetno polje pomoćnih

50 % I0

1

0,3

0,5

1

  

krugova3

      

Mehaničko opterećenje

50 % I0

1

0,8

1,5

2,0

  

Jednotarifnoga i višetarifnog brojčanika4

       
   

1 Magnetna indukcija stranog podrijetla od 0,5 mT proizvedena od struje iste frekvencije koji ima napon priključen na brojilo, uz najpovoljnije uvjete faze i smjera, ne smiju uzrokovati varijaciju pogreške u postocima koja premašuje vrijednosti dane u tablici iz ovog člana.

Brojilo je izloženo magnetnoj indukciji od 0,5 mT, ako se postavi u centar kružnog svitka srednjeg promjera 1 m, kvadratnog presjeka male radijalne debljine u odnosu prema promjeru i koji ima 400 ampernavoja.

Ispitivanje se obavlja za tri ova smjera magnetne indukcije stranog podrijetla prema položaju brojila:

– vektor indukcije okomit na osnovnu ploču brojila

– vektor indukcije vertikalan

– vektor indukcije vodoravan i usporedan s osnovnom pločom brojila.

2 Faktor izobličenja napona treba biti manji od 1 %.

Varijacija pogreške u postocima treba biti određena pod najnepovoljnijim faznim stavom trećeg harmonika u usporedbi s osnovnim valom struje.

3 Priključci pomoćnog kruga trebaju biti točno označeni, ili imati sustav priključivanja koji onemogućuje pogrešku u priključivanju.

Varijacija pogreške u postocima ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 17 iz ovog članka, ako se brojilo ispituje s priključenim pomoćnim krugovima čije magnetno polje ima najveći utjecaj na pokazivanje brojila.

4 Kompenzacija utjecaja mehaničkog opterećenja brojčanika obavlja se pri ugađanju brojila.

Varijacije prouzročene promjenom utjecajnih veličina navedenih u ovom članku određuju se samo pri tipnom ispitivanju brojila.

Članak 31.

Brojilo aktivne energije za izravni priključak mora izdržati strujni impuls čija tjemena vrijednost iznosi 50 puta vrijednosti maksimalne struje (ne više od 7000 A), koji održava vrijednost iznad 25 puta vrijednost maksimalne struje za vrijeme jedne milisekunde.

Brojila za priključak preko mjernih transformatora moraju izdržati, za vrijeme 0,5 sekundi, struju jednaku 10 puta vrijednosti maksimalne struje.

Brojila reaktivne energije za izravni priključak moraju izdržati, za vrijeme 0,5 sekundi, struju koja iznosi:

1) 30 puta vrijednost osnovne struje, ako osnovna struja nije veća od 10 A

2) 20 puta vrijednost osnovne struje. ako je osnovna struja veća od 10 A.

Nakon ispitivanja prema zahtjevima navedenima u stavcima 1. do 3. ovog članka, varijacija pogreške ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 18.

TABLICA 18

   

Granice varijacije u postocima

Vrsta brojila

Vrijednost

Faktor snage

Brojila aktivne

energije, razreda

točnosti

Faktor

Brojila

 

struje

cos j

reaktivne

reaktivne

   

snage sin j

energije,

   

(ind. ili

razreda

   

kap.)

točnosti

   

0,5

1

2

 

3

Brojila za izravni priključak

100 % I0

1

-

1,5

1,5

1

1,

Brojila za priključak mjernih

       

transformatora

100 % I0

1

0,3

0,5

1,0

1

1,5

 

Članak 32.

Prije ispitivanja brojila, naponski krugovi brojila moraju biti priključeni na referentni napon najmanje jedan sat, pri čemu su strujni krugovi otvoreni. Brojilo se optereti maksimalnom strujom pri faktoru snage jednakom 1, i neposredno nakon opterećenja odredi se pogreška brojila. Nakon toga određuje se pogreška brojila u dovoljno kratkim vremenskim razmacima da bi se dobio pravilan tok krivulje varijacije pogreške brojila u funkciji vremena.

Ispitivanje brojila uz uvjete iz stavka 1. ovog članka traje:

1) četiri sata za brojila razreda točnosti 0,5

2) dva sata za brojila razreda točnosti 1

3) jedan sat za brojila razreda točnosti 2 i za brojila reaktivne energije razreda točnosti 3.

Varijacija pogreške za 20 minuta ne smije premašiti vrijednost od 0,2 %.

Varijacija pogreške prouzročena vlastitim zagrijavanjem ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 19.

TABLICA 19

 

Granice vrijednosti pogreške u postocima

Vrijednost

Faktor snage

Brojila aktivne energije,

razreda točnosti

Faktor reaktivne

Brojila reaktivne

struje

cos j

snage sin j

energije, razreda

  

(ind. ili kap.)

točnosti

  

0,5

1

2

 

3

Im

1

0,5

0,7

1,0

1

1,0

Im

0,5 ind.

0,7

1,0

1,5

0,5

1,3

 

Varijacija prouzročena vlastitim zagrijavanjem određuje se samo pri tipnom ispitivanju brojila.

IV. NATPISI I OZNAKE

Članak 33.

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku.

Članak 34.

Brojilo mora na vidljivu mjestu imati natpisnu pločicu na kojoj su jasno vidljivi, čitljivi i, kod normalnih uvjeta uporabe, neizbrisivi natpisi i oznake.

Na brojilu moraju biti sljedeći podaci:

1) mjerna jedinica, koja se na pločici brojčanika ili među osnovnim podacima brojila označava s »kWh« ili »MWh«, a za brojila reaktivne energije – a »kvarh« ili »Mvarh«

Ako brojilo ima brojčanik s kružnim ljestvicama, mjesna vrijednost kružne ljestvice mora biti označena brojevima: 0,01, 0,1, 1, 10, 100, 1000 itd.

2) oznaka vrste brojila, npr. »jednofazno brojilo«, »trofazno brojilo«, »trofazno brojilo reaktivne energije«, »trofazno transformatorsko brojilo« itd.

Specijalna namjena brojila ne mora biti naznačena, ako se ona jasno vidi iz samog oblika brojila pri zatvorenom kućištu brojila. To se odnosi i na brojila s višetarifnim brojčanikom.

3) službena oznaka mjerila iz tipnog odobrenja

4) oznaka tipa brojila

5) tvornički broj

6) podaci o referentnom naponu u »V« ili »kV« (npr. 3 x 220/380 V)

7) podaci o osnovnoj struji, a za brojila s proširenim strujnim mjernim područjem i podacima o maksimalnoj struji u »A« (npr. 10 A, 10-30 A), s tim da se maksimalna struja brojila, koja iznosi 1,2 puta vrijednost osnovne struje, ne označava.

Kod transformatorskih brojila mora se ispred vrijednosti struje brojila naznačiti nazivna vrijednost struje strujnoga mjernog transformatora

8) podaci o referentnoj frekvenciji u “Hz” (npr. 50 Hz)

9) razred točnosti (npr. 2 ili razred 2)

10) konstanta brojila u o./kWh, odnosno o./kvarh (npr. 1200 o./kWh, 1200 o./kvarh)

11) shema veze ili broj sheme veze

12) godina proizvodnje (npr. 1997. ili 97)

13) ime i naziv ili znak proizvođača

14) natpis »suprotno registriranje spriječeno« ili odgovarajući simbol za brojila s napravom za sprečavanje suprotnog registriranja

15) obilježene sve stezaljke na priključnici prema standardnoj shemi veze

16) natpisi »transformatorsko brojilo«, odnosno odgovarajući simbol za brojila za priključak preko mjernih transformatora. Taj se natpis može ispisati na posebnoj natpisnoj pločici ili kombinirati s ostalim glavnim podacima o brojilu, npr. »trofazno transformatorsko brojilo«. Transformatorsko brojilo mora imati posebnu natpisnu pločicu, na kojoj će se moći naknadno upisati podaci o mjernim transformatorima i o konstanti transformacije kojom treba množiti pokazivanje brojača da bi se dobila energija na primarnoj strani mjernih transformatora

17) natpisi »za rad pri 40 0C« ili »40 0C« za brojila namijenjena za rad pri temperaturi višoj od 23 0C.

Ako je natpisna pločica na kojoj su naznačeni podaci o brojilu iz stavka 2. ovog članka smještena na poklopcu brojila, tvornički broj proizvodnje brojila mora se naznačiti na nosaču mjernog sustava ili na osnovnoj pločici brojila.

Možebitno povećanje kapaciteta brojača s kolutima mora biti označeno na pločici brojčanika (npr. x 100, x 1000).

Načini označivanja referentnog napona dani su u tablici 20.

TABLICA 20

  

Označenja napona

Vrsta mreže

Vrsta brojila

Brojila za

izravni priključak

Brojila za priključak preko

mjernih transformatora

  
  

s primarnim

sa sekundarnim

  

brojačem

brojačem

Jednofazna s dva

Jednofazno

220 V

10000/100 V

100 V

vodiča

   

Trofazna s tri vodiča

Trofazno s dva sustava

za pokretanje

3 × 380 V

3 × 10000/100 V

3 × 100 V

Trofazna s četiri

Trofazno s tri sustava

    

vodiča

za pokretanje

 

3 x 10000/Ö3 /100/Ö3 V,3 x 100/Ö3 V

   

3 x 10000/Ö3/100/Ö3 V

   

3 x 10/ Ö3/ 0,1/Ö3 kV, 3 x 100 /Ö3 V

   

3 x 10/V/0,1/Ö3 kV

Načini označavanja struje dani su u tablici 21.


TABLICA 21

Označenje struje

Brojila za izravni priključak

Brojila za priključak preko mjernih transformatora

Osnovna

struja (I0)

Osnovna (Io)

– maksimalna

(Im) struja

s primarnim brojčanikom

sa sekundarnim (poluprimarnim)

brojčanikom

Osnovna

Osnovna (Io)

Osnovna

Osnovna (Io)

struja (Io)

– maksimalna (Im)

struja (Io)

– maksimalna

 

struja

 

(Im) struja

10 A

10 – 40 A

1000/5 A

200/5(3-6)A

5 A

5(3-6)A

   

100-200/1-2(0,4-2)

1 A

1-2(1-2)A

20 A

20-60 A

500/1 A

100/5(1,5-6)A

 

1-2(0,4-2)A

   

200-400/1-2(1-2)A

5 A

5(2,5-10)A

10 A

10-60 A

200/5 A

500/1(0,4-1,2)A

 

1(0,3-1,2) A

   

100-500/1-5(1-6)A

1 A

1-5(1-6) A

 

Ako su brojila izrađena tako da pri popravku, ugađanju i ispitivanju treba primijeniti neki neuobičajeni način rukovanja, moraju imati natpis i simbol koji upozorava na to, npr. »ležaje ne podmazivati«, »brojčanik ne čistiti benzinom«.

Na namotu naponskog kruga moraju biti naznačeni podaci o namotu; broj navoja i promjer žice.

Brojila čija se dodatna naprava ne priključuje na referentni napon brojila, a iz sheme veze brojila ne može se vidjeti veličina napona na koji se ona priključuje, moraju imati natpis koji upozorava na to. Ako se dodatna naprava priključuje na istosmjerni napon, mora postojati natpis npr. »relej 65 V«, a ako se priključuje na izmjenični napon, mora postojati natpis npr. »relej 100 V, 50 Hz«. Umjesto tih natpisa dopuštena je upotreba odgovarajućih simbola.

Podaci o imatelju brojila mogu biti posebno naznačeni na brojilu.

Članak 35.

Shema veze određuje vezu vanjskih vodiča s električnim krugovima brojila, a prema potrebi, i unutarnju vezu brojila s dodatnim i tarifnim napravama.

Iz sheme veze brojila koje radi u vezi s drugim napravama, npr. s mjernim transformatorima ili ukupnim satovima, mora se jasno vidjeti način vezivanja brojila s tim napravama.

Svako brojilo mora biti opskrbljeno shemom veze. Shema veze mora biti naznačena na natpisnoj pločici brojila, odnosno jednom dijelu pločice brojčanika ili na unutarnjoj strani poklopca priključnice.

Sheme veze moraju biti nacrtane tako da pri normalnim uvjetima rada brojila ostanu trajno vidljive. Sheme veza moraju se crtati simbolima i oznakama koji su predviđeni odgovarajućim hrvatskim normama.

Oznake na priključnici brojila moraju odgovarati oznakama u shemi veze.

Priključak brojila mora odgovarati standardnim shemama veza koje su predviđene odgovarajućim hrvatskim normama.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o metrološkim uvjetima za indukcijska brojila za elektirčnu energiju (»Sl. list SFRJ« br. 54/89 i »Narodne novine« br. 53/91).

Članak 37.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-04/37
Urbroj: 558-03/2-02-1
Zagreb, 2. svibnja 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.

zatvori
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za indukcijska brojila za električnu energiju –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !