Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o posebnostima provedbe carinskog postupka u međunarodnom pomorskom, riječnom i zračnom prometu – (“Narodne novine”, br. XX/00, XX/00.)
označi tražene riječi printaj stranicu
62 27.6.2000 Pravilnik o posebnostima provedbe carinskog postupka u međunarodnom pomorskom, riječnom i zračnom prometu

MINISTARSTVO FINANCIJA

 

1359

 

Na temelju članka 263.L68665 stavak 1. Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 78/99 i 94/99), ministar financija donosi

PRAVILNIK

 

O POSEBNOSTIMA PROVEDBE CARINSKOG POSTUPKA U MEĐUNARODNOM POMORSKOM, RIJEČNOM I ZRAČNOM PROMETU

 

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se posebnosti carinskog postupanja u međunarodnome putničkome i robnome pomorskom, riječnom i zračnom prometu.

II. POSEBNOSTI CARINSKOGA POSTUPKA U MEĐUNARODNOME POMORSKOM PROMETU

Članak 2.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovome Pravilniku imaju slijedeće značenje:

brod: svi objekti na moru konstruirani tako da se održavaju i plove po morskoj površini s namjenom mijenjanja mjesta, čija je duljina veća od 12 metara i bruto tonaža veća od 15 t,

brodar: držatelj, odnosno posjednik vlastitog ili tuđeg broda i nositelj plovidbenog pothvata, odnosno iskorištavanja broda; brodar i brodovlasnik mogu, ali ne moraju biti iste osobe,

brodica: plovni objekt namijenjen plovidbi morem koji nije brod,

brodovlasnik: fizička ili pravna osoba s isključivim pravom vlasništva na brodu; brodovlasnik i brodar mogu, ali ne moraju biti iste osobe,

brodska carinska knjiga: službena knjiga koja se vodi na brodu i služi za unošenje podataka o stavljanju broda pod carinski nadzor i izuzimanje ispod carinskog nadzora. Brodska carinska knjiga mora se pokazati na zahtjev carinskih tijela, kao i drugih tijela nadležnih za druge oblike kontrole.  Stranice ove brodske knjige moraju biti označene rednim brojevima. Brodska carinska knjiga mora biti ovjerena s naznačenim brojem stranica i potpisana od strane nadzorne carinarnice,

brodsko skladište: posebna prostorija broda namijenjena smještaju robe kojom se brod opskrbljuje na način propisan člankom 17.#clanak17 do 22.#clanak22 ovog Pravilnika. Ovaj pojam isključuje bilo kakav prostor na brodu koji je namijenjen komercijalnom prijevozu robe,

carinarnica: ustrojstvena jedinica Carinske uprave, koja je stvarno i mjesno ovlaštena da obavlja poslove carinskoga nadzora i carinske kontrole međunarodnoga robnoga i putničkog prometa prema određenoj robi odnosno na određenom dijelu carinskog područja,

carinska kliješta: specijalno izrađena kliješta za plombiranje, na kojima je u dijelu namijenjenom prešanju olovne plombe urezan grb Republike Hrvatske, a na drugoj strani broj kliješta,

carinska operativna obala: dio obale luke u granicama prostora koji obuhvaća područje stalnog međunarodnog graničnog prijelaza koji je pod carinskim nadzorom, a nadležna policijska uprava, carinarnica, lučka kapetanija i lučka uprava ili drugo tijelo koje upravlja lukom utvrđuju granice tog područja, sukladno propisima o nadzoru državne granice,

carinska plomba: oblikovani plosnati komad olova, okruglog oblika, sa šupljinom u presjeku, koji s jedne strane završava jednim, a s druge strane sa dva otvora. Kroz plombu se provlači specijalna žica (ili konop) za plombiranje, nakon čega se plomba preša carinskim kliještima,

carinska provjera: radnje kao što su pregled robe, prijevoznih sredstava i osoba u putničkom prometu te prtljage i drugih stvari koje putnici sa sobom nose, provjera postojanja, vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih u carinskom postupku, pregled poslovnih knjiga i drugih isprava o poslovanju, naknadna provedba ispitnih i istražnih postupaka i slično koje je ovlaštena poduzimati carinarnica,

carinski dopušteno postupanje ili uporaba robe:

a) ponovni izvoz robe iz carinskog područja Republike Hrvatske,

b) stavljanje robe u carinski postupak,

c) uništenje robe,

d) unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište te

e) ustupanje robe u korist države,

carinski nadzor: opće mjere koje poduzima nadležna carinarnica glede osiguranja provedbe carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora, uključujući i mjere koje poduzima osoba iz članka 34.#clanak34 ovog Pravilnika,

domaća brodica: brodica državne pripadnosti Republike Hrvatske u vlasništvu fizičke ili pravne osobe sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, upisana u hrvatski očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava, odnosno plovi ili je upisana u strani očevidnik, izgrađena u carinskom području Republike Hrvatske ili izgrađena izvan carinskog područja Republike Hrvatske, odnosno kupljena od strane pravne ili fizičke osobe te upisana u hrvatski očevidnik brodica nakon provedbe uvoznog carinskog postupka,

domaća jahta: jahta državne pripadnosti Republike Hrvatske ili strane državne pripadnosti u vlasništvu fizičke ili pravne osobe sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, upisana u hrvatski upisnik brodova ili hrvatski očevidnik brodica koji vodi lučka kapetanija na čijem se području jahta stalno ili pretežno zadržava, odnosno plovi, ili je upisana u strani upisnik ili očevidnik, izgrađena u carinskom području Republike Hrvatske ili izgrađena izvan carinskog područja Republike Hrvatske, odnosno kupljena od strane pravne ili fizičke osobe te upisana u hrvatski upisnik brodova ili očevidnik brodica nakon provedbe uvoznog carinskog postupka,

domaća plovidba: plovidba iz jedne domaće pomorske luke u drugu,

domaća pomorska luka za međunarodni promet: svaka pomorska luka u carinskom području Republike Hrvatske slobodna za pristup plovilima svih zastava,

domaća pomorska luka: svaka pomorska luka u carinskom području Republike Hrvatske,

domaći brod: brod državne pripadnosti Republike Hrvatske, upisan u hrvatski upisnik brodova i koji vije zastavu Republike Hrvatske, izgrađen u hrvatskom brodogradilištu ili brod izgrađen u stranom brodogradilištu, odnosno kupljen od strane pravne ili fizičke osobe te upisan u hrvatski upisnik brodova nakon provedbe uvoznog carinskog postupka, brod u vlasništvu domaćeg brodovlasnika, odnosno brodara upisan u strani upisnik brodova radi stjecanja tzv. pogodovne zastave bez prekida pravne (stvarne, bitne i istinske veze – »genuine link«) sa Republikom Hrvatskom,

domaći brodar: brodar s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj,

domaći brodovlasnik: brodovlasnik sa prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj,

jahta: brod ili brodica koji u negospodarske svrhe služi razonodi, športu ili rekreaciji, uz uvjet da je na njoj moguć dulji boravak neovisno od kopna,

javni brod: plovilo čiji je vlasnik odnosno brodar država ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isključivo u negospodarske svrhe tijelima carinske i policijske službe te lučke kapetanije,

linijski pomorski promet: redovni komercijalni prijevoz osoba i/ili robe, koji je dostupan svima pod jednakim uvjetima, a obavlja se na unaprijed utvrđenim linijama, prema unaprijed utvrđenom plovidbenom redu i po objavljenim cijenama i općim uvjetima prijevoza,

luka: vodeni ili s vodom izravno povezani kopneni prostor i s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, prihvat i otpremu putnika, ukrcaj i iskrcaj robe, rukovanje robom, proizvodnju te druge gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi,

međunarodna plovidba: plovidba brodom ili brodicom prema plovidbenom planu iz domaće luke za međunarodni promet u stranu luku i/ili obratno,

međunarodni promet: promet plovilima iz domaće luke za međunarodni promet u stranu luku i/ili obratno,

nadležna carinarnica: carinarnica nadležna za provedbu određenog carinskog postupanja,

nadzorna carinarnica: carinarnica koja obavlja nadzor nad carinskim skladištima i brodogradilištima te carinarnica nadležna prema matičnoj luci upisa broda,

opskrbno skladište: carinsko skladište tipa D iz kojeg se vrši opskrba prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu u svrhu, te za namjenu iz članka 17.#clanak17 i 37.#clanak37 ovog Pravilnika,

plovidba obalnim morem: plovidba unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem, plovidba broda ili brodice između dviju ili više domaćih pomorskih luka,

plovidbeni agent: pravna ili fizička osoba koja se bavi agentskim poslovima u međunarodnom pomorskom prometu,

plovidbeni red: utvrđeno vrijeme isplovljavanja i uplovljavanja brodova u luke u linijskom pomorskom prometu,

plovilo: objekt prikladan za plovidbu i plutanje na vodi,

podnošenje robe: prijavljivanje carinarnici na propisan način da se roba nalazi u njezinoj određenoj ustrojstvenoj jedinici ili drugom mjestu koje je carinarnica odredila ili odobrila,

pomorska plovidba: plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskog Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

pomorski promet: prijevoz osoba i/ili stvari pomorskom plovidbom,

posada broda: osobe zaposlene na brodu u bilo kojem svojstvu, upisane u popis posade,

posebna carinska provjera: pretraga robe i/ili osoba i/ili prijevoznih sredstava,

prtljaga: svi predmeti koje putnici imaju sa sobom tijekom putovanja,

putnički brod: svaki brod koji je namijenjen i osposobljen te ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

putnik: svaka osoba na brodu ili brodici, osim djece ispod jedne godine života te posade broda,

sidrište: uređeni i obilježeni prostor na unutarnjim vodama namijenjen za sidrenje i manevriranje plovilima,

strana brodica: brodica koja nije domaća brodica i koja je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto boravka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvatske, upisana u strani ili domaći očevidnik brodica kod nadležnih tijela. Registracija brodice u nautičkim klubovima ne smatra se upisom u očevidnik brodica kod nadležnih tijela,

strana jahta: jahta koja nije domaća jahta i koja je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto boravka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvatske, upisana u strani ili domaći upisnik brodova, odnosno očevidnik brodica kod nadležnih tijela. Registracija jahte u nautičkim klubovima ne smatra se upisom u upisnik brodova ili očevidnik brodica kod nadležnih tijela,

strana pomorska luka: svaka pomorska luka izvan carinskog područja Republike Hrvatske,

strani brod: brod koji nije domaći brod i koji je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe čije je uobičajeno mjesto boravka, odnosno sjedište izvan carinskog područja Republike Hrvatske, upisan u strani ili domaći upisnik brodova,

teretni brod: svaki brod koji nije putnički, a namijenjen je prijevozu robe,

zapovjednik broda: osoba odgovorna za upravljanje, sigurnost i osiguranje broda i plovidbe, koja s pravom konačne odluke obavlja i određene upravne i druge javne funkcije i ovlaštenja, nastupajući i kao tijelo državne vlasti.

a) Dolazak i odlazak brodova u međunarodnom prometu

Članak 3.

Brodovi i jahte u međunarodnoj plovidbi u dolasku iz inozemstva mogu pristajati samo u domaćim pomorskim lukama za međunarodni promet, odnosno isplovljavati u inozemstvo samo iz domaćih pomorskih luka za međunarodni promet, i to dijela carinske operativne obale ili slobodne zone.

Brodovi i jahte iz stavka 1. ovog članka podnose se nadležnoj carinarnici usmenom deklaracijom, sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu (»Istambulska konvencija«), te člancima 101. i 104. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, uključujući i slučajeve dolaska tih plovnih objekata kopnenim putem.

Brodovi iz stavka 1. ovog članka mogu pristajati i na drugim mjestima po odobrenju nadležne lučke kapetanije uz prethodnu suglasnost nadležne carinarnice.

Strane jahte mogu, nakon završene granične kontrole i carinske provjere, pristajati u svim domaćim pomorskim lukama.

U slučaju više sile, brodovi iz stavka 1. ovog članka, mogu pristajati i na drugim mjestima. U tom slučaju zapovjednik broda mora o tome odmah obavijestiti najbližu carinarnicu ili lučku kapetaniju ili najbližu postaju pomorske policije.

Domaći brodovi u domaćoj plovidbi mogu pristajati uz carinsku operativnu obalu samo po odobrenju nadležne carinarnice. Ovo odobrenje carinarnica izdaje u obliku bilješke na zahtjevu.

Članak 4.

Lučka uprava ili drugo tijelo koje upravlja lukom dužno je carinarnici osigurati prostorije potrebne za provedbu carinske kontrole putničkog i robnog prometa, te provedbu drugih mjera carinskog zakona.

Članak 5.

Brodovi iz članka 3.#clanak3 stavka 1. ovog Pravilnika moraju imati manifest ili drugu međunarodnu priznatu ispravu prigodom dolaska iz inozemstva i prigodom isplovljavanja u inozemstvo, kojom carinarnici podnose cjelokupni teret koji prevoze.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili u druge priložene isprave koje prate robu, upisuje se cjelokupni teret koji se prevozi brodom, uključujući i svu drugu robu koja se nalazi na brodu radi uporabe ili prodaje, a ukoliko brod ne prevozi robu upisuje se naznaka »bez tereta«.

Isprava iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati poglavito ove podatke:

1) pri dolasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika broda, iz koje luke brod dolazi, broj i vrstu koleta, količinu i naziv robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji treba istovariti u nekoj luci, luke u kojima će se ostali teret istovariti, luku ukrcaja za robu koja se prevozi na temelju brodske teretnice;

2) pri odlasku broda: ime i državnu pripadnost broda, ime i prezime zapovjednika broda, odredišnu luku, broj i vrstu koleta, količinu i naziv robe, brojeve brodskih teretnica za teret koji je ukrcan u luci u kojoj je obavljen ukrcaj.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili druge priložene isprave, osim podataka iz stavka 3. ovog članka, posebice se moraju upisati i specificirati:

1) popis posade i popis stvari koje pripadaju posadi broda (»privatni manifest posade«),

2) popis putnika i popis prtljage putnika predane brodu na prijevoz,

3) popis namirnica i druge robe za opskrbu broda, posade i putnika te potrošni i pogonski materijal (»store list«),

4) popis narkotika, te

5) popis oružja i streljiva.

Isprave iz stavka 1. ovog članka, nakon prihvaćanja od strane carinarnice, moraju se upisati (registrirati) u odgovarajućem kontrolniku (Kontrolnik brodova u dolasku i Kontrolnik brodova u odlasku).

Podaci o osobnoj prtljazi koju putnici sobom nose ne upisuju se u ispravu iz stavka 1. ovog članka.

Ispravu iz stavka 1. ovog članka ne moraju imati brodovi koji su u domaćoj plovidbi, jahte, vojni brodovi, javni brodovi, ribarski brodovi i brodovi koji služe u znanstvene svrhe.

Članak 6.

Brod koji dolazi iz inozemstva ne smije stupiti u vezu s ostalim brodovima, organizacijama i građanima na obali prije nego što od ovlaštenih tijela dobije odobrenje za slobodnu vezu (slobodan promet) s obalom.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje lučka kapetanija, nakon izvršene sanitarne te granične policijske kontrole i carinske provjere.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka moraju zatražiti i brodovi koji dolaze iz domaće luke, ako su tijekom putovanja došli u fizičku vezu s brodom koji dolazi iz inozemstva.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka uz brod koji još nije dobio odobrenje za vezu s obalom može pristati:

1) javni brod,

2) brod ili brodica radi pružanja pomoći pri spašavanju (samo za vrijeme dok je to potrebno),

3) tegljač radi tegljenja uz isključenje bilo kakva dodira sa članovima posade tegljenog broda, te

4) peljarski brod ili brodica radi peljarenja, uz uvjet da samo peljar smije stupiti na taj brod.

Članak 7.

Plovidbeni agenti moraju izvješćivati carinarnicu o plovidbenom redu brodova koji su u redovitoj međunarodnoj plovidbi i dostavljati im plovidbeni red tih brodova.

Plovidbeni agenti moraju izvješćivati carinarnicu i o dolasku ostalih brodova u međunarodnoj plovidbi, uz naznaku dana i sata njihova dolaska u luku, te bez odlaganja i o svakom zakašnjenju tih brodova.

Članak 8.

Domaći brodovi u domaćoj plovidbi nisu pod carinskim nadzorom i prigodom odlaska u inozemstvo podnose carinarnici pisani zahtjev za stavljanje broda pod carinski nadzor.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka carinarnica donosi, nakon izvršene carinske provjere broda, u obliku bilješke na zahtjevu. Tu činjenicu carinarnica upisuje i ovjerava u brodskoj carinskoj knjizi.

Nakon izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovog članka domaći brodovi su u međunarodnoj plovidbi. Od tog trenutka navedeni brodovi, kao i njihovi plovidbeni agenti, obvezni su postupati sukladno članku 3.#clanak3 do 7.#clanak7 ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Domaći brodovi u međunarodnoj plovidbi su pod carinskim nadzorom i u slučaju nastavljanja daljnje plovidbe u domaćem prometu, podnose carinarnici pisani zahtjev za izuzimanje broda ispod carinskog nadzora.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka carinarnica donosi u obliku bilješke na zahtjevu nakon obavljanja carinske provjere broda. Tu činjenicu carinarnica ovjerava i u brodskoj carinskoj knjizi.

Nakon izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovog članka brod je u domaćoj plovidbi, te nije više pod carinskim nadzorom.

Članak 10.

Domaći putnički brodovi u linijskom pomorskom prometu, kada prema plovidbenom redu prelaze iz režima domaće plovidbe na režim međunarodne plovidbe, prigodom odlaska u inozemstvo dužni su postupiti sukladno članku 8.#clanak8 ovog Pravilnika.

Domaći putnički brodovi u linijskom pomorskom prometu, kada prema plovidbenom redu prelaze iz režima međunarodne plovidbe na režim domaće plovidbe, prigodom dolaska iz inozemstva dužni su postupiti sukladno članku 9.#clanak9 ovog Pravilnika.

Ako zbog kratkoće vremena i/ili drugih okolnosti carinarnica ne može obaviti potpunu carinsku provjeru broda (članak 11. i 14.) ili u slučaju postojanja osnovane sumnje da se na brodu nalazi krijumčarena roba, izdavanje odobrenja iz članka 8. stavka 2. i članka 9. stavka 2. može se uvjetovati obavljanjem međunarodne plovidbe i/ili domaće plovidbe ili dijela plovidbe uz nazočnost jednog ili više carinskih službenika (»carinska pratnja broda«).

Troškove postupka iz stavka 2. i 3. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva, sukladno rješenju carinarnice.

Ovlašćuje se ravnatelj Carinske uprave da potanje uredi postupak carinskog nadzora i način obračunavanja troškova za brodove iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

b) Carinska provjera broda

Članak 11.

Carinska provjera broda obavlja se odmah nakon sanitarne i granične policijske kontrole broda.

Zapovjednik broda mora carinskim službenicima osigurati prijevoz u dolasku na brod i povratku s broda, te osigurati uvjete za obavljanje carinske provjere broda.

Zapovjednik broda mora osigurati rasvjetu na brodu i u svim prostorijama broda u kojima se obavlja carinska provjera.

Carinska provjera broda obavlja se u nazočnosti ovlaštenog predstavnika broda.

Članak 12.

Carinarnica može obaviti i posebnu provjeru broda.

Posebna carinska provjera broda provodi se u slučaju postojanja osnovane sumnje da se na brodu nalazi krijumčarena roba, te kada to carinarnica iz njoj poznatih razloga smatra potrebnim, a može se obaviti i dok se brod nalazi na sidrištu i/ili u plovidbi obalnim morem. U slučaju potrebe carinarnica može brodu naložiti i uplovljavanje u prvu sigurnu domaću pomorsku luku, gdje će se posebna carinska provjera učinkovitije provesti. O namjeravanoj posebnoj carinskoj provjeri broda carinarnica unaprijed obavještava nadležnu Lučku kapetaniju.

Prije početka posebne carinske provjere stranog broda sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, carinarnica mora o tome unaprijed izvijestiti konzularno predstavništvo države kojoj brod pripada, ako takvo predstavništvo postoji u luci u kojoj se brod nalazi. Ako u luci ne postoji konzularno predstavništvo države kojoj brod pripada, posebna carinska provjera obavit će se u nazočnosti predstavnika Lučke kapetanije te zapovjednika broda ili osobe koju on odredi.

Članak 13.

Ako se poduzimaju takve mjere posebne carinske provjere broda na način da je nužno s njega skinuti pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skidanja tih dijelova ne utvrdi postojanje carinskog prekršaja, troškovi skidanja i postavljanja takvih dijelova padaju na teret državnog proračuna.

Ako se carinskom provjerom utvrdi postojanje carinskog prekršaja, troškovi postupka iz stavka 1. ovog članka padaju na teret brodara, odnosno zapovjednika broda.

Članak 14.

Ako se carinskom provjerom utvrdi da na brodu ima namirnica i druge robe namijenjene potrebama broda, brodske posade i/ili putnika u količinama većim nego što je potrebno za potrošnju tijekom boravka broda u carinskom području Republike Hrvatske, carinarnica može višak takve robe staviti pod carinski nadzor (plombirati i sl.).

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka kad se radi o brodovima iz članka 9.#clanak9 stavka 1. ovog Pravilnika uz bilješku u brodskoj knjizi (članak 8. stavak 2.), carinarnica će upisati i vrstu i broj carinskih obilježja stavljenih na prostorije koje je stavila pod carinski nadzor, te bilješku u ovjeri rekapitulacije robe iz članka 20.#clanak20 stavka 5. ovog Pravilnika, koja služi za evidenciju i kontrolu za vrijeme domaće plovidbe.

c) Carinski postupak s putničkom prtljagom

Članak 15.

Carinski postupak s putničkom prtljagom u dolasku broda iz inozemstva obavlja se odmah po davanju odobrenja za slobodnu vezu s obalom.

Sve kontrole i carinske formalnosti, koje se odnose na prtljagu osoba na brodovima i jahtama, obavljaju se:

1) pri dolasku iz inozemstva u prvoj domaćoj luci za međunarodni promet bez obzira na zastavu plovila i bez obzira na odredište, te

2) u zadnjoj domaćoj pomorskoj luci za međunarodni promet, uključujući i slučajeve koji se odnose na brod ili jahtu koja dolazi iz domaće pomorske luke i nakon pristajanja nastavlja put u međunarodnoj plovidbi.

d) Istovar robe s broda

Članak 16.

Kao mjesto unosa robe u carinsko područje, sukladno članku 47. stavku 1. točki b) Uredbe za provedbu Carinskog zakona, smatra se luka istovara robe.

Istovar robe s broda obavlja se pod carinskim nadzorom, sukladno članku 49. do 51. Carinskog zakona.

Roba dopremljena u carinsko područje morskim putem može se bez pretovara uputiti istim prijevoznim sredstvom u drugu domaću pomorsku luku za međunarodni promet radi istovara ili pretovara na temelju isprave iz članka 5.#clanak5 stavka 1. ovog Pravilnika, uključujući i robu iz članka 50. stavka 5. Carinskog zakona.

Roba se, sukladno članku 52. do 54. Carinskog zakona, podnosi carinarnici u pomorskoj luci za međunarodni promet u kojoj će se roba istovariti ili pretovariti. S robom se dalje postupa sukladno članku 55. do 65. Carinskog zakona.

Sa robom koja ostaje na brodu, a namijenjena je iskrcaju u stranoj pomorskoj luci, postupa se sukladno članku 66. stavak 1. Carinskog zakona.

e) Opskrba brodova

Članak 17.

Brodovi iz članka 3.#clanak3 stavka 1. ovog Pravilnika, te platforme za istraživanje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama, mogu se, putem domaćih pravnih osoba registriranih za opskrbu prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu, iz slobodnih zona ili slobodnih skladišta, te iz carinskih skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, pod carinskim nadzorom u domaćim lukama za međunarodni promet, opskrbljivati živežnim namirnicama i drugom robom namijenjenoj potrebama broda, putnika i posade, odnosno platforme za istraživanje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama, u potrebnim količinama ili količinama potrebnim za popunjavanje zaliha.

Roba iz stavka 1. ovog članka može se staviti pod carinski nadzor, koji prestaje isplovljavanjem broda ili jahte za inozemstvo i istupom robe iz carinskog područja Republike Hrvatske.

Opskrbom u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se ponuda stranih i domaćih roba, koje sukladno međunarodnoj praksi u svom skladištu imaju ovlašteni opskrbljivači brodova (ISSA katalog).

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, utovar robe u brod radi prijevoza u međunarodnom prometu.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, upućivanje na brod, jahtu ili platformu za istraživanje i eksploataciju podmorja u međunarodnim vodama dijelova opreme, brodskog inventara, rezervnih dijelova i drugih proizvoda neophodnih za popravak ili redovito održavanje koje upućuje brodar ili strani dobavljač po nalogu brodara, odnosno vlasnik ili korisnik platforme. Postupak s ovom robom rješava se kroz carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe.

Domaći putnički brodovi koji prometuju na redovitim linijama u međunarodnom i domaćem pomorskom prometu mogu se opskrbljivati i za vrijeme domaće plovidbe na temelju isprava iz članka 19.#clanak19 stavka 1. i članka 20.#clanak20 stavka 1. ovog Pravilnika, robom koja je namijenjena uporabi ili prodaji izvan carinskog područja Republike Hrvatske. U tom slučaju carinski službenik će sa brodskog skladišta skinuti postojeće carinske plombe te nakon smještaja predmetne robe, staviti nove carinske plombe. Tu činjenicu konstatirati će na predviđenom mjestu u carinskoj brodskoj knjizi, a broj nove carinske plombe osim u carinskoj brodskoj knjizi, upisat će i u ispravu na temelju koje je izvršena opskrba, te u rekapitulaciju – listu zaliha brodskog skladišta iz članka 20.#clanak20 stavka 5. ovog Pravilnika.

Brodovi iz stavka 6. ovoga članka za vrijeme domaće i međunarodne plovidbe, dužni su voditi posebnu evidenciju o stanju brodskih zaliha, na način da se u svakom trenutku može izvršiti carinska provjera te sa sigurnošću utvrditi stanje robe kojom se brod opskrbio i koju ima ili bi morao imati na zalihama.

Svaka opskrba brodova koji prometuju na redovitim linijama u međunarodnom prometu izvršena u inozemnoj luci mora se upisati u evidencije iz stavka 6. i 7. ovoga članka.

Evidencija iz stavka 7. ovog članka obvezno se prilaže ispravi iz članka 5.#clanak5 stavka 1. ovog Pravilnika, sukladno stavku 4. točki 3. istog članka.

Članak 18.

Opskrba plovila iz članka 17.#clanak17 stavka 1. ovoga Pravilnika stranom robom obavlja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Opskrba plovila iz članka 17.#clanak17 stavka 1. ovog Pravilnika stranom robom iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona obavlja se na temelju isprava iz članka 19.#clanak19 stavka 1. i članka 20.#clanak20 stavka 1. ovog Pravilnika te JCD-e za ponovni izvoz.

Članak 19.

Opskrba plovila iz članka 17.#clanak17 stavak 1. ovog Pravilnika obavlja se na temelju Opskrbnog lista, čiji je ogledni primjerak otisnut u prilogu 1. ovoga Pravilnika i njegovim je sastavnim dijelom.

Opskrba brodova i postupanje s robom iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan u članku 20.#clanak20 stavku 2. do 6. ovog Pravilnika.

Opskrbni listovi, ovjereni od strane nadležne carinarnice na početku i završetku međunarodne plovidbe, prilažu se JCD-i za ponovni izvoz, koju opskrbno skladište podnosi nadzornoj carinarnici najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni opskrbni listovi dostavljaju se na temelju mjesečne rekapitulacije.

Članak 20.

Upućivanje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe domaćih putničkih brodova koji prometuju na redovnim linijama u međunarodnom i domaćem pomorskom prometu i izletničkih brodova u međunarodnoj plovidbi, namijenjene prodaji putnicima izvan carinskog područja Republike Hrvatske, obavlja se na temelju obračunskog lista.

Obračunski list iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u blokovima na samokopirajućem papiru standardne kvalitete, u četiri primjerka formata A3 s naznačenim istim rednim brojem, a prema oglednom primjerku koji je otisnut u prilogu 2. ovoga Pravilnika i njegovim je sastavnim dijelom.

Upućivanje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe brodova iz članka 17.#clanak17 stavka 6. ovog Pravilnika, koja je namijenjena prodaji putnicima izvan carinskog područja Republike Hrvatske, obavlja se pod carinskim nadzorom. Na posebno naznačenom mjestu obračunskog lista upisuju se brojevi carinskih plombi koje se stavljaju na brodsko skladište, gdje se roba smješta do odlaska broda u inozemstvo, radi prodaje putnicima na toj međunarodnoj relaciji izvan carinskog područja Republike Hrvatske. Carinski službenik svojim potpisom, faksimilom i pečatom ovjerava ispravnost upisane količine robe i brojeva plombi. Robu smještenu na brodu prati određen broj primjeraka obračunskog lista.

U zadnjoj domaćoj luci za međunarodni promet iz koje brod isplovljava u inozemstvo, odnosno napušta carinsko područje Republike Hrvatske, carinski službenik kontrolira stanje plombi na prostorijama gdje je roba smještena te svojim potpisom, faksimilom i pečatom na za to posebno predviđenom mjestu obračunskog lista potvrđuje ispravnost nađenog stanja.

U slučaju opravdane sumnje u ispravnost stanja plombi i/ili robe u carinskom skladištu broda carinski službenik je ovlašten izvršiti naknadnu provjeru. O rezultatima nađenog stanja upisat će konstataciju u rubriku »primjedba« obračunskog lista, a umjesto prethodne plombe stavit će novu plombu, a upis ovog broja plombe na obračunskom listu posebno će ovjeriti. U slučaju da stanje upisano na obračunskom listu ne odgovara stvarnom stanju ili se otkriju druge nepravilnosti, carinski službenik će to zapisnički utvrditi.

Povratkom iz inozemstva prije uplovljavanja u domaću luku za međunarodni promet, član posade ili druga osoba odgovorna za prodaju robe putnicima, dužna je sravniti stanje prodane robe tijekom međunarodne plovidbe i zaključiti obračunski list te napraviti posebnu rekapitulaciju stanja robe – listu zaliha u brodskom skladištu. Carinski službenik u prvoj domaćoj luci za međunarodni promet odmah po dolasku broda iz inozemstva i dobivanja slobodne veze s obalom, provjerava stanje robe upisano na obračunskom listu i podnesenoj rekapitulaciji sa stanjem robe. Ispravnost nađenog stanja carinski službenik potvrđuje svojim potpisom, faksimilom i pečatom. Ukoliko stanje ne odgovara stvarnom stanju u rubrici »primjedba« upisuje se o kakvoj se neispravnosti radi. Jednu kopiju obračunskog lista carinski službenik zadržava, a jednu vraća odgovornoj osobi posade broda. Kopija obračunskog lista upućuje se nadzornoj carinarnici.

Obračunski listovi, ovjereni od strane nadležne carinarnice na početku i završetku međunarodne plovidbe, prilažu se JCD-i za ponovni izvoz, koju opskrbno skladište podnosi nadzornoj carinarnici najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni obračunski listovi dostavljaju se na temelju mjesečne rekapitulacije.

Članak 21.

U slučajevima kada opskrbno skladište nabavlja robu iz drugog carinskog skladišta, roba se iz tog carinskog skladišta premješta u opskrbno skladište sukladno članku 121. Carinskog zakona, članku 209. Uredbe za provedbu Carinskog zakona i članku 29. do 31. Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona, bez prekidanja postupka carinskog skladištenja. Osim odgovarajućih primjeraka JCD-e, robu prati i jedna od isprava iz članka 22.#clanak22 stavka 2. ovog Pravilnika.

Članak 22.

Opskrba plovila iz članka 3.#clanak3 stavka 1. ovog Pravilnika domaćom robom obavlja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Upućivanje domaće robe iz carinskog skladišta radi opskrbe plovnih objekata iz stavka 1. ovog članka vrši se na temelju izdatnice, otpremnice, dostavnice ili drugog dokumenta koji je u uobičajenoj uporabi i koji je ovjerila carinarnica.

Ovjereni dokumenti iz stavka 2. ovog članka kao pojednostavljene carinske deklaracije prilažu se uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za konačni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

f) Remont i popravci brodova

Članak 23.

U slučajevima kada namjeravani zahvat na brodovima obuhvaća samo radove na čišćenju i premazivanju vanjske oplate broda bez drugih većih zahvata i koji u pravilu traje kraće od 7 dana, isti će se obaviti pod carinskim nadzorom.

Ovisno o započetom carinskom postupku za robu koja će se ugraditi ili utrošiti sukladno stavku 1. ovoga članka, nadzorna carinarnica će odnosni carinski postupak završiti kako slijedi:

a) u slučaju izvoza domaćih roba (boja, razrjeđivač i sl.) kod kojih je kupac strani brodovlasnik, JCD-a za izvoz razdužit će se ispravom iz članka 5.#clanak5 stavka 1. ovoga Pravilnika, ili

b) u slučaju kada stranu robu (boja, razrjeđivač, rezervni dijelovi i sl.) koju šalje strani brodovlasnik kao vlastitu opskrbu (»owner supply«), JCD-a za provozni postupak razdužit će se ispravom iz članka 5.#clanak5 stavka 1. ovoga Pravilnika.

Kod radova iz stavka 1. ovoga članka, za čije obavljanje je potrebno više od 7 radnih dana, odnosna roba se stavlja u postupak unutarnje proizvodnje, koji se okončava završnim izvoznim postupkom.

Postupak u slučajevima vlastite opskrbe od strane brodovlasnika (»owner supply«) identičan je kao u stavku 2. točki b) ovog članka.

g) Postupak s rezervnim dijelovima i opremom
za strane jahte

Članak 24.

U slučajevima kada vlasnik strane jahte ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona, rezervne dijelove i opremu za potrebe predmetne jahte, podnese nadležnoj carinarnici sukladno članku 52. Carinskog zakona, ovlašteni carinski službenik će obaviti pregled robe i prihvatiti JCD za provozni postupak. Nakon što utvrdi osnovanost postupanja, razdužit će JCD na način da u rubrici J na poleđini JCD-e upiše broj kontrolnika završnih postupaka nadležne carinarnice, odnosno carinske ispostave, broj odobrenja za plovidbu i poziv na Aneks C Konvencije o privremenom uvozu (»Istambulska konvencija«).

Privremeno uvezena oprema, sukladno stavku 1. ovoga članka, obvezno se upisuje u listu inventara jahte, uz istovremeno upisivanje bilješke na pogodnom mjestu odobrenja za plovidbu o postojanju ovjerene liste inventara na jahti.

Sa zamijenjenim dijelovima i/ili opremom vlasnik strane jahte ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona dužan je postupiti sukladno članku 185. Carinskog zakona.

III. POSEBNOST CARINSKOGA POSTUPKA U MEĐUNARODNOME RIJEČNOM PROMETU

a) Zajedničke odredbe

Članak 25.

Ako međunarodnim ili međudržavnim ugovorom nije drugačije određeno, ne dovodeći u pitanje odredbe Carinskog zakona, u međunarodnom i međudržavnom prometu na graničnim rijekama i kanalima primjenjivat će se odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 26.

Ako dredbama ove glave (članak 25. do 47.) nije drugačije propisano, carinski se postupak u međunarodnom prometu rijekama i kanalima (međunarodni rječni promet) provodi odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Pravilnika o carinskom postupku u pomorskom prometu (članak 2. do 24.).

Članak 27.

Plovila, roba, putnici i prtljaga, koji se provoze na graničnim rijekama i kanalima između Republike Hrvatske i susjednih država, oslobođeni su carinskih formalnosti u slučaju kada ne dodiruju obalu.

Članak 28.

Brodovi u međunarodnom riječnom prometu, dok se nalaze pod režimom međunarodne plovidbe, mogu pristajati samo u lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet, na mjestima koja su pod carinskim nadzorom.

Članak 29.

Lučka kapetanija dnevno obavještava carinsku ispostavu o dolascima brodova na sidrište ili u luku, te o satu njihovog dolaska.

Carinarnica utvrđuje po redoslijedu prijavka (manifesta) iz članka 60. Pravilnika da li su se brodovi u dolasku pridržavali carinskih propisa.

Članak 30.

Brodovi u međunarodnoj plovidbi ne smiju dodirivati obalu na mjestima gdje nema carinskog djelatnika ili koje nije pod carinskim nadzorom, niti za vrijeme noćnog zadržavanja niti u tijeku putovanja, osim u slučajevima više sile, prinudnog pristajanja radi nepovoljnih meteoroloških uvjeta (magla, snijeg, led, nadolaska rijeke, jakog vjetra itd.), oštećenja brodskih strojeva, nedostatka oznaka za plovidbu, havarije ili drugih neprilika.

U slučaju prinudnog pristajanja na mjestu gdje nema ovlaštenih carinskih službenika, zapovjednik broda je dužan neposredno, na najprikladniji i najpogodniji način, o tome izvjestiti carinarnicu koja je najbliža mjestu gdje je brod dodirnuo obalu.

b) Carinski nadzor i kontrola pri dolasku

Članak 31.

Brodovi koji rijekom ili kanalom dolaze iz inozemstva ili odlaze u inozemstvo moraju se zustaviti i prijaviti graničnoj carinarnici radi obavljanja carinskih radnji.

Za brodove u prijevozu graničnom rijekom ili kanalom carinske radnje mogu se obavljati i tijekom kretanja broda.

Članak 32.

Na dijelu rijeke ili kanala od granice do granične carinarnice, brodovi iz članka 31. ne smiju pristajati, obavljati utovar, istovar ili pretovar robe, niti dolaziti u dodir s drugim brodovima, osim u slučaju više sile, havarije ili opasnosti.

Granična carinarnica može naložiti da se na dijelu rijeke iz stavka 1. ovog članka brodovi zaustave nakon ulaska u teritorij Republike Hrvatske radi prijama carinskih službenika, koji ih moraju provesti do carinarnice ili od carinarnice do mjesta izlaska s teritorija Republike Hrvatske.

Članak 33.

Kontrolu brodova koji dolaze iz inozemstva obavlja nadležna carinarnica odmah nakon sanitarne, veterinarske i fitosanitarne kontrole.

U slučaju nužnosti carinska kontrola može se izvršiti istovremeno kada i sanitarna, veterinarska i fitosanitarna kontrola.

Radi carinske kontrole, zapovjednik broda koji dolazi iz inozemstva (ili odlazi u inozemstvo) sačinjava pisanu Opću izjavu – dolazeći (odlazeći) prijavak. Opća izjava kao dolazeći (odlazeći) prijavak mora sadržavati:

a) naziv, sjedište i državu vlasnika broda (poduzeće, društvo),

b) naziv broda, znak, polaznu i odredišnu luku ili pristanište,

c) vrijeme polaska i dolaska,

d) nosivost broda,

e) podatke o dodatnoj plovidbi,

f) broj osoba,

g) naziv i količinu robe,

h) prostor za bilješke o carinskoj provjeri, te

i) potpis zapovjednika broda.

Prijavak iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se kao robna deklaracija u smislu Međunarodne konvencije o pojednostavnjenju i usklađivanju sustava carinskih postupaka (»Kyoto konvencija«).

Uz Opću izjavu – dolazeći (odlazeći) prijavak, zapovjednik broda podnosi i sljedeće dokumente:

a) isprave plovila o zastavi i vlasniku, brodsku svjedodžbu,

b) popis brodske posade (poimenično),

c) popis putnika i njihove prtljage (ime i prezime putnika, naziv i broj putne isprave, državljanstvo, mjesto gdje putuje te broj komada ručne prtljage),

d) popis namirnica koje se nalaze na brodu,

e) isprave o robi, dozvole i potvrde (brodske prijevozne isprave).

Svaki carinski pregled broda, robe i isprava carinski službenik mora potvrditi svojim potpisom, faksimilom i pečatom nadležne carinarnice na odgovarajućoj ispravi.

Članak 34.

Nakon što zapovjednik broda podnese dokumente i pisanu izjavu–prijavak, carinski službenik obavlja pregled broda u prisustvu zapovjednika ili osobe koja ga zamjenjuje. Na zahtjev carinskog službenika zapovjednik je dužan otvoriti svako mjesto na brodu.

Zapovjednik broda dužan je carinskim službenicima osigurati dolazak na brod i odlazak s broda i omogućiti im obavljanje carinskog pregleda.

Zapovjednik broda mora osigurati osvjetljenje na brodu kao i u svim prostorijama broda u kojima se obavlja pregled.

Pregled broda i tereta kao i carinske formalnosti moraju se obaviti za najkraće moguće vrijeme.

Članak 35.

Nakon što je obavila pregled broda nadležna ulazna carinarnica može staviti carinska obilježja na prostore i prostorije u kojima se nalazi roba, koja mora biti iskrcana u drugim pristaništima, tranzitna roba kao i predmeti koji se ne iskrcavaju na obalu.

Carinska obilježja ulazne carinarnice moraju ostati neoštećeni i nepovrijeđeni do prispjeća broda u luku ili pristanište odredišta, ili do izlazne granične carinske ispostave, ako se radi o provoznoj robi.

Carinska obilježja mogu se skidati samo ako to nalažu razlozi sigurnosti broda, robe ili putnika, kojom prilikom se mora sačiniti odgovarajuća isprava razlozima poduzimanja odnosne radnje i mjerama poduzetima da se osigura primjena carinskih propisa.

c) Posebnosti stavljanja carinskih obilježja

Članak 36.

Carinska obilježja (plombe, pečati i žigovi), postavljena na brodske prostorije i robu od stranih carinskih organa u stranim lukama i pristaništima opreme, priznat će se kao valjani ukoliko su pristigli nepovrijeđeni i neoštećeni, ako je međunarodnim ugovorom predviđeno da se takva strana carinska obilježja priznaju.

Carinarnica će u popratnici, JCD za provozni postupak ili ispravi koja ju nadomješta, naznačiti kakva su carinska obilježja stavljena na brodske prostorije ili robu.

Ne isključujući pravo primjene mjera iz članka 35.#clanak35 ovoga Pravilnika, carinarnica će po mogućnosti izbjegavati stavljanje dodatnih obilježja ili stavljanje pod carinsku pratnju provozne robe koja je već obilježena.

d) Carinska kontrola u lukama i pristaništima

Članak 37.

Ako se roba koja se uvozi upućuje brodom drugoj carinarnici ili u drugu luku ili pristanište, u ulaznoj carinarnici sastavlja se JCD za provoz temeljem podataka iz dolaznog prijavka. Jedan primjerak JCD ulazna carinarnica zadržava, a drugi uručuje zapovjedniku broda radi prijave prijamnoj carinarnici. Zapovjednik broda mora potvrditi prijam JCD za provoz, na primjerku koji ostaje ulaznoj carinarnici.

Na prostorije broda u kojima je smještena strana roba i na robu koja se nalazi na otvorenom prostoru broda, carinarnica stavlja carinska obilježja.

Na brodske prijevozne isprave zapovjednik broda mora staviti naljepnicu »Neocarinjena roba. Predati carinarnici...« (upisuje se naziv carinarnice).

Članak 38.

Brod u međunarodnoj plovidbi može obavljati istovar i utovar samo uz odobrenje carinarnice i pod njenim neposrednim nadzorom.

Članak 39.

Carinarnica će odobriti zapovjedniku broda istovar robe u luci ili pristaništu, koju on pisanim putem zatraži, čak i kada je prema ugovoru o prijevozu (konosmanu), teretnici (tovarnom listu) ili drugim prijevoznim ispravama roba namijenjena drugom odredišnom pristaništu ili luci.

Članak 40.

Prije početka primopredaje robe, prijamna carinarnica, u nazočnosti zapovjednika broda, mora pregledati carinska obilježja i o nađenom stanju sačiniti zabilješku na JCD za provoz koju joj preda zapovjednik broda.

Članak 41.

Bez odobrenja carinarnice, svakom brodu u međunarodnoj plovidbi dok je u mirovanju, zabranjeno je iskrcavanje bilo kojih predmeta na obalu ili prebacivanje istih na drugi brod ili s drugog broda.

Ova odredba se ne primjenjuje na iskrcavanje ili izdavanje predmeta potrebnih za obavljanje uobičajenih radnji u luci uobičajenih manevara, kao i radnji potrebnih u slučaju havarije ili opasnosti.

Članak 42.

Strani brod koji na svom putu ne pristaje u luku ili pristanište radi ukrcaja ili iskrcaja tereta, već samo radi upotpunjavanja rezervi goriva, živežnih namirnica i drugih predmeta za uporabu na brodu, oslobođen je carinskog pregleda, ali se stavlja pod carinski nadzor do svog odlaska.

Članak 43.

Strani brodovi koji zimuju u luci, pristaništu, zimovniku, zimskom skloništu ili bazenu određenom za tu svrhu, nalaze se pod carinskim nadzorom nadležne carinarnice.

e) Mjere carinskoga nadzora nad ulaznom i izlaznom robom koja se provozi u međunarodnom riječnom prometu

Članak 44.

Nad brodovima i robom koja se provozi graničnom rijekom ili kanalom ulazna carinska ispostava može odrediti ove mjere carinskog nadzora:

a) stavljanje carinskih obilježja (plombi, pečata, žigova) na prostorije u kojima je smještena uvozna ili izvozna roba,

b) opisivanje u JCD za provoz robe koja se nalazi na otvorenom prostoru na brodu,

c) praćenje broda, ako se carinski nadzor ne može osigurati na drugi način,

Ako su na brodske prostorije i robu već stavljena carinska obilježja strane carinarnice, ulazna carinarnica ne stavlja svoja obilježja ukoliko je međunarodnim ugovorom predviđeno da se takva obilježja priznaju u Republici Hrvatskoj.

Carinarnica u JCD za provoz mora naznačiti kakva su carinska obilježja stavljena na brodske prostorije i robu.

Ako carinarnica kao mjeru carinskog nadzora odredi praćenje broda, vozar (zapovjednik broda) mora za carinskog pratitelja osigurati na brodu smještaj (prenoćište) i hranu po razumnim cijenama, kao i dnevnice za sve vrijeme koje provode na putu radi praćenja broda.

Članak 45.

Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja obavlja se u skladu s odredbama članka 436. Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Članak 46.

Domaći brodovi koji su upisani u brodski upisnik, a odlaze izvan teritorijalnih voda Republike Hrvatske radi vađenja proizvoda s riječnog dna (pijesak, šljunak) podnose carinarnici pisani zahtjev za stavljanje broda pod carinski nadzor.

Pri dolasku broda iz inozemstva postupa se sukladno odredbama članka 30.#clanak30 do 32#clanak32, te članka 38.#clanak38 i 41.#clanak41 ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Ako brod u režimu međunarodne rječne plovidbe ima posebni razlog za pristajanje, mora o tome bez odlaganja obavijestiti ulaznu ili mjesno nadležnu carinarnicu, radi poduzimanja mjera potrebnih za provedbu carinskoga nadzora u mjestu pristajanja.

Carinarnica iz stavka 1. ovoga članka, o namjeri pristajanja zbog posebnih razloga i drugim podacima potrebnim za provedbu carinskoga nadzora bez odlaganja obavještava unutarnju carinarnicu, mjesno nadležnu za provedbu mjera carinskoga nadzora broda u mjestu gdje će brod pristati zbog posebnih razloga.

IV. POSEBNOSTI CARINSKOG POSTUPKA U MEĐUNARODNOME ZRAČNOME PROMETU

Članak 48.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovoj glavi, a nisu navedeni u članku 2.#clanak2 ovoga Pravilnika, imaju slijedeće značenje:

aerodrom: određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu), u cijelosti ili djelomice namijenjeno uzlijetanju, slijetanju i boravku zrakoplova,

carinska stajanka: određeno područje na aerodromu, namijenjeno za smještaj zrakoplova koji su sletjeli ili polijeću u inozemstvo i nalaze se u međunarodnom zračnom prometu radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, a nalazi se u granicama prostora koje obuhvaća područje stalnog međunarodnog graničnog prijelaza koji je pod carinskim nadzorom. Nadležna policijska uprava, carinarnica, centar aerodromske kontrole leta i operator aerodroma utvrđuje granice tog prostora, na temelju odredbi Pravilnika o načinu nadzora državne granice,

domaća zračna luka za međunarodni promet: svaka zračna luka u carinskom području Republike Hrvatske u kojoj se smije, uz odobrenje nadležnih tijela, obavljati promet s inozemstovm,

domaća zračna luka: svaka zračna luka u carinskom području Republike Hrvatske,

domaći aerodrom za međunarodni promet: svaki aerodrom u carinskom području Republike Hrvatske određen za međunarodni promet,

domaći let: let zrakoplova između dvije zračne luke u carinskom području bez pristajanja u zračnoj luci koja nije u carinskom području,

domaći zračni promet: promet koji se obavlja u zračnom prostoru Republike Hrvatske

domaći zrakoplov: zrakoplov državne pripadnosti Republike Hrvatske,

iznimna carinska provjera: carinska provjera putnika i njegove prtljage nakon što je putnik odabrao »zeleni prolaz« sukladno članku 53.#clanak53 stavak 2. ovoga Pravilnika,

jednokratna carinska plomba: plastična carinska plomba plave boje, čiji je opis i način uporabe dat u Prilogu 4. ovog Pravilnika, predviđena za carinski postupak iz članka 60.#clanak60 ovoga Pravilnika,

međunarodni aerodrom: aerodrom utvrđen kao ulazni ili izlazni aerodrom u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci carine, granične kontrole i sl.

međunarodni let: let zrakoplova između dvije ili više zračnih luka u carinskom području sa pristajanjem u jednoj ili više zračnih luka koje nisu u carinskom području i/ili obratno,

međunarodni zračni promet: promet koji se obavlja u zračnom prostoru iznad teritorija dviju ili više država,

nedostajuća (izgubljena prtljaga): prtljaga bez pristanka volje ili nepoželjno odvojena od putnika ili posade zrakoplova, koja je stigla odvojeno od vlasnika,

operator aerodroma: fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik aerodroma,

operator zrakoplova: fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik zrakoplova,

osnovno skladište: privatno carinsko skladište tipa D iz članka 174. stavak 1. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, koje u svom sastavu ima i prodajni prostor,

posada zrakoplova: osobe, koje je operator zrakoplova odredio za obavljanje određenih poslova u zrakoplovu tijekom vremena letenja, upisane u popis posade,

predana prtljaga: prtljaga predana na prijevoz u polaznoj zračnoj luci uz uvjet da osoba za vrijeme leta ili za vrijeme usputnih slijetanja nema pristupa do prtljage,

izdvojeno prodajno mjesto: sastavni dio privatnog carinskog skladišta tipa D iz članka 174. stavak 1. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, koje se nalazi u međunarodnom dijelu pristanišne zgrade aerodroma ili zračne luke, namijenjeno maloprodaji strane i domaće robe putnicima koji odlaze u inozemstvo u međunarodnom zračnom prometu, sukladno članku 190. stavak 5. točka a), a u svezi članka 184. stavak 3. Uredbe za provedbu Carinskog zakona,

putnik: svaka osoba na zrakoplovu koja na temelju ugovora ima pravo na prijevoz zrakoplovom,

ručna prtljaga: prtljaga koju osoba ponese sa sobom u kabinu zrakoplova,

stajanka: određeno područje na aerodromu namijenjeno za smještaj zrakoplova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte te za parkiranje i održavanje zrakoplova,

strani zrakoplov: zrakoplov strane državne pripadnosti, koji nije upisan u hrvatski registar zrakoplova,

turistički ili poslovni zrakopolov: zrakoplov namijenjen za putovanja po željama korisnika,

zapovjednik zrakoplova: osoba s pravom konačne odluke koju određuje operator zrakoplova, odgovorna za upravljanje i posluživanje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu, rukovodi posadom zrakoplova, predstavlja zrakoplov te je ovlašten, u odnosima s nadležnim tijelima i pravnim osobama, poduzimati zakonom propisane mjere,

zračna luka: aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznog instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika robe, stvari i pošte,

zračni prijevoz za vlastite potrebe: nekomercijalni prijevoz osoba i/ili stvari, zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

zračni prijevoz: prijevoz osoba i/ili stvari zrakoplovom iz jednog mjesta u drugo,

zračni prijevoznik: operator zrakoplova koji komercijalno prevozi osobe i/ili stvari zrakoplovima,

_ zračni promet: proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom prostoru, te

_ zrakoplov: svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zemljinu površinu.

a) Dolazak i odlazak zrakoplova u međunarodnom prometu

Članak 49.

Zrakoplovi u međunarodnom zračnom prometu u dolasku iz inozemstva mogu slijetati samo na domaće aerodrome i zračne luke za međunarodni promet, odnosno polijetati u inozemstvo samo iz domaćih aerodroma i zračnih luka za međunarodni promet.

Dio aerodroma koji je određen za međunarodni zračni promet nalazi se pod carinskim nadzorom.

Radi provedbe mjera carinskog nadzora na međunarodnom aerodromu, zrakoplovi, koji su u međunarodnom zračnom prometu, moraju se postaviti na dio pristanišne stajanke koja se, dok je takav zrakoplov na njoj, smatra carinskom stajankom.

Zrakoplov koji odlazi u inozemstvo mora se u primjerenom roku prije polijetanja postaviti na carinsku stajanku i od tog vremena, pa sve do trenutka polijetanja, nalazi se pod carinskim nadzorom.

Članak 50.

Operator aerodroma dužan je carinarnici osigurati prostorije potrebne za kontrolu putničkog prometa i robnoga prometa, te provedbu drugih mjera carinskog nadzora.

Članak 51.

Zrakoplovi iz članka 49.#clanak49 stavka 1. ovog Pravilnika moraju imati manifest ili drugu međunarodnu priznatu ispravu prigodom dolaska iz inozemstva i prigodom polijetanja u inozemstvo, kojom crinarnici podnose cjelokupni teret koji prevoze.

U ispravu iz stavka 1. ovog članka ili u druge priložene isprave koje prate robu, upisuje se cjelokupni teret koji se prevozi zrakoplovom, a ukoliko zrakoplov ne prevozi robu upisuje se naznaka »bez tereta«.

Isprava iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati poglavito podatke o zrakoplovu, aerodromu i državi u kojoj je zrakoplov registriran, mjestu utovara i mjestu istovara robe, broju prijevozne isprave i podatke o teretu koji zrakoplov prenosi.

Isprave iz stavka 1. ovog članka, nakon prihvaćanja od strane nadležne carinarnice, moraju se upisati (registrirati) u odgovarajućem kontrolniku (Kontrolnik zrakoplova u dolasku i Kontrolnik zrakoplova u odlasku).

Podaci o osobnoj prtljazi koju putnici sobom nose ne upisuju se u ispravu iz stavka 1. ovog članka.

Ispravu iz stavka 1. ovog članka ne moraju imati zrakoplovi u domaćem zračnom prometu (domaći let), vojni zrakoplovi, turistički i poslovni zrakoplovi te sportski zrakoplovi.

Članak 52.

Operator aerodroma i operator zrakoplova mora carinarnicu na aerodromima za međunarodni promet izvješćivati o redu letenja zrakoplova u međunarodnom prometu koji redovito prometuju s inozemstvom i dostavljati im red letenja tih zrakoplova u redovnom prometu najkasnije u primjerenom roku prije početka njegovog važenja.

Operator aerodroma i operator zrakoplova mora carinarnicu pravodobno izvješćivati:

a) o svim promjenama u redovnom redu međunarodnih letova,

b) o specijalnim letovima zrakoplova u međunarodnom prometu s naznakom sata njihova dolaska iz inozemstva i odlaska u inozemstvo,

c) o svim letovima turističkih i poslovnih zrakoplova u međunarodnom prometu, te

d) o zakašnjenju slijetanja i uzlijetanja zrakoplova u međunarodnom prometu.

Članak 53.

Carinska uprava može, sukladno Aneksu 9 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ICAO), u domaćim zračnim lukama za međunarodni promet odobriti obavljanje carinske kontrole uvođenjem dvoprolaznog sustava koji omogućuje putnicima da robu koju sobom nose, deklariraju, sukladno članku 105. stavku 1. točki a) podtočki 2. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, izborom između dva tipa prolaza (»zeleni« i »crveni«).

Uporabom »zelenog prolaza« putnik deklarira da u svojemu prtljagu ima isključivo robu koja ne podliježe plaćanju carine, poreza i drugih uvoznih pristojbi i koja ne podliježe zabranama ili ograničenjima pri uvozu. Putnici koji odaberu ovaj prolaz neće biti podvrgnuti carinskoj provjeri. Međutim, u slučaju postojanja osnovane sumnje da se kod putnika nalazi i druga roba osim navedene, carinski službenici su ovlašteni izvršiti iznimnu carinsku provjeru.

Uporaba »crvenog prolaza« namijenjena je za ostale putnike. Putnici koji odaberu ovaj prolaz biti će podvrgnuti carinskoj provjeri.

Operator aerodroma je dužan na pogodan način obavijestiti putnike o funkcioniranju sustava iz stavka 1. ovoga članka, te opisu i količini robe koju mogu nositi sa sobom koristeći zeleni prolaz. Svaki prolaz treba biti jasno i izričito označen, kako bi izbor između njih bio jednostavan i razumljiv od strane putnika. Prolazi trebaju biti locirani na dovoljnoj udaljenosti iza prostora isporuke prtljage, koji omogućuje putniku da ima svu svoju prtljagu sa sobom u trenutku odabira prolaza, kao i mogućnost donošenja odluke koji prolaz da izabere bez zadržavanja prolaza ostalim putnicima.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka Carinska uprava će izdati samo u slučaju ako uvođenje navedenog sustava neće umanjiti učinkovitost i uspješnost carinskog nadzora te carinske provjere putnika i njihove prtljage.

b) Carinska provjera zrakoplova

Članak 54.

Carinarnica mora zrakoplov iz članka 49. stavka 1. staviti pod carinski nadzor odmah nakon slijetanja i obaviti carinsku provjeru posade i zrakoplova.

Carinska provjera zrakoplova obavlja se u nazočnosti kapetana zrakoplova ili druge osobe koju on odredi.

Ako se poduzimaju takve mjere posebne carinske provjere zrakoplova na način da je nužno s njega skinuti pojedine pričvršćene dijelove, pa se poslije skidanja tih dijelova ne utvrdi postojanje carinskog prekršaja, troškovi skidanja i postavljanja takvih dijelova padaju na teret državnog proračuna.

Ako se carinskom provjerom utvrdi postojanje carinskog prekršaja, troškovi postupka iz stavka 2. ovog članka padaju na teret operatora, odnosno zapovjednika zrakoplova.

c) Carinski postupak s putničkom prtljagom

Članak 55.

Prtljaga predana i registrirana u domaćoj zračnoj luci označava se privjesnicom ili naljepnicom koju u domaćoj zračnoj luci na prtljagu stavlja djelatnik nadležan za preuzimanje prtljage.

Privjesnica ili naljepnica iz stavka 1. ovog članka mora biti napravljena tako da se ne može ponovo rabiti.

Ogledni uzorak, kao i opis osobina naljepnice ili privjesnice iz članka 1. ovoga članka propisan je Pravilnikom o obrascima za provedbu Carinskog zakona (prilog 8.).

Članak 56.

Operator aerodroma i operator zrakoplova dužni su osigurati kontinuirani nadzor prtljage od trenutka predaje do trenutka njezina preuzimanja od strane putnika ili po njemu ovlaštenih osoba, osim u vremenu kad je ta prtljaga u izravnoj odgovornosti carinske službe ili pod njezinim izvršnim nadzorom.

Carinska provjera putničke prtljage koja se ukrcava na zrakoplov u međunarodnom prometu obavlja se u trenutku predaje prtljage (predana prtljaga), odnosno u trenutku kad operator aerodroma pozove putnike na carinsku provjeru neposredno pred početak međunarodnog leta (ručna prtljaga) u slučajevima i na način propisan u stavku 4. ovoga članka.

Carinska provjera putničke prtljage sa zrakoplova koji je u međunarodnom prometu, obavlja se odmah nakon slijetanja zrakoplova sa međunarodnog leta i iskrcaja prtljage u slučajevima i na način propisan u stavku 4. ovog članka.

Sve kontrole i carinske formalnosti koje se odnose na:

a) ručnu i predanu prtljagu onih osoba koje završavaju putovanje zrakoplovom pristiglim iz inozemstva, obavljaju se na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet,

b) ručnu prtljagu onih osoba koje su zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristajanja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, nastavlja let do drugog domaćeg aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava njihovo putovanje, obavljaju se na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet,

c) predanu prtljagu onih osoba koje su zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristajanja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet nastavlja let do drugog domaćeg aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava njihovo putovanje, obavljaju se na zadnjem domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

d) ručnu prtljagu osoba koje počinju putovanje zrakoplovom koji će pristajati na jednom ili više domaćih aerodroma i/ili zračnih luka prije nastavka puta u inozemstvo, obavljaju se na zadnjem domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

e) predanu prtljagu osoba koje počinju putovanje zrakoplovom koji će pristajati na jednom ili više domaćih aerodroma i/ili zračnih luka prije nastavka puta u inozemstvo, obavljaju se na polaznom domaćem aerodromu ili zračnoj luci, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet,

f) ručnu prtljagu onih osoba koje počinju putovanje zrakoplovom pristiglim iz inozemstva i koji, nakon pristajanja na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, nastavlja let do drugog domaćeg aerodroma ili zračne luke za međunarodni promet, gdje se završava njihovo putovanje (putovanje u carinskom području Republike Hrvatske), u iznimnim i u tu svrh posebno odobrenim slučajevima kad se ne primjenjuje postupak predviđen u stavku 2. točki b) ovog članka, obavljaju se na zadnjem aerodromu ili zračnoj luci pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet. U tom se slučaju na ručnu prtljagu tih osoba primjenjuju propisi koji važe za prtljagu osoba pristiglih iz inozemstva, ako se carinarnici ne može dokazati da je roba u prtljazi domaća roba,

g) ručnu prtljagu osoba koje počinju putovanje zrakoplovom koji će pristati na drugom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet prije nastavka leta zrakoplova u inozemstvo, gdje se završava njihovo putovanje (putovanje u carinskom području Republike Hrvatske), u iznimnim i u tu svrhu posebno odobrenim slučajevima, obavljaju se na aerodromu ili zračnoj luci gdje se njihovo putovanje završava, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet. U tom se slučaju na ručnu prtljagu tih osoba primjenjuju propisi koji važe za prtljagu osoba pristiglih ih inozemstva, ako se carinarnici ne može dokazati da je roba u prtljazi domaća roba,

h) prtljagu pristiglu na domaći aerodrom ili zračnu luku za međunarodni promet redovnim ili »charter« letom iz inozemstva i koja se na tom aerodromu ili zračnoj luci pretovara u turistički ili poslovni zrakoplov namijenjen letu u carinskom području, obavljaju se na aerodromu ili zračnoj luci u kojoj redovni ili »charter« let završava, pod uvjetom da je to aerodrom ili zračna luka za međunarodni promet, te

i) prtljagu utovarenu na domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet u turistički ili poslovni zrakoplov namijenjen letu u carinskom području radi pretovara u drugoj domaćoj zračnoj luci u zrakoplov na redovnom ili »charter« letu u inozemstvo, obavlja se u domaćoj zračnoj luci u kojoj taj redovni ili »charter« let počinje.

Odobrenje iz stavka 2. točka f) i g) ovog članka daje nadležna carinarnica, po prethodnom odobrenju Središnjeg ureda Carinske uprave. Odobrenje koje daje nadležna carinarnica je u obliku bilješke na zahtjevu operatora zrakoplova i može se dati za cijelo razdoblje važenja reda letenja na toj relaciji u jednoj kalendarskoj godini.

Sve kontrole i carinske formalnosti u međunarodnom zračnom prijevozu za vlastite potrebe, koje se odnose na prtljagu osoba u turističkom ili poslovnom zrakoplovu, obavljaju se:

a) pri dolasku iz inozemstva na prvom domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, ako zrakoplov nakon tog pristajanja nastavlja put do drugog domaćeg aerodroma ili zračne luke,

b) na zadnjem domaćem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet, ako se odnosi na zrakoplov koji dolazi iz domaćeg aerodroma ili zračne luke i nakon pristajanja nastavlja put u inozemstvo.

d) Carinski postupak sa nedostajućom (izgubljenom) prtljagom

Članak 57.

U zračnim lukama za međunarodni promet na kojima je, sukladno Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ICAO), organizirana služba koja obavlja poslove oko nedostajuće (izgubljene) prtljage u međunarodnom zračnom prometu (»lost & found«), nedostajuću prtljagu, pristiglu odvojeno od vlasnika, operator zrakoplova ili aerodroma ili opunomoćenik iz članka 5. Carinskog zakona, dužan je, sukladno članku 52. Carinskog zakona, odmah podnijeti carinarnici.

S ručnom prtljagom nađenom u zrakoplovu postupa se kao i sa prtljagom iz stavka 1. ovog članka.

Potanji način postupanja u svezi s prtljagom iz stavka 1. ovog članka i način vođenja carinskog skladišta uz nedostajuću (izgubljenu) prtljagu propisuje ravnatelj Carinske uprave.

e) Istovar robe iz zrakoplova

Članak 58.

Kao mjesto unosa robe u carinsko područje smatra se prva odredišna zračna luka, sukladno članku 47. stavku 1. točki c) Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Roba dopremljena u carinsko područje zračnim putem može se bez pretovara uputiti istim zrakoplovom u drugu domaću zračnu luku za međunarodni promet radi istovara ili pretovara na temelju isprave iz članka 27.#clanak27 stavka 1. ovog Pravilnika, uključujući i robu iz članka 50. stavka 5. Carinskog zakona.

Sukladno članku 49. Carinskog zakona, istovar robe iz zrakoplova obavlja se pod carinskim nadzorom, na osnovi manifesta i drugih isprava koje prate robu.

Operator zrakoplova ili operator aerodroma mora robu iskrcanu iz zrakoplova podnijeti carinarnici, na osnovi manifesta i/ili drugih isprava koje prate robu.

S iskrcanom robom postupa se sukladno članku 50. do 65. Carinskog zakona.

S robom koja ostaje u zrakoplovu, a namijenjena je iskrcaju u stranoj zračnoj luci, postupa se sukladno članku 66. stavka 1. Carinskog zakona.

f) Opskrba zrakoplova

Članak 59.

Zrakoplovi iz članka 49.#clanak49 stavka 1. ovoga Pravilnika mogu iz carinskih skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona na domaćim aerodromima i zračnim lukama za međunarodni promet, pod carinskim nadzorom opskrbljivati živežnim namirnicama i drugom robom namijenjenoj potrebama zrakoplova, putnika i posade, u potrebnim količinama.

Roba iz stavka 1. ovog članka pod carinskim je nadzorom, koji prestaje polijetanjem zrakoplova u inozemstvo.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, utovar robe na zrakoplov radi prijevoza u međunarodnom prometu.

Ne smatra se opskrbom, u smislu stavka 1. ovog članka, upućivanje na zrakoplov dijelova opreme i rezervnih dijelova i drugih proizvoda neophodnih za popravak ili redovito održavanje.

Članak 69.

Opskrba zrakoplova iz članka 49.#clanak49 stavka 1. ovog Pravilnika stranom robom vrši se u skladu sa propisima o ponovnom izvozu robe.

Upućivanje strane robe iz carinskog skladišta iz članka 184. stavka 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona radi opskrbe zrakoplova iz stavka 1. ovog članka, koja je namijenjena prodaji putnicima, obavlja se na temelju obračunskog lista u blokovima na samokopirajućem papiru standardne kvalitete, pri čemu setovi od četiri primjerka formata A3 nose isti redni broj, sukladno oglednom primjerku koji je otisnut u prilogu 3. ovoga Pravilnika i njegovim je sastavnim dijelom.

Roba se na zrakoplov upućuje u specijalno izrađenim kontejnerima (»boxevima«) koji su prilagođeni na način da se na njih može staviti jednokratna carinska plomba radi provođenja mjera carinskog nazora, čiji je izgled, opis i način uporabe prikazan u Prilogu 4. ovoga Pravilnika. Roba se u kontejnere smješta prema ispunjenom obračunskom listu (popisu robe). Pod carinskim nadzorom u carinskom skladištu stavljaju se jednokratne carinske plombe na kontejnere. Na posebno naznačenom mjestu obračunskog lista upisuju se brojevi jednokratnih carinskih plombi pri odlasku zrakoplova u inozemstvo radi prodaje na tom letu, ali jednako tako i brojevi plombi koje treba staviti na kontejnere pri vraćanju robe iz inozemstva (te plombe se nalaze zatvorene u kontejnerima). Carinski službenik svojim potpisom, faksimilom i pečatom ovjerava ispravnost upisane količine robe i brojeva plombi.

Smještene kontejnere u zrakoplovu prati određen broj primjeraka obračunskog lista. Na zadnjem aerodromu ili zračnoj luci za međunarodni promet odakle zrakoplov napušta carinsko područje Republike Hrvatske, carinski službenik kontrolira stanje plombi na kontejnerima i svojim potpisom, faksimilom i pečatom na za to posebno predviđenom mjestu obračunskog lista potvrđuje ispravnost nađenog stanja.

U slučaju opravdane sumnje u ispravnost stanja robe u kontejnerima carinski službenik je ovlašten izvršiti naknadnu provjeru. O rezultatima nađenog stanja upisat će se konstatacija u rubriku »primjedba« obračunskog lista, a umjesto prethodnih plombi stavit će nove plombe, a upis novih brojeva ne obračunskom listu posebno će ovjeriti.

Povratkom iz inozemstva prije slijetanja zrakoplova na domaći aerodrom ili zračnu luku za međunarodni promet člana posade odgovoran za prodaju robe dužan je sravniti stanje prodane robe u zrakoplovu tijekom međunarodnog leta i zaključiti obračunski list te na kontejnere staviti jednokratne carinske plombe, koje su se nalazile u kontejnerima prije odlaska u inozemstvo, čiji su brojevi unaprijed upisani na obračunskom listu. Carinski službenik na prvom aerodromu ili zračnoj luci slijetanja zrakoplova iz inozemstva kontrolira stanje robe upisano na obračunskom listu te provjerava ispravnost stavljenih plombi i identičnost brojeva koje su upisani u obračunskom listu. Ispravnost nađenog stanja carinski službenik potvrđuje svojim potpisom, faksimilom i pečatom. Ukoliko stanje ne odgovara stvarnom u rubrici primjedba upisuje se o kakvoj se neispravnosti radi te jednu kopiju obračunskog lista zadržava, a jednu vraća odgovornoj osobi zrakoplova. Kopija obračunskog lista upućuje se nadzornoj carinarnici.

Član posade zadužen za prodaju robe u zrakoplovu dužan je u najkraćem mogućem roku vratiti kontejnere s robom u carinsko skladište iz kojeg se zrakoplov opskrbio. Pod carinskim nadzorom obavlja se kontrola robe u kontejnerima. Ispravnost stanja na obračunskom listu carinski službenik ovjerava svojim potpisom, faksimilom i pečatom. U slučaju da stanje upisano na obračunskom listu ne odgovara stvarnom stanju ili se otkriju druge nepravilnosti sastavlja se poseban zapisnik.

Obračunski listovi ovjereni u odlasku i dolasku zrakoplova iz inozemstva prilažu se uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za ponovni ili redovni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Ovjereni obračunski listovi dostavljaju se na temelju mječene rekapitulacije.

Članak 61.

Opskrba zrakoplova iz članka 49.#clanak49 stavka 1. ovog Pravilnika domaćom robom obavlja se u skladu sa propisima o izvozu robe.

Upućivanje domaće robe iz carinskog skladišta radi opskrbe zrakoplova iz stavka 1. ovog članka obavlja se na temelju komercijalnih isprava u uobičajenoj uporabi (izdatnice, otpremnice ili dostavnice), koje je ovjerila carinarnica.

Ovjerene komercijalne isprave iz stavka 2. ovog članka prilažu se kao pojednostavljene deklaracije uz dopunsku deklaraciju (JCD-i za redovni izvoz), koja se carinarnici podnosi najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

f) Maloprodaja robe putnicima koji odlaze
u inozemstvo

Članak 62.

U izdvojenom prodajnom mjestu carinskoga skladišta tipa »D«, smještenom u međunarodnoj zračnoj luci otvorenoj za zračni promet, sukladno člnaku 184. stavak 3. i 190. stavak 5. točka a) Uredbe za provedbu Carinskog zakona, može se obavljati maloprodaja robe putnicima koji odlaze u inozemstvo, samo ako se opskrba prodajnog prostora domaćom i stranom robom obavlja iz carinskog skladišta čijim je izdvojeno prodajno mjesto sastavnim dijelom.

Članak 63.

Evidencija u carinskom skladištu tipa »D«, u čijem sklopu je ustrojeno i izdvojeno prodajno mjesto, vodi se sukladno članku 116. stavak 1. Carinskog zakona.

Posebna evidencija o prometu robe putem izdvojenoga prodajnoga mjesta sastavnim je dijelom evidencija posjednika carinskoga skladišta iz stavka 1. ovoga članka.

Evidencija iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka čine jedinstvenu evidenciju odnosnoga carinskoga skladišta, koja mora sadržavati sve podatke potrebne za provođenje mjera carinskog nadzora, te postupka ponovnog izvoza (za stranu prodanu robu), odnosno izvoza (za domaću prodanu robu).

Evidencije se mogu voditi i razdvojeno na način da se razduženjem osnovnog skladišta zadužuje prodajno mjesto. Razduženje odnosnoga carinskoga skladišta obavlja se po vrijednosti iz članka 64.#clanak64 ovoga Pravilnika.

Članak 64.

Roba se unutar carinskoga skladišta u izdvojeno prodajno mjesto premješta temeljem izdatnice, koja mora poglavito sadržavati slijedeće podatke: broj i datum izdatnice, vrstu robe, tarifni stavak, količinu u uobičajenoj mjernoj jedinici prema onoj propisanoj u Carinskoj tarifi, vrijednost robe, vrstu valute, odgovornu osobu zaduženu za skladište, odgovornu osobu izdvojenog prodajnog mjesta, te ovjeru carinskog službenika ovlaštenog za carinsku provjeru odnosnoga carinskoga skladišta, odnosno dijela njegovoga poslovanja putem izdvojenoga prodajnoga mjesta.

Članak 65.

Posjednik carinskoga skladišta s izdvojenim prodajnim mjestom u njegovu sklopu obvezan je podnositi nadzornoj carinarnici, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec podnijeti:

a) za stranu robu: dopunske deklaracije (JCD za ponovni izvoz), s priloženim komercijalnim ispravama o robi prodanoj odlazećim putnicima kao pojednostavljenim deklaracijama, te

b) za domaću robu: dopunske deklaracije (JCD za konačni izvoz), s priloženim komercijalnim ispravama o robi prodanoj odlazećim putnicima kao pojednostavnjenim deklaracijama, te mjesečnim obračunom ostvarenoga oslobađanja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i posebnih poreza na izvezenu robu.

Po carinarnici ovjerenim ispravama iz stavka 1. ovoga članka razdužuje se evidencija odnosnoga carinskoga skladišta.

Članak 66.

Domaća roba koja se upućuje radi prodaje odlazećim putnicima u izdvojenom prodajnom mjestu, uz odobrenje carinarnice prethodno se mora smjestiti u odnosnome carinskome skladištu.

Pri postupku smještaja domaće robe namijenjene prodaji odlazećim putnicima putem izdvojenoga prodajnoga mjesta, odgovarajuće se primjenjuju odredbe carinskih propisa o smještaju, te vođenju evidencije i razduženju strane robe.

Članak 67.

U slučaju kada carinsko skladište za opskrbu zrakoplova iz članka 184. stavak 7. Uredbe za provedbu Carinskog zakona ili carinsko skladište tipa »D« koje u svojemu sastavu ima izdvojeno prodajno mjesto dobavlja odnosnu robu iz drugoga carinskoga skladišta, roba se iz jednoga carinskog skladišta u drugo carinsko skladište premješta sukladno članku 121. Carinskog zakona, te članku 209. Uredbe za provedbu Carinskog zakona i članku 29. do 31. Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona, bez prekidanja postupka carinskog skladištenja. Osim odgovarajućih primjeraka JCD-e, robu prati i jedna od isprava iz članka 22.#clanak22 stavka 2. ovoga Pravilnika.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

U postupku davanja odobrenja za poslovanje odnosnoga tipa carinskoga kao opskrbnoga skladišta, na zahtjev posjednika specijaliziranih skladišta strane robe i robe domaće proizvodnje i centralnog skladišta, koja sukladno članku 262. Carinskog zakona u trenutku podnošenja zahtjeva posluju kao carinsko skladište, carinarnica je ovlaštena prihvatiti i važeće isprave položene u postupku dobivanja odobrenja za poslovanje odnosnoga specijaliziranoga ili centralnoga skladišta, uključujući i ispravu o pripadnosti Međunarodnoj organizaciji brodskih opskrbljivača (ISSA), ako se radi o carinskom skladištu s odobrenjem za opskrbu brodova.

Članak 69.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 413-01/00-01/586
Urbroj: 513-02-1210/00-2
Zagreb, 14. lipnja 2000.

 

Ministar financija
dr. Mato Crkvenac,
v. r.

zatvori
Pravilnik o posebnostima provedbe carinskog postupka u međunarodnom pomorskom, riječnom i zračnom prometu –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !