Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o postupku homologacije glavnih svjetala za dugi i/ili kratki svjetlosni snop za motorna vozila i izvore svjetlosti (žarulje sa žarnom niti i druge) za uporabu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica TPV 125 (izdanje 00) ("Narodne novine", br. XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
142 2.12.2005 Pravilnik o postupku homologacije glavnih svjetala za dugi i/ili kratki svjetlosni snop za motorna vozila i izvore svjetlosti (žarulje sa žarnom niti i druge) za uporabu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica TPV 125 (izdanje 00)

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

2691

Na temelju članka 275.L283882 stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU HOMOLOGACIJE GLAVNIH SVJETALA ZA DUGI I/ILI KRATKI SVJETLOSNI SNOP ZA MOTORNA VOZILA I IZVORE SVJETLOSTI (ŽARULJE SA ŽARNOM NITI I DRUGE) ZA UPORABU U HOMOLOGIRANIM SVJETLIMA MOTORNIH VOZILA I NJIHOVIH PRIKOLICA TPV 125 (IZDANJE 00)(*)

Članak 1.

Ovim se pravilnikom uređuje postupak homologacije glavnih svjetala za motorna vozila kategorije M i N(1) i izvora svjetlosti u svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u prilozima II. do IX., a postupak homologacije u prilogu I. ovoga pravilnika. Prilozi I. do IX. čine njegov sastavni dio.

Članak 3.

Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa sastavnoga dijela prema obrascu u dodatku 3 priloga I. za tip glavnoga svjetla za motorna vozila i u dodatku 4 priloga I. za tip izvora svjetlosti u svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica, ako ti tipovi glavnoga svjetla i izvora svjetlosti zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga.

Članak 5.

Glavna svjetla i izvori svjetlosti u svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, glavna svjetla i izvori svjetlosti u svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica koja ne zadovoljavaju odredbe iz ovog pravilnika mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako su kao zamjenski dijelovi namijenjeni za ugradbu na vozila homologirana prema ranije važećim propisima.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga pravilnika

– može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u prilozima II. do IX.

– ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera.

Članak 7.

Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaje važiti:

1. Naredba o homologaciji glavnih svjetala za motorna vozila za asimetrični kratki i/ili dugi svjetlosni snop sa žaruljama kategorije R2 i/ili HS1(»Narodne novine« br. 147/98 i 64/99);

2. Naredba o homologaciji SB (»Sealed Beam«) glavnih svjetala za cestovna motorna vozila za europski asimetrični kratki i/ili dugi svjetlosni snopL283884 (»Narodne novine« br. 147/98);

3. Naredba o homologaciji glavnih svjetala za cestovna motorna vozila, za asimetrični kratki i/ili dugi svjetlosni snop, halogenim žaruljama H1, H2, H3, HB3, HB4, H1, H7, H8, H9, HIR1 i/ili HIR2, (»Narodne novine« br. 147/98);

4. Naredba o homologaciji glavnih svjetala za cestovna motorna vozila, za asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop ili obadva, s halogenim žaruljama H4L283885 (»Narodne novine« br. 147/98);

5. Naredba o homologaciji glavnih svjetala koja sa svjetlosnim izvorom čine nerastavljivu cjelinu (»HSB SVJETLA«) za motorna vozila s asimetričnim kratkim i/ili dugim svjetlosnim snopomL283886 (»Narodne novine« br. 17/99);

6. Naredba o homologaciji žarulja za uporabu u homologiranim svjetlima za motorna vozila i njihove prikoliceL283887 (»Narodne novine« br. 17/99);

7. Naredba o homologaciji glavnih svjetala za motorna vozila sa svjetlosnim izvorom s izbojem u plinuL283888 (»Narodne novine« br. 17/99);

8. Naredba o homologaciji svjetlosnih izvora s izbojem u plinu za uporabu u homologiranim svjetlima s takvim svjetlosnim izvorimaL283889 (»Narodne novine« br. 17/99).

Članak 8.

Ovaj se pravilnik objavljuje u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 011-02/05-03/17

Urbroj: 558-04/12-05-1

Zagreb, 30. rujna 2005.

Ravnatelj

Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.

PRILOG I.

OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU TIPA

1.         Ovaj prilog obrađuje homologaciju tipa sastavnoga dijela za

1.1       glavna svjetla za motorna vozila koja emitiraju asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop, ili oba, opremljena sa žaruljama sa žarnom niti kategorije R2 i/ili HS1 i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu II.;

1.2       »sealed-beam« glavna svjetla za motorna vozila koja emitiraju asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop, ili oba i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu lII.;

1.3?     glavna svjetla za motorna vozila koja emitiraju asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop, ili oba, opremljena s halogenim žaruljama sa žarnom niti kategorija H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8 H9, HIR1, HIR2 i/ili H11 i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu IV.;

1.4       glavna svjetla za motorna vozila koja emitiraju asimetrični kratki ili dugi svjetlosni snop, ili oba, opremljena s halogenim žaruljama sa žarnom niti kategorija H4 i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu V.;

1.5       halogena »sealed-beam« glavna svjetla za motorna vozila koja emitiraju asimetrični kratki i dugi svjetlosni snop, ili oba, i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu VI.;

1.6       žarulje sa žarnom niti za uporabu u homologiranim glavnim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica, koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu VII.;

1.7       glavna svjetla za motorna vozila opremljena s izvorima svjetlosti s izbojem u plinu i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu VIII;

1.8       izvore svjetlosti s izbojem u plinu za uporabu u homologiranim svjetlima motornih vozila i koja zadovoljavaju zahtjeve navedene u prilogu IX;

2.         ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA

2.1       Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela, u skladu s člankom 6. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, za određeni tip glavnoga svjetla podnosi proizvođač.

2.1.1.   Obrazac za opisni dokument prikazan je u dodatku 1.

2.1.2.   Tehničkoj službi koja je odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja treba dostaviti:

2.1.2.1.            sljedeće uzorke:

2.1.2.1.1.         za tip glavnoga svjetla koje je navedeno u točkama 1.1., 1.3. i 1.4. naviše: dva uzorka:

2.1.2.1.2.         za tip glavnoga svjetla koje je navedeno u točkama 1.2. i 1.5. naviše: pet uzoraka:

2.1.2.1.3.         za tip glavnoga svjetla koje je navedeno u točki 1.7. naviše: dva uzorka s etalon izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i, po potrebi, po jedan balast svakoga tipa koji se upotrebljava;

2.1.2.2.            za ispitivanje plastičnoga materijala, iz kojega su izrađene leće:

2.1.2.2.1          trinaest leća (četrnaest leća u slučaju glavnih svjetala koja su navedena u točki 1.7.)

2.1.2.2.2          šest (deset) od tih leća mogu se zamijeniti sa šest (deset) uzoraka materijala, veličine najmanje 60 mm x 80 mm, koji imaju ravnu ili izbočenu vanjsku površinu i uglavnom ravnu površinu u sredini (polumjera zakrivljenosti najmanje 300 mm) veličine najmanje 15 mm × 15 mm

2.1.2.2.3          svaka takva leća ili uzorak materijala moraju biti izrađeni po postupku koji se upotrebljava u serijskoj proizvodnji;

2.1.2.2.4          reflektor, na kojega se mogu ugraditi leće sukladno uputama proizvođača.

2.1.2.3 Kad je primjenjivo, za ispitivanje ultravioletne otpornosti svjetlosno propusnih dijelova iz plastičnoga materijala na ultravioletno zračenje izvora svjetlosti s izbojem u plinu u glavnom svjetlu:

2.1.2.3.1          po jedan uzorak odgovarajućega materijala koji se upotrebljava u glavnom svjetlu ili uzorak glavnog svjetla koji sadrži takav materijal. Svaki uzorak materijala mora imati isti izgled i moguću površinsku obradu kao predviđeni u glavnom svjetlu koje treba homologirati.

2.1.2.3.2          Ispitivanje ultravioletne otpornosti unutarnjih materijala na ultravioletno zračenje izvora svjetlosti nije potrebno ako se upotrebljavaju izvori svjetlosti s izbojem u plinu s niskim ultravioletnim zračenjem ili ako su poduzete mjere za zaštitu odgovarajućih dijelova od ultravioletnoga zračenja, npr. sa staklenim filtrima.

2.1.2.4 Za materijale iz kojih su izrađene leće i moguće prevlake treba priložiti izvještaj o ispitivanju svojstava tih materijala i prevlaka ako su već bili ispitani.

2.2       Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela u skladu s člankom 6. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila za određeni tip izvora svjetlosti podnosi proizvođač.

2.2.1.   Obrazac za opisni dokument prikazan je u Dodatku 2.

2.2.2.   Tehničkoj službi koja je odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja treba dostaviti sljedeće:

2.2.2.1 za tip žarulje sa žarnom niti koji je naveden u točki 1.6. naviše: pet uzoraka za svaku boju za koju je bio podnesen zahtjev;

2.2.2.2.            za tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji je naveden u točki 1.8. naviše: tri uzorka i jedan uzorak balasta;

2.2.2.3 kad se tip izvora svjetlosti razlikuje od već homologiranoga tipa samo po trgovačkom nazivu ili oznaci dovoljno je dostaviti:

2.2.2.3.1          izjavu proizvođača da je dostavljeni tip (osim trgovačkog naziva ili oznake) identičan tipu koji je proizveo isti proizvođač i koji je kao već homologiran označen njegovom homologacijskom oznakom;

2.2.2.3.2          dva uzorka s novim trgovačkim nazivom ili oznakom.

3.         OZNAČIVANJE

3.1.      Uređaji dostavljeni za homologaciju tipa sastavnog dijela moraju imati:

3.1.1.   U slučaju glavnih svjetala(*):

3.1.1.1 na leći, trgovačku oznaku ili oznaku proizvođača;

3.1.1.2 na lećama i na kućištu(**) dovoljno velike površine za homologacijsku oznaku, navedenu u točki 5.; te površine moraju biti označene na crtežima koji su navedeni u dodatku 1.;

3.1.1.3 ako su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom ili desnom stranom, oznake koje označavaju oba namještanja optičkog bloka na vozilu ili izvora svjetlosti na reflektoru; te se oznake sastoje od slova »R/D« za položaj za promet desnom i slova »L/G« za promet lijevom stranom;

3.1.1.4 Sva glavna svjetla navedena u točki 1.7 mogu imati na svojoj površini emitiranja svjetla označeno referentno središte kako je navedeno u dodatku 6. priloga VIII.

3.1.2    U slučaju žarulja sa žarnom niti na podnošku ili na balonu, pri čemu u drugom slučaju to ne smije imati štetnoga utjecaja na svjetlosne značajke:

3.1.2.1 trgovačku oznaku ili oznaku proizvođača; ako je isti homologacijski broj bio dodijeljen za više trgovačkih naziva ili oznaka, jedna ili više njih dovoljno je da zadovolje taj zahtjev;

3.1.2.2 nazivni napon;

3.1.2.3 međunarodnu oznaku odgovarajuće kategorije;

3.1.2.4 nazivni napon (za žarulje s dvjema žarnim nitima prema redoslijedu: glavna žarna nit/sekundarna žarna nit); to nije potrebno odvojeno navoditi ako je to dio međunarodne oznake odgovarajuće kategorije žarulje sa žarnom niti;

3.1.2.5 dovoljno veliku površinu za postavljanje homologacijske oznake koju treba prikazati na crtežima koji su navedeni u dodatku 2.

3.1.2.6 Osim napisa iz točaka 3.1.2.1 do 3.1.2.5 i 6. mogu se postaviti drugi napisi pod uvjetom da nemaju štetnoga utjecaja na svjetlosne značajke.

3.1.3.   U slučaju izvora svjetlosti s izbojem u plinu na podnošku:

3.1.3.1 trgovačku oznaku ili oznaku proizvođača;

3.1.3.2.            međunarodnu oznaku odgovarajuće kategorije;

3.1.3.3.            nazivni napon; to nije potrebno odvojeno navoditi ako je to dio međunarodne oznake odgovarajuće kategorije žarulje sa žarnom niti;

3.1.3.4 dovoljno veliku površinu za postavljanje homologacijske oznake, što treba prikazati na crtežima koji su navedeni u dodatku 2.

3.1.2.5 Osim natpisa iz točaka 3.1.3.1 do 3.1.3.4 i 6. mogu se postaviti drugi napisi na podnožak.

3.1.3.6 Balast koji se upotrebljava kod homologacije tipa izvora svjetlosti, mora biti označen s oznakom tipa i trgovačkom oznakom te nazivnim naponom i nazivnom snagom, kako je navedeno u odgovarajućoj dokumentaciji žarulje.

4.         DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA

4.1.      Ako su zadovoljeni odgovarajući zahtjevi, dodjeljuje se homologacija tipa sastavnoga dijela prema članku 8. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

Napomena:      Ovaj pravilnik ne sprječava moguću zabranu kombinacije glavnog svjetla s lećom od plastičnoga materijala homologiranu prema ovom pravilniku s mehaničkom napravom za čišćenje glavnog svjetla (s brisačima).

4.2.      Obrazac certifikata o homologaciji tipa dan je u:

4.2.1    Dodatku 3. za zahtjeve navedene u točki 2.1;

4.2.2    Dodatku 4. za zahtjeve navedene u točki 2.2.

4.3.      Homologacijski broj, u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, dodjeljuje se svakomu tipu homologirana glavnog svjetla. Ista država članica ne smije dodijeliti isti broj drugomu tipu glavnog svjetla.

4.4.      Ako je homologacija tipa sastavnog dijela zatražena za tip uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća glavno svjetlo i druga svjetla, jedinstveni broj homologacije tipa sastavnog dijela može se dodijeliti pod uvjetom da glavno svjetlo zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika i da je svako od drugih svjetala, koje čini dio uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju za koji je zatražena homologacija tipa sastavnog dijela, u skladu s pojedinačnim pravilnikom koji se na njega primjenjuje.

4.5       Svaki homologirani tip izvora svjetlosti dobiva homologacijsku kodnu oznaku. Ona se sastoji od identifikacijske kodne oznake koja se sastoji od najviše dva znaka odabrana od arapskih brojeva i velikih slova koji su navedeni u napomeni(***), ispred kojih je jednoznamenkasti redoslijedni broj, dodijeljen najnovijim većim tehničkim izmjenama i dopunama odgovarajućega priloga Direktive 76/761/EEC na dan dodjeljivanja homologacije tipa. U ovom pravilniku taj je redoslijedni broj

            – 2 za prilog VII,

            – 0 za prilog IX.

            Ista država ne smije dodijeliti istu kodnu oznaku za drug tip izvora svjetlosti.

5.         OZNAKA HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOGA DIJELA ZA GLAVNA SVJETLA

5.1.      Osim oznaka navedenih u točki 3.1., svako glavno svjetlo, koje je sukladno tipu homologiranu prema ovom pravilniku, treba nositi oznaku homologacije tipa sastavnog dijela.

5.2.      Ta se oznaka sastoji od:

5.2.1.   pravokutnika oko slova »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku).

5.2.2.   »osnovnoga homologacijskog broja«, u blizini pravokutnika, sadržanog u dijelu 4 homologacijskoga broja tipa navedenoga u prilogu VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, kojemu prethode dvije brojke koje označavaju redoslijedni broj dodijeljen najnovijim glavnim tehničkim izmjenama i dopunama Direktive 76/761/EEZ na dan kad je homologacija tipa dodijeljena. U ovom pravilniku taj je redni broj izmjena i dopuna

            – 01 za Prilog II.,

            – 02 za Prilog III.,

            – 04 za Prilog IV.,

            – 02 za Prilog V.,

            – 02 za Prilogo VI.,

            – 00 za Prilog VIII.,

5.2.3.   dodatnog simbola prema sljedećem:

5.2.3.1.            na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve samo za promet lijevom stranom, vodoravne strelice usmjerene prema desno u odnosu na promatrača okrenuta prema glavnom svjetlu, tj. na tu stranu ceste po kojoj teče promet;

5.2.3.2 na glavnim svjetlima konstruiranim da pomoću odgovarajućega namještanja optičkog bloka ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavaju zahtjeve za oba sustava prometa, vodoravne strelice s oštricama na oba kraja, od kojih je jedna usmjerena lijevo, a druga desno;

5.2.3.3 na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika samo s obzirom na kratki svjetlosni snop, slova »C«;

5.2.3.4 na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika samo s obzirom na dugi svjetlosni snop, slova »R«;

5.2.3.5 na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika s obzirom na dugi i kratki svjetlosni snop, slova »CR«;

5.2.3.6 ispred kojih se nalazi (nalaze) slovo (slova):

            – S u slučaju glavnih svjetala navedenih u točki 1.2.,

            – H u slučaju glavnih svjetala navedenih u točkama 1.3. i 1.4.,

            – HS u slučaju glavnih svjetala navedenih u točki 1.5.,

            – D u slučaju glavnih svjetala navedenih u točki 1.7.

5.2.3.7 na glavnim svjetlima s lećom iz plastičnoga materijala postavljaju se slova PL u blizini simbola propisanih u točkama 5.2.3.3. do 5.2.3.5. naviše;

5.2.3.8 na glavnim svjetlima koja su navedena u točkama 1.3., 1.4., 1.5 i 1.7. i koja zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika s obzirom na dugi svjetlosni snop, oznaku najveće svjetlosne jakosti izražene s odgovarajućom oznakom, postavljenoj u blizini pravokutnika oko slova »e«; u slučaju uzajamno povezanih glavnih svjetala, oznaka najveće ukupne svjetlosne jakosti dugih svjetlosnih snopova izražava se kako je naviše navedeno.

            Naviše navedena oznaka određena je u

            – točki 6.3.2.1.2 priloga IV. i V.,

            – točki 8.3.2.1.2 priloga VI,

            – točki 6.3.2.2 priloga VIII,

            – ovisno što je primjenjivo.

5.2.3.9 U svakom slučaju treba u certifikatu o homologaciji tipa (dodatak 3.) navesti način djelovanja koji je upotrijebljen tijekom postupka ispitivanja sukladno točki 1.1.1.1 priloga »X« i dopušteni napon (naponi) sukladno točki 1.1.1.2 priloga »X«.

            U odgovarajućim slučajevima uređaj se označava prema sljedećem:

Na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i konstruirana su tako da se žarna nit za kratki svjetlosni snop ne pali istodobno sa žarnom niti kakve druge svjetlosne funkcije s kojom može biti uzajamno povezana: u homologacijskoj oznaci mora biti postavljena kosa crta (/) iza simbola za kratki svjetlosni snop.

Na glavnim svjetlima navedenim u točkama 1.1., 1.3. i 1.4. koja zadovoljavaju zahtjeve priloga »X« ovoga pravilnika samo kad je njihov napon napajanja 6 V ili 12 V, u blizini grla žarulje sa žarnom niti postavlja se simbol koji se sastoji od broja 24 precrtana s križićem (X).

            Dodatak »X« označava:

            – dodatak 4. priloga II. i VIII.,

            – dodatak 5. priloga III., IV. i V.,

            – dodatak 6. priloga VI.,

            ovisno što je primjenjivo.

5.3.      Oznaka homologacije tipa sastavnog dijela treba se postaviti na leću svjetla na način da je neizbrisiva i jasno čitljiva, čak i kad su svjetla ugrađena na vozilo.

5.4.      Primjeri oznake homologacije tipa.

5.4.1    Neovisna svjetla:

            Primjeri oznake homologacije tip sastavnog dijela dani su u dodatku 5, slika 1.

5.4.2.   Udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla.

5.4.2.1.            Kad je dodijeljen jedan broj homologacije tipa sastavnog dijela, prema točki 3.4. naviše, za tip uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća glavno svjetlo i druga svjetla, može se postaviti jedna oznaka homologacije tipa sastavnog dijela koja se sastoji od:

5.4.2.1.1.         pravokutnika oko slova »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (vidi točku 5.2.1.);

5.4.2.1.2.         osnovnoga homologacijskog broja (vidi točku 5.2.2., prva polovina rečenice);

5.4.2.2.            Ova oznaka može se smjestiti bilo gdje na svjetlima koja su udružena, spojena ili uzajamno povezana, pod uvjetom:

5.4.2.2.1.         da ju se vidi nakon ugradbe svjetala;

5.4.2.2.2.         da se ni jedan element koji prenosi svjetlo, a koji je sastavni dio udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, ne može ukloniti bez istodobnog uklanjanja homologacijske oznake.

5.4.2.3.            Identifikacijski simbol za svako svjetlo koje odgovara svakom pravilniku prema kojem je homologacija tipa sastavnog dijela dodijeljena, zajedno s redoslijednim brojem (vidi točku 5.2.2.) i, gdje je potrebno, zahtijevana strelica trebaju biti označeni:

5.4.2.3.1.         na odgovarajućoj površini emitiranja svjetla; ili

5.4.2.3.2.         u skupini, na način da se svako od udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala može jasno prepoznati.

5.4.2.4.            Dimenzije sastavnih dijelova ove oznake ne smiju biti manje od najmanjih dimenzija određenih za pojedinačne oznake u različitim pravilnicima prema kojima su homologacije tipa sastavnih dijelova dodijeljene.

5.4.2.5.            Primjeri oznake homologacije tipa sastavnog dijela za svjetlo koje je udruženo, spojeno ili uzajamno povezano s drugim svjetlima dani su u dodatku 5.

5.4.3.   Svjetla, čije su leće upotrijebljene za razne tipove svjetala i koja mogu biti udružena, spojena ili uzajamno povezana s drugim svjetlima:

5.4.3.1.            primjenjuju se odredbe navedene u točki 5.4.2. niže;

5.4.3.2.            dodatno, kad se upotrebljava ista leća, ona može nositi različite homologacijske oznake koje se odnose na različite tipove glavnih svjetala ili sklopova svjetala, pod uvjetom da kućište glavnog svjetla, čak i kad se ne može odvojiti od leće, ima prostor opisan u točki 3.1.1.2. naviše i nosi homologacijske oznake koje odgovaraju stvarnim funkcijama.

5.4.3.3.            ako različiti tipovi glavnih svjetala imaju isto kućište, ono može nositi različite homologacijske oznake.

5.3.4.   Primjeri oznake homologacije tip sastavnog dijela za svjetla uzajamno povezana s glavnim svjetlima dani su na slici 3. dodatka 5.

5.4.2.   Udružena, spojena ili.

6.         OZNAKA EZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOGA DIJELA ZA IZVORE SVJETLOSTI

6.1.      Osim oznaka navedenih u točki 3.1.2. ili 3.1.3., svaki izvor svjetlosti koji je sukladan tipu homologiranu prema ovom pravilniku označava se oznakom homologacije tipa sastavnog dijela.

6.2.      Ta se oznaka sastoji od:

6.2.1.   pravokutnika oko slova »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku).

6.2.2.   homologacijske kodne oznake navedene u točki 4.5., u blizini pravokutnika.

6.3.      Natpisi i oznake navedene u točkama 3.1.2., 3.1.3. i 6.1. trebaju biti jasno čitljivi i neizbrisivi.

6.4.      Primjeri oznake homologacije tip sastavnog dijela za izvore svjetlosti dani su na slici 4. dodatka 5.

7.         PREINAKE TIPA I IZMJENE ILI DOPUNE HOMOLOGACIJA

7.1.      U slučaju preinaka tipa koji je homologiran prema ovome pravilniku, primjenjuju se odredbe članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

8.         SUKLADNOST PROIZVODNJE

8.1.      Opće je pravilo da se mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju u skladu s odredbama navedenim u člancima 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

8.2.      Posebno, ispitivanja koja se provode prema točki 2.3.5. priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila su ona koja su propisana u:

            – točki 3. dodatka 3. i dodatka 7. priloga II.,

            – točki 3. dodatka 3. i dodatka 6. priloga III.,

            – točki 3. dodatka. i dodatka 6. priloga IV.,

            – točki 3. dodatka 5. i dodatka 6. priloga V.,

            – točki 3. dodatka 5. i dodatka 7. priloga VI.,

            – u dodacima 6. i 7. priloga VII.,

            – u dodatku 8. priloga VIII., ili

            – u dodacima 6. i 7. priloga IX., ovisno što je primjenjivo,

            i uvjeti koji se primjenjuju pri izboru uzoraka za ispitivanja navedena u točkama 2.4.2 i 2.4.3. priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila su oni koji su propisani u:

            – dodatku 8. priloga II.,

            – dodatku 7. priloga III.,

            – dodatku 7. priloga IV.,

            – Prilogu 7. priloga V.,

            – dodatku 8. priloga VI.,

            – Prilozima 8. i 9. priloga VII.,

            – dodatku 9. priloga VIII., ili

            – dodatku 8. priloga IX.,

            ovisno što je primjenjivo,

8.3       Uobičajena učestalost nadzora koja odobri tijelo za homologaciju je jednom u dvije godine.

 

DODATAK 1

OPISNI DOKUMENT BR. ….

koji se odnosi na homologaciju tipa sastavnoga dijela za glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop

Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se dostaviti u tri primjerka s popisom priloženih dokumenata. Svi nacrti moraju se dostaviti u prikladnome mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dostaviti podaci o njihovim značajkama.

0.         OPĆI PODACI

0.1       Marka (trgovački naziv proizvođača): .................................

0.2       Tip:     

0.5       Naziv i adresa proizvođača:    

0.7       U slučaju sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, položaj i način postavljanja oznake homologacije: ............

0.8       Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ..................................

1.         OPIS UREĐAJA

1.1       Tip uređaja ..............................................................................

1.1.1    Funkcija (funkcije) uređaja: ..................................................

1.1.2    Kategorija ili razred uređaja: ................................................

1.1.3    Boja emitiranoga ili reflektiranoga svjetla: .........................

1.2       Crtež (crteži), koji su dovoljno detaljni da omogućavaju identifikaciju tipa uređaja i koji prikazuju: .........................

1.2.1    geometrijski položaj u kojem se uređaj ugrađuje na vozilo (ne primjenjuje se za osvjetljavanje stražnje registarske pločice): .......

1.2.2    os promatranja, koju treba uzeti za referentnu os pri ispitivanjima (vodoravni kut H = 0°, vertikalni kut V = 0°), i točka, koju treba uzeti za referentno središte pri tim ispitivanjima (ne primjenjuje se za katadioptere i svjetla stražnje registarske pločice): ...............................................................

1.2.3    predviđeno mjesto za oznaku homologacije sastavnoga dijela: ..........................................................................................

1.2.4    za svjetla stražnje registarske pločice, geometrijski položaj u kojemu se uređaj ugrađuje s obzirom na prostor koji će zauzimati registarska pločica i na obris odgovarajuće osvijetljene površine: ....................................................................

1.2.5    za glavna svjetla i prednja svjetla za maglu pogled sprijeda s podacima o rebrima na leći, ako postoje, i poprečni presjek: ..........................................................................................

1.3       Kratak tehnički opis, koji osim za svjetla s neizmjenjivim izvorima svjetlosti navodi posebice kategoriju ili kategorije propisanih izvora svjetlosti, koji moraju biti jedan ili više njih od onih koji su sadržani u Pravilniku TPV 120, (ne primjenjuje se na katadioptere): ...........................................

1.4       Posebni podaci

1.4.1    Za svjetla stražnje registarske pločice, izjava je li uređaj namijenjen za osvjetljavanje široke/visoke/široke i visoke pločice: ....................................................................................

1.4.2    Za glavna svjetla,

1.4.2.1 podaci o tome je li glavno svjetlo namijenjeno za osvjetljavanje s kratkim i dugim svjetlosnim snopom ili samo s jednim od tih svjetlosnih snopova: .........................................

1.4.2.2 za glavno svjetlo koje je namijenjeno za osvjetljavanje s kratkim svjetlosnim snopom, podaci o tome, je li konstruirano za promet lijevom i desnom stranom ili samo za promet lijevom ili samo desnom stranom ................................

1.4.2.3 ako je glavno svjetlo opremljeno s namjestivim reflektorom, podatak o položaju (položajima) ugradbe glavnoga svjetla u odnosu na tlo i središnju uzdužnu ravninu vozila, ako je glavno svjetlo namijenjeno za uporabu samo u tom položaju (tim položajima): ....................................................

1.4.3    Za pozicijska svjetla, kočna svjetla i pokazivače smjera,

1.4.3.1 može li se uređaj upotrebljavati u sklopu od dva svjetla iste kategorije .................................................................................

1.4.3.2 u slučaju uređaja s dvije razine jakosti (kočna svjetla i pokazivači smjera kategorije 2b), grafički prikaz rasporeda i specifikacija značajka sustava kojim se osiguravaju dvije razine jakosti: .........................................................................

1.4.4    Za katadioptere, kratak opis s tehničkim specifikacijama materijala retroreflektirajućega optičkog dijela: .................

1.4.5    Za svjetla za vožnju unatrag, izjava je li uređaj namijenjen za ugradbu na vozilo isključivo u paru uređaja: ................

 

DODATAK 2.

OPISNI DOKUMENT BR. ….

koji se odnosi na homologaciju tipa sastavnoga dijela za izvore svjetlosti za uporabu u homologiranim svjetlima

Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se dostaviti u tri primjerka s popisom priloženih dokumenata. Svi nacrti moraju se dostaviti u prikladnome mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dostaviti podaci o njihovim značajkama.

 

0.         OPĆI PODACI

0.1       Marka (trgovački naziv proizvođača): ......................................

0.2       Tip: ...............................................................................................

0.5       Naziv i adresa proizvođača: .......................................................

0.7       U slučaju sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, položaj i način postavljanja oznake EZ homologacije: ...........

0.8       Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ......................................

1.         OPIS TIPA UREĐAJA

1.1       Tip uređaja ...................................................................................

1.2.      Boja emitiranoga svjetla: ............................................................

1.3.      Nazivni napon: ............................................................................

1.4.      Nazivna snaga: .............................................................................

1.5       Kratak tehnički opis: ..................................................................

1.6       Crtež (crteži) koji su dovoljno detaljni da omogućavaju identifikaciju tipa: .................................................................................

1.7       U slučaju izvora svjetlosti s izbojem u plinu, identifikacija balasta: .............................................................................................

 

Datum, spis

DODATAK 3.

Obrazac

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Izjava o:

– homologaciji(1)

– izmjeni/dopuni homologacije(1)

– odbijanju homologacije(1)

– povlačenju homologacije(1)

za tip vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice(1) s obzirom na Direktivu..../..../EEC kao što je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom..../..../EC

Broj homologacije tipa:............................................................................

Razlog za izmjenu/dopunu: ...................................................................

DIO I.

0.1       Marka (trgovački naziv proizvođača): ....................................

0.2       Tip ..............................................................................................

0.3       Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici(1) (2): ....................

0.3.1    Položaj te oznake: .....................................................................

0.4       Kategorija vozila(1) (3): ................................................................

0.5       Naziv i adresa proizvođača vozila: ..........................................

0.7       Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, položaj i način postavljanja oznake homologacije .................................

0.8       Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ....................................

DIO II.

1.         Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi dopunu

2.         Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja: ........

3.         Datum izvještaja o ispitivanju: ................................................

4.         Broj izvještaja o ispitivanju. .....................................................

5.         Napomene (ako ih ima): Vidi dopunu

6.         Mjesto. ........................................................................................

7.         Datum: .......................................................................................

8.         Potpis:

9.         Priložen je sadržaj opisne dokumentacije koja je pohranjena u tijelu za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev.

 

Dopuna certifikatu o homologaciji tipa br. .....

koja se odnosi na homologaciju tipa sastavnoga dijela za uređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju prema Direktivi (Direktivama) 76/757/EEZ; 76/758/EEZ; 76/759/EEZ; 76/760/EEZ; 76/761/EEZ; 76/762/EEZ; 77/538/EEZ; 77/539/EEZ i 77/540/EEZ(1), kao što je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom (Direktivama)…

1.         Dodatni podaci

1.1.      Kad je primjenjivo, navesti za svako svjetlo

1.1.1.   Kategorija (kategorije) uređaja: ..............................................

1.1.2.   Broj i kategorija izvora svjetlosti (ne primjenjuje se na katadioptere)(2): ................................................................................

1.1.3.   Boja emitiranoga ili reflektiranoga svjetla: ...........................

1.1.4.   Homologacija dodijeljena samo za uporabu kao zamjenski dio na vozilima koja su već u uporabi: Da/Ne(1)

1.2.      Posebni podaci za određene tipove uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

1.2.1.   Za katadioptere: zaseban/dio sklopa uređaja(1)

1.2.2.   Za svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice: uređaj za osvjetljavanje visoke pločice/široke pločice(1)

1.2.3.   Za glavna svjetla: ako su s namjestivim reflektorom, položaj (položaji) ugradbe glavnoga svjetla u odnosu na tlo i središnju uzdužnu ravninu vozila, ako je glavno svjetlo namijenjeno za uporabu samo u tom položaju (tim položajima): ......................

1.2.4.   Za svjetla za vožnju unatrag: Taj se uređaj ugrađuje na vozilo isključivo kao dio u paru uređaja: Da/Ne(1)

5.         Napomene

5.1       Crteži

5.1.1.   Za svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice: priloženi crtež br. ...…….....prikazuje geometrijski položaj u kojem se uređaj ugrađuje u odnosu na prostor za registarsku pločicu i obris odgovarajuće osvijetljene površine;

5.1.2.   Za katadioptere: priloženi crtež br. ...…….....prikazuje geometrijski položaj u kojem se uređaj ugrađuje na vozilo;

5.1.3.   Za sve ostale uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju: priloženi crtež br. . ..…….....prikazuje geometrijski položaj u kojem se uređaj ugrađuje na vozilo te referentnu os i referentno središte uređaja;

5.1.4.   Za glavna svjetla: način djelovanja koji je upotrijebljen tijekom postupka ispitivanja (točka 5.2.3.9 Priloga I. Direktive 76/761/EEZ): ............................................................................

  

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2) Za svjetla s neizmjenjivim izvorima svjetlosti navesti broj i ukupnu snagu izvora svjetlosti.

DODATAK 4.

Obrazac

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Žig tijela za homologaciju

 

Izjava o:

– homologaciji(1)

– izmjeni/dopuni homologacije(1)

– odbijanju homologacije(1)

– povlačenju homologacije(1)

za tip vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice(1) s obzirom na Direktivu..../..../EEC kao što je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom..../..../EC

Broj homologacije tipa: ..................................................................

Razlog za izmjenu/dopunu: ...........................................................

DIO I.

0.1       Marka (trgovački naziv proizvođača): ....................................

0.3       Tip ..............................................................................................

0.3       Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnome dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici(1) (2): ............

0.3.1    Položaj te oznake: .....................................................................

0.4       Kategorija vozila(1) (3): .........................................................

0.6       Naziv i adresa proizvođača: .....................................................

0.7       Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, položaj i način postavljanja oznake homologacije ...............................

0.8       Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ....................................

DIO II.

1.         Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi dopunu

2.         Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja: ........

3.         Datum izvještaja o ispitivanju: ................................................

4.         Broj izvještaja o ispitivanju. ....................................................

5.         Napomene (ako ih ima): vidi dopunu

6.         Mjesto. .......................................................................................

7.         Datum: .......................................................................................

8.         Potpis: ........................................................................................

9.         Priložen je sadržaj opisne dokumentacije, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev

  

Dopuna certifikatu o homologaciji tipa br......

koji se odnosi na homologaciju tipa sastavnoga dijela za izvor svjetlosti za uporabu u homologiranim sklopovima svjetlima prema Direktivi 76/761/EEC kao što je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom …./……/EC

1.         Dodatni podaci

1.1.      Kategorija uređaja:

1.1.3    Boja emitiranoga svjetla:

1.3.      Nazivni napon:

1.4.      Nazivna snaga:

1.5       Kratak tehnički opis:................................................................

1.6       Crtež (crteži) koji su dovoljno detaljni da omogućavaju identifikaciju tipa: ........................................................

1.7       Trgovački naziv i tip balasta, kad je primjenjivo: ................

5.         Napomene

5.1.      Priloženi crtež br....……..... potpuno prikazuje cijeli izvor svjetlosti.

 

DODATAK 5.

PRIMJERI OZNAKE HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOGA DIJELA

Slika 1.

Neovisna svjetla

Primjer 1

 

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve priloga II. (redoslijedni broj 01) za kratki svjetlosni snop i konstruirano je isključivo za promet lijevom stranom, tipno homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

Primjer 2

xx

 

 Uređaj, označen s gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve priloga II. (redoslijedni broj 01) za kratki i dugi svjetlosni snop i konstruirano je za oba prometna sustava s pomoću namještanja optičkog bloka ili žarulje, tipno homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

Primjer 3

 

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je »sealed-beam« glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve priloga III. (redoslijedni broj 02) za kratki i dugi svjetlosni snop, konstruirano isključivo za promet desnom stranom i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.

Primjer 4

 

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je glavno svjetlo opremljeno s lećom iz plastičnoga materijala, koje zadovoljava zahtjeve priloga IV. (redoslijedni broj 04) za dugi svjetlosni snop, konstruirano je isključivo za promet desnom stranom i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471. Broj 30 označava da je najveća svjetlosna jakost dugoga svjetlosnog snopa između 86 250 i 101 250 kandela.

Primjer 5

 

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve priloga V. (redoslijedni broj 02) za kratki i dugi svjetlosni snop, konstruirano isključivo za promet lijevom stranom i tipno homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471. Žarna nit za kratki svjetlosni snop ne smije svijetliti istodobno sa žarnom niti za dugi svjetlosni snop ili bilo kojega drugoga glavnoga svjetla, s kojim je uzajamno povezano. Za značenje broja 30, vidi primjer 4.

Primjer 6

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je halogeno »sealed-beam« glavno svjetlo opremljeno s lećom iz plastičnoga materijala, koje zadovoljava zahtjeve priloga VI. (redoslijedni broj 02) za dugi svjetlosni snop, konstruirano isključivo za promet desnom stranom i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471. Za značenje broja 30, vidi primjer 4.

Primjer 7

xx

 

Uređaj, označen s naviše prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela, je glavno svjetlo opremljeno s lećom iz plastičnoga materijala, koje zadovoljava zahtjeve priloga VIII. (redoslijedni broj 00) za kratki svjetlosni snop, konstruirano za oba prometna sustava i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471, koje je udruženo, spojeno ili uzajamno povezano dugim svjetlom koje zadovoljava zahtjeve priloga IV. (redoslijedni broj 04). Kratko svjetlo ne smije svijetliti istodobno s dugim svjetlom. Za značenje broja 30, vidi primjer 4.

Slika 2.

POJEDNOSTAVNJENO OZNAČIVANJE UDRUŽENIH, SPOJENIH ILI UZAJAMNO POVEZANIH SVJETALA KAD SU DVA ILI VIŠE SVJETALA DIO ISTOGA SKLOPA

(Vertikalne i vodoravne crte shematski prikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.)

 

PRIMJER A

xx

PRIMJER B

xx

  

PRIMJER C

xx

  

PRIMJER D

xx

  

Napomena: četiri primjera homologacijskih oznaka, uzorci A, B, C i D predstavljaju tri moguće inačice označivanja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kad su dva ili više svjetala dio istoga sklopa udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala. Te homologacijske oznake pokazuju da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1712 i da obuhvaća:

prednje pozicijsko svjetlo (A), homologirano u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEZ, redoslijedni broj 02, za ugradbu na lijevoj strani;

glavno svjetlo (HCR) za kratki svjetlosni snop, konstruirano za promet desnom i lijevom stranom i za dugi svjetlosni snopom s najvećom svjetlosnom jakosti između 86 250 i 101 250 kandela (kao što je prikazano s brojem 30), homologirano u skladu s prilogom V., redoslijedni broj 02, opremljeno s lećom iz plastičnoga materijala (PL);

prednje svjetlo za maglu (B) homologirano u skladu s Direktivom 76/761/EEZ, redoslijedni broj 02, opremljeno s lećom iz plastičnoga materijala (PL);

Prednji pokazivač smjera kategorije 1a homologiran u skladu s Direktivom Vijeća 76/759/EEZ, redoslijedni broj 01.

Slika 3.

SVJETLA KOJA SU UZAJAMNO POVEZANA ILI UDRUŽENA S GLAVNIM SVJETLOM

Primjer 1

xx

Primjer naviše odgovara označivanju leće koja je predviđena za uporabu na različitim tipovima glavnih svjetala, to jest:

za:

glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop konstruirano za oba sustava prometa i za dugi svjetlosni snop s najvećom svjetlosnom jakosti između 52 500 i 67 500 kandela (kao što je prikazano s brojem 20), homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471 u skladu s prilogom V., redoslijedni broj 04, koje je uzajamno povezano s prednjim pozicijskim svjetlom koje je homologirano u skladu s prilogom II. Direktive 76/758/EEC (redoslijedni broj 02),

ili:

glavno svjetlo s izbojem u plinu za kratki svjetlosni snop konstruirano i za dugi svjetlosni snop s najvećom svjetlosnom jakosti između 86 250 i 101 250 kandela (kao što je prikazano s brojem 30), konstruirano za oba sustava prometa i homologirano u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 7122 u skladu sa zahtjevima Priloga VI., redoslijedni broj 00, koje je uzajamno povezano sa istim prednjim pozicijskim svjetlom kao naviše,

ili:

čak za jedno od naviše navedeni glavnih svjetala koje je homologirano kao neovisno svjetlo.

Kućište glavnoga svjetla označava se jedino s valjanim homologacijskim brojem, npr.:

 

xx

Primjer 2.

 

xx

Primjer 2.

 

xx

Primjer naviše odgovara označivanju leće od plastičnog materijala koja je upotrijebljena za sklop dvaju glavnih svjetala, homologirana u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1151, koji se sastoji od:

– glavnoga svjetla koje emitira halogeni kratki svjetlosni snop konstruiran za oba sustava prometa i halogeni dugi svjetlosni snop s najvećom svjetlosnom jakosti između x i y kandela i koje zadovoljava zahtjeve priloga IV., redoslijedni broj 04, i

– glavnoga svjetla za dugi svjetlosni snop, s izbojem u plinu, s najvećom jakosti osvjetljenja između w i z kandela, koje zadovoljava zahtjeve priloga VIII., redoslijedni broj 00, pri čemu je najveća jakost osvjetljenja svih elemenata dugoga svjetlosnoga snopa između 86 250 i 101 250 kandela, što je prikazano brojem 30.

Slika 4

IZVORI SVJETLOSTI

xx

  

Gornja homologacijska oznaka na izvoru svjetlosti pokazuje da je izvor svjetlosti homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnom homologacijskom kodnom oznakom 2A1. Prvi znak pokazuje da izvor svjetlosti zadovoljava zahtjeve priloga VII. za žarulje sa žarnom niti.

PRILOG II.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP, ILI OBA I KOJA SU OPREMLJENA ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE R2(*)

Prema ovom pravilniku mogu se homologirati samo glavna svjetla koja emitiraju bijelu svjetlost.

1.         DEFINICIJE

            Za svrhu ovoga pravilnika,

1.1.      »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice, koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.      »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće.

1.3.      »glavna svjetla različitih tipova« označavaju glavna svjetla koja se razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

1.3.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.3.2.   značajkama optičkoga sustava;

1.3.3.   dodavanju dodatnih dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja;

1.3.4.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   sposobnosti da daje kratki svjetlosni snop ili dugi svjetlosni snop, ili oba;

1.3.6.   materijalima, iz kojih je izrađena leća i prevlaka, ako postoji;

1.3.7.   držaču (grlu) predviđenom za ugradbu žarulje (žarulja) sa žarnom niti kategorija R2 i/ili HS 1.

(2.), (3.), (4.)

5.         OPĆI ZAHTJEVI

5.1.      Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6. i 7.

5.2.      Glavna svjetla moraju biti izrađena tako, da zadrže propisane fotometrijske značajke i ostanu u dobrom radnom stanju pri uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena.

5.3       Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu skladno s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

            Kad su glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop i glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojom žaruljom sa žarnom niti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakoga optičkoga sustava posebno.

            Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 6. niže.

5.4.      Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u ispravni položaj.

            Držač žarulje sa žarnom niti treba biti u skladu s dimenzijama koje su navedene u sljedećim listovima s podacima u Publikaciji IEC 61-1:

 

Žarulje sa žarnom niti

Držač

List s podacima

R 2

P45-41

7005-95-1

HS 1

P45-41

7005-95-1

5.5.      Glavna se svjetla, koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulja sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja, moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednoga namještanja u drugo, kao i namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulja sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulja sa žarnom niti na reflektor moraju biti izrađeni tako, da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste.

5.6.      Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima dodatka 4 radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

5.7.      Zadovoljavanje zahtjeva iz točaka 5.2. do 5.5. treba provjeriti vizualno ili, po potrebi, pokusnom ugradbom.

5.8.      Ako je leća glavnoga svjetla iz plastičnoga materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima dodatka 7.

6.         OSVJETLJENJE

6.1.1    Glavna se svjetla trebaju izraditi tako, da s odgovarajućom žaruljom (odgovarajućim žaruljama) sa žarnom niti R2 i/ili HS1 daju s kratkim svjetlosnim snopom dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

6.1.2    Osvjetljenje koje proizvodi glavno svjetlo provjerava se na uspravnom zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnoga svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegovu os (vidi dodatak 6).

6.1.3    Provjera glavnih svjetala obavlja se s (a) etalon žaruljom (žaruljama) sa žarnom niti konstruiranom (konstruiranim) za nazivni napon 12 V, pri čemu treba postojeće selektivno žute filtre(6) zamijeniti s bezbojnim geometrijski istim filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti najmanje 80%. Pri provjeri glavnoga svjetla, napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako da se postignu sljedeće vrijednosti:

 

Kategorija žarulje sa žarnom niti

Približni napon žarulje za mjerenje (V)

Svjetlosni tok (lx)

Dugi svjetlosni snop

Kratki svjetlosni snop

R 2

12

700

450

HS 1

12

700

450

 

6.1.4    Dimenzije s kojima je određen položaj žarne niti (žarnih niti) unutar etalon žarulje sa žarnom niti, navedene su u odgovarajućem listu s podacima u prilogu VII. ovoga pravilnika.

6.1.5    Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav, da ne prouzroči refleksiju ili refrakciju koji bi štetno djelovali na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom provjerava se mjerenjem razdiobe svjetlosti dobivene pomoću etalon glavnog svjetla opremljenoga s etalon žaruljom sa žarnom niti.

6.2.      Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu svijetlo-tamno da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. Granica svijetlo-tamno mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju je glavno svjetlo predviđeno. Na drugoj strani ona mora vodoravna ili s kutom nagiba 15° iznad vodoravne crte.

            Glavno svjetlo mora biti namješteno tako, da pri kratkom svjetlosnom snopu:

6.2.1.   u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na lijevoj polovini zaslona(7), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na desnoj polovini zaslona;

6.2.2.   da se taj vodoravni dio granice »svijetlo-tamno« nalazi na desnoj polovini zaslona 25 cm ispod razine vodoravne ravnine, koja prolazi kroz žarište glavnoga svjetla (vidi dodatak 6 ovoga pravilnika);

6.2.3.   da je mjerni zaslon postavljen u položaj naveden u dodatku 6.(8)

            Pri takvom namještanju, glavno svjetlo mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6.3 i 6.5 ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop. Ako je ono u prvom redu predviđeno da daje kratki svjetlosni snop, mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 6.3.(9)

            Kad je glavno svjetlo namiješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.3 i 6.5., njegovo se namještanje može promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ili točka sjecišta HV navedena u dodatku 6 ovoga pravilnika bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) u desno ili u lijevo(10). Radi lakšeg usmjeravanja s pomoću granične crte »svijetlo-tamno«, glavno svjetlo se može djelomično prekriti kako bi granica »svijetlo-tamno« bila oštrija.

            Ako je glavno svjetlo konstruirano da daje samo dugi svjetlosni snop, ono se namješta tako se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta hh i vv. Takvo glavno svjetlo mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 6.5.

6.3       Osvijetljenost, koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu, mora zadovoljavati zahtjeve u sljedećoj tablici:(11)

Točka na mjernom zaslonu

Zahtijevana osvijetljenost u luksima

Glavna svjetla za promet desnom stranom

Glavna svjetla za promet lijevom stranom

B 50 L

B 50 R

? 0,4

75 R

75 L

? 6

50 R

50 L

? 6

25 L

25 R

? 1,5

25 R

25 L

? 1,5

Sve točke u području III

? 0,7

Sve točke u području IV

? 2

Sve točke u području I

? 20

 

            U slučaju mjerenja s etalon žaruljom sa žarnom niti čiji svjetlosni tok nije 450 lumena, razumijeva se da će se izmjerene vrijednosti ispraviti proporcionalno razinama svjetlosnih tokova. U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti, koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

 

            Glavna svjetla koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavati naviše navedene zahtjeve koji se odnose na odgovarajuću stranu prometa.

6.4       Vrijednosti osvijetljenosti u područjima »A« i »B«, kao što su prikazane na slici P1C u dodatku 6 provjeravaju se mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama 1 do 8 na toj slici(*). Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

            1 + 2 + 3  0,3 lx, i

            4 + 5 + 6  0,6 lx, i

            0,7 lx  7  0,1 lx, i

            0,7 lx  8  0,2 lx.

            Te nove vrijednosti osvijetljenosti ne zahtijevaju se za glavna svjetla koja su bila homologirana prije početka primjene dopune 3 uz 01 niz izmjena i dopuna ovoga pravilnika (2. prosinca 1992.) ni za proširenje takvih homololgacija.

6.5.      U slučaju glavnih svjetala s namjestivim reflektorom, zahtjevi točaka 6.2. do 6.4. primjenjuju se za svaki položaj ugradbe koji je naveden u skladu s točkom 1.4.2.3 u dodatku 1 priloga I. ovoga pravilnika. Za provjeru se upotrebljava sljedeći postupak:

6.5.1    svaki mogući položaj određuje se na mjernom goniometru s obzirom na crtu koja prolazi kroz središte izvora svjetlosti i točku HV na mjernom zaslonu. Nakon toga se namjestivi reflektor podstavlja u položaj u kojem razdioba svjetlosti na zaslonu odgovara zahtjevima točaka 6.1., 6.2. i/ili 6.4.;

6.5.2.   s reflektorom, s postavljenim u početni položaj u skladu s točkom 6.5.1., glavno svjetlo mora zadovoljavati fotometrijske zahtjeve iz točaka 6.2., 6.3. i 6.4.;

6.5.3    dodatna ispitivanja obavljaju se nakon što se reflektor pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala namjesti vertikalno za ± 2° iz njegova početnoga položaja ili, ako je to manje od 2°, najmanje u najviši položaj. Pošto se glavno svjetlo ponovno usmjeri kao cjelina (npr. s pomoću goniometra) u odgovarajući suprotni smjer, osvijetljenost u sljedećim smjerovima se provjerava i treba se nalaziti u propisanim granicama:

            za kratki svjetlosni snop: točke HV i 75R (odnosno 75L),

            za dugi svjetlosni snop: točka HV (postotak od Emax);

6.5.4    ako je podnositelj zahtjeva predvidio više od jednog položaja za ugradbu, postupak u točkama 6.5.1. do 6.5.3. ponavlja se za sve ostale položaje;

6.5.5    ako podnositelj zahtjeva nije u zahtjevu naveo posebne položaje za ugradbu, za mjerenja prema točkama 6.2. do 6.4. glavno svjetlo treba namjestiti u svoj središnji položaj pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala. Dodatna ispitivanja prema točki 6.5.3. treba obaviti s reflektorom koji se postavi u svoje krajnje položaje (umjesto ± 2°) pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala,

6.6.      Mjerenja osvijetljenosti koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim namještanjem glavnoga svjetla kao pri mjerenjima prema točki 6.3 naviše ili, u slučaju glavnoga svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop, u skladu sa zadnjim stavkom točke 6.2.3. U slučaju kad se se više izvora svjetlosti upotrebljava za dugi svjetlosni snop, ukupni se učinak upotrebljava za određivanje najveće vrijednosti osvijetljenosti (Emax).

            Osvijetljenost, koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

            Točka sjecišta HV crta hh i vv mora se nalaziti unutar »izoluksa« koji predstavlja 90% najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost ne smije biti manja od 32 lx.

            Polazeći iz točke sjecišta HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 lx do udaljenosti 1,125 m, ni manja od 4 lx do udaljenosti 2,25 m. (Kad svjetlosni tok etalon žarulje sa žarnom niti koja se uptrebljava za mjerenja nije 700 lumena, obavljena mjerenja se ispravljaju proporcionalno omjeru svjetlosnih tokova)

6.7       Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu koje se navode u točkama 6.3. i 6.5. naviše, treba mjeriti fotoprijamnikom čija se učinkovita površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

7.         OCJENA NEUGODNOSTI (OD ZASLJEPLJIVANJA)

            Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja prouzročene kratkim svjetlosnim snopom glavnoga svjetla(12)

8.         ETALON GLAVNO SVJETLO

            Glavno svjetlo smatra se etalon (refentnim) glavnim svjetlom ako:

8.1       ako zadovoljava naviše navedene zahtjeve za homologaciju;

8.2       ima efektivni promjer najmanje 160 mm;

8.3       s etalon žaruljom sa žarnom niti proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenima u točki 6.3. naviše, osvijetljenost koja iznosi:

8.3.1    najviše 90% od najvećih vrijednosti i

8.3.2    najmanje 120% od najmanjih vrijednosti, propisanih u tablici u točki 6.3.

(9), (10), (11), (13)

(Dodatak 1), (Dodatak 2)

 

DODATAK 3

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga pravilnika.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom:

1.2.1.   ako izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            Područje III: 0,30 lx ekvivalent 20%,

                             0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno odstupanje + 20% pri najvećim vrijednostima i – 20% pri najmanjim vrijednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.6. ovoga pravilnika.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.(9).

1.2.4    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.3.      U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, primjenjuje sljedeći postupak:

            Jedno od za uzorak određenih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. dodata 4 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. dodata 4.

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, podvrgava se ispitivanju drugo glavno svjetlo, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4       Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost su vrijednosti navedene u ovom pravilniku pomnožene s 0,84.

2.         NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

            Za svaki tip glavnoga svjetla posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

            Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnoga tipa ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.      Vrsta ispitivanja

            Ispitivanja sukladnosti u ovome pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2.      Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovome pravilniku.

2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga pravilnika, posebno u svrhu upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.      Vrsta uzorkovanja

            Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istoga tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

            Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije objediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

2.4       Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

            Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom pravilniku pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV (1), HL i HR (2) u slučaju dugoga svjetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju kratkoga svjetlosnog snopa (vidi sliku u dodatku 6).

2.5.      Kriteriji koji određuju prihvatljivost

            Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

            Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s vjerojatnošću prihvaćanja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere uzorkovanjem u skladu s dodatkom 8 (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

 

DODATAK 4.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA NA POTPUNIM GLAVNIM SVJETLIMA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovoga pravilnika, u točki za Emax za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajka u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.         ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

            Ispitivanja se provodi u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.      Čisto glavno svjetlo

            Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

            Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1.            (a) u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajući žarna nit svijetli propisano vrijeme(1),

            (b) u slučaju uzajamno povezanoga kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti):

            Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istodobno uključenom jednom žarnom niti(2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem(1) svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenoga u točki 1.1.;

            U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne dosegne propisano vrijeme:

            15 minuta, svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

            5 minuta, svijetle obje žarne niti;

            (c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju biti uključene istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.            Napon ispitivanja

            Napon treba namjestiti za napajanje sa snagom 15% većom od nazivne snage navedene u pravilniku za žarulje sa žarnom niti (prilog VII. ovoga pravilnika) s nazivnim naponom 6 V ili 12 V i snagom 26% većom od nazivne snage za žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 24 V.

            Primijenjena snaga treba u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati pri drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje se obavlja sa žaruljom sa žarnom niti čija je snaga najveća koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.            Vizualni pregled

            Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2.            Fotometrijsko ispitivanje

            Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

            Kratki svjetlosni snop:

            50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

            50 L – B 50 R – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

            Dugi svjetlosni snop:

            Točka Emax.

            Može se obaviti novo namještanje da bi se uzelo u obzir bilo koja deformacija nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga dodatka). Dopušteno je 10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2.      Prljavo glavno svjetlo

            Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1., treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1.            Ispitna mješavina

1.2.1.1.1          Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama:

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 µm,

            jednog težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2          Glavna svjetla s vanjskim lećama iz plastičnog materijala:

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od.

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            13 težinskih dijelova destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za odstranjivanje površinske napetosti(4)

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.            Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

            Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u ovome dodatku:

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za fotometrijsku razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za fotometrijsku razdiobu samo za dugo svjetlo,

            50 R i 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

            50 L i 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3 Mjerna oprema

            Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla. Etalon žarulja sa žarnom niti upotrjebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.         ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

            Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratki svjetlosni snop kad je uključen.

            Glavno svjetlo ispitano sukladno točki 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1       Ispitivanje

            Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

            Na serijski proizvedenom SB glavnom svjetlu koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2. ovoga dodatka). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

            Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.      Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost rI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (rI  1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < rI  1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

            Uključeno dugo svjetlo u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

            Isključeno u trajanju od 1 sata.

            Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

 

XX

  

DODATAK 6

MJERNI ZASLONI

Normirani europski svjetlosni snop

A. Glavno svjetlo za promet desnom stranom

 

XX

 

  

Normirani europski svjetlosni snop

A. Glavno svjetlo za promet lijevom trakom

 

XX

    

Slika C. MJERNE TOČKE ZA VRIJEDNOSTI OSVIJETLJENOSTI

 

XX

Napomena: Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom. Točke 7. i 8. nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet lijevom stranom.

DODATAK 7

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA ODPLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJEUZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIHSVJETALA

1.         OPĆI ZAHTJEVI

1.1.      Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2.      Dva od pet uzoraka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 2.6. niže.

1.3.      Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1. ovoga dodatka.

1.4.      Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekom drugom Pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. dodatka 1.

2.         ISPITIVANJA

2.1.      Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

            Tri nova uzorka (leća) treba podvrgnuti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

            3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °C trebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.            Metoda

            Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

            Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

            B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

            Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.            Rezultati

            Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.      Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

            Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

            Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

            prskanje: 5 minuta;

            sušenje: 25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

            Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1., vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1.

2.2.2.1.            Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.            Nanošenje ispitne mješavine

            Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. i, unutar 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

            Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

            Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.            Čišćenje

            Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.            Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (tm 0,020).

2.2.3.2.            Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene d = (T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (dm  0,020).

2.3.      Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

            Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

            Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C.Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

            Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

            Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (tm  0,010).

2.4.      Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

V         anjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga dodatka.

2.4.2.   Rezultati

            Nakon ovog ispitivanja, promjene:

            propuštanja: t = (T2 – T3)/T2

            i raspršivanja t = (T2 – T3)/T2

            trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. u području određenom u točki 2.1.2.2.2 priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

            tm  0,100;

            dm  0,050.

2.5.      Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

            Površinu veličine 20 × 20 mm, u području premaza leće, treba nožićem za brijanje ili iglom za šivanje narezati u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

            Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4 ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

            Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

            Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6.      Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.            Ispitivanja

Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2.            Rezultati

            Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smije biti za više od 10% manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

            Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5.

3          Provjera sukladnosti proizvodnje

3.1       Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim pravilnikom ako se:

3.1.1    nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2    nakon ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom pravilniku.

3.2       Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

 

DODATAK 7 – DOPUNA 1

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A.        Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika).

 

Uzorci

Leće ili uzorci materijala

Leće

Ispitivanja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.1

Promjena temperature

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.2.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.2)

×

×

×

1.2.1.

Mjerenje propuštanja

×

×

×

×

×

×

×

×

×

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

×

×

×

1.3.

Atmosferski utjecaji

(točka 2.2.1)

×

×

×

1.3.1.

Mjerenje prijenosa

×

×

×

1.4.

Kemijska sredstva

(točka 2.2.2)

×

×

×

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.5.

Deterdženti

(točka 2.3.1)

×

×

×

1.6.

Ugljikovodici

(točka 2.3.2)

×

×

×

1.6.1.

Mjerenje propuštanja

×

×

×

1.7.

Oštećivanje

(točka 2.4.1)

×

×

×

1.7.1

Mjerenje propuštanja

×

×

×

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.8.

Prijanjanje

(točka 2.5)

×

                                              

 

B.        Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika).

 

Ispitivanja

Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1

2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1)

×

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2)

x

2.3. Prianjanje (točka 2.6.2)

x

 

DODATAK 7 – DOPUNA 2

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJA IPROPUŠTANJA SVJETLOSTI

1.         OPREMA (vidi sliku)

            Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije   ß/2 = 17,4 × 10-4rd ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

            Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta ß/2 = 14°.

            Prstenasta blenda DD s kutovima

 XX

             smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

            Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

            Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2 (1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

            Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.         MJERENJA

            Obavljaju se sljedeća očitavanja:

 

Očitavanje

s uzorkom

sa središnjim dijelom od DD

Predstavljena veličina

T1

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da

(prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok propušten novim materijalom u području od 24 °C

T3

da

(nakon ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok propušten ispitanim materijalom u području od 24 °C

T4

da

(prije ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5

da

(nakon ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

  

Xx

DODATAK 7 – DOPUNA 3

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.         Ispitna oprema

1.1.      Prskalica

            Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar  0, + 0,5 bar.

            Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.      Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od:

            – kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

            – vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.         Ispitivanje

            Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

            Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dodatku 2. ne bude takva da je:

           

 xx

 

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

  

DODATAK 7 – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1.         SVRHA

            Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.         NAČELO

            Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.         UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

            Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4.         ISPITNI KOMADI

            Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

            Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.         POSTUPAK

            Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

            Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

            Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

            Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

            Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

            Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

            Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom zahtijevanu silu treba zapisati.

6.         REZULTATI

            Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

 

DODATAK 8

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE ODSTRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1    izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najviše najnepovoljnije odstupanje smije biti sljedeće:

     

B 50 L (iliR):

0,20 lx ekvivalent 20%,

0,30 lx ekvivalent 30%;

područje III:

0,30 lx ekvivalent 20%,

0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ili ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.6. ovoga pravilnika dopušteno je odstupanje + 20% pri najvećim vrijednostima i – 20% pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3.   Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo(9).

1.2.4.   Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.2.5.   Glavna svjetla s očitim greškama se ne uzimaju u obzir.

1.2.6.   Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.3.      Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, vrijednosti iz ovoga pravilnika treba pomnožiti s 0,84.

2.         PRVO UZORKOVANJE

            U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.      Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.            uzorak A

A1:

jedno glavno svjetlo

0%

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

A2:

oba glavna svjetla više od

0%

ali ne više od

20%

prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.            uzorak B

           

B1:

oba glavna svjetla

0%

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2.      Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.            uzorak A

A3:

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

jedno glavno svjetlo više od

20%

ali ne više od

30%

2.2.1.2.            uzorak B

           

B2:

u slučaju A2

jedno glavno svjetlo više od

0%

ali ne više od

20%

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

B3:

u slučaju A2

jedno glavno svjetlo

. 0%

jedno glavno svjetlo više od

20%

ali ne više od

30%

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila primijeniti ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

           

A4:

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

jedno glavno svjetlo više od

30%

A5:

oba glavna svjetla više od

20%

2.3.2.   uzorak B

B4:

u slučaju A2

jedno glavno svjetlo više od

0%

ali ne više od

20%

jedno glavno svjetlo više od

20%

B5:

u slučaju A2

oba glavna svjetla više od

20%

B6:

u slučaju A2

jedno glavno svjetlo

0%

jedno glavno svjetlo više od

30%

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3.         PONOVLJENO UZORKOVANJE

            U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.      Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.            uzorak C

C1:

jedno glavno svjetlo

0%

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

C2:

oba glavna svjetla više od

0%

ali ne više od

20%

prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.            uzorak D

D1:

u slučaju C2

oba glavna svjetla

0%

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.      Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

            uzorak D

           

D2:

u slučaju C2

jedno glavno svjetlo više od

0%

ali ne više od

20%

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

3.2.1.2.            ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

           

C3:

jedno glavno svjetlo ne više od

20%

jedno glavno svjetlo više od

20%

C4:

oba glavna svjetla više od

20%

3.3.2.   uzorak D

D3:

u slučaju C2

jedno glavno svjetlo 0% ili više od

0%

jedno glavno svjetlo više od

20%

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.         PROMJENA VETIKALNOGA POLOŽAJA GRANICE »SVIJETLO-TAMNO«

            U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja granice »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

            Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome dodatku, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz dodatka 4 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz dodatka 4.

            Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

            Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 3,0 mrad.

 

Slika 1.

xx

  

PRILOG III.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA »SEALED BEAM« GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA KOJA EMITIRAJU EUROPSKI ASIMETRIČNI KRATKI ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP ILI OBA(*)

Prema ovom pravilniku mogu se homologirati samo glavna svjetla koja emitiraju bijelu svjetlost.

(1.)     

2.         DEFINICIJE

            U svrhu ovoga pravilnika,

2.1.      »sealed-beam« jedinica glavnoga svjetla (u daljnjemu tekstu: »SB-jedinica«) označava jedinicu glavnoga svjetla čiji sastavni dijelovi, uključujući reflektor, optički sustav i jedan ili više izvora svjetlosti, čine potpuno zatvorenu cjelinu zabrtvljenu pri proizvodnji i koja se ne može rastaviti, a da se pri tom ne učini potpuno neupotrebljivom.

2.2.      »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice), koji prenosi svjetlo kroz osvjetljavajuću površinu;

2.3.      »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće.

2.4.      Smatra se da su SB-jedinice različnih tipova kada se razlikuju u jednom ili više sljedećih bitnih elemenata oblika ili značajka:

2.4.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

2.4.2.   značajkama optičkoga sustava;

2.4.3.   dodavanju dodatnih dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti, apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja;

2.4.4    nazivnom naponu (može se dodijeliti isti homologacijski broj ako je promijenjen samo nazivni napon);

2.4.5    nazivnoj snazi:

2.4.6.   obliku žarne ili žarnih niti;

2.4.7.   vrsti proizvedenoga svjetlosnog snopa (kratki svjetlosni snop, dugi svjetlosni snop ili oba);

2.4.8.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

2.4.9    boji emitirane svjetlosti;

2.4.10. materijalima, iz kojih je izrađena leća i prevlaka, ako postoji;

(3.), (4.), (5.)

6.         OPĆI ZAHTJEVI

6.1.      Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u ovoj točki 6., točkama 7. i 8. i, po potrebi, točki 9.

6.2.      SB-jedinice moraju biti izrađena tako da zadrže propisane fotometrijske značajke i ispravne radne funkcije pri uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima mogu biti izložene.

6.2.1    Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna za SB-jedinice ako je uporaba takvih jedinica ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće na druge načine.

            Kad su SB glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop i SB glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop ugrađeni kao izmjenjive jedinice koje čine složenu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisno namještanje svake SB jedinice posebno.

6.2.2.   Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 8. ovoga pravilnika. Kad se za dugi svjetlosni snop upotrebljava više od jednoga izvora svjetlosti, za određivanje najveće vrijednosti osvijetljenosti (EM) treba uključiti sve izvore svjetlosti za dugi svjetlosni snop.

6.3.      Priključci moraju biti električno povezani samo s odgovarajućom žarnom niti ili žarnim nitima i moraju biti čvrsto i trajno pričvršćeni na SB jedinicu.

6.4.      Ako su jedinice okrugle, moraju imati fizičke značajke i električne priključke prikazane na crtežima SB2 do SB7 u prilogu 4 i biti izrađene s dimenzijama navedenim u tim crtežima.

6.5.      SB-jedinice koje su konstruirane da zadovoljavaju zahtjeve zemalja s prometom desnom stranom i zemalja s prometom lijevom stranom mogu se prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo početno ili naknadno namještanje može biti moguće npr. postavljanjem SB-jedinice na vozilu pod određenim kutom. U oba slučaja moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena položaja namještanja, jedan za promet desnom i drugi za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednoga položaja namještanja SB-jedinice u drugi, kao i njegovo namještanje u neki međupoložaj. Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se vizualnim pregledom i, po potrebi, s pokusnom ugradbom.

6.6.      Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima priloga 5. radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

6.7.      Ako je leća glavnoga svjetla iz plastičnoga materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima priloga 6.

7.         NAZIVNE VRIJEDNOSTI

7.1       Vrijednosti nazivnih napona su: 6, 12 i 24 V(4).

7.2       Potrošnja snage dostavljenih SB-jedinica pri ispitnom naponu ne smije biti veća od nazivne snage označene na SB-jedinici više od postotka navedena u tablici 1. Donje granične vrijednosti za dopušteno odstupanje snage nisu navedene, ali se najmanje vrijednosti osvijetljenosti navedene u tablici 2. točke 8.8.

 

Tablica 1.

Okrugle SB-jedinice promjera 180 mm

Okrugle SB-jedinice promjera 145 mm

Nazivni napon

6

12

6

12

Ispitni napon

6

12

6

12

Nazivna snaga i dopušteno odstupanje

Dvije žarne niti(5)

Dugi svjetlosni snop

60 + 0%

37,5 + 0%

Kratki svjetlosni snop

50 + 0%

50 + 0%

Žarna nit samo za dugi svjetlosni snop

75 + 0%

50 + 0%

Žarna nit samo za kratki svjetlosni snop

50 + 0%

50 + 0%

 

8.         OSVJETLJENJE(6)

8.1.      SB-jedinice treba izraditi tako, da s kratkim svjetlosnim snopom daju dovoljno osvjetljenje bez bliještanja i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

8.2.      Osvijetljenost koju proizvodi SB-jedinica određuje se na vertikalnom zaslonu, postavljenom 25 m ispred nje i pod pravim kutovima u odnosu na njezine osi (vidi crteže SB8a i SB8b prilogu 4).

8.3.      Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu svijetlo-tamno da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. Granica svijetlo-tamno mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju je SB-jedinica predviđena. Na suprotnoj strani ona mora biti  vodoravna ili s kutom nagiba 15° iznad vodoravne crte.

8.4.      SB jedinica mora biti usmjerena tako, da pri kratkom svjetlosnom snopu:

8.4.1.   u slučaju jedinica konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na lijevoj polovici zaslona(7), a slučaju jedinica konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na desnoj polovici zaslona;

8.4.2.   da se vodoravni dio granice »svijetlo-tamno« nalazi na desnoj polovici zaslona 25 cm ispod razine vodoravne ravnine, koja prolazi kroz žarište jedinice (vidi crteže SB8a i SB8b prilogu 4).

8.4.3.   da je mjerni zaslon postavljen u skladu s crtežima SB8a i SB8b(8) u prilogu 4.

8.5.      Pri takvom namještanju, jedinica za koju se zahtijeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop(9), mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 8.8.; ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop, ona mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 8.8. i 8.9.

8.6.      Kad je SB-jedinica namještena tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 8.8. i 8.9., njezino namještanje može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) u desno ili u lijevo(10). Radi lakšeg usmjeravanja s pomoću granične crte »svijetlo-tamno«, jedinica se može djelomično prekriti kako bi granica »svijetlo-tamno« bila oštrija.

8.7.      U slučaju SB-jedinice koja daje samo dugi svjetlosni snop, ona se namješta tako se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu HV crta hh i vv. Takva SB-jedinica mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 8.9.

8.8.      Osvijetljenost koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

 

Tablica 2.

Točka na mjernom zaslonu

Zahtijevana osvijetljenost u luksima

SB-glavna svjetla za promet desnom stranom

SB-glavna svjetla za promet lijevom stranom

Najmanja

Najveća

B 50 L

B 50 R

0,3

75 R

75 L

6

50 R

50 L

6

25 L

25 R

1,5

25 R

25 L

1,5

Sve točke u području III

0,7

Sve točke u području IV

2

Sve točke u području I

20

 

8.8.1.   U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti, koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

8.8.2.   SB-jedinice koje su konstruirane da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevim stranom moraju u oba položaja namještanja zadovoljavati naviše navedene zahtjeve za odgovarajući smjer prometa.

8.9.      U slučaju SB-jedinice koja je konstruirana da daje dugi svjetlosni snop i kratki svjetlosni snop, mjerenja osvijetljenosti koji dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim usmjerenjem SB-jedinice i istim naponom kao pri mjerenjima prema točkama 8.8.

8.10.    Osvijetljenost koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

8.10.1. Točka sjecišta HV crta hh i vv mora se nalaziti unutar »izoluksa« koji predstavlja 90% najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost ne smije biti manja od 32 lx.

8.10.2. Polazeći iz točke HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 lx do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 4 lx do udaljenosti 2,25 m.

8.11.    Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu koje se navode u točkama 8.8. i 8.9. naviše, treba mjeriti s fotoprijamnikom čija se učinkovita površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

(9.), (10.)

11.       OCJENA NEUGODNOSTI (ZASLJEPLJIVANJA)

            Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja prouzročena kratkim svjetlosnim snopom SB jedinica(12).

(12), (13.), (14), (15), (16.), (17.)

(Dodatak 1), (Dodatak 2)

 

DODATAK 3

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga pravilnika.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako je, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom:

1.2.1.   izmjerena vrijednost koja u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R):   0,20 lx ekvivalent 20%,

            0,30 lx ekvivalent 30%;

           

            Područje III:    0,30 lx ekvivalent 20%,

            0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V,25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno je odstupanje +20% pri najvećim i -20% pri najmanjim fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki navedenoj u točki 8.10. ovoga pravilnika.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.(10).

1.3.      Za provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, primjenjuje se sljedeći postupak:

            Jedno od uzorkovanih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. priloga 5. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. priloga 5.

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo podvrgava se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4       Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost su vrijednosti navedene u ovom pravilniku pomnožene s 0,84.

2.         NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

            Za svaki tip glavnoga svjetla posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

            Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnoga tipa ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.      Vrsta ispitivanja

            Ispitivanja sukladnosti u ovome pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2.      Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovome pravilniku.

2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga pravilnika, posebno u svrhu upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.      Vrsta uzorkovanja

            Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači skupinu glavnih svjetala istoga tipa, određenog u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

            Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije grupirati zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom

2.4       Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

            Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom pravilniku pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV(1),

            HL i HR(2) u slučaju dugog svjetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju dugog svjetlosnog snopa (vidi sliku u prilogu 4.).

2.5.      Kriteriji koji određuju prihvatljivost

            Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

            Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s razinom povjerenja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere nasumičnim uzorkovanjem u skladu s prilogom 7 (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

 

DODATAK 4

CRTEŽ SB2 – SB – JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 180 mm – Tip 2 s dva svjetlosna snopa (kratkim i dugim)

xx

   

CRTEŽ SB3 – SB-JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 180 mm – Tip 1 s jednim svjetlosnim snopom (samo dugi)

Sve su dimenzije u milimetrima

 

xx

 

Napomena: iste dimenzije i značajke kao na crtežu SB2 (SB-glavno svjetlo promjera 180 mm), osim naviše prikazanih

CRTEŽ SB4 – SB-JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 180 mm – Tip 2 s jednim svjetlosnim snopom (samo kratki)

Sve su dimenzije u milimetrima

xx

  

Napomena: iste dimenzije i značajke kao na crtežu SB2 (SB-glavno svjetlo promjera 180 mm), osim naviše prikazanih

CRTEŽ SB5-SB – JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 145 mm – Tip 1 s jednim svjetlosnim snopom (samo dugi)

xx

 

CRTEŽ SB6 – SB-JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 145 mm  – Tip 2 s dva svjetlosna snopa (kratki i dugi)

xx

 

CRTEŽ SB7 – SB-JEDINICA GLAVNOG SVJETLA, promjer 145 mm – Tip 2 s jednim svjetlosnim snopom (samo kratki)

xx

  

NORMIRANI EUROPSKI SVJETLOSNI SNOP

xx

 

  

 

NORMIRANI EUROPSKI SVJETLOSNI SNOP

xx

   

DODATAK 5.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA NA POTPUNIM GLAVNIM SVJETLIMA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovoga pravilnika, u točki za Emax za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajka u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.         ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

            Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.      Čisto glavno svjetlo

            Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1.            (a) u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajuća žarna nit svijetli propisano vrijeme(2),

            (b) u slučaju uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (SB glavno svjetlo s dvije žarne niti):

            Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istovremeno uključenom jednom žarnom niti(1), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem(2) svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenoga u točki 1.1.;

            U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne dosegne propisano vrijeme:

            15 minuta, svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

            5 minuta, svijetle obje žarne niti;

            (c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju biti uključene istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.            Napon ispitivanja

            Napon treba namjestiti za napajanje sa snagom 15% (26% za tipove s 24 V) većom od nazivne snage navedene u ovome pravilniku za odgovarajući tip (tipove) SB glavnog svjetla (glavnih svjetala).

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.            Vizualni pregled

            Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2.            Fotometrijsko ispitivanje

            Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

            Kratki svjetlosni snop:

            50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

            50 L – B 50 R – HV za glavnoga svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

            Dugi svjetlosni snop:

            Točka Emax.

            Može se obaviti novo namještanje da bi se uzela u obzir bilo kakva deformacija nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga priloga);

            dopušteno je 10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i prije ispitivanja izmjerenih vrijednosti uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2.      Prljavo glavno svjetlo

            Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1, treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom se provjerava kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1.            Ispitna mješavina

1.2.1.1.1          Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo za svrhu ovoga ispitivanja treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2          Glavna svjetla s vanjskim plastičnim lećama

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo za svrhu ovoga ispitivanja treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            13 težinskih dijelova destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za smanjivanje površinske napetosti(4)

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.            Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

            Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u točki 1. naviše:

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu samo za dugo svjetlo,

            50 R i 50 V(5) samo za kratko svjetlo konstruirano za promet desnom stranom,

            50 L i 50 V(5) samo za kratko svjetlo konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3 Mjerna oprema

            Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla.

2.         ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

            Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratki svjetlosni snop kad je uključen.

            Glavno svjetlo ispitano sukladno točki 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1       Ispitivanje

            Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

            Na serijski proizvedenom SB glavnom svjetlu koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

            Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano naviše, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.      Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost rI = | r3 – r60| utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (rI  1,0 mrad).

2.2.1.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < rI  1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

            Uključeno kratko svjetlo u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

            Isključeno u trajanju od 1 sata.

            Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

xx

   

DODATAK 6.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.         OPĆI ZAHTJEVI

1.1.      Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2. priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2.      Dva od pet uzoraka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1. priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 2.6. niže.

1.3.      Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1. ovoga dodatka.

1.4.      Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekom drugom Pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. dopune 1.

2.         ISPITIVANJA

2.1.      Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

            Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

            3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °C trebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.            Metoda

            Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

            Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

            B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

            Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.            Rezultati

            Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.      Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

            Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

            Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

            prskanje: 5 minuta;

            sušenje: 25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

            Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. naviše i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1. niže, vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. niže.

2.2.2.1.            Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.            Nanošenje ispitne mješavine

            Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. naviše i, unutar 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

            Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

            Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.            Čišćenje

            Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

            Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ±5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.            Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (tm  0,020).

2.2.3.2.            Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene Dt = (T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (Ddm £ 0,020).

2.3.      Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

            Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

            Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

            Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

            Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla Dt = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (Dtm £ 0,010).

2.4.      Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

            Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga dodatka.

2.4.2.   Rezultati

            Nakon ovog ispitivanja, promjene:

            u propuštanju svjetla: Dt = (T2 – T3)/T2

            i raspršivanju: Dt = (T2 – T3)/T2

            trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. u području određenom u točki 2.1.2.2.2. priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

           Dtm £0,100;

           Ddm £ 0,050.

2.5.      Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

            Površinu veličine 20 × 20 mm, u području prevlake leće treba narezati nožićem za brijanje ili iglom za šivanje u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

            Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4 ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

            Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

            Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6.      Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje ima leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.            Ispitivanja

Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2.            Rezultati

            Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10% manji od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

            Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5. naviše.

3.         Provjera sukladnosti proizvodnje

3.1       Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim pravilnikom ako se:

3.1.1    nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2    nakon ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom pravilniku.

3.2       Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumice odabranom uzorku glavnih svjetala.

 

DODATAK 6. – DOPUNA 1

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A. Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2. priloga I. ovoga pravilnika).

Uzorci

Ispitivanja

Leće ili uzorci materijala

Leće

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.1

Promjena temperature

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.2.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.2)

×

×

×

1.2.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

×

×

×

×

×

×

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

×

×

×

1.3.

Atmosferski utjecaji

(točka 2.2.1)

×

×

×

1.3.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.4.

Kemijska sredstva

(točka 2.2.2)

×

×

×

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.5.

Deterdženti

(točka 2.3.1)

×

×

×

1.6.

Ugljikovodici

(točka 2.3.2)

×

×

×

1.6.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.

Oštećivanje

(točka 2.4.1)

×

×

×

1.7.1

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.8.

Prianjanje

(točka 2.5)

×

B.        Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 2.1.2.1. priloga I. ovoga pravilnika).

 

Ispitivanja

Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1

2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1)

×

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2)

x

2.3. Prijanjanje (točka 2.6.2)

x

 

DODATAK 6. – DOPUNA 2

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJAI PROPUŠTANJA SVJETLA

1.         OPREMA (vidi sliku)

            Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije ß/2 = 17,4 × 10-4 rd ograniči se blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

            Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta ß/2 = 14°.

            Prstenasta blenda DD s kutovima

 xx

 

             smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

            Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

            Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2(1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

            Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.         MJERENJA

            Obavljaju se sljedeća očitavanja:

 

Očitavanje

s uzorkom

sa središnjim dijelom od D.D.

Predstavljena veličina

T1

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da

(prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3

da

(nakon ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

 T4

da

(prije ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5

da

(nakon ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

 

xx

DODATAK 6. – DOPUNA 3

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.         Ispitna oprema

1.1.      Prskalica

            Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0, + 0,5 bar.

            Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.      Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od:

            – kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrna između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

            – vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.         Ispitivanje

            Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

            Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koja se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dodatku 2. ne bude takva da je:

xx

           

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

 

DODATAK 6. – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1.         SVRHA

            Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.         NAČELO

            Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.         UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

            Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4.         ISPITNI KOMADI

            Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

            Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.         POSTUPAK

            Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

            Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

            Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

            Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

            Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

            Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

            Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom zahtijevanu silu treba zapisati.

6.         REZULTATI

            Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

 

DODATAK 7.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom, koje je opremljeno s etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1    izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najveće odstupanje smije biti kako slijedi:

            B 50 L (ili R):   0,20 lx ekvivalent 20%,

            0,30 lx ekvivalent 30%;

           

            područje III:     0,30 lx ekvivalent 20%,

            0,45 lx ekvivalent 30%;

           

1.2.2    ili ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 8.10. ovoga pravilnika dopušteno je odstupanje +20% pri najvećim vrijednostima i -20% pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo(10).

1.2.4    Glavna svjetla s očitim greškama treba zanemariti.

1.2.5    Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.3       Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, vrijednosti iz ovoga pravilnika treba pomnožiti s 0,84.

2.         PRVO UZORKOVANJE

            U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.      Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.            uzorak A

            A1: jedno glavno svjetlo                            0%

                 jedno glavno svjetlo ne više od            20%

            A2: oba glavna svjetla više od                     0%

                  ali ne više od                                  20%

                  prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.            uzorak B

            B1: oba glavna svjetla                              0%

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2.      Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.            uzorak A

            A3: jedno glavno svjetlo ne više od            20%

                 jedno glavno svjetlo više od                20%

                 ali ne više od 30%

2.2.1.2.            uzorak B

            B2: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo više od                  0%

                 ali ne više od                                     20%

                 jedno glavno svjetlo ne više od             20%

            B3: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo 0%

                 jedno glavno svjetlo više od                 20%

                 ali ne više od                                    30%

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

            A4: jedno glavno svjetlo ne više od            20%

                 jedno glavno svjetlo više od                30%

            A5: oba glavna svjetla više od                   20%

2.3.2.   uzorak B

            B4: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo više od                  0%

                 ali ne više od                                    20%

                 jedno glavno svjetlo više od                 20%

            B5: u slučaju A2

                 oba glavna svjetla više od                    20%

            B6: u slučaju A2

                  jedno glavno svjetlo                             0%

                  jedno glavno svjetlo više od                 30%

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3.         PONOVLJENO UZORKOVANJE

            U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.      Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.            uzorak C

            C1: jedno glavno svjetlo                            0%

            jedno glavno svjetlo ne više od                 20%

            C2: oba glavna svjetla više od                   0%

            ali ne više od                                       20%

            prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.            uzorak D

            D1: u slučaju C2

            oba glavna svjetla                                   0%

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.      Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

            uzorak D

            D2: u slučaju C2

            jedno glavno svjetlo više od                        0%

            ali ne više od                                          20%

            jedno glavno svjetlo ne više od                  20%

3.2.1.2.            ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

            C3: jedno glavno svjetlo ne više od              20%

            jedno glavno svjetlo više od                       20%

            C4: oba glavna svjetla više od                     20%

3.3.2.   uzorak D

            D3: u slučaju C2

            jedno glavno svjetlo 0% ili više od                 0%

            jedno glavno svjetlo više od                        20%

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.         PROMJENA VETIKALNOGA POLOŽAJA GRANICE »SVIJETLO-TAMNO«

            U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja granice »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

            Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome prilogu, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz priloga 5 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz priloga 5.

            Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

            Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 3,0 mrad.

 

Slika 1.

XX

PRILOG IV.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA HALOGENA »SEALED BEAM« GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP ILI OBA I KOJA SU OPREMLJENA HALOGENIM ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI (H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 I/ILI H11)(*)

1.         DEFINICIJE

            U svrhu ovoga pravilnika,

1.1.      »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice), koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.      »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće;

1.3.      Glavna svjetla različnih »tipova« su glavna svjetla koja se međusobno razlikuju sljedećim bitnim obilježjima:

1.3.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.3.2.   značajkama optičkoga sustava;

1.3.3.   dodanim ili ispuštenim dijelovima koji mogu mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Međutim, ugradba ili odstranjivanje filtra, koji su namijenjeni isključivo za promjenu boje svjetlosnoga snopa, a ne razdiobe svjetlosti, ne utječu na promjenu tipa;

1.3.4.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   vrsti svjetlosnoga snopa (kratki svjetlosni snop, dugi svjetlosni snop ili oba);

1.3.6.   držaču (grlu) predviđenom za ugradbu žarulje (žarulja) sa žarnom niti jedne od kategorija H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11 (2)(**);

1.3.7.   materijalima, upotrijebljenih za leće i prevlaku, ako postoji;

(2.), (3.), (4.)

5.         OPĆI ZAHTJEVI

5.1.      Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6. do 8. niže.

5.2.      Glavna svjetla moraju biti izrađena tako da pri uobičajenoj uporabi zadrže propisane fotometrijske značajke i ispravne radne funkcije, usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi.

5.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu sukladno odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetlala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima. Kad su glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop i glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojom žaruljom sa žarnom niti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakoga optičkoga sustava posebno. Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 6.

5.3.      Dijelovi s kojima se žarulja (žarulje) sa žarnom niti pričvršćuje (pričvršćuju) u reflektor moraju biti izrađeni tako, da se čak i u mraku, žarulja (žarulje) sa žarnom može (mogu) pričvrstiti samo u propisani položaj(8).

            Držač žarulja sa žarnom mora odgovarati dimenzijskim značajkama navedenima u listu s podacima IEC Publikacije 61-2.

 

Žarulje sa žarnom niti

Držač

Listovi s podacima

H1

P 14.5s

7005 – 46-3

H2

X 5111

7005 – 99-2

H3

PK 22s

7005 – 47-1

HB3

P 20d

7005 – 31-1

HB4

P 22d

7005 – 32-1

H7

PX 26d

7005 – 5-1

H8

PG 17

7005 – 110-1

H9

PGJ 19-5

7005 – 110-1

HIR1

PX 20d

7005 – ... -1

HIR2

PX 22d

7005 – ... -1

H11

PGJ 19-2

7005 – 110-1

 

5.4.      Glavna se svjetla, koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulje sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja, moraju biti moguća samo dva jasno određena položaja namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednoga namještanja u drugo, niti namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulju sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulje sa žarnom niti na reflektor moraju biti konstruirani i izrađeni tako, da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se vizualnim pregledom i, po potrebi, s pokusnom ugradbom.

5.5       Na glavnim svjetlima konstruiranima za dugi i kratki svjetlosni snop, mehanička, elektromehanička ili neka druga naprava za prekopčavanje s jednoga na drugi svjetlosni snop(9) mora biti proizvedena tako da:

5.5.1    je dovoljno čvrsta, da izdrži 50 000 uključivanja bez oštećenja, usprkos trešnji kojoj može biti izložena pri uobičajenoj uporabi;

5.5.2    se u slučaju kvara automatski preklopi na kratki svjetlosni snop;

5.5.3    je uvijek moguće dobiti kratki ili dulgi svjetlosni snop bez ikakve mogućnosti da se mehanizam zaustavi imeđu ta dva položaja;

5.5.4    korisnik ne može, bez uporabe običnog alata, promijeniti oblik ili položaj pomičnih dijelova.

5.5.      Treba napraviti dodatna ispitivanja u sladu sa zahtjevima dodatka 5 radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

5.6       Ako je leća glavnoga svjetla iz plastičnoga materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevama dodatka 6.

6          OSVJETLJENJE

6.1       Opći zahtjevi

6.1.1    Glavna se svjetla trebaju izraditi tako, da s odgovarajućim žaruljama sa žarnom niti H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11 daju s kratkim svjetlosnim snopom daju dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje s dugim svjetlosnim snopom.

6.1.2    Za određivanje osvijetljenosti koju proizvodi glavno svjetlo upotrebljava se uspravni zaslon postavljen 25 m ispred glavnoga svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegove osi (vidi dodatk 4).

6.1.3    Provjera glavnih svjetala obavlja se bezbojnom (bezbojnim) etalon žaruljom (žaruljama) sa žarnom niti konstruiranom (konstruiranima) za nazivni napon 12 V, pri čemu treba selektivno žute filtre(10) zamijeniti bezbojnim, geometrijski istim, filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti najmanje 80%. Pri provjeri glavnoga svjetla, napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako, da se postignu sljedeće vrijednosti:

 

Žarulje sa žarnom niti

Približni napon napajanja (u V) za mjerenja

Svjetlosni tok (u lumenima)

H1

12

1150

H2

12

1300

H3

12

1100

HB3

12

1300

HB4

12

825

H7

12

1100

H8

12

600

H9

12

1500

HIR1

12

1840

HIR2

12

1355

H11

12

1000

 

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako zadovoljava fotometrijske zahtjeve s barem jednom etalon žaruljom sa žarnom niti za 12 V, koja se može dostaviti s glavnim svjetlom.

6.1.4    Dimenzije kojima je određen položaj žarnih niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti, navedene su u odgovarajućem listu s podacima u prilogu VII. ovoga pravilnika.

6.1.5    Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkom kvalitetu mora biti takav, da ne prouzroči refleksiju ili refrakciju koji bi štetno djelovali na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom mora se provjeravati mjerenjem razdiobe svjetlosti, koja se dobije kad se s etalon glavnim svjetlom opremljenim s etalon žaruljom sa žarnom niti.

6.2.      Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

6.2.1    Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu »svijetlo-tamno« da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. Granica »svijetlo-tamno« mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju je glavno svjetlo predviđeno; na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV H1 H4, koju tvori ravna crta HV H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1 H4, koja leži 25 cm iznad vodoravne crte hh, ili ispod ravne crte HV H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidi dodatak 4).

            Granica »svijetlo-tamno« koja se proteže iznad crta HV-H2 i H2 H4 i predstavlja kombinaciju tih dviju mogućnosti, ni u kojem slučaju nije dopuštena.

6.2.2    Glavno svjetlo mora biti namješteno tako da:

6.2.2.1 u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na lijevoj polovini zaslona(11), a slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na desnoj polovini zaslona;

6.2.2.2 se vodoravni dio granice »svijetlo-tamno« nalazi na zaslonu 25 cm ispod crte hh (vidi dodatak 4).

6.2.2.3 se »prijelom« granice »svijetlo-tamno« nalazi na crti vv(12).

6.2.3    Pri takvom namještanju, glavno svjetlo za koje se zahtijeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop,(13) mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. niže; ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop, ono mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. i točki 6.3.

6.2.4    Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. i točki 6.3., njegova usmjerenost može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) u desno ili u lijevo(14). Radi lakšeg namještanja s pomoću granice »svijetlo-tamno«, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica »svijetlo-tamno« bila oštrija.

6.2.5    Osvijetljenost, koju proizvodi kratki svetlosni snop na zaslonu, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

 

Točka na mjernom zaslonu

Osvijetljenost u luksima

Glavno svjetlo za promet desnom stranom

Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

Točka B 50 L

Točka B 50 R

? 0,4

Točka 75 R

Točka 75 L

? 12

Točka 75 L

Točka 75 R

? 12

Točka 50 L

Točka 50 R

? 15

Točka 50 R

Točka 50 L

? 12

Točka 50 V

Točka 50 V

? 6

Točka 25 L

Točka 25 R

? 2

Točka 25 R

Točka 25 L

? 2

Sve točke u području III

? 0,7

Sve točke u području IV

? 3

Sve točke u području I

? 2 x (E50R ili E50L)(*)

 

__________

(*) E50R i E50L su stvarno izmjerene vrijednosti osvijetljenosti.

6.2.6    U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti, koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

6.2.7    Vrijednosti osvijetljenosti u područjima »A« i »B«, kao što su prikazane na slici C u dodatku 4, provjeravaju se mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama 1 do 8 na toj slici(*). Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

            1 + 2 + 3  0,3 lx, i

            4 + 5 + 6  0,6 lx, i

            0,7 lx  7  0,1 lx, i

            0,7 lx  8  0,2 lx

6.2.8    Glavna svjetla koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavati naviše navedene zahtjeve koji se odnose na određenu stranu prometa.

6.3.      Odredbe koje se odnose na dugi svjetlosni snop

6.3.1    U slučaju glavnoga svjetla koje je konstruirano da daje dugi i kratki svjetlosni snop, mjerenja osvijetljenosti koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim namještanjem glavnoga svjetla kao pri mjerenjima prema točkama 6.2.5 do 6.2.7 naviše; u slučaju glavnoga svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop; ono se namješta tako da se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta hh i vv; takvo glavno svjetlo mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 6.3.

6.3.2    Osvijetljenost, koju na zaslonu proizvodi dugi svjetlosni snop, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

6.3.2.1 Točka sjecišta (HV) crta hh i vv mora se nalaziti unutar »izoluksa« koji predstavlja 80% najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost s (EM) ne smije biti manja od 48 lx. Najveća vrijednost ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 240 lx; dodatno, u slučaju kobiniranoga glavnoga svjetla za kratki i dugi svjetlosni snop ta najveća vrijednost ne smije prekoračiti više od 16 puta vrijednosti osvijetljenosti izmjerene za kratki svjetlosni snop u točki 75 R (ili 75 L).

6.3.2.1.1          Najveća svjetlosna jakost (IM) za dugi svjetlosni snop, izražena u tisućama kandela, izračunava se pomoću formule

                    Im = 0,625EM

6.3.2.1.2          Referentna oznaka (I’M) za tu najveću jakost, na koju se upućuje u točki 5.2.3.8 priloga I. ovoga pravilnika, izračuna se prema formuli:

XX

 

            Ta se vrijednost zaokružuje na najbližu od sljedećih vrijednosti: 7,5; 10; 12,5; 17,5; 20; 25; 27,5; 30; 37,5; 40; 45; 50.

6.3.2.2 Polazeći iz točke HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 24 lx do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 6 lx do udaljenosti 2,25 m.

6.4.      U slučaju glavnih svjetala s namjestivim reflektorom, zahtjevi točaka 6.2. do 6.3. primjenjuju se za svaki položaj ugradbe koji je naveden u skladu s točkom 1.4.2.3 priloga I. ovoga pravilnika. Za provjeru se upotrebljava sljedeći postupak:

6.4.1    svaki mogući položaj određuje se na mjernom goniometru s obzirom na crtu koja prolazi kroz središte izvora svjetlosti i točku HV na mjernom zaslonu. Nakon toga se namjestivi reflektor podstavlja u položaj u kojem razdioba svjetlosti na zaslonu odgovara zahtjevima točaka 6.2.1. do 6.2.2.3 i/ili 6.3.1.;

6.4.2.   s reflektorom, postavljenim u početni položaj u skladu s točkom 6.4.1., glavno svjetlo mora zadovoljavati fotometrijske zahtjeve iz točaka 6.2. i 6.3;

6.4.3    dodatna ispitivanja obavljaju se nakon što se reflektor pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala namjesti vertikalno za ± 2° iz njegova početnoga položaja ili, ako je to manje od 2° najmanje u najviši položaj. Pošto se glavno svjetlo ponovno usmjeri kao cjelina (npr. pomoću goniometra) u odgovarajući suprotni smjer, osvijetljenost u sljedećim smjerovima se provjerava i treba se nalaziti u propisanim granicama:

            kratki svjetlosni snop: točke HV i 75R (odnosno 75L)

            dugi svjetlosni snop: IM i točka HV (postotak od IM).

6.4.4    ako je podnositelj zahtjeva predvidio više položaja za ugradbu, postupak u točkama 6.4.1. do 6.4.3. ponavlja se za sve ostale položaje;

6.4.5    ako podnositelj zahtjeva nije u zahtjevu naveo posebne položaje za ugradbu, za mjerenja prema točkama 6.2. i 6.3. glavno svjetlo treba namjestiti u središnji položaj s pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala. Dodatna ispitivanja prema točki 6.4.3. treba obaviti s reflektorom koji se postavi u svoje krajnje položaje (umjesto ± 2°) pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala,

6.5.      Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje su navedene u točkama 6.2.5. do 6.3.2.3. i točki 6.3. naviše, treba mjeriti fotoosjetilom, čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

(7)      

8.         OCJENA NEUGODNOSTI (ZASLJEPLJIVANJA)

            Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja izazvana kratkim svjetlosnim snopom glavnoga svjetla.(16)

9.         ETALON GLAVNO SVJETLO(17)

            Glavno svjetlo smatra se etalon (referentnim) glavnim svjetlom ako:

9.1       zadovoljava naviše navedene zahtjeve za homologaciju;

9.2       ima efektivni promjer najmanje 160 mm;

9.3       s etalon žaruljom sa žarnom niti proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenima u točki 6.2.5., osvijetljenost koja iznosi:

9.3.1    najviše 90% od najvećih vrijednosti i

9.3.2    najmanje 120% od najmanjih vrijednosti, propisanih u tablici u točki 6.2.5.

(10), (11), (12), (13), (14), (15), (Dodatak 1)

 

DODATAK 2

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga pravilnika.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako je, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom i opremljenoga etalon žaruljom:

1.2.1.   ako izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            Područje III: 0,30 lx ekvivalent 20%,

                             0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno je odstupanje + 20% pri najvećim vrijednostima i – 20% pri najmanjim fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3.2. ovoga pravilnika.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.(14)

1.2.4    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnog svjetla ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.3.      U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, primjenjuje sljedeći postupak:

            Jedno od, za uzorak određenih glavnih svjetala, treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. dodatka 5 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. dodatka 5.

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo podvrgava se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4       Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene kad je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti temperature boje etalona A.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, kad je opremljeno s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti, su vrijednosti u ovom pravilniku pomnožene s 0,84.

2.         NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

            Za svaki tip glavnoga svjetla, posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

            Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnoga ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.      Vrsta ispitivanja

            Ispitivanja sukladnosti u ovome pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2.      Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito obavljaju u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovome pravilniku.

2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga pravilnika, posebno u svrhu upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.      Vrsta uzorkovanja

            Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači skupinu glavnih svjetala istoga tipa, određenu u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

            Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije grupirati zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

2.4       Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

            Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom pravilniku; pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV(1), HL i HR(2) u slučaju dugoga svijetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju dugoga svjetlosnog snopa (vidi sliku u dodatku 4.).

2.5.      Kriteriji koji određuju prihvatljivost

            Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

            Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s razinom povjerenja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere nasumičnim uzorkovanjem u skladu s dodatkom 7. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

 

DODATAK 4.

MJERNI ZASLON

A. Glavno svjetlo za promet desnom stranom

XX

B. Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

XX

C. Mjerne točke za osvijetljenost

XX

Napomena: Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom. Točke 7 i 8 nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet lijevom stranom.

DODATAK 5.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI GLAVNIH SVJETALA U RADU

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, u točki za Emaks za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajkih u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.         ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI

            Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.      Čisto glavno svjetlo

            Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

            Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1.            (a) u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajuća žarna nit svijetli propisano vrijeme(2)

            (b) u slučaju uzajamno povezanoga kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti):

            Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istovremeno uključenom jednom žarnom niti(1), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem(2) svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenoga u točki 1.1.,

            U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne dosegne propisano vrijeme:

            15 minuta, svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

            5 minuta, svijetle obje žarne niti;

            (c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju svijetliti istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.            Napon ispitivanja

            Napon treba namjestiti za napajanje s 90% najveće snage navedene u pravilniku za žarulje sa žarnom niti (prilog VII. ovoga pravilnika).

            Dobavljena snaga treba u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati pri drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje se obavlja sa žaruljom sa žarnom niti čija je snaga najveća koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.            Vizualni pregled

            Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2.            Fotometrijsko ispitivanje

            Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika, fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

            Kratki svjetlosni snop:

            50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

            50 L – B 50 R – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

            Dugi svjetlosni snop:

            Točka Emax.

            Može se obaviti novo namještanje da bi se uzela u obzir bilo koja deformacija nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga dodatka).

            10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i prije ispitivanja izmjerenih vrijednosti je dopušteno uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2.      Prljavo glavno svjetlo

            Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1, treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1.            Ispitna mješavina

1.2.1.1.1          Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2          Glavna svjetla s vanjskim lećama od plastike

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za smanjivanje površinske napetosti(4)

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.            Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u točki 1. naviše:

            Emax za kratki/dugi svjetlosni snop i samo za dugi svjetlosni snop,

            50 R i 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

            50 L i 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom,

1.2.1.3 Mjerna oprema

            Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla. Etalon žarulja sa žarnom niti upotrjebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.         ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

            Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratki svjetlosni snop kad je uključen.

            Glavno svjetlo ispitano sukladno točki 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1       Ispitivanje

            Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

            Uporabom serijski proizvedene žarulje sa žarnom niti koja je već bila ispitivana starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

            Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano naviše, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.      Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost DrI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (DrI £ 1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < rI £ 1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

            Uključen kratki svjetlosti snop u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

            Isključeno u trajanju od 1 sata.

            Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

 

XX

 

DODATAK 6

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.         OPĆI ZAHTJEVI

1.1.      Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2.      Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 2.6. niže.

1.3.      Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1 ovoga dodatka.

1.4.      Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekom drugom pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. dopune 1.

2.         ISPITIVANJA

2.1.      Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

            Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

            3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °Ctrebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.            Metoda

            Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

            Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

            B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

            Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.            Rezultati

            Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.      Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

            Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

            Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

            prskanje: 5 minuta;

            sušenje: 25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

            Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. naviše i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1. niže, vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. niže.

2.2.2.1.            Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.            Nanošenje ispitne mješavine

            Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. naviše i, unutar 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

            Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

            Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.            Čišćenje

            Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

            Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ± 5 °C,a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.            Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti Dt = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (Dtm £ 0,020).

2.2.3.2.            Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene Dt =(T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (Ddm £ 0,020).

2.2.4    Otpornost na zračenja izvora svjetlosti

            Treba provesti sljedeće ispitivanje:

            Ravni uzorci svakoga plastičnoga dijela glavnoga svjetla koji propušta svjetlost izlažu se svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Parametri tih uzoraka, kao što su kutovi i razmaci, moraju biti isti kao u glavnom svjetlu. Ti uzorci moraju biti iste boje i imati iste površinske obrade, ako postoji, kao dijelovi glavnoga svjetla.

            Nakon neprekinutog izlaganja 1500 sati, kolorimetrijske vrijednosti propuštene svjetlosti s novim etalonom izvora svjetlosti s izbojem u plinu moraju zadovoljavati, a površine uzoraka biti bez pukotina, ogrebotina, ljuštenja ili izobličenja.

2.3.      Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

            Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

            Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

            Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

            Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti Dt = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (Dtm £ 0,010).

2.4.      Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

            Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga Dodatka.

2.4.2.   Rezultati

            Nakon ovog ispitivanja, promjene:

            u propuštanju svjetla: Dt = (T2 – T3)/T2

            i raspršivanju: Dt = (T2 – T3)/T2

            trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2 u području određenom u točki 2.1.2.2.2 priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

           Dtm £ 0,100;

           Ddm £ 0,050.

2.5.      Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

            Površinu veličine 20 × 20 mm, u području prevlake leće, treba narezati nožićem za brijanje ili iglom za šivanje u obliku mreže s veličinom oka približno 2×2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

            Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4 ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

            Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

            Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6.      Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.            Ispitivanja

            Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2.            Rezultati

            Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10% manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku

            75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

            Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5. naviše.

3          Provjera sukladnosti proizvodnje

3.1       Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim pravilnikom ako:

3.1.1    se poslije ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2    se poslije ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom pravilniku.

3.2       Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

 

DODATAK 6 – DOPUNA 1

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A. Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika)

Uzorci

Ispitivanja

Leće ili uzorci materijala

Leće

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.1

Promjena temperature

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.2.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.2)

×

×

×

1.2.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

×

×

×

×

×

×

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

×

×

×

1.3.

Atmosferski utjecaji

(točka 2.2.1)

×

×

×

1.3.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.4.

Kemijska sredstva

(točka 2.2.2)

×

×

×

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.5.

Deterdženti

(točka 2.3.1)

×

×

×

1.6.

Ugljikovodici

(točka 2.3.2)

×

×

×

1.6.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.

Oštećivanje

(točka 2.4.1)

×

×

×

1.7.1

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.8.

Prijanjanje

(točka 2.5)

×

            

B.        Ispitivanja na potpunim svjetlima dostavljenima u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika)

 

Ispitivanja

Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1

2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1)

x

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2)

x

2.3. Prianjanje (točka 2.6.2)

x

 

DODATAK 6 – DOPUNA 2

METODA MJERENJA DIFUZIJE I PROPUŠTANJA SVJETLA

1.         OPREMA (vidi sliku)

            Svjetlosni snop kolimatora K s polovinom divergencije ograniči se blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

            Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga polukuta ß/2 = 14°.

            Prstenasta blenda DD s kutovima

 

XX

 

            smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

            Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

            Udaljenost L2DT i žarišna duljina F2(1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

            Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.         MJERENJA

            Obavljaju se sljedeća očitavanja:

 

Očitavanje

s uzorkom

sa središnjim dijelom od DD

Predstavljena veličina

T1

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da(prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3

da(poslije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

 T4

da

(prije ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5

da

(poslije ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

XX

 

DODATAK 6 – DOPUNA 3

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.         Ispitna oprema

1.1.      Prskalica

            Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0, + 0,5 bar.

            Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.      Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od:

            – kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

            – vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.         Ispitivanje

            Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

            Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršenju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dopuni 2 ne bude takva da je:

XX

           

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

 

DODATAK 6 – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1.         SVRHA

            Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.         NAČELO

            Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.         UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

            Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4.         ISPITNI KOMADI

            Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

            Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.         POSTUPAK

            Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

            Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

            Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

            Sklop (staklenu ploču s postavljenom vrpcom) treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

            Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

            Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

            Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom upotrijebljenu silu treba zapisati.

6.         REZULTATI

            Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

 

DODATAK 7

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1    nijedna vrijednost osvijetljenosti u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najviše odstupanje smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            područje III: 0,30 lx ekvivalent 20%,

                             0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ili ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i, povezano s tim namještanjem, najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V,25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3.2. ovoga pravilnika dopušteno je odstupanje +20% pri najvećim vrijednostima i -20% pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° na desno ili na lijevo.(14).

1.2.4    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanje glavnih svjetala ponavlja se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.2.5    Glavna svjetla s očitim greškama ne uzimaju se u obzir.

1.2.6    Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.3       Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene kad je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti temperature boje etalona A.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, kad je opremljeno s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti, treba pomnožiti s 0,84.

2.         PRVO UZORKOVANJE

            U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.      Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala se ne osporava ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.            uzorak A

            A1: jedno glavno svjetlo                                0%

                 jedno glavno svjetli ne više od                 20%

            A2: oba glavna svjetla više od                         0%

                  ali ne više od                                       20%

                  prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.            uzorak B

            B1: oba glavna svjetla                              0%

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2.      Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala se osporava i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima, ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.            uzorak A

            A3: jedno glavno svjetlo ne više od             20%

                 jedno glavno svjetlo više od                 20%

                 ali ne više od                                     30%

2.2.1.2.            uzorak B

            B2: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo više od                   0%

                  ali ne više od                                     20%

                 jedno jedno glavno svjetlo ne više od      20%

            B3: u slučaju A2

                  jedno glavno svjetlo                             0%

                 jedno glavno svjetlo više od                 20%

            ali ne više od                                          30%

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

            A4: jedno glavno svjetlo ne više od               0%

                 jedno glavno svjetlo više od                  30%

            A5: oba glavna svjetla više od                     20%

2.3.2.   uzorak B

            B4: u slučaju A2

                  jedno glavno svjetlo više od                   0%

                  ali ne više od                                    20%

                  jedno glavno svjetlo više od                 20%

            B5: u slučaju A2

                 oba glavna svjetla više od                     20%

            B6: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo                              0%

                 jedno glavno svjetlo više od                  30%

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3.         PONOVLJENO UZORKOVANJE

            U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.      Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala se ne osporava ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.1.1.1.            uzorak C

            C1: jedno glavno svjetlo                              0%

                 jedno glavno svjetlo ne više od             20%

            C2: oba glavna svjetla više od                  0%

                  ali ne više od                                20%

                 prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.            uzorak D

            D1: u slučaju C2

                  oba glavna svjetla                           0%

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.      Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala se osporava i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

            uzorak D

            D2: u slučaju C2

                  jedno glavno svjetlo više od               0%

                  ali ne više od                                20%

                  jedno glavno svjetlo ne više od         20%

3.2.1.2.            ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

            C3: jedno glavno svjetlo ne više od            20%

                 jedno glavno svjetlo više od                20%

            C4: oba glavna svjetla više od                   20%

3.3.2.   uzorak D

            D3: u slučaju C2

                  jedno glavno svjetlo 0% ili više od        0%

                  jedno glavno svjetlo više od               20%

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.         PROMJENA VETIKALNOGA POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO – TAMNO«

            U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja granice »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

            Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome dodatku, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz dodatka 5 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz dodatka 5.

            Glavno svjetlo se smatra prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

            Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

 

Slika 1.

XX

PRILOG V.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP, ILI OBA I KOJA SU OPREMLJENA HALOGENIM ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE H4(*)

1.         DEFINICIJE

            U svrhu ovoga pravilnika,

1.1.      »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (sklopa) koji prenosi svjetlo kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.      »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće;

1.3.      Glavna svjetla različnih »tipova« su glavna svjetla koja se međusobno razlikuju sljedećim bitnim značajkama:

1.3.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.3.2.   značajkama optičkoga sustava;

1.3.3.   dodanim ili ispuštenim dijelovima koji mogu mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom, apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Međutim, ugradba ili odstranjivanje filtra, koji su namijenjeni isključivo za promjenu boje svjetlosnoga snopa, a ne razdiobe svjetlosti, ne utječu na promjenu tipa;

1.3.4.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   vrsti svjetlosnoga snopa (kratki svjetlosni snop, dugi svjetlosni snop ili oba);

1.3.6.   materijalima, upotrijebljenim za leće i prevlaku, ako postoji;

(2.), (3.), (4.)

5.         OPĆI ZAHTJEVI

5.1.      Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6. do 8. niže.

5.2.      Glavna svjetla moraju biti izrađena tako da pri uobičajenoj uporabi zadrže propisane fotometrijske značajke i ostanu u dobrom radnom stanju, usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi.

5.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena s napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu sukladno s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

            Kad su glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop i glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojim izvorom svjetlosti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakog optičkoga sustava posebno.

5.2.2.   Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 6.3. ovoga pravilnika.

5.3.      Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako, da se čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u propisani položaj(7). Držač žarulje sa žarnom mora biti sukladan značajkama navedenima u listu s podacima IEC Publikacije 61-2, treće izdanje, 1969.

5.4.      Glavna se svjetla, koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulja sa žarnom pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednoga namještanja u drugo, niti namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulju sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulja sa žarnom niti na reflektor moraju biti izrađeni tako da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, žarulja sa žarnom drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se vizualnim pregledom i, po potrebi, s pokusnom ugradbom.

5.5.      Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima Dodatka 5. radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajki.

5.6       Ako je leća glavnoga svjetla iz plastičnoga materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima Dodatka 6.

6          OSVJETLJENJE

6.1       Opći zahtjevi

6.1.1    Glavna se svjetla trebaju izraditi tako, da s odgovarajućim žaruljama sa žarnom niti H4 daju s kratkim svjetlosnim snopom dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

6.1.2    Za određivanje osvijetljenosti koju proizvodi glavno svjetlo upotrebljava se uspravni zaslon postavljen 25 m ispred glavnoga svjetla, pod pravim kutovima u odnosu na njegove osi kao što je prikazano u dodatku 4. ovoga pravilnika).

6.1.3    Provjera glavnih svjetala obavlja se s bezbojnom etalon (referentnom) žaruljom sa žarnom niti konstruiranom za nazivni napon 12 V. Kad se glavna svjetla mogu opremiti selektivno žutim filtrima(8), takve filtre treba zamijeniti s bezbojnim geometrijski istim filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti najmanje 80%. Pri provjeri glavnoga svjetla napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako da se postignu sljedeće vrijednosti:

 

Potrošnja u vatima

Svjetlosni tok u lumenima

kratki svjetlosni snop

približno 55

750

dugi svjetlosni snop

približno 60

1250

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako zadovoljava zahtjeve ove točke 6. s barem jednom etalon (referentnom) žaruljom sa žarnom niti, koja se može dostaviti s glavnim svjetlom.

6.1.4    Dimenzije s kojima je određen položaj žarnih niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti, navedene su u odgovarajućem listu s podacima u prilogu VII. ovoga pravilnika.

6.1.5    Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav da ne prouzroči refleksiju ili lom koji bi štetno djelovali na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom provjerava se mjerenjem razdiobe svjetlosti dobivene pomoću etalon glavnog svjetla opremljenog s etalon žaruljom sa žarnom niti (vidi točku 9 niže).

6.2.      Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

6.2.1    Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu svijetlo-tamno da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. Granica svijetlo-tamno mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa za koju glavno svjetlo predviđeno; na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV H1 H4, koju tvori ravna crta HV H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1 H4, 25 cm iznad vodoravne crte hh, ili ravna crta HV H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidi dodatak 4.). Granica svijetlo-tamno koja se proteže iznad crta HV-H3 i H2 H4 i predstavlja kombinaciju tih dviju mogućnosti ni u kojem slučaju nije dopuštena.

6.2.2    Glavno svjetlo mora biti usmjereno tako da:

6.2.2.1 u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na lijevoj polovici zaslona(9), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica »svijetlo-tamno« je vodoravna na desnoj polovici zaslona;

6.2.2.2 se vodoravni dio granice ‘svijetlo-tamno’ nalazi na zaslonu 25 cm ispod crte hh (vidi dodatak 4.). Prijelom crte »svijetlo-tamno« nalazi se na crti V-V.

6.2.2.3 se »prijelom« granice svijetlo-tamno nalazi na crti v-v(10).

6.2.3    Pri takvom namještanju, glavno svjetlo za koje se zahtjeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop,(11) mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. niže; ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop, ono mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. i točki 6.3.

6.2.4    Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.2.7. i točki 6.3., njegova usmjerenost se može promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) na desno ili na lijevo(12). Radi lakšeg namještanja s pomoću granične crte ‘svijetlo-tamno’, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica ‘svijetlo-tamno’ bila oštrija.

6.2.5    Osvijetljenost, koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

 

Točka na mjernom zaslonu

Zahtijevana osvijetljenost u luksima

Glavno svjetlo za promet desnom stranom

Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

Točka B 50 L

Točka B 50 R

? 0,4

Točka 75 R

Točka 75 L

? 12

Točka 75 L

Točka 75 R

? 12

Točka 50 L

Točka 50 R

? 15

Točka 50 R

Točka 50 L

? 12

Točka 50 V

Točka 50 V

? 6

Točka 25 L

Točka 25 R

? 2

Točka 25 R

Točka 25 L

? 2

Sve točke u području III

? 0,7

Sve točke u području IV

? 3

Sve točke u području I

? 2 x (E50R ili E50L)(*)

 

(*) E50R i E50L su stvarno izmjerene vrijednosti osvijetljenosti.

6.2.6    U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

6.2.7    Vrijednosti osvijetljenosti u područjima »A« i »B«, kao što su prikazane na slici C u dodatku 4. provjeravaju se mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama 1 do 8 na toj slici(*). Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

            1 + 2 + 3  0,3 lx, i

            4 + 5 + 6  0,6 lx, i

            0,7 lx  7  0,1 lx, i

            0,7 lx  8  0,2 lx

6.2.8    Glavna svjetla koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za oba prometna sustava moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavati naviše navedene zahtjeve koji se odnose na pripadajuću stranu prometa.

6.3.      Odredbe koje se odnose na dugi svjetlosni snop

6.3.1    U slučaju glavnoga svjetla koje je konstruirano da daje dugi i kratki svjetlosni snop, mjerenja osvijetljenosti koji dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim namještanjem glavnoga svjetla kao pri mjerenjima prema točkama 6.2.5 do 6.2.7 naviše; u slučaju glavnoga svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop ono se namješta tako se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta hh i vv. Takvo glavno svjetlo mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 6.3. Kad se za dugi svjetlosni snop upotrebljava više izvora svjetlosti, za određivanje najveće vrijednosti osvjetljenja (EM), svi se ti izvori svjetlosti uzimaju u obzir.

6.3.2    Osvijetljenost, koju na zaslonu proizvodi dugi svjetlosni snop, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

6.3.2.1 Točka sjecišta (HV) crta hh i vv mora se nalaziti unutar ‘izoluksa’ koji predstavlja 80% najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost (Emax) ne smije biti manja od 48 luksa. Najveća vrijednost ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 240 luksa; dodatno, u slučaju kombiniranoga glavnoga svjetla za kratki i dugi svjetlosni snop ta najveća vrijednost ne smije prekoračiti više od 16 puta vrijednosti osvijetljenosti izmjerene za kratki svjetlosni snop u točki 75 R (ili 75 L).

6.3.2.1.1          Najveća svjetlosna jakost (IM) za dugi svjetlosni snop, izraženo u 1000 cd, izračunava se pomoću formule

IM = 0,625EM

6.3.2.1.2          Referentna oznaka (I’M) za tu najveću jakost, na koju se upućuje u točki 5.2.3.8 priloga I. ovoga pravilnika, izračuna se iz omjera:

xx

 

            Ta se vrijednost zaokružuje na vrijednosti: 7,5; 10; 12,5; 17,5; 20; 25; 27,5; 30; 37,5; 40; 45; 50.

6.3.2.2 Polazeći iz točke HV, vodoravno na desno i na lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 40 luksa do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 6 lx do udaljenosti 2,25 m.

6.4.      U slučaju glavnih svjetala s namjestivim reflektorom, zahtjevi točaka 6.2. i 6.3. primjenjuju se za svaki položaj ugradbe koji je naveden u skladu s točkom 1.4.2.3 priloga I. ovoga pravilnika. Za provjeru se upotrebljava sljedeći postupak:

6.4.1    svaki mogući položaj određuje se na mjernom goniometru s obzirom na crtu koja prolazi kroz središte izvora svjetlosti i točku HV na mjernom zaslonu. Nakon toga se namjestivi reflektor podstavlja u položaj u kojem razdioba svjetlosti na zaslonu odgovara zahtjevima točaka 6.2.1. do 6.2.2.3 i/ili 6.3.1.;

6.4.2.   s reflektorom, postavljenim u početni položaj u skladu s točkom 6.4.1., glavno svjetlo mora zadovoljavati fotometrijske zahtjeve iz točaka 6.2. i 6.3;

6.4.3    dodatna ispitivanja obavljaju se nakon što se reflektor pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala namjesti vertikalno za ± 2° iz njegova početnoga položaja ili, ako je to manje od 2°, najmanje u najviši položaj. Pošto se glavno svjetlo ponovno usmjeri kao cjelina (npr. s pomoću goniometra) u odgovarajući suprotni smjer, osvijetljenost u sljedećim smjerovima se provjerava i treba se nalaziti u propisanim granicama:

            kratki svjetlosni snop: točke HV i 75R (odnosno 75L)

            dugi svjetlosni snop: IM i točka HV (postotak od IM).

6.4.4    ako je podnositelj zahtjeva predvidio više položaja za ugradbu, postupak u točkama 6.4.1. do 6.4.3. ponavlja se za sve ostale položaje;

6.4.5    ako podnositelj zahtjeva nije u zahtjevu naveo posebne položaje za ugradbu, za mjerenja prema točkama 6.2. i 6.3. glavno svjetlo treba namjestiti u središnji položaj pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala. Dodatna ispitivanja prema točki 6.4.3. treba obaviti s reflektorom koji se postavi u svoje krajnje položaje (umjesto ± 2°) pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala.

6.5.      Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu koje su navedene u točkama od 6.2.5. do 6.2.7. i točki 6.3. naviše treba mjeriti s fotoosjetilom, čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

(7), (8.)

9.         OCJENA NEUGODNOSTI (ZASLJEPLJIVANJA)

            Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja izazvane kratkim svjetlosnim snopom glavnoga svjetla.(14).

9.         ETALON (REFERENTNO) GLAVNO SVJETLO(15)

            Glavno svjetlo smatra se etalon (referentnim) glavnim svjetlom ako:

9.1       ako zadovoljava naviše navedene zahtjeve za homologaciju;

9.2       ima efektivni promjer najmanje 160 mm;

9.3       s etalon žaruljom sa žarnom niti, proizvodi u različitim točkama i na različitim područjima navedenima u točki 6.2.5., osvijetljenost koja iznosi:

9.3.1    najviše 90% od najvećih vrijednosti i

9.3.2    najmanje 120% od najmanjih vrijednosti, propisanih u tablici u točki 6.2.5.

(10), (11), (13), (14), (15), (Dodatak 1), (Dodatak 2)

 

DODATAK 3

MJERNI ZASLON

A. Glavno svjetlo za promet desnom stranom

xx

  

B. Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

 

xx

  

Slika C.

xx

Napomena: Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom. Točke 7 i 8 nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet desnom stranom.

DODATAK 4

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI GLAVNIH SVJETALA U RADU

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovoga Pravilnika, u točki za Emaks za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R in B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajka u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.         ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI

            Ispitivanja se provodi u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.      Čisto glavno svjetlo

            Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

            Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1.            (a) u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajući žarna nit svijetli propisano vrijeme(1).

            (b) u slučaju uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti):

            Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istovremeno uključenom jednom žarnom niti(2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenoga u točki 1.1.,

            U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne dosegne propisano vrijeme:

            15 minuta svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

            5 minuta svijetle obje žarne niti;

            (c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju svijetliti istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.            Napon ispitivanja

            Napon treba namjestiti za napajanje s 90% najveće snage navedene u pravilniku za žarulje sa žarnom niti (prilog VII. ovoga pravilnika).

            Dobavljena snaga treba u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati pri drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje se obavlja sa žaruljom sa žarnom niti čija je snaga najveća koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.            Vizualni pregled

            Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2.            Fotometrijsko ispitivanje

            Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

            Kratki svjetlosni snop:

            50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

            50 L – B 50 R – HV za glavnoga svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

            Dugi svjetlosni snop:

            Točka Emax.

            Može se obaviti novo namještanje da bi se uzelo u obzir bilo koja deformacija nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga dodatka).

            dopušteno je 10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i prije ispitivanja izmjerenih vrijednosti, uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2.      Prljavo glavno svjetlo

            Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1, treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom se provjerava kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1.            Ispitna mješavina

1.2.1.1.1          Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2          Glavna svjetla s vanjskim lećama od plastike:

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za odstranjivanje površinske napetosti(4)

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.            Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

            Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u ovom dodatku:

            Točka Emax za kratki/dugi svjetlosni snop i samo za dugi svjetlosni snop,

            50 R in 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

            50 L in 50 V(5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom,

1.2.1.3 Mjerna oprema

            Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla. Etalon žarulja sa žarnom niti upotrjebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.         ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

            Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomake crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratki svjetlosni snop kad je uključen.

            Glavno svjetlo ispitano sukladno točki 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1       Ispitivanje

            Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

            Uporabom serijski proizvedene žarulje sa žarnom niti koja je već bila ispitivana starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

            Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano naviše, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.      Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim za kratki svjetlosni snop, samo kad apsolutna vrijednost DrI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (DrI £ 1,0 mrad).

2.2.1.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < Dr £1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

            Uključen dugi snop svjetlosti u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

            Isključeno u trajanju od 1 sata.

            Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i DrII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

 

xx

 

DODATAK 5

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga pravilnika.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom i opremljenoga etalon žaruljom:

1.2.1.   ako izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            Područje III: 0,30 lx ekvivalent 20%,

                             0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno odstupanje + 20% pri najvećim vrijednostima i – 20% pri najmanjim vrijednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3.2. ovoga pravilnika.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° na desno ili na lijevo.(13)

1.2.4    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnog svjetla ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.3.      U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, primjenjuje sljedeći postupak:

            Jedno od za uzorak određenih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. dodatka 4 nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. dodatka 4.

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo treba podvrgava se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4       Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene kad je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti temperature boje etalona A.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, kad je opremljeno s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti, treba pomnožiti s 0,84.

2.         NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

            Za svaki tip glavnoga svjetla posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

            Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnoga ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.      Vrsta ispitivanja

            Ispitivanja sukladnosti u ovome pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2.      Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovome pravilniku.

2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga pravilnika, posebno u svrhu administrativne provjere i uzorkovanja.

2.3.      Vrsta uzorkovanja

            Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istoga tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

            Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije grupirati zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom

2.4       Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

            Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom pravilniku; pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV(1), HL i HR(2) u slučaju dugog svjetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju dugog svjetlosnog snopa (vidi sliku u dodatku 3.).

2.5.      Kriteriji koji određuju prihvatljivost

            Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 12.1 ovoga pravilnika.

            Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s vjerojatnošću prihvaćanja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere uzorkovanjem u skladu s dodatkom 9. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

 

DODATAK 6

ZAHTJEVI ZA SVJETLA KOJA SADRŽAVAJU LEĆE OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.         OPĆI ZAHTJEVI

1.1.      Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2. priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2.      Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1. priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 2.6. niže.

1.3.      Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1. ovoga dodatka.

1.4.      Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekom drugom pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. Dodatka 1.

2.         ISPITIVANJA

2.1.      Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

            Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

            3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °Ctrebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.            Metoda

            Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

            Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

            B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

            Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.            Rezultati

            Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.      Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

            Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanji zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

            Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

            prskanje: 5 minuta;

            sušenje:  25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

            Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. naviše i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1. niže, vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. niže.

2.2.2.1.            Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.            Nanošenje ispitne mješavine

            Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. naviše i, unutar 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

            Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

            Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.            Čišćenje

            Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

            Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.            Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla Dt = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (tm  0,020).

2.2.3.2.            Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene Dt=(T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (Ddm £ 0,020).

2.2.4    Otpornost na zračenja izvora svjetlosti

            Treba provesti sljedeće ispitivanje:

            Ravni uzorci svakoga plastičnoga dijela glavnoga svjetla koji prepušta svjetlost izlažu se svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Parametri tih uzoraka, kao što su kutovi i razmaci, moraju biti isti kao u glavnom svjetlu. Ti uzorci moraju biti iste boje i imati iste površinske obrade, ako postoji, kao dijelovi glavnoga svjetla.

            Nakon neprekinutog izlaganja 1500 sati, kolorimetrijske vrijednosti propuštene svjetlosti s novim etalonom izvora svjetlosti s izbojem u plinu moraju zadovoljavati, a površine uzoraka biti bez pukotina, ogrebotina, ljuštenja ili izobličenja.

2.3.      Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

            Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

            Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

            Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

            Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla Dt = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (Dtm £ 0,010).

2.4.      Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

            Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga Dodatka.

2.4.2.   Rezultati

            Nakon ovog ispitivanja, promjene:

            u prijenosu: Dt = (T2 – T3)/T2

            i disperziji: Dt = (T2 – T3)/T2

            trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2 u području određenom u točki 2.1.2.2.2 priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

           Dtm £ 0,100;

           Ddm £ 0,050.

2.5.      Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

            Površinu veličine 20 × 20 mm, u području prevlake leće, treba nožićem za brijanje ili iglom za šivanje narezati u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

            Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4 ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

            Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

            Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6.      Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.            Ispitivanja

            Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2.            Rezultati

            Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10% manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

            Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5. naviše.

3          PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1       Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim pravilnikom ako:

3.1.1    se poslije ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2    se poslije ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom pravilniku.

3.2       Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumice odabranom uzorku glavnih svjetala.

 

DODATAK 6 – DOPUNA 1

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A. Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2. priloga I. ovoga pravilnika)

Uzorci Ispitivanja

Leće ili uzorci materijala

Leće

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.1

Promjena temperature

(točka 2.1.1)

×

×

×

1.1.2.

Ograničena fotometrija

(točka 2.1.2)

×

×

×

1.2.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

×

×

×

×

×

×

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

×

×

×

1.3.

Atmosferski utjecaji

(točka 2.2.1)

×

×

×

1.3.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.4.

Kemijska sredstva

(točka 2.2.2)

×

×

×

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.5.

Deterdženti

(točka 2.3.1)

×

×

×

1.6.

Ugljikovodici

(točka 2.3.2)

×

×

×

1.6.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.

Oštećivanje

(točka 2.4.1)

×

×

×

1.7.1

Mjerenje propuštanja svjetla

×

×

×

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

×

×

×

1.8.

Prianjanje

(točka 2.5)

×

                                       

 

B.        Ispitivanja na potpunim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 2.1.2.1. priloga I. ovoga pravilnika)

 

Ispitivanja

Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1

2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1)

×

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2)

x

2.3. Prianjanje (točka 2.6.2)

x

 

DODATAK 6 – DOPUNA 2

METODA MJERENJA DIFUZIJE I PRIJENOSA SVJETLA

1.         OPREMA (vidi sliku)

            Svjetlosni snop kolimatora K s polovinom divergencije   ß/2 = 17,4 × 10-4rd ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

            Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta ß/2 = 14°.

            Prstenasta blenda DD s kutovima

xx

 

            smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

            Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

            Udaljenost L2DT i žarišna duljina F2(1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

            Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.         MJERENJA

            Obavljaju se sljedeća očitavanja:

 

Očitavanje

s uzorkom

sa središnjim dijelom od DD

Predstavljena veličina

T1

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da (prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3

da (poslije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

  

DODATAK 6 – DOPUNA 3

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.         Ispitna oprema

1.1.      Prskalica

            Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sa sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0, + 0,5 bar.

            Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.      Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od:

            – kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrna između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

            – vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.         Ispitivanje

            Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

            Oštećivanje se treba provjeriti s pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koja se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dodatku 2. ne bude takva da je:

 

Xx

            Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

 

DODATAK 6 – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPIVE VRPCE

1.         SVRHA

            Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.         NAČELO

            Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.         UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

            Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4.         ISPITNI KOMADI

            Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

            Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.         POSTUPAK

            Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

            Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

            Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno s laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

            Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

            Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

            Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

            Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom zahtijevanu silu treba zapisati.

6.         REZULTATI

            Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

 

DODATAK 7

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno s etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1    vrijednost osvijetljenosti u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najviše odstupanje smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            područje III: 0,30 lx ekvivalent 20%,

                             0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ili ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno odstupanje + 20% pri najvećim vrijednostima i – 20% pri najmanjim vrijednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3.2. ovoga pravilnika. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° na desno ili na lijevo.(13)

1.2.4    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavlja se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.2.5    Glavna svjetla s očitim greškama treba zanemariti.

1.2.6    Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.3       Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene kad je glavno svjetlo opremljeno sa žaruljom sa žarnom niti temperature boje etalona A.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, kad je opremljeno s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti, treba pomnožiti s 0,84.

2.         PRVO UZORKOVANJE

            U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.      Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.            uzorak A

            A1: jedno glavno svjetlo                              0%

                 jedno glavno svjetlo ne više od              20%

            A2: oba glavna svjetla više od                      0%

                 ali ne više od                                      20%

                 prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.            uzorak B

            B1: oba glavna svjetla                               0%

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2.      Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.            uzorak A

            A3:jedno glavno svjetlo ne više od            20%

            jedno glavno svjetlo više od                20%

            ali ne više od                                   30%

2.2.1.2.            uzorak B

            B2:u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo  više od                 0%

            ali ne više od                                    20%

            jedno glavno svjetlo ne više od             20%

            B3:u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo                            0%

            jedno glavno svjetlo više od                 20%

            ali ne više od                                    30%

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i točku 13. primijeniti ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

            A4: jedno glavno svjetlo ne više od              20%

                 jedno glavno svjetlo više od                  30%

            A5: oba glavna svjetla više od                     20%

2.3.2.   uzorak B

            B4: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo više od                    0%

                 ali ne više od                                      20%

                 jedno glavno svjetlo više od                  20%

            B5: u slučaju A2

                 oba glavna svjetla više od                       20%

            B6: u slučaju A2

                 jedno glavno svjetlo                                0%

                 jedno glavno svjetlo više od                    30%

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3.         PONOVLJENO UZORKOVANJE

            U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.      Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.            uzorak C

            C1: jedno glavno svjetlo                                0%

                 jedno glavno svjetlo ne više od                20%

            C2: oba glavna svjetla više od                        0%

                 ali ne više od                                       20%

                 prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.            uzorak D

            D1: u slučaju C2

                  oba glavna svjetla                                  0%

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.      Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost s zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

            uzorak D

            D2:u slučaju C2

            jedno glavno svjetlo više od                    0%

            ali ne više od                                      20%

            jedno glavno svjetlo ne više od               20%

3.2.1.2.            ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i točku 14. primijeniti ako, sljedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

            C3: jedno glavno svjetlo ne više od                 20%

                 jedno glavno svjetlo više od                     20%

            C4: oba glavna svjetla više od                        20%

3.3.2.   uzorak D

            D3: u slučaju C2

                  jedno glavno svjetlo 0% ili više od             0%

                  jedno glavno svjetlo više od                    20%

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.         PROMJENA VETIKALNOGA POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO«

            U odnosu na provjeru promjene uspravnih položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

            Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome dodatku, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz dodatka 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz dodatka 4.

            Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

            Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 3,0 mrad.

 

Slika 1.

PRILOG VI.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA HALOGENA »SEALED BEAM« GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP ILI OBA(*)

Prema ovom pravilniku mogu se homologirati samo glavna svjetla koja emitiraju bijelu svjetlost

(1.)     

2.         DEFINICIJE

            U svrhu ovoga pravilnika,

2.1.      »halogena ‘sealed-beam’ jedinica glavnoga svjetla« (u daljnjemu tekstu ‘HSB jedinica’) označava glavna svjetla čiji sastavni dijelovi, uključujući stakleni, metalni ili reflektor od drugih materijala, optički sustav i jedan ili više halogenih izvora svjetlosti, čine jednu integralnu cjelinu koja je nedjeljivo spojena i koja se ne može rastaviti, a da se pri tome jedinica ne učini potpuno neupotrebljivom. Takve jedinice su:

            ‘kategorije 1’, kad emitiraju samo dugi svjetlosni snop;

            ‘kategorije 21’, kad emitiraju samo kratki svjetlosni snop;

            ‘kategorije 22’, kad emitiraju, prema izboru korisnika, dugi svjetlosni snop ili kratki svjetlosni snop;

2.2.      »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice), koji prenosi svjetlo kroz osvjetljavajuću površinu;

2.3.      »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće;

2.4.      »HSB jedinice različnih tipova« su jedinice koja se međusobno razlikuju u sljedećim bitnim obilježjima:

2.4.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

2.4.2.   značajkama optičkoga sustava;

2.4.3.   dodavanju ili odstranjivanju dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Međutim, ugradba ili odstranjivanje filtara, koji su namijenjeni isključivo za promjenu boje svjetlosnoga snopa, a ne razdiobe njegove svjetlosti, ne utječu na promjenu tipa;

2.4.4.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

2.4.5.   obliku žarne ili žarnih niti;

2.4.6.   vrsti proizvedenoga svjetlosnog snopa (kratki svjetlosni snop, dugi svjetlosni snop ili oba);

2.4.7.   materijalima, iz kojih je izrađena leća i prevlaka, ako postoji;

(3.), (4.), (5.)

6.         OPĆI ZAHTJEVI

6.1.      Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u ovoj točki i u točkama 6. do 8. i, po potrebi, zahtjeve navedene u točki 9.

6.2.      HSB jedinice moraju biti izrađene tako da, pri uobičajenoj uporabi, zadrže ispravne radne funkcije i značajke propisane ovim pravilnikom, usprkos vibracijama kojima mogu biti izložene.

6.2.1    HSB optičke jedinice moraju biti opremljene s napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na umetku HSB optičke jedinice ako je uporaba takvih umetaka ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnoga svjetla moguće na druge načine.

            Kad su HSB optička jedinica za dugi svjetlosni snop i HSB optička jedinica za kratki svjetlosni snop ugrađene kao izmjenjive jedinice koje čine složenu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisno namještanje svake HSB jedinice posebno.

6.2.2.   Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 8.3. ovoga pravilnika. Kad se za dugi svjetlosni snop upotrebljava više od jednoga izvora svjetlosti, za određivanje najveće vrijednosti osvijetljenosti (EM) treba uključiti sve izvore svjetlosti za dugi svjetlosni snop.

6.3.      Priključci moraju biti električno povezani samo s odgovarajućom žarnom niti ili žarnim nitima i moraju biti čvrsto i trajno pričvršćeni na HSB jedinicu.

6.4       HSB jedinice moraju biti opremljene s električnim priključcima sukladno s uzorkom prikazanim u dodatku 3. ovoga pravilnika, a njihove dimenzije moraju odgovarati navedenim u tom dodatku.

5.5.      Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima dodatka 6. radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

5.6       Ako je leća HSB jedinice iz plastičnoga materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima dodatka 7.

7.         NAZIVNE I ISPITNE VRIJEDNOSTI

7.1       Nazivni napon je 12 V(4).

7.2       Pri ispitnom naponu 13,2 V, snaga žarne niti za dugi svjetlosni snop ne smije biti veća od 75 W, a žarne niti za kratki svjetlosni snop od 68 W.

8.         OSVJETLJENJE(5)

8.1       Opći zahtjevi

8.1.1    HSB jedinice treba izraditi tako da s kratkim svjetlosnim snopom daju dovoljno osvjetljenje bez bliještanja i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

8.1.2    Osvijetljenost koju proizvodi HSB jedinica određuje se na vertikalnom zaslonu postavljenom 25 m ispred jedinice, kao što je prikazano u dodatku 4. ovoga pravilnika(6).

8.1.3    Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje se navode u točkama 8.2.5., 8.2.6. i 8.3., treba mjeriti s fotoprijamnikom čija se učinkovita površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

8.2.      Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

8.2.1    Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu svijetlo-tamno da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. Granica svijetlo-tamno mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju jedinica predviđena. Na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV H1 H4, koju tvori ravna crta HV H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1 H4, 25 cm iznad vodoravne crte hh, ili ravna crta HV H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidi dodatak 4. ovoga pravilnika). Granica svijetlo-tamno koja se proteže iznad crta HV H2 i H2 H4 i predstavlja kombinaciju tih dviju mogućnosti ni u kojem slučaju nije dopuštena.

8.2.2    HSB jedinica mora biti usmjerena tako, da pri kratkom svjetlosnom snopu:

8.2.2.1 u slučaju HSB jedinica konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na lijevoj polovini zaslona(7), a slučaju HSB jedinica konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na desnoj polovini zaslona;

8.2.2.2 se vodoravni dio granice ‘svijetlo-tamno’ nalazi na zaslonu 25 cm ispod crte hh (vidi dodatak 4. ovoga pravilnika);

8.2.2.3 se »prijelom« granice svijetlo-tamno nalazi na crti vv(8).

8.2.3    Pri takvom namještanju, HSB jedinica za koju se zahtjeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop(9), mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točkama 8.2.5. i 8.2.6. niže; ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop, ona mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 8.2.5., 8.2.6. i točki 8.3.

8.2.4    Kad je HSB jedinica namještena tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 8.2.5., 8.2.6. i točki 8.3., njezina usmjerenost može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) u desno ili u lijevo(10). Radi lakšeg usmjeravanja s pomoću granične crte ‘svijetlo-tamno’, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica ‘svijetlo-tamno’ bila oštrija.

8.2.5    Osvijetljenost koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

 

Točka na mjernom zaslonu       Zahtijevana osvijetljenost u luksima

HSB jedinica za promet desnom stranom         HSB jedinica za promet lijevom stranom         

B 50 L B 50 R 0,4

75 R    75 L     12

75 L     75 R    12

50 L     50 R    15

50 R    50 L     12

50 V    50 V    6

25 L     25 R    2

25 R    Točka 25 L      2

Sve točke u području III

Sve točke u području IV

Sve točke u području I 2 x (E50R ili E50L)(*)

 

(*) E50R i E50L su stvarno izmjerene vrijednosti osvijetljenosti.

8.2.6    U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti, koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

8.3.      Zahtjevi koji se odnose na dugi svjetlosni snop

8.3.1    U slučaju HSB jedinice koja je konstruirana da daje dugi i kratki svjetlosni snop, mjerenja osvijetljenosti koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim namještanjem HSB jedinice kao pri mjerenjima prema točkama 8.2.5 i 8.2.6. naviše; u slučaju HSB jedinice koja daje samo dugi svjetlosni snop, ona se namješta tako se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu HV crta hh i vv. Takva HSB jedinica mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 8.3.

8.3.2    Osvijetljenost, koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

8.3.2.1 Točka sjecišta (HV) crta hh i vv mora se nalaziti unutar »izoluksa« koji predstavlja 80% najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost (Emax) ne smije biti manja od 48 lx. Najveća vrijednost ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 240 lx; dodatno, u slučaju kombinirane HSB jedinice za kratki i dugi svjetlosni snop ta najveća vrijednost ne smije prekoračiti više od 16 puta vrijednosti osvijetljenosti izmjerene za kratki svjetlosni snop u točki 75 R (ili 75 L).

8.3.2.1.1          Najveća svjetlosna jakost (IM) za dugi svjetlosni snop, izraženo u tisućama kandela, izračunava se pomoću formule:

IM = 0,625EM

8.3.2.1.2          Referentna oznaka (I’M) za tu najveću jakost, na koju se upućuje u točki 5.2.3.8 priloga I. ovoga pravilnika, izračuna se iz omjera:

  

            Ta se vrijednost zaokružuje na najbližu vrijednost: 7,5 – 10 – 12,5 – 17,5 – 20 – 25; 27,5 – 30 – 37,5 – 40 – 45 – 50.

8.3.2.2 Polazeći iz točke HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 40 lx do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 6 lx do udaljenosti 2,25 m.

(9.)

10.       OCJENA NEUGODNOSTI (ZASLJEPLJIVANJA)

            Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja prouzročene kratkim svjetlosnim snopom HSB jedinica(12).

(11), (12), (13.), (14), (15), (16.), (Dodatak 1), (Dodatak 2)

 

DODATAK 3

ELEKTRIČNI PRIKLJUČCI HSB JEDINICA

Kategorija 1

(samo za dugi svjetlosni snop)

                     

Kategorija 21

(samo za kratki svjetlosni snop)

                   

Kategorija 22

(za kratki i dugi svjetlosni snop)

                    

DODATAK 4.

MJERNI ZASLON

A. HSB jedinica za promet desnom stranom

                    

B. HSB jedinica za promet lijevom stranom

                  

DODATAK 5

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga pravilnika.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom:

1.2.1.   ako izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            Područje III:   0,30 lx ekvivalent 20%,

                               0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ali ako su

1.2.2.1 za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem +0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno je odstupanje +20% pri najvećim i -20% pri najmanjim fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki navedenoj u točki 8.3. ovoga pravilnika.

1.2.3    Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.(10)

1.3.      Za provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, primjenjuje se sljedeći postupak:

            Jedno od uzorkovanih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. dodatka 6. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. dodatka 6.

            Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo podvrgava se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4       Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost su vrijednosti navedene u ovom pravilniku pomnožene s 0,84.

2.         NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

            Za svaki tip glavnoga svjetla posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

            Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost pri određenom tipu ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.      Vrsta ispitivanja

            Ispitivanja sukladnosti u ovome pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2.      Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovome pravilniku.

2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga pravilnika, posebno u svrhu upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.      Vrsta uzorkovanja

            Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istoga tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

            Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije grupirati zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom

2.4       Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

            Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom pravilniku pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV(1), HL i HR(2) u slučaju dugog svjetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju kratkog svjetlosnog snopa (vidi sliku u dodatku 4.).

2.5.      Kriteriji koji određuju prihvatljivost

            Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

            Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s razinom povjerenja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere nasumičnim uzorkovanjem u skladu s dodatkom 8 (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

 

DODATAK 6.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKI GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA NA POTPUNIM GLAVNIM SVJETLIMA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovoga pravilnika, u točki za Emax za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajka u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.         ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

            Ispitivanja se provodi u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.      Čisto glavno svjetlo

            Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

            Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1.            (a) u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajući žarna nit svijetli propisano vrijeme(2),

            (b) u slučaju uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (HSB glavno svjetlo s dvije žarne niti):

            Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istovremeno uključenom jednom žarnom niti(1), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem(2) svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenoga u točki 1.1.;

            U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se se ne dosegne propisano vrijeme:

            15 minuta, svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

            5 minuta, svijetle obe žarne niti;

            (c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju biti uključene istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.            Napon ispitivanja

            Napon treba namjestiti za napajanje s 90% najveće snage navedene u ovome pravilniku za odgovarajući tip (tipove) HSB glavnog svjetla (glavnih svjetala).

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.            Vizualni pregled

            Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2.            Fotometrijsko ispitivanje

            Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

            Kratki svjetlosni snop:

            50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

            50 L – B 50 R – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

            Dugi svjetlosni snop:

            Točka Emax.

            Može se obaviti novo namještanje da bi se uzelo u obzir bilo koja deformacija nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga dodatka);

            Dopušteno je 10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i prije ispitivanja izmjerenih vrijednosti uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2.      Prljavo glavno svjetlo

            Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1, treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom se provjerava kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1.            Ispitna mješavina

1.2.1.1.1          Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama

            Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo za svrhu ovoga ispitivanja treba se sastojati od:

            9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

            1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

            0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

            primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost  1 mS/m.

            Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.            Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

            Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u točki 1. naviše:

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

            Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu samo za dugo svjetlo,

            50 R i 50 V(4) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

            50 L i 50 V(4) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3 Mjerna oprema

            Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla.

2.         ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

            Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratki svjetlosni snop kad je uključen.

            Glavno svjetlo ispitano sukladno točki 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1       Ispitivanje

            Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

            Uporabom serijski proizvedenog HSB glavnog svjetla koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

            Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano naviše, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.      Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost rI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (rI  1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < rI  1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

            Uključeno dugo svjetlo u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

            Isključeno u trajanju od 1 sata.

            Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

    

DODATAK 7.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.         OPĆI ZAHTJEVI

1.1.      Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2.      Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 2.6. niže.

1.3.      Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1. ovoga dodatka.

1.4.      Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekom drugom Pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. dopune 1.

2.         ISPITIVANJA

2.1.      Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

            Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

            3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

            3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

            1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

            Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °Ctrebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.            Metoda

            Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

            Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

            B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

            Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.            Rezultati

            Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.      Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

            Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanji zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

            Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

            prskanje: 5 minuta;

            sušenje: 25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

            Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. naviše i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1. niže, vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. niže.

2.2.2.1.            Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.            Nanošenje ispitne mješavine

            Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. naviše i, unutar 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

            Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

            Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.            Čišćenje

            Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

            Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ± 5 °C,a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.            Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacija, a srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (tm  0,020).

2.2.3.2.            Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene t = (T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (dm  0,020).

2.3.      Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

            Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

            Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

            Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

            Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetla t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (tm  0,010).

2.4.      Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

            Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga dodatka.

2.4.2.   Rezultati

            Nakon ovog ispitivanja, promjene:

            u propuštanju svjetla: t = (T2 – T3)/T2

            i raspršivanju: t = (T2 – T3)/T2

            trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. u području određenom u točki 2.1.2.2.2 priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

            tm  0,100;

            dm  0,050.

2.5.      Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

            Površinu veličine 20 × 20 mm, u području prevlake leće, treba narezati nožićem za brijanje ili iglom za šivanje u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

            Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4 ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

            Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

            Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6.      Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.            Ispitivanja

            Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2.            Rezultati

            Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smije biti za više od 10% manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L), a u slučaju prednjih svjetala za maglu taj se zahtjev primjenjuje samo za područja A i B.

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja pevlaka, ako postoje

            Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5. naviše.

3.         Provjera sukladnosti proizvodnje

3.1       Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim pravilnikom ako:

3.1.1    se poslije ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2    se poslije ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom pravilniku.

3.2       Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumice odabranom uzorku glavnih svjetala.

 

DODATAK 7. – DOPUNA 1

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A. Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu sa točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika)

Uzorci

Ispitivanja        Leće ili uzorci materijala           Leće

            1          2          3          4          5          6          7          8          9          10        11        12        13

1.1.      Ograničena fotometrija                                                                                                                                             

            (točka 2.1.1)                                                                                                             ×          ×          ×         

1.1.1    Promjena temperature                                                                                                                                              

            (točka 2.1.1)                                                                                                             ×          ×          ×         

1.1.2.   Ograničena fotometrija                                                                                                                                             

            (točka 2.1.2)                                                                                                             ×          ×          ×         

1.2.1.   Mjerenje propuštanja svjetla    ×          ×          ×          ×          ×          ×          ×          ×          ×                                            

1.2.2.   Mjerenje raspršivanja   ×          ×          ×                                             ×          ×          ×                                            

1.3.      Atmosferski utjecaji                                                                                                                                                  

            (točka 2.2.1)    ×          ×          ×                                                                                                                  

1.3.1.   Mjerenje propuštanja svjetla    ×          ×          ×                                                                                                                   

1.4.      Kemijska sredstva                                                                                                                                                    

            (točka 2.2.2)    ×          ×          ×                                                                                                                  

1.4.1.   Mjerenje raspršivanja   ×          ×          ×                                                                                                                   

1.5.      Deterdženti                                                                                                                                                  

            (točka 2.3.1)                                       ×          ×          ×                                                                               

1.6.      Ugljikovodici                                                                                                                                                

            (točka 2.3.2)                                       ×          ×          ×                                                                               

1.6.1.   Mjerenje propuštanja svjetla                                       ×          ×          ×                                                                                

1.7.      Oštećivanje                                                                                                                                                  

            (točka 2.4.1)                                                                          ×          ×          ×                                            

1.7.1    Mjerenje propuštanja svjetla                                                                           ×          ×          ×                                            

1.7.2.   Mjerenje raspršivanja                                                                         ×          ×          ×                                            

1.8.      Prianjanje                                                                                                                                                     

            (točka 2.5)                                                                                                                                                    ×

 

B.        Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika)

 

Ispitivanja        Potpuna glavna svjetla

            Uzorak broj

            1          2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1)          ×         

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2)          ×         

2.3. Prianjanje (točka 2.6.2)                ×

 

DODATAK 7 – DOPUNA 2

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJAI PROPUŠTANJA SVJETLA

1.         OPREMA (vidi sliku)

            Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije   ß/2 = 17,4 × 10-4rd ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

            Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta ß/2 = 14°.

            Prstenasta blenda DD s kutovima

  

            smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

            Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

            Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2(1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

            Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.         MJERENJA

            Obavljaju se sjedeća očitavanja:

 

Očitavanje       s uzorkom        sa središnjim dijelom od DD    Predstavljena veličina

T1        ne        ne        Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2        da

(prije ispitivanja)          ne        Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3        da

(nakon ispitivanja)        ne        Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

T4        da

(prije ispitivanja)          da        Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5        da

(nakon ispitivanja)        da        Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

   

DODATAK 7 – DOPUNA 3

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.         Ispitna oprema

1.1.      Prskalica

            Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sa sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0, + 0,5 bar.

            Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.      Ispitna mješavina

            Ispitna se mješavina treba sastojati od:

            – kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

            – vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.         Ispitivanje

            Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

            Oštećivanje se treba provjeriti s pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koja se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dopuni 2. ne bude takva da je:

  

            Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

 

DODATAK 7 – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPIVE VRPCE

1.         SVRHA

            Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.         NAČELO

            Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.         UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

            Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4.         ISPITNI KOMADI

            Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

            Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.         POSTUPAK

            Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

            Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

            Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno s laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

            Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

            Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

            Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

            Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom zahtijevanu silu treba zapisati.

6.         REZULTATI

            Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

 

DODATAK 8

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.         OPĆENITO

1.1.      Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.      U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnjih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno s etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1    izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najveće odstupanje smije biti kako slijedi:

            B 50 L (ili R): 0,20 lx ekvivalent 20%,

                               0,30 lx ekvivalent 30%;

            područje III:  0,30 lx ekvivalent 20%,

                               0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2    ili ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3.2. ovoga pravilnika dopušteno je odstupanje + 20% pri najvećim vrednostima i – 20% pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3.   Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo(10).

1.2.4.   Glavna svjetla s očitim greškama treba zanemariti.

1.2.5.   Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.3       Kromatske koordinate trebaju biti sukladne.

            Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, kad je opremljeno s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti, treba pomnožiti s 0,84.

2.         PRVO UZORKOVANJE

            U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.      Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.            uzorak A

            A1:      jedno glavno svjetlo     0%

            jedno glavno svjetli ne više od  20%

A2:      oba glavna svjetla više od         0%

            ali ne više od    20%

            prijelaz na uzorak B

           

           

           

           

2.1.1.2.            uzorak B

            B1: oba glavna svjetla                                  0%

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2.      Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.            uzorak A

            A3:      jedno glavno svjetlo ne više od 20%

            jedno glavno svjetlo više od     20%

            ali ne više od                30%

           

           

2.2.1.2.            uzorak B

            B2:       u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo više od     0%

            ali ne više od    20%

            jedno glavno svjetlo ne više od 20%

B3:       u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo     0%

            jedno glavno svjetlo više od     20%

            ali ne više od    30%

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, Slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

            A4:      jedno glavno svjetlo ne više od 20%

            jedno glavno svjetlo više od     30%

A5:      oba glavna svjetla više od         20%

           

           

2.3.2.   uzorak B

            B4: u slučaju A2

            B4:       u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo više od     0%

            ali ne više od    20%

            jedno glavno svjetlo više od     20%

B5:       u slučaju A2

            oba glavna svjetla više od         20%

B6:       u slučaju A2

            jedno glavno svjetlo     0%

            jedno glavno svjetlo više od     30%

           

           

           

           

           

           

           

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3.         PONOVLJENO UZORKOVANJE

            U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.      Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.            uzorak C

            C1: jedno glavno svjetlo                              0%

                 jedno glavno svjetlo ne više od              20%

            C2:      oba glavna svjetla više od         0%

            ali ne više od    20%

            prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.            uzorak D

            D1: u slučaju C2

                  oba glavna svjetla                                  0%

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.      Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

            uzorak D

            D2:      u slučaju C2

            jedno glavno svjetlo više od     0%

            ali ne više od    20%

            jedno glavno svjetlo ne više od 20%

3.2.1.2.            ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3.      Povlačenje homologacije

            Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, sljedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

            C3: jedno glavno svjetlo ne više od              20%

                 jedno glavno svjetlo više od                  20%

            C4: oba glavna svjetla više od                     20%

3.3.2.   uzorak D

            D3: u slučaju C2

                  jedno glavno svjetlo 0% ili više od          0%

                  jedno glavno svjetlo više od                 20%

3.3.3.   ili ako nisu i spunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.         PROMJENA VERTIKALNOGA POLOŽAJA GRANICE »SVIJETLO-TAMNO«

            U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja granice »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

            Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome dodatku, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz dodatka 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz dodatka 4.

            Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

            Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

            Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 3,0 mrad.

 

Slika 1.

PRILOG VII.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA ŽARULJE SA ŽARNOM NITI ZA UPORABU U HOMOLOGIRANIM JEDINICAMA SVJETALA ZA MOTORNA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE(*)

(1.)     

(2.)     

2.1.      Definicije

2.1.1.   Definicija kategorije

            Naziv »leća« upotrebljava se u ovome pravilniku za opisivanje različitih osnovnih konstrukcija normiranih žarulja sa žarnom niti. Svaka je kategorija posebno označava, kao na primjer: »F1«, »P21W«, »T4W«.

2.1.2.   Definicija tipa

            Žarulje sa žarnom niti različitih »tipova« su žarulje iste kategorije koje se razlikuju u sljedećim bitnim značajkama kao što su:

2.1.2.1.            trgovački naziv ili oznaka;(1)

2.1.2.2.            konstrukcija balona, u mjeri u kojoj bi takve razlike mogle mijenjati optičke učinke;

2.1.2.3.            boja balona;

            Selektivno žuti balon ili dodatni selektivno žuti vanjski balon, koji je namijenjen samo za mijenjanje boje, ali ne i drugih značajka bezbojnih žarulja sa žarnom niti, ne predstavlja promjenu tipa žarulje sa žarnom niti;

2.1.2.4.            Nazivni napon.

(2.2.), (2.3.), (2.4)

3          TEHNIČKI ZAHTJEVI

3.1       Definicije

3.1.1.   »Nazivni napon«: napon (u voltima) koji je označen na žarulji;

3.1.2.   »Nazivna snaga«: snaga (u vatima) koja je označena žarulji, koja može biti uključena u međunarodnoj oznaci određene kategorije;

3.1.3.   »Ispitni napon«: napon na priključcima žarulje sa žarnom niti za kojega su određene električne i fotometrijske značajke žarulje sa žarnom niti i na kojem će se one ispitati.

3.1.4.   »Predviđene vrijednost«: vrijednosti koje treba doseći, unutar dopuštenih odstupanja, kad se žarulja sa žarnom niti napaja strujom pri ispitnom naponu.

3.1.5    Etalon žarulja sa žarnom niti: žarulja s bezbojnim balonom (osim za žarulje sa žarnom niti jantarne boje) i sa užim dopuštenim odstupanjima za dimenzije, koja se upotrebljava za ispitivanje uređaja za osvjetljavanje. Etalon žarulje sa žarnom niti su za svaku kategoriju određene samo za jedan nazivni napon.

3.1.6    Referentni svjetlosni tok: određeni svjetlosni tok etalon žarulje sa žarnom niti na kojega se odnose optičke značajke uređaja za osvjetljavanje.

3.1.7    Mjerni svjetlosni tok: određena vrijednost svjetlosnog toka za ispitivanje žarulje sa žarnom niti u etalon glavnom svjetlu navedenom u točki 3.8;

3.1.8    Referentna os: os koja je određena u odnosu na podnožak i u odnosu na koju se nanose određene dimenzije žarulje sa žarnom niti;

3.1.9    Referentna ravnina: ravnina koja je određena u odnosu na podnožak i u odnosu na koju se nanose određene dimenzije žarulje sa žarnom niti.

3.2       Opći zahtjevi

3.2.1    Svaki dostavljeni uzorak mora biti sukladan s odgovarajućim zahtjevima ovoga Pravilnika.

3.2.2    Žarulje sa žarnom niti trebaju biti konstruirane tako da pri uobičajenoj uporabi imaju i zadrže dobra radna svojstva. Osim toga ne smiju imati nikakvih konstrukcijskih ili proizvodnih grešaka.

3.3       Izrada

3.3.1    Balon žarulje sa žarnom niti ne smije imati brazda niti mrlja koje bi mogle štetno djelovati na njihov učinak i optičke značajke.

3.3.2    Baloni žarulja sa žarnom niti trebaju biti opremljene s normiranim podnošcima, sukladnim sa zahtjevima listova s podacima Publikacije IEC 60061, treće izdanje, kako je navedeno u listovima s podacima za pojedinačne žarulje u dodatku 1.

3.3.3.   Podnožak mora biti čvrst i čvrsto spojen s balonom.

3.3.4.   Utvrđivanje sukladnosti žarulja sa žarnom niti sa zahtjevima točaka 3.3.1. do 3.3.3., provodi se vizualnim pregledom, provjerom dimenzija i, po potrebi, pokusnom ugradbom.

3.4       Ispitivanja

3.4.1    Žarulje sa žarnom niti prvo se približno jedan sat podvrgavaju starenju pri ispitnom naponu. Kod žarulja s dvije žarne niti svaka se žarna nit odvojeno podvrgava starenju.

3.4.2    Kad je balon obojen, nakon perioda starenja u skladu s točkom 3.4.1., površinu balona treba lagano obrisati s pamučnom krpom koja je natopljena s mješavinom 70 obujamskih postotaka n-heptana i 30 obujamskih postotaka toluola. Nakon približno pet minuta treba vizualno pregledati površinu. Pregled ne smije pokazati nikakvih vidljivih promjena.

3.4.3.   Položaj i dimenzije žarnih niti mjere se na žarulji napajanoj strujom pri naponu od 90% do 100% ispitnoga napona

3.4.4    Ako nije drukčije određeno, električna i fotometrijska mjerenja obavljaju se pri ispitnom naponu

3.4.5    Električna mjerenja obavljaju s mjernim uređajima najmanje razreda točnosti 0,2.

3.4.6    Svjetlosni tok naveden u odgovarajućim listovima s podacima za žarulje sa žarnom niti u dodatku 1 vrijedi za žarulje sa žarnom niti koje emitiraju bijelu svjetlost, osim ako nije navedena druga boja.

            U slučaju kad je dopuštena selektivno žuta boja, svjetlosni tok žarulje sa žarnom niti s vanjskim balonom selektivno žute boje treba iznositi najmanje 85% svjetlosnog toka propisanoga za odgovarajuću žarulju sa žarnom niti s bezbojnim balonom.

3.5       Položaj i dimenzije žarnih niti

3.5.1    Geometrijski oblici žarnih niti u načelu su kao što su navedeni u listovima s podacima za žarulje u dodatku 1.

3.5.2    Za ravne žarnih niti, ispravan položaj i oblik provjerava se prema navedenom u odgovarajućim listovima s podacima.

3.5.3    Ako u listu s podacima za žarulju žarna nit prikazana u jednom pogledu, kao točka, položaj svjetlosnoga središta određuje se sukladno dodatku 4.

3.5.4    Duljina ravnoga dijela žarnih niti određuje se s njezinim krajevima, koji su određeni vrhovima prvoga i krajnjega zavoja gledano u projekciji okomitoj na referentnu os žarulje, u koliko nema drugih podataka u odgovarajućem listu s podacima. Vrh krajnjega zavoja mora zadovoljavati uvjet da kut koji čine stranice ne prelazi 90°. Kod bi-spiralnih žarnih niti uzimaju se u obzir vrhovi sekundarnih zavoja.

3.5.4.1 Kod uzdužnih žarnih niti, krajnji položaj promatranih vrhova određuje se okretanjem žarulje sa žarnom niti oko referentne osi. Nakon toga se izmjeri duljina u smjeru usporednim s referentnom osi.

3.5.4.2 Kod poprečnih žarnih niti, os žarne niti treba biti okomita na smjer projekcije. Duljina se mjeri u smjeru okomitom na referentnu os.

3.6.      Boja

3.6.1    Balon žarulje sa žarnom niti treba biti bijela, osim ako nije drukčije propisano u listu s podacima.

3.6.2    Kolorimetrijske značajke izražene u kromatskim koordinatama po CIE trebaju se nalaziti unutar graničnih vrijednosti:

            za žarulje sa žarnom niti sa selektivno žutim balonom ili vanjskim balonom:

            prema crvenoj: y  0,138 + 0,580 x

            prema zelenoj: y  1,29 x – 0,100

            prema bijeloj: y  -x + 0,940 i y  0,440

            (y  -x + 0,940 i y = 0,440 za prednja svjetla za maglu)

            prema spektralnoj vrijednosti: y  -x + 0,992

            za žarulje sa žarnom niti izrađene s balonom boje jantara:

            prema crvenoj: y  0,398

            prema zelenoj: y = 0,429

            prema bijeloj: y = 0,007

3.6.3    Boja i propuštanje svjetlosti balona žarulja sa žarnom niti koje emitiraju obojenu svjetlost mjere se postupkom navedenim u dodatku 5.

3.7       UV-zračenje

            UV-zračenje halogene žarulje sa žarnom niti treba biti takvo da je:

           

         

            gdje je:

            Ee(ë) [W/nm] = spektralna razdioba zračenja

            V (ë) [1] = spektralno svjetlosno iskorištenje

            ë [nm] = valna duljina

            Ta se vrijednost izračunava u intervalima po 5 nm.

3.8       Napomena koja se odnosi na selektivno žutu boju

            Homologacija određenoga tipa žarulja sa žarnom niti prema ovome pravilniku može se dodijeliti, u skladu s točkom 3.6 naviše, za žarulju sa žarnom niti kako s bezbojnim tako i sa selektivno žutim balonom ili vanjskim balonom.

3.9       Provjera optičke kakvoće

            (Primjenjuje se samo za žarulje s dvije žarne niti za glavna svjetla za asimetrični kratki svjetlosni snop)

3.9.1    Ta se provjera optičke kakvoće obavlja na naponu pri kojem se dobije svjetlosni tok koji treba izmjeriti; zahtjevi točke 3.4.6. se pri tome uzimaju u obzir.

3.9.2    Za 12-voltne žarulje sa žarnom niti koje emitiraju bijelu svjetlost:

            Uzorak koji najbliže zadovoljava zahtjeve propisane za etalon žarulju sa žarnom niti treba ispitati u etalon glavnom svjetlu koje je određeno u točki 3.8.5 te utvrditi zadovoljava li navedeni sklop glavnoga svjetla i žarulje sa žarnom niti koja se ispituje zahtjeve za razdiobu svjetlosti, propisane za kratki svjetlosni snop u odgovarajućemu pravilniku.

3.9.3    Pri 6-voltne i 24-voltne žarulje sa žarnom niti koje emitiraju bijelu svjetlost:

            Uzorak koji najbliže zadovoljava zahtjeve propisane za etalon žarulju sa žarnom niti treba ispitati u etalon glavnom svjetlu koje je određeno u točki 3.8.5 te utvrditi zadovoljava li navedeni sklop glavnoga svjetla i žarulje sa žarnom niti koja se ispituje zahtjeve za razdiobu svjetlosti, propisane za kratki svjetlosni snop u odgovarajućemu pravilniku. Dopuštena su odstupanja koja nisu veća od 10% od najnižih vrijednosti.

3.9.4    Žarulje sa žarnom niti sa selektivno žutim balonom ili vanjskim balonom treba ispitati na isti način kao što je opisano u točkama 3.8.2 i 3.8.3 u etalon glavnom svjetlu koje je određeno u točki 3.8.5 radi provjere da osvijetljenost zadovoljava barem 85% za 12-voltne žarulje sa žarnom niti i barem 77%, za 6-voltne i 24-voltne žarulje sa žarnom niti najmanje zahtjeve za razdiobu svjetlosti propisane za kratki svjetlosni snop u odgovarajućemu pravilniku. Najveće granične vrijednosti osvijetljenosti ostaju nepromijenjene.

            U slučaju žarulje sa žarnom niti sa selektivno žutim balonom ne treba obaviti to ispitivanje ako je također dodijeljena homologacija za isti tip žarulje sa žarnom niti koja emitira bijelu svjetlost.

3.9.5    Glavno svjetlo smatra se etalon glavnim svjetlom ako:

3.9.5.1 zadovoljava odgovarajuće homologacijske zahtjeve;

3.9.5.2 ima učinkoviti promjer najmanje 160 mm;

3.9.5.3 s etalon žaruljom sa žarnom niti u različitim mjernim točkama i područjima određenim za odgovarajući tip glavnoga svjetla proizvodi osvijetljenost koja iznosi:

3.9.5.3.1          najviše 90% od najvećih graničnih vrijednosti i

3.9.5.3.2          najmanje 120% od najmanjih graničnih vrijednosti, koje su propisane za odgovarajući tip glavnoga svjetla.

3.10     Etalon žaruljom sa žarnom niti

            Etalon žarulje sa žarnom niti za fotometrijska ispitivanja glavnih svjetala i uređaja za svjetlosnu signalizaciju određene su u odgovarajućim listovima s podacima u dodatku 1. Etalon žarulje sa žarnom niti imaju bezbojne balone (osim za žarulja sa žarnom niti jantarne boje) i predviđene su samo za jedan nazivni napon.

            (4.), (5.), (6.), (7.) i (8)

 

DODATAK 1

KATEGORIJA R2

List R2/1

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti

  

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti       V         6(4)     12(4)   24(4)   12(4)

            W        45        40        45        40        55        50        45        40

Ispitni napon    V         6,3       13,2     28        13,2

Predviđene vrijednosti  W        53

max.     47

max.     57

max.     51

max.     76

max.     69

max.     52 + 0%

– 10%  46 ± 5%

            lm        720

min.      570

±15%  860

min.      675

±15%  1 000

min.      860

±15%             

                                                                                                         

Mjerni svjetlosni tok(5) lm                   –          450      –          450      –          450                 

Referentni svjetlosni tok pri približno 12 V       700      450

 

KATEGORIJA R2

List R2/2

Crteži nisu obvezni u pogledu konstrukcije štita i žarnih niti

                               

KATEGORIJA R2

List R2/3

POLOŽAJ I DIMENZIJE ŽARNIH NITI I ŠTITA(1)

Dimenzije u mm           Dopušteno odstupanje

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            6 V      12 V    24 V    12 V

a          0,60     ± 0,35  ± 0,15

b1/30,0

b1/33,0(2)       0,20

b1/30,0 mv(3)  ± 0,35  ± 0,15

b2/30,0

b2/33,0(2)       0,20

b2/30,0 mv(3)  ± 0,35  ± 0,15

c/30,0  0,50

c/30,0 mv(3)    ± 0,30  ± 0,15

c/33,0(2)                                

e          6, 12 V

24 V    28,5

28,8     ± 0,35  ± 0,15

f           6, 12 V

24 V    1,8

2,2       ± 0,40  ± 0,20

g          0          ± 0,50  ± 0,30

h/30,0

h/33,0(2)         0

h/30 mv(3)       ± 0,50  ± 0,30

1/2 (p – q)       0          ± 0,60  ± 0,30

1 c       5,5       ± 1,50  ± 0,50

ă(4)      15° nom.                    

Podnožak P45t-41 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-95-4)

 

(1) Položaj i mjere štita i žarnih niti provjeravaju se pomoću mjerne metode opisane u Publikaciji IEC 809.

(2) Mjeri se na razmaku od referentne ravnine koji je naveden u mm iza kose crte.

(3) mv = mjerna vrijednost

(4) Kut ă vrijedi samo za konstrukciju štita i ne provjerava se na gotovim žaruljama sa žarnom niti.

KATEGORIJA H1

List H1/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti

Balon žarulje mora biti bezbojan ili selektivno žute boje

                      

KATEGORIJA H1

List H1/2

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            6 V      12 V    24 V    12 V

b          0,7 f                

e(5) (9)            25,0     (8)       ± 0,15

f(5) (6) 6 V      4,5       ± 1,0   

            12 V    5,0       ± 0,5    ± 0,5

0

            24 V    5,5       ± 1,0   

g(6)      0,5 d(7)           ± 0,5 d ± 0,25 d

h1        0          (8)       ± 0,20(4)

h2                    (8)       ± 0,25(4)

ĺ           45°      ± 12°   ± 3°

Podnožak P 14,5s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-46-2)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     55                    70        55

Ispitni napon    volt      6,3       13,2     28,0    

Predviđena vrijednost   watt     max 63 max 68 max 84 max. 68 pri 13,2 V

            Svjetlosni tok lm

±%      1350    1550    1900   

                        15       

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1 150 lm pri približno 12 V

 

KATEGORIJA H1

List H1/3

1)         Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz točku određenu dimenzijom označenom s(1).

2)         Oba izvoda za dovod struje moraju biti unutar balona; a dulji izvod mora biti iznad žarne niti (u pogledu na žarulju kao što je prikazan na slici). Unutrašnja konstrukcija žarulje mora biti takva, da se koliko god je moguće izbjegne pojava zrcalnih slika ili refleksije svjetla koje bi pravile smetnje, na primjer postavljanjem rashladnih obloga dijelovima žarne niti izvan zavojnice.

3)         Valjkasti dio balona iznad duljine ‘f’ treba biti takav da ne iskrivljuje projiciranu sliku žarne niti u tolikoj mjeri da bi to bitno nepovoljno djelovalo na optičke učinke.

4)         Ekscentricitet se mjeri samo u vodoravnom i vertikalnom smjeru žarulje sa žarnom niti, kao što je prikazano na slici. Točke u kojima se obavlja mjerenje su točke u kojima je projekcija vanjske strane krajnjih zavoja najbliža ili najudaljenija od referentne ravnine.

5)         Smjer gledanja je okomit na referentnu os koja se nalazi u ravnini određenoj s referentnom osi i središtem drugoga zatika podnoška.

6)         Pomak žarne niti u odnosu na os balona, izmjeren na razmaku 27,5 mm od referentne ravnine.

7)         d: promjer žarne niti.

8)         Provjerava se »box sistemom« prema listu H1/4.

9)         Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima projekcija vanjske strane krajnjih zavoja, najbližih ili najudaljenijih od referentne ravnine, gledano u smjeru određenom u napomeni 5. naviše, presijeca referentnu os (posebne upute za ‘bi-spiralne’ žarne niti su u pripremi).

KATEGORIJA H1

List H1/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

                         

            a1        a2        b1        b2        c1        c2

 6 V                                        6          3,5

12 V    1,4 d    1,9 d    0,25     6          4,5

24 V                                       7          4,5

 

d = promjer žarne niti

Početak žarne niti, koji je određen u napomeni 9 na listu H1/3, mora biti između crta Z1 i Z2.

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima FH i FV koji su prikazani na listu H1/1.

Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

KATEGORIJA H2

List H2/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti

Balon mora biti bezbojan ili selektivno žute boje

                                        

KATEGORIJA H2

List H2/2

Dimenzije u mm           Dopušteno odstupanje

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

                                   6 V      12 V    24 V    12 V

e(5) (9)            25,0                 (8)       ± 0,15

f(5) (9) 6 V      4,5       ± 1,0   

            12 V    5,0                   ± 0,5

            24 V    5,5                   0

g(1), (2)           0,5 d(7)           ± 0,5 d ± 0,25 d

h1(2)    7,1       (5)       ± 0,20

h2(4)               (5)       ± 0,25

H3(2)   0,5 d    (5)       ± 0,20

H4(4)              (5)       ± 0,25

Podnožak X 511 sukladno s Publikacijom IEC 61 (list 7004-99-2)

TABLICA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH VRIJEDNOSTI

            Serijski proizvedene žarulje(1) Etalon žarulja(1)

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     55        70        55

Ispitni napon    volt      6,3       13,2     28,0    

Predviđena vrijednost   watt     max 63 max 68 max 84 max. 68 pri 13,2 V

            Svjetlosnitoklm

±%      1 300   1 800   2 150  

                        15       

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1150 lm na približno 12 V

 

KATEGORIJA H2

List H2/3

1)         d: promjer žarne niti

2)         Ti se pomaci mjere na poprečnom presjeku okomitom na os balona i koji prolazi kroz kraj žarne niti(*) koji je bliži podnošku.

3)         Tri znaka X na ravnini nalijeganja prikazuju položaje triju izdanaka koji određuju tu ravninu na držaču. Unutar kruga promjera 3 mm oko tih točaka ne smije biti nikakvih vidljivih deformacija ni zareza koji bi mogli utjecati na namještanje žarulje sa žarnom niti.

4)         Ti se pomaci mjere poprečnom presjeku okomitom na os balona i koja prolazi kroz kraj žarne niti(*) koji je dalji od podnoška.

5)         Provjerava se »box sistemom« prema listu H2/4.

6)         Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima projekcija vanjske strane krajnjih zavoja, najbližih ili najudaljenijih od podnoška, gledano u smjeru ‘D’ (list H2/1), presijeca crtu koja je usporedna s crtom ZZ i od nje udaljena 7,1 mm (posebne upute za ‘bi-spiralne’ žarne niti su u razvojnoj fazi).

KATEGORIJA H2

List H2/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na osi x–x, y–y i z-z(*)

 

            a1        a2        b1        b2        d1        d2        h

6 V      d + 0,50          d + 1,0 0,25     7,1       0,5 d – 0,35     6

12 V                                                               7

24 V    d + 1,0                                               

 

d = promjer žarne niti

Kraj žarne niti(**) koji je bliži podnošku mora biti unutar b1 i b2. Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

KATEGORIJA H3

List H3/1

Balon mora biti bezbojan ili selektivno žute boje.

                                        

KATEGORIJA H3

List H3/3

Dimenzije u mm           Dopušteno odstupanje

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            6 V      12 V    24 V   

e          18,0(5)            18,0

f(7)      3,0 min.           4,0 min.           5,0 ± 0,50

k          (5)       0 ± 0,20

h1                    0 ± 0,15(6)

h3                   

h2                    0 ± 0,25(6)

h4                   

Podnožak X 511 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-47-3)

TABLICA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     55        70        55

Ispitni napon    volt      6,3       13,2     28,0    

Predviđene vrijednosti  watt     max 63 max 68 max 84 max. 68 pri 13,2 V

            Svjetlosni tok   lm        1 050   1 450   1 750  

                        %         15       

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1 100 lm na približno 12 V

 

KATEGORIJA H3

List H3/4

1)         Deformacija balona na strani podnoška ne smije biti vidljiva u svim smjerovima izvan kuta zatamnjenja od 80° max. Štitovi ne smiju proizvoditi ometajuće refleksije. Kut između referentne osi i ravnina obaju štitova, izmjeren na strani balona, ne smije prelaziti 90°.

2)         Dozvoljeno odstupanje središta obruča podnoška od referentne osi iznosi 0,5 mm okomito na crtu Z-Z i 0,05 mm usporedno s crtom Z-Z.

3)         Najmanja duljina iznad visine središta emitiranja svjetlosti (»e«) na kojoj je balon cilindričan.

4)         Dijelovi opruge i dijelovi držača žarulje trebaju nalijegati na obod podnoška samo izvan pravokutnika prikazanoga crtkanom linijom.

5)         Te se dimenzije serijsko proizvedenih žarulja provjeravaju s pomoću »box-sistema« prema listu H3/5.

6)         Kod etalon žarulja sa žarnom niti točke koje treba mjeriti su sjecišta projekcije vanjskih dijelova krajnjih zavoja s osi žarne niti.

7)         Položaj prvoga i zadnjega zavoja žarne niti se određuje sa sjecištem vanjskih rubova prvoga i zadnjega zavoja koji emitira svjetlost s ravninom koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 18,0 mm (posebne upute za ‘bi-spiralne’ žarne niti su u razvojnoj fazi).

KATEGORIJA H3

List H3/5

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

 

            a          c          k          g

6 V                                         2,0

12 V    1,8 d    1,6 d    1,0       2,8

24 V                                       2,9

 

d = promjer žarne niti

Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

Središte žarne niti mora se nalaziti unutar granica dimenzije ‘k’.

KATEGORIJA H3

List H3/6

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

  

            a          b1        b2        c          h

6 V      1,8 d                2,0       4,6

12 V    1,8 d    0,25     2,5       6,0

24 V    1,8 d                           6,2

 

d = promjer žarne niti

Prvi zavoj žarne niti u cijelosti mora biti unutar granica prikazanih u pogledu »A«. Bočna projekcija žarne niti mora biti unutar granica prikazanih u pogledu »B«; z’ – z’ je ravnina okomita na referentnu ravninu, usporedna s i na istoj strani kao crta z – z i na udaljenosti »c« od referentne osi. Početak žarne niti mora biti, kao što je određeno, između b1 i b2. Zadnji zavoj žarne niti* mora biti unutar granica prikazanih u pogledu »C«.

KATEGORIJA H4

List H4/1

                      

Oznaka            Dimenzija         Dopušteno odstupanje

            12 V    24 V    12 V    24 V

e          28,5     29,0     + 0,45

– 0,25  ± 0,35

p          28,95   29,25   –          –

m(1)     max. 60,0        –

n(1)      max. 34,5        –

s(2)      45,0     –

á(3)      max. 40°         

 

KATEGORIJA H4

List H4/2

Značajke

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti       volt      12(4)   24(4)   12(4)

            watt     60        55        75        70        60        55

Ispitni napon    volt      13,2     28                   

Predviđene vrijednosti  watt     max. 75           max. 68           max. 85           max. 80           max. 75

pri 13,2 V        max. 68

pri 13,2 V

            Svjetlosni tok   lm        1650    1000    1900    1200               

                        ± %     15                   

Mjerni svjetlosni tok za mjerenje sukladno s točkom 3.8 ovoga pravilnika                   –          750      –          800                 

Referentni svjetlosni tok na približno 12 V lm   1 250   750

Podnožak P43t-38 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-39-5)

 

1)         Kad se upotrebljava žuti balon, »m« i »n« označavaju najveće dimenzije toga balona; kad nema vanjskog balona, »m« označava najveću duljinu žarulje.

2)         Mora biti moguće postaviti žarulju u valjak promjera »s«, koji je koncentričan u odnosu na referentnu os i na jednom kraju ograničen s ravninom usporednom s referentnom ravninom i udaljenim 20 mm od nje, a na drugom kraju s polukuglom polumjera     .

3)         Zatamnjenje se mora postići najmanje do valjkastoga dijela balona. Ono također mora prekrivati unutarnji štit kad je vidljiv u smjeru okomitom na referentnu os. Učinak odsisavanja zatamnjenjem može se postići drugim sredstvima.

4)         Vrijednosti u lijevom stupcu odnose se na dugi svjetlosni snop, a vrijednosti u lijevom stupcu na kratki svjetlosni snop.

KATEGORIJA H4

List H4/3

Položaj štita(*)

                   

(*) Crtež nije obvezan za konstrukciju štita.

(**) 30,0 za tip s 24 V.

KATEGORIJA H4

list H4/4

Položaj žarnih niti(*)

                   

KATEGORIJA H4

list H4/5

Dodatna objašnjenje uz listove H4/3 i H4/4

Dimenzije niže navedene se mjere u tri smjera pogleda:

Pogled  1  za dimenzije a, b1, c, d, e, f, lR i lc;

Pogled  2  za dimenzije g, h, p in q;

Pogled  3  za dimenziju b2.

Dimenzije p i q se mjere u ravnini koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 33 mm.

Dimenzije b1, b2, c i h se mjere u ravninama usporednima s referentnom ravninom od koje je jedna udaljena 29,5 mm (za 24 V = 30,0 mm) i druga 33 mm.

Dimenzije a i g se mjere u ravninama, usporednima s referentnom ravninom od koje je jedna udaljena 26,0 mm i druga 23,5 mm.

Napomena: Za postupak mjerenja vidi Prilog E publikacije IEC 809.

KATEGORIJA H4

List H4/6

Tablica dimenzija koje se navode u crtežima na listovima H4/3 i H4/4 (u mm)

Oznaka            Dimenzija         Dopuštena odstupanja

                        Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

12 V    24 V    12 V    24 V    12 V    24 V    12 V

a/26(*) 0,8       ± 0,35  ± 0,2

a/23,5(*)         0,8       ± 0,60  ± 0,2

b1/29,5(*)       b1/30,0(*)       0          ± 0,30  ± 0,35  ± 0,2

b1/33(*)          b1/295mv(**)  b1/300mv(**)  ± 0,30  ± 0,35  ± 0,15

b2/29,5(*)       b2/30,0(*)       0          ± 0,30  ± 0,35  ± 0,2

b2/33(*)          b2/295mv(**)  b2/300mv(**)  ± 0,30  ± 0,35  ± 0,15

c/29,5(*)         c/30,0(*)         0,6       0,75     ± 0,35  ± 0,2

c/33(*) c/29,5mv(**)   c/30,0mv(**)   ± 0,35  ± 0,15

d          min. 0,1           –          –

e(7)

f(5) (6) (8)                   28,5

1,7       29,0

2,0       + 0,35

– 0,25

+ 0,50

– 0,30  + 0,35

± 0,40  + 0,2

– 0,0

+ 0,3

– 0,1

g/26(*)

g 23,5(*)         0

0          ± 0,5

± 0,7    ± 0,3

± 0,3

h/29,5(*)         h/30,0(*)         0          ± 0,5    ± 0,3

h/33(*)

lR(5) (8)          h 29,5 mv(**)

4,5       h/30,0 mv(**)

5,25     ± 0,35

± 0,8    ± 0,2

± 0,4

lC(5) (6)          5,5       5,25     ± 0,5    ± 0,8    ± 0,35

p/33(*)            Ovisno od oblika štita  –                      –

q/33(*)                                    ± 0,6    ± 0,3

 

KATEGORIJA H4

List H4/7

Napomene:

5)         Krajnji zavoji žarnih niti su određeni kao prvi i zadnji žareći zavoj s potpuno ispravnim kutom zavojnice. Kod ‘bi-spiralnih’ žarnih niti, zavoji su određeni s ovojnicom primarnih zavoja.

6)         Kod žarne niti za kratki svjetlosni snop, točke koje treba mjeriti su sjecišta, gledano u pogledu(1), bočnoga ruba štita i vanjskoga dijela krajnjih zavoja definiranih u napomeni 5.

7)         »e« označava razmak od referentne ravnine do početka žarne niti za kratki svjetlosni snop određenoga naviše.

8)         Kod žarne niti za dugi svjetlosni snop, točke koje treba mjeriti su sjecišta, gledano u pogledu(1), ravnine usporedne s ravninom H-H i postavljene na razmaku od 0,8 mm ispod nje i krajnjih zavoja definiranih u napomeni 5.

9)         Referentna os je crta okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz središte kruga s promjerom »M« (vidi list H4/1).

10)       Ravnina V-V je ravnina koja je okomita na referentnu ravninu, prolazi kroz referentnu os i sjecište kruga promjera »M« s osi referentnoga zatika.

11)       Ravnina H-H je ravnina koja je okomita na referentnu ravninu i na ravninu V-V i prolazi kroz referentnu os.

KATEGORIJA P21W

List P21W/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

                        min.      nom.    max.    

e                                  31,8(3)                        31,8 ± 0,3

f           12 V    5,5       6,0       7,0       6,0 ± 0,5

            6 V, 24 V(4)                           7,0      

ß          75°      90°      105°    90° ± 5°

Bočno odstupanje(1)                           (3)       0,3 max.

Podnožak BA 15s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-11A-8)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     21        21

Nazivni napon

 

Predviđene       volt      6,75     13,5     28,0    

            watt     26        25        28        25 pri 13,5 V

vrijednosti        ±%      6         

            Svjetlosni tok   lm        460     

                        ±%      15       

Referentni svjetlosni tok: 460 lm kod približno 13,5 V

 

1)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna od tih ravnina sadrži os zatika.

2)         Žarulje sa žarnom niti s podnoškom BA15d mogu se upotrijebiti za posebne svrhe; one imaju iste dimenzije.

3)         Provjerava se pomoću »box-sistema« prema listu P21W/2.

4)         Za 24-voltne žarulje povećane snage koje imaju drukčiji oblik žarne niti u pripremi su dodatne specifikacije.

KATEGORIJA P21W

List P21W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os.

 

Oznaka            a          b          h          k

Dimenzija         3,5       3,0       9,0       1,0

 

Ispitni postupak i zahtjevi

1.         Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač (grlo) koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak, npr. ± 15°. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (± 15°).

2.         Bočni pogled

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjeru osi žarne niti, projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti.

3.         Pogled sprijeda

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os žarne niti:

3.1       projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2       pomak projekcije središta žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

 

KATEGORIJA P21/4W

List P21/4W/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e                      31,8(1)                        31,8 ± 0,3

f                                  7,0(1)  7,0 +0 /– 2

Bočno odstupanje                               (1)       0,3 max.(2)

x, y      (1)       2,8 ± 0,5

ß          75°(1)  90°(1)  105°(1)            90° ± 5°

Podnožak BAZ 15d sukladno s Publikacijom IEC 61(list 7004-11C-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      12        24        12

            watt     21        4          21        4          21/4

Ispitni napon    volt      13,5     28       

Predviđene vrijednosti  watt     25        5          28        8          25/5 za 13,5 V

            ±%      6          10        6          10        6 i 10

            Svjetlosni tok   lm                    440      15        440      20

                        ±%                  15        20        15        20

Referentni svjetlosni tok: 440 lm ili.15 lm za približno 13,5 V

 

1)         Dimenzije se provjeravaju pomoću »box-sistema«(*), koji se temelji na naviše navedenim dimenzijama i dopuštenim odstupanjima; »x« i »y« se odnose na glavnu žarnu nit, a ne na referentnu os. Razmatra se mogućnost načina povećanja točnosti postavljanja žarne niti i sklopa podnoška i držača.

2)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta glavne žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine, koje sadrže kroz referentnu os i od kojih jedna sadrži os zatika.

KATEGORIJA P21/5W

List P21/5W/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e                      31,8(1)                        31,8 ± 0,3

f                                  7,0(1)  7,0 +0 / - 2

Bočno odstupanje                               (1)       0,3 max.(2)

x, y                  (1)                   2,8 ± 0,3

ß          75°(1)  90°(1)  105°(1)            90° ± 5°

Podnožje BAY 15d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 - 11B-7)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24(3)   12

            watt     21        5          21        5          21        5          21/4

Ispitni napon    volt      6,75                            13,5                 28,0    

Predviđene vrijednosti  watt

± %     26        6          25        6          28        10        25 i 6 za 13,5 V

                        6          10        6          10        6          10        6 i 10

            Svjetlosni tok   lm        440     35        440      35        440      40       

                        ± %     15        20        15        20        15        20       

Referentni svjetlosni tok: 440 lm i 35 lm za približno 13,5 V

 

1)         Dimenzije se provjeravaju pomoću »box-sistema« (P21/5W/2, P21/5W/3), koji se temelji na naviše navedenim dimenzijama i dopuštenim odstupanjima; »x« i »y« se odnose na glavnu žarnu nit, a ne na referentnu os (P21/5W/2). Razmatra se mogućnost načina povećanja točnosti postavljanja žarne niti i sklopa podnoška i držača.

2)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta glavne žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine, koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os zatika.

3)         24-voltna žarulja sa žarnom niti se ne preporučuje za razvoj budućih konstrukcija.

KATEGORIJA P21/5W

List P21/5W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom:

(a)        je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os i

(b)       je li sekundarna žarna niti postavljena ispravno u odnosu na glavnu žarnu nit.

            Ispitni postupak i zahtjevi

1.         Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač (grlo) koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak, npr. ± 15°. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija glavne žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (± 15°)

2.         Bočni pogled

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna, referentni zatik okrenut u desno, gledano u smjeru osi glavne žarne niti:

2.1       projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

2.2       projekcija sekundarne žarne niti u cijelosti mora biti:

2.2.1    unutar četverokuta sa širinom »c« i visinom »d« čije se središte nalazi na razmaku »v« u desno i na razmaku »u« iznad teorijskog položaja središta glavne (više snage) žarne niti;

2.2.2.   iznad ravne crte tangencijalne na gornji rub projekcije glavne (više snage) žarne niti i s usponom od lijeva na desno od 25°

2.2.3    desno od projekcije glavne žarne niti.

3.         Pogled sprijeda

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjerovima okomitim na os glavne žarne niti:

3.1       projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2       pomak središta glavne žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

3.3       pomak središta sekundarne žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od ± 2 mm (± 0,4 mm za etalon žarulje sa žarnom niti).

 

KATEGORIJA P21/5W

List P21/5W/3

 

Oznaka            a          b          c          d          u          v

Dimenzije         3,5       3,0       4,8       2,8

   

Oznaka            a          h          k

Dimenzija         3,5       9,0       1,0

 

KATEGORIJA R5W

List R5W/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e          17,5     19,0     20,5     19,0 ± 0,3

Bočno odstupanje(2)                           1,5       0,3 max.

ß          60°      90°      120°    90° ± 5°

Podnožak BA15s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 – 11A-8)(1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24(3)   12

            watt     5          5

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      5          7          5 pri 13,5 V

                        10        10

            Svjetlosni tok lm

±%      50       

                        20       

Referentni svjetlosni tok: 50 lm pri približno 13,5 V

 

1)         Žarulje sa žarnom niti s podnoškom BA15d mogu se upotrebljavati za posebne namjene; one imaju iste dimenzije.

2)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine, koje sadrže referentnu os i od kojih sadrži kroz os zatika.

3)         Za 24-voltnu žarulju povećane snage s drukčijim oblikom žarne niti dodatni zahtjevi su u pripremi.

4)         Vidi točku 3.5.3

KATEGORIJA R10W

List R10W/1

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e          17,5     19,0     20,5     19,0 ± 0,3

Bočno odstupanje(2)                           1,5       0,3 max.

ß          60°      90°      120°    90° ± 5°

Podnožak BA15s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 – 11A-8)(1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24(3)   12

            watt     10        10

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      10        12,5     10 pri 13,5 V

                        10        10

            Svjetlosni tok lm

±%      125     

                        20       

Referentni svjetlosni tok: 125 lm pri približno 13,5 V

 

1)         Žarulje sa žarnom niti s podnoškom BA15d mogu se upotrebljavati za posebne namjene; one imaju iste dimenzije.

2)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine, koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os zatika.

3)         Za 24-voltnu žarulju povećane snage s drukčijim oblikom žarne niti dodatni zahtjevi su u pripremi.

4)         Vidi točku 3.5.3

KATEGORIJA C5W

List C5W/1

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

b(1)     34,0     35,0     36,0     35 ± 0,5

f(2) (3) 7,5(4)              15(5)   9 ± 1,5

Podnožak SV8,5 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-81-4)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     5          5

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      5          7          5 pri 13,5 V

                        10        10

            Svjetlosni tok lm

±%      45       

                        20       

Referentni svjetlosni tok: 45 lm pri približno 13,5 V

 

1)         Ta dimenzija odgovara razmaku između dvaju otvora promjera 3,5 mm, od kojih se svaki naslanja na jedan podnožak.

2)         Žarna nit se mora nalaziti unutar valjka duljine 19 mm koji je koaksijalan s osi žarulje sa žarnom niti i postavljen simetrično u odnosu na središte žarulje. Promjer toga valjka je d + 4 mm za 6-voltne i 12-voltne žarulje sa žarnom niti (za etalon žarulje d + 2 mm) i d + 5 mm za 24-voltne žarulje sa žarnom niti; »d« je nazivni promjer žarne niti prema podacima proizvođača.

3)         Odstupanje središta žarne niti od središta duljine žarulje ne smije biti veće od ± 2,0 mm (za etalon žarulje sa žarnom niti ± 0,5 mm) mjereno u smjeru referentne osi.

4)         4,5 mm za 6-voltne žarulje sa žarnom niti.

5)         16,5 mm za 24-voltne žarulje sa žarnom niti.

KATEGORIJA C21W

List C21W/1

Žarulje sa žarnom niti samo za svjetla za vožnju unatrag

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

b(1)     40,0     41,0     42,0     41 ± 0,5

f(2)      7,5                   10,5     8 ± 1

Podnožak SV8,5 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-81-4)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt                  12                    12

            watt     21        21

Ispitni napon    volt                  13,5                

Predviđena vrijednost   watt

±%      25                    25 pri 13,5 V

                        6          6

            Svjetlosni tok lm

±%      460     

                        15       

Referentni svjetlosni tok: 460 lm pri približno 13,5 V

 

1) Ta dimenzija odgovara razmaku između dvaju otvora promjera 3,5 mm

2) Položaj žarne niti se provjerava pomoću »box-sistema« u skladu s listom C21W/2.

KATEGORIJA C21W

List C21W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

  

            a          h          k

12 V    4,0 + d 14,5     2,0

 

d = nazivni promjer žarne niti prema podacima proizvođača

Za etalon žarulju sa žarnom niti a = 2,0 + d; k = 0,5

Ispitni postupak i zahtjevi

1.         Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač (grlo) koji se može okretati oko referentne oko za 360° tako da se na zaslonu dobije projekcija slike žarne niti u pogledu sprijeda. Referentna ravnina na zaslonu treba se podudarati sa središtem žarulje. Tražena središnja os na zaslonu treba se podudarati sa središtem duljine žarulje.

2.         Pogled sprijeda

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjerovima okomitim na os glavne žarne niti:

2.1       Projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta kad se žarulja okrene za 360°.

2.2       Pomak središta glavne žarne niti od tražene srednje osi ne smije biti veći od »k«

 

KATEGORIJA T4W

List T4W/1

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e          13,5     15,0     16,5     15,0 ± 0,3

Bočno odstupanje(1)                           1,5       0,5 max.

ß                     90°                  90° ± 5°

Podnožak BA9s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 – 14-7)(3)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     4          4

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      4          5          4 pri 13,5 V

                        10        10

            Svjetlosni tok lm

±%      35       

                        20       

Referentni svjetlosni tok: 35 lm pri približno 13,5 V

 

1)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine, koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os zatika.

2)         Vidi točku 3.5.3

3)         Na cijeloj duljini podnoška ne smije biti stršećih dijelova ni zalemljenih mjesta koji prelaze preko najvećega dopuštenoga promjera podnoška.

KATEGORIJA W3W

List W3W/1

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e          11,2     12,7     14,2     12,7 ± 0,3

Bočno odstupanje(2)                           1,5       0,5 max.

ß          -15°     0°        +15°    0° ± 5°

Podnožak W2, 1x9, 5d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 - 91-3)(1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     5          5

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      5          7          5 pri 13,5 V

                        10        10

            Svjetlosni tok lm

±%      50       

                        20       

Referentni svjetlosni tok: 50 lm pri približno 13,5 V

 

1) Taj tip je zaštićen patentom; primjenjuju se zahtjevi ISO/IEC.

2) Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os, a od kojih jedna sadrži os X-X.

3) Vidi točku 3.5.3.

KATEGORIJA W5W

List W5W/1

 

Dimenzije u mm           Dopuštena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e          11,2     12,7     14,2     12,7 ± 0,3

Bočno odstupanje(2)                           1,5       0,5 max.

ß          -15°     0°        +15°    0° ± 5°

Podnožak W2, 1x9, 5d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 - 91-2)(1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        24        12

            watt     3          3

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     28,0    

Predviđena vrijednost   watt

±%      3          4          3 pri 13,5 V

                        15        15

            Svjetlosni tok lm

±%      22       

                        30       

Referentni svjetlosni tok: 22 lm pri približno 13,5 V

 

1)         Taj tip je zaštićen patentom; primjenjuju se zahtjevi ISO/IEC.

2)         Najveće dopušteno bočno odstupanje središta žarne niti u odnosu na dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os, a od kojih jedna sadrži os X-X.

3)         Vidi točku 3.5.3.

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI KATEGORIJA S1 I S2 ZA MOTOCIKLE

dimenzije u mm

                         

Napomena

Ravnina V-V sadrži referentnu os i središnju crtu zatika.

Ravnina H-H (uobičajeni položaj štita) okomita je na ravninu V-V i sadrži referentnu os

ŽARULJE SA ŽARNIM NITIMA KATEGORIJE S1 I S2 – DIMENZIJE

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje(5) Etalon žarulja

            min.      nom.    max.    

e          32,35   32,70   33,05   32,7 ± 0,15

f           1,4       1,8       2,2       1,8 ± 0,2

l           4          5,5       7          5,5 ± 0,5

c(3)      0,2       0,5       0,8       0,5 ± 0,15

b(3)     –0,15   0,2       0,55     0,2 ± 0,15

a(3)      0,25     0,6       0,95     0,6 ± 0,15

h          –0,5     0          0,5       0 ± 0,2

g          –0,5     0          0,5       0 ± 0,2

ß(3) (4)            –2°30’ 0          2°30’   0° ± 1°

Podnožak BA20d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-12-7)

 

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE S1

            Serijski proizvedene žarulje(5) Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        6

            watt     25        25        25        25        25        25

Ispitni napon    volt      6,75     13,5     –

Predviđene vrijednosti  watt     25        25        25        25        25        25

                                                                       pri 6,75 V

            ±%      5          5          5

            Svjetl. tok lm    435      315      435      315      –

            ±%      20        20        –

Referentni svjetlosni tok 398 lm ili 284 lm za približno 6 V

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE S2

            Serijski proizvedene žarulje(5) Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        12

            watt     35        35        35        35        35        35

Ispitni napon    volt      6,3       13,5     –

Predviđene vrijednosti  watt     35        35        35        35        25        25

                                                                       pri 13,5 V

            ±%      5          5          5

            Svjetl. tok lm    650      465      650      465      –

            ±%      20        20        –

Referentni svjetlosni tok 568 lm ili 426 lm za približno 12 V

 

Napomene

1)         Bezbojni ili selektivno žuti balon; fotometrijski podaci iz tablice odnose se na bezbojne balone.

2)         Referentna ravnina koja je okomita na referentnu os i dodiruje gornju površinu zatika širine 4,5 mm.

3)         Dimenzije a, b, c i  odnose se na ravninu koja je usporedna s referentnom ravninom i siječe dva ruba štita na razmaku od e + 1,5 mm.

4)         Dopušteno kutno odstupanje položaja ravnine štita od uobičajenog položaja.

5)         Homologacijski zahtjev. Zahtjevi za sukladnost proizvodnje su u pripremi.

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE S3 ZA MOPEDE

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulje

            min.      nom.    max.    

e(2)      19        19,5     20,0     19,5 ± 0,25

f (6 V)                         3,0       2,5 ± 0,5

f (12 V)                                  4,0      

d1, d2(3)         -0,5     0          0,5       ±0,3

Podnožje P26s u skladu s publikacijom IEC 61 (list 7004 - 36-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      6          12        12

            watt     15        15

Ispitni napon    volt      6,75     13,5    

Predviđena vrijednost   watt     15        15 pri 6,75 V

            ±%      6          6

            Svjetlosni tok lm          240     

            ±%      15       

Referentni svjetlosni tok: 240 lm pri približno 6,75 V

 

1) Bezbojni ili selektivno žuti balon; fotometrijski podaci iz tablice odnose se na bezbojne balone.

2) Razmak koji se odnosi na težište svjetlosti.

3) Bočno odstupanje osi žarne niti s obzirom na referentnu os. Ovo odstupanje dovoljno je provjeriti u dvije međusobno okomite ravnine.

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE S4 ZA GLAVNO SVIJETLO MOPEDA

 

            Dimenzije u mm

                      

Ravnina V-V sadrži referentnu os i središnju crtu zatika.

Ravnina H-H sadrži referentnu os i okomita je na ravninu V-V.

Predviđeni položaj ravnine SS je usporedno s ravninom HH prolazeći kroz krajeve štita.

KATEGORIJA: S4 ŽARULJA SA ŽARNOM NITI ZA GLAVNO SVJETLO MOPEDA

PODNOŽJE: BAX 15d

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            min.      nom.    max.    

e          33,25   33,6     33,95   33,6 ± 0,15

f           1,45     1,8       2,15     1,8 ± 0,2

LC, LR            2,5       3,5       4,5       3,5 ± 0,5

c(2)      0,05     0,4       0,75     0,4 ± 0,15

b(2)     –0,15   0,2       0,55     0,2 ± 0,15

a(2)      0,25     0,6       0,95     0,6 ± 0,15

h          –0,5     0          0,5       0 ± 0,2

g          –0,5     0          0,5       0 ± 0,2

ß(2) (5)            -2°30’  0          2°30’   0 ± 1°

Podnožje(1)     BAX 15d

 

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivni napon volt      6          12        6

Nazivna snaga(6)         watt     15        15        15        15        15        15

Ispitni napon    volt      6,75     13,5    

Predviđena snaga(6)    watt     15        15        15        15        15        15

                                                                       [pri 6,75 V]

Dozvoljeno odstupanje ±%      6          6          6

Predviđeni svjetlosni tok(4) (6)            lm        180      125 190           180      125 190          

                                   min. max          min.      min. max         

Referentni svjetlosni tok: 240 lm (dugi svjetlosni snop) i 160 lm (kratki svjetlosni snop) za približno 6 V(4)

 

KATEGORIJA S4

Napomene

1)         Podnožje u skladu s IEC Publikacijom 61 u pripremi.

2)         Dimenzije a, b, c i â odnose se na ravninu koja je usporedna s referentnom ravninom i sijee dva ruba tita na razmaku od e + 1,5 mm.

3)         Referentna ravnina koja je okomita na referentnu os i dodiruje gornju površinu zatika duljine 2 mm.

4)         Bezbojni ili selektivno žuti balon, fotometrijski podaci iz tablice odnose se na bezbojne balone.

5)         Dopušteno odstupanje položaja ravnine kroz krajeve štita od predviđenog položaja.

6)         Vrijednosti u lijevom stupcu odnose se na žarnu nit za dugi svjetlosni snop, vrijednosti u desnom stupcu odnose se na žarnu nit za kratki svjetlosni snop.

KATEGORIJA HS1

List HS1/1

Dimenzije u mm

            

Crteži nisu obvezujući; njihova svrha je prikazati dimenzije koje se moraju provjeriti.

Oznaka            Dimenzija         Dozvoljena odstupanja

            6 V      12 V    6 V      12 V

e          28,5     + 0,45

– 0,25

p          28,95   –

m(1)     max. 60,0        –

n(1)      max. 34,5        –

s(2)      45,0     –

á(3)      max. 40°          –

 

KATEGORIJA HS1

List HS1/2

Značajke

                        Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti       volt      6(4)     12(4)   12(4)

            watt     35        35        35        35        35        35

Ispitni napon    volt      6,3       13,2                

Predviđene vrijednosti  watt     35        35        35        35        35        35

            ±%                                                     pri 13,2 V

                        5          5          5          5          5          5

            svjetlosni tok lm           700      440      825      525                 

            ±%      15                   

Mjerni svjetlosni tok za mjerenje u skladu s točkom 3.8 ovoga Pravilnika lm                           450                            

Referentni svjetlosni tok za približno 12 V        700      450

Podnožje PX43t-38 u skladu s IEC Publikacijom 61 (List 7004-34-2)

 

KATEGORIJA HS1

List HS1/3

Tablica dimenzija koje se odnose na slike na listovima HS 1/4 i HS 1/5 (u mm)

Oznaka            Dimenzija         Dozvoljena odstupanja

                                               Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

6 V      12 V    6 V      12 V    6 V      12 V    12 V

a/26(*) 0,8       ± 0,35  ± 0,2

a/25(*) 0,8       ± 0,55  ± 0,2

b1/29,5(*)       0          ± 0,35  ± 0,2

b1/33(*)          b1/29,5 mv      ± 0,35  ± 0,15

b2/29,5(*)       0          ± 0,35  ± 0,2

b2/33(*)          b2/29,5 mv      ± 0,35  ± 0,15

c2/29,5(*)       0,6       ± 0,35  ± 0,2

c/31(*) c/29,5 mv        ± 0,30  ± 0,15

d          min. 0,1

max. 1,5          –          –

e(7)      28,5     + 0,45

– 0,25  + 0,2 – 0,0

f (5) (6) (8)      1,7       + 0,50

– 0,30  + 0,3 – 0,1

g/26(*) 0          ± 0,5    ± 0,3

g/25(*) 0          ± 0,7    ± 0,3

h/29,5(*)         0          ± 0,5    ± 0,3

h/31(*) h/29,5  ± 0,30  ± 0,2

lR (5) (8)         3,5       4,0       ± 0,8    ± 0,4

lC (5) (6)         3,3       4,5       ± 0,8    ± 0,35

p/33(*)            ovisno o obliku štita     –          –

q/33(*)                        ± 0,6    ± 0,3

 

* Dimenzija se mjeri od referentne ravnine na udaljenosti koja je navedena u mm nakon kose crte.

KATEGORIJA HS1

List HS1/4

Položaj žarne niti*

 

KATEGORIJA HS1

List HS1/5

Položaj štita*

 

KATEGORIJA HS1

List HS1/6

Dodatna objašnjenja uz listove HS 1/4 i HS 1/5

Dimenzije navedene niže mjere se u tri smjera:

(1)       za dimenzije a, b1, c, d, e, f, lr i lC

(2)       za dimenzije g, h, p i q

(3)       za dimenziju b2.

            Dimenzije p i q mjere se u ravnini koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 33 mm.

            Dimenzije b1, b2 mjere se u ravninama koje su usporedne s referentnom ravninom i od nje udaljene 29,5 i 33 mm.

            Dimenzije a i q mjere se u ravninama koje su usporedne s referentnom ravninom i od nje udaljene 25 i 26 mm.

            Dimenzije c i h mjere se u ravninama koje su usporedne s referentnom ravninom i od nje udaljene 29,5 i 31 mm.

KATEGORIJA HS1

List HS1/7

(1)       Ukoliko se koristi vanjski žuti balon, »m« i »n« predstavljaju najveće dimenzije tog balona; ukoliko nema vanjskog balona »m« predstavlja najveću duljinu žarulje.

(2)       Žarulju sa žarnom niti mora biti moguće umetnuti u cilindar promjera »s«, koji je suosan s referentnom osi i koji je na jednom kraju omeđen ravninom usporednom s referentnom ravninom na udaljenosti 20 mm, a na drugoj strani je omeđen polukuglom polumjera s/2.

(3)       Zatamnjenje se mora protezati najmanje toliko, koliki je cilindrični dio balona. Također mora preklapati unutarnji štit gledano u smjeru okomitom na referentnu os. Učinak zatamnjenja može se postići i na neki drugi način.

(4)       Vrijednosti u lijevom stupcu odnose se na dugi svjetlosni snop. Vrijednosti u desnom stupcu odnose se na kratki svjetlosni snop.

(5)       Krajnji zavoji žarne niti određeni su kao prvi i posljednji zavoj koji emitira svjetlost s pravilnim kutom uspona. Kod »bi-spiralnih« žarnih niti zavoji su određeni ovojnicom primarne zavojnice.

(6)       Za žarnu nit kratkog svjetlosnog snopa mjerne točke su sjecišta, gledano u smjeru (1), bočnih rubova štita s vanjskom stranom krajnjih zavoja određenih u napomeni 5.

(7)       »e« označava razmak od referentne ravnine do početka žarne niti kratkog svjetlosnog snopa kako je prethodno određena.

(8)       Za žarnu nit dugog svjetlosnog snopa mjerne točke su sjecišta, gledano u smjeru (1), ravnine usporedne s ravninom HH, na udaljenosti 0,8 mm ispod nje, s krajnjim zavojima određenim u napomeni 5.

(9)       Referentna os je crta okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz središte kruga promjera »M« 8 vidi list 1).

(10)     Ravnina VV je ravnina okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz referentnu os i kroz sjecište kruga promjera »M« s osi referentnog zatika.

(11)     Ravnina HH je ravnina okomita na referentnu ravninu i ravninu VV i koja prolazi kroz referentnu os.

KATEGORIJA HS2: HALOGENE ŽARULJE SA ŽARNIM NITIMA ZA MOPEDE

List HS2/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            min.      nom.    max.    

e                      11,0(3)                        11,0 ± 0,15

f (6 V)(6)         1,5       2,5       3,5       2,5 ± 0,5

f (12 V)(6)       2,0       3,0       4,0      

h1, h2              (3)                   0 ± 0,15

á(4)                             40°     

ß(5)     -15°     90°      +15°    90° ± 5°

ă1(7)    15°                              15° min.

ă2(7)    40°                              40° min.

Podnožje PX 13,5a u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-35-2)

 

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt(6)  6          12        6

            watt     15        15        15

Ispitni napon    volt      6,75     13,5    

Predviđene vrijednosti  watt

±%      15

6          15

6          15,0 pri 6,75 V

6

            svjetlosni tok    lm

± %     320

15        320

15       

Referentni svjetlosni tok: 320 lm za približno 6,75 V

 

KATEGORIJA HS2: HALOGENE ŽARULJE SA ŽARNIM NITIMA ZA MOPEDE

List HS2/2

(1)       Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi kroz presjek te ravnine s osi prstena podnožja.

(2)       Rezervirano

(3)       Provjerava se pomoću »box-sistema«, list HS2/3.

(4)       Svi dijelovi koji mogu zatamniti svjetlo ili mogu utjecati na svjetlosni snop trebaju se nalaziti unutar kuta .

(5)       Kut  označava položaj ravnine kroz unutarnje vodilice u odnosu na referentni utor.

(6)       U svrhu sprečavanja brzog kvara žarulje napon napajanja ne smije prelaziti 8,5 V za žarulje s nazivnim naponom od 6 V i 15 V za žarulje s nazivnim naponom od 12 V.

(7)       U području između vanjskih krakova kutova 1 i ă2 balon ne smije imati područja s optičkim izobličenjem i mora imati zakrivljenost polumjera ne manjeg od 50% njegovog stvarnog promjera.

KATEGORIJA HS2: HALOGENE ŽARULJE SA ŽARNIM NITIMA ZA MOPEDE

List HS2/3

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu

 

Pogled A + B

Oznaka            a1        a2        b1        b2        c1 (6 V)           c1 (12 V)         c2

Dimenzija         d + 1,0 d + 1,4 0,25     0,25     4,0       4,5       1,75

 

d = stvarni promjer žarne niti

Žarna nit se u potpunosti mora nalaziti unutar prikazanih granica.

Početak žarne niti mora se nalaziti između crta Z1 i Z2.

KATEGORIJA PY21W: ŽARULJE JANTARNE BOJE SA ŽARNIM NITIMA

List PY21W/1

 

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            min.      nom.    max.    

e                      31,8(3)                        31,8 ± 0,3(5)

f(4)                              7,0       7,0 + 0 / – 2

ß          75°      90°      105°    90° ± 5°

Bočno odstupanje(1)   (3)       0,3 max.

Podnožje BAU 15s: u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004 – 19-1)

 

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne

vrijednosti        volt      12        24        12

            watt     21        21

Ispitni napon    volt      13,5     28,0    

Predviđene vrijednosti  watt

 ±%     25        28        25 pri 13,5 V

                        6          6

            svjetlosni tok lm

 ±%     280     

                        20       

Referentni svjetlosni tok: Žarulja boje jantara: 280 lm i bezbojna žarulja 460 lm pri približno 13,5 V

 

(1)       Najveće bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os od kojih jedna sadrži os referentnog zatika.

(2)       Balon proizvedenih žarulja treba biti jantarne boje (vidi također napomenu (5)).

(3)       Provjerava se pomoću »box-sistema«, list PY21W/2.

(4)       Za 24-voltne žarulje povećane snage sa žarnom niti različitog oblika u pripremi su dodatne odredbe.

KATEGORIJA PY21W: ŽARULJE JANTARNE BOJE SA ŽARNIM NITIMA

List PY21W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te da li ima os okomitu, unutar± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os.

         

Oznaka            a          b          h          k

Dimenzija         3,5       3,0       9,0       1,0

 

Ispitni postupak i zahtjevi

1.         Žarulja se postavi u držač (grlo) koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju pomaku za dopuštene granice kutnog odstupanja, tj. ±15°. Držač se nakon toga zakreće tako da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija žarne niti. Osna projekcija žarne niti treba biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (±15°).

2.         Bočni pogled

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjeru osi glavne žarne niti, projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

3.         Pogled sprijeda

            Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje i referentna os vertikalna, gledano na žarulju u smjerovima okomitim na os žarne niti:

3.1       projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

3.2       pomak projekcije žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

 

KATEGORIJA H6W

List H6W

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

        

Dimenzije u mm           Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

            min.      nom.    max.    

e          14,25   15,0     15,75   15,0 ± 0,25

bočno odstupanje(1)                           0,75     0,4 max.

ß          82,5°   90°      97,5°   90° ± 5°

ă1(2)    30°                              30°

ă2(2)    30°                              30°

Podnožje BAX9s u skladu s Publikacijom 61 (List 7004-8-1)

 

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      12        12

            watt     6          6

Ispitni napon    volt      13,5    

Predviđene vrijednosti  watt

±%      7          7 za 13,5 V

                        5          5

            svjetlosni tok    lm

                     ±%         125     

                        12       

Referentni svjetlosni tok: 125 lm za približno 13,5 V

 

1)         Najveće bočno odstupanje središta glavne žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

2)         U području između vanjskih krakova kutova ă1 i ă2 balon ne smije imati optičkih izobličenja, a polumjer zakrivljenosti balona ne smije biti manji od 50% stvarnog promjera balona.

3)         Na cijeloj duljini podnoška ne smije biti stršećih dijelova ili zalemljenih mjesta, koji prelaze preko najvećeg dopuštenog promjera podnoška.

KATEGORIJE HB3 i HB3A

List HB3/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

Kategorija HB3

       

Pogled A

Kategorija HB3A

       

1)         Referentna ravnina je ravnina koja je određena s točkama dodira podnoška s držačem.

2)         Referentna os je okomita na referentnu ravninu i koncentrična u odnosu na referentni promjer podnoška.

3)         Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope) i ne smiju smetati umetanju kroz vodeći žlijeb. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

4)         Vodeći žlijeb je obvezan.

5)         Žarulju sa žarnom niti treba okretati u držaču mjerne naprave dok referentno krilce ne dodirne ravninu C držača.

KATEGORIJE HB3 i HB3A

List HB 3/2

 

6)         Balon mora biti bezbojan ili žut.

7)         Unutar kutova ă1 i ă2 u smjeru osi na balonu ne smije biti optički iskrivljenih površina. Taj se zahtjev primjenjuje za cijeli obod balona unutar kutova ă1 i ă2.

KATEGORIJE HB3 i HB3A

List HB3/3

Dimenzije u mm(12)     Dozvoljena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

e(9) (11)          31,5     (10)     ± 0,16

f (9)(11)           5,1       (10)     ± 0,16

h1, h2  0          (10)     ± 0,15 (8)

h3        0          (10)     ± 0,08 (8)

ă1        45° min.           –          –

ă2        52° min.           –          –

Podnožje P 20d u skladu s publikacijom IEC 61 (list 7004-31-1)(13)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      12        12

            watt     60        55

Ispitni napon    volt      13,2     13,2

Predviđene vrijednosti  watt     73 max.           73 max.

            Svjetlosni tok

             lm       1860   

            ± %     12       

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1300 lm za približno 12 V

 

8)         Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja* A i B, kako je prikazano na slici na listu HB3/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

9)         Smjer gledanja je smjer B*, kako je prikazano na slici na listu HB3/1.

10)       Provjerava se pomoću »box– sistema«, list HB3/4(*).

11)       Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru* određenom u prethodnoj napomeni 9, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

12)       Dimenzije se provjeravaju bez O-prstena.

13)       Žarulja kategorije HB3 ima pravokutni podnožak, a žarulja kategorije HB3A ima ravni podnožak.

KATEGORIJE HB3 i HB3A

List HB3/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

 

            p          q          r           s          t           u          v

12 V    1,3 d    1,6 d    3,0       2,9       0,9       0,4       0,7

 

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HB3/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 11 na listu HB3/3, treba se nalaziti u području »B« a kraj žarne niti u području »C«.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti.

U području »A« ne postoje zahtjevi za središte žarne niti.

KATEGORIJE HB4 i HB4A

List HB4/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti

Kategorija HB4

        

Kategorija HB4A

        

(1)       Referentna ravnina je ravnina koja je određena s točkama dodira podnoška s držačem.

(2)       Referentna os je okomita na referentnu ravninu i koncentrična u odnosu na referentni promjer podnoška.

(3)       Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope) i ne smiju smetati umetanju kroz vodeći žlijeb. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(4)       Vodeći žlijeb je obvezan.

(5)       Žarulju sa žarnom niti treba se okretati u držaču mjerne naprave dok referentno krilce ne dodirne ravninu C držača.

KATEGORIJE HB4 I HB4A

List HB4/2

              

(6)       Balon treba biti bezbojan ili selektivno žute boje.

(7)       Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

(8)       Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta ă3 te najmanje do cilindričnog dijela balona koji je određen kutom 1.

KATEGORIJE HB4 i HB4A

List HB4/3

Dimenzije u mm(13)     Dozvoljena odstupanja

            Serijski proizvedene žarulje      Etalon žarulja

e(10) 12)         31,5     (11)     ± 0,16

f(10) (12)         5,1       (11)     ± 0,16

h1, h2  0          (11)     ± 0,15(9)

h3        0          (11)     ± 0,08(9)

g(10)    0,75     ± 0,5    ± 0,3

ă1        50° min                        –

ă2        52° min                        –

ă3        45°      ± 5°     ± 5°

Podnožje P 22d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-32-2)(14)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti       volt      12        12

            watt     51        51

Ispitni napon    volt      13,2     13,2

Predviđene vrijednosti  watt     62 max 62 max

            Svjetlosni tok lm

                  ±%            1095   

                        15       

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 825 lm za približno 12 V

 

(9)       Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja* A i B, kako je prikazano na slici na listu HB4/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(10)     Smjer gledanja je smjer B*, kako je prikazano na slici na listu HB4/1.

(11)     Provjerava se pomoću »box– sistema«, list HB4/4(*).

(12)     Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru* određenom u prethodnoj napomeni 10, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(13)     Dimenzije se provjeravaju bez O-prstena.

(14)     Žarulja kategorije HB4 treba imati pravokutni podnožak, a žarulja kategorije HB4A treba imati ravni podnožak.

KATEGORIJE HB4 i HB4A

List HB4/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

p q r s t u v

12 V 1,3 d 1,6 d 3,0 2,9 0,9 0,4 0,7

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HB4/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 12 na listu HB4/3, treba se nalaziti u području »B« a kraj žarne niti u području »C«.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti. U području »A« ne postoje zahtjevi za središte žarne niti.

KATEGORIJA T1.4W

List T1.4W/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 7,6 8,3 9,0 8,3 ± 0,35

bočno odstupanje(1) 0,7 0,35 max.

ß 55° 70° 85° 70° ± 5°

Podnožje P 11.5d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-79-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 1,4

Ispitni napon volt 13,5 13,5

Predviđene vrijednosti watt 1,4 1,4 pri 13,5 V

Svjetlosni tok lm 8

±% 15

Referentni svjetlosni tok: 8 lm za približno 13,5 V

(1) Najveće bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

(2) Referentna os je crta okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz središte kruga promjera »M«.

KATEGORIJA H7

List H7/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulja sa žarnom niti.

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

12 V

e(7) 25,0 (8) ± 0,1

f(7) 4,1 (8) ± 0,1

g(10) 0,5 min. u pripremi

h1(9) 0 (8) ± 0,1

h2(9) 0 (8) ± 0,15

ă1(4) 40° min. – –

ă2(4) 50° min. – –

ă3(5) 30° min. – –

Podnožje PX26d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-5-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 55 55

Ispitni napon volt 13,2 13,2

Predviđene vrijednosti watt 58 max. 58 max.

Svjetlos. tok

lm 1500

±% 10

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1100 lm za približno 12 V

KATEGORIJA H7

List H7/3

(1) Referentna ravnina je ravnina određena s tri dodirne točke krilaca prstena podnoška s gornjom površinom držača.

(2) Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz sjecište dvije okomice, kako je prikazano na slici 3, list H7/1.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršati preko granične konture (vidi sliku 2 na listu H7/1). Granična kontura koaksijalna je s referentnom osi.

(4) Unutar kutova ă1 i ă2 na balonu ne smije biti optičkih izobličenja. Taj se zahtjev primjenjuje za cijeli obod balona unutar kutova ă1 i ă2.

(5) Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta ă3 te najmanje do cilindričnog dijela balona.

(6) Unutarnja konstrukcija žarulje treba biti takva da je gledano vodoravno moguće opaziti raspršeno svjetlo i refleksije samo iznad žarne niti (pogled u smjeru 1 prikazan na slici 1, list H7/1). U iscrtkanom području na slici 5 ne smije se nalaziti nikakav metalni dio osim zavoja žarne niti.

(7) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, pri smjeru gledanja 1 prema slici 1 na listu H7/1, projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(8) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list H7/4.

(9) Pomak žarne niti u odnosu na referentnu os mjeri se samo u smjerovima gledanja 1 i 2, kako je prikazano na slici 1 na listu H7/1. Mjerne točke su one gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne ravnine, siječe os žarne niti.

(10) Pomak žarne niti s obzirom na os balona, koji se mjeri u dvije ravnine, usporedne s referentnom ravninom, na mjestu gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne ravnine, siječe os žarne niti.

(11) Balon treba biti bezbojan ili selektivno žute boje.

(12) Napomene o promjeru žarne niti

– trenutno ne postoje ograničenja promjera žarne niti, no za daljnji razvoj predviđa se dmax = 1,3 mm

– kod istog proizvođača promjer žarne niti etalon žarulje i žarulja iz serijske proizvodnje treba biti jednak.

KATEGORIJA H7

List H7/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V d + 0,30 d + 0,50 0,2 4,6 4,0

d = promjer žarne niti

Krajevi žarne niti, kako je određen u napomeni 7 na listu H7/3, trebaju se nalaziti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima 1 i 2, kako je prikazano na slici 1, list H7/1.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti.

KATEGORIJE H27W/1 i H27W/2

List H27W/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti

KATEGORIJA H27W/2

(Dimenzija f za sve žarulje sa žarnom niti)

(Dimenzija h1, h2, h3, h4 i k samo za etalon žarulje sa žarnom niti)

KATEGORIJE H27W/1 i H27W/2

List H27W/2

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

12 V 12 V

e 31,75(6) 31,75 ± 0,25

f(8) 4,8 max. 4,2 ± 0,2

k 0(2) 0,0 ± 0,25

h1 ; h3(7) 0(6) 0,0 ± 0,25

h2 ; h4(7) 0(6) 0,0 ± 0,25

ă1(4) 38° nom. 38° nom.

ă2(4) 44° min. 44° min.

Podnožak H27W/1: PG 13 i H27W/2: PGJ 13 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-11A-7)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 27 27

Nazivni napon volt 13,5 13,5

Predviđene

vrijednosti watt 31 max. 31 max.

Svjetlosni tok lm 477

± % 15

Referentni svjetlosni tok: 477 lm pri približno 13,5 V

(1) Referentna ravnina je ravnina određena donjim rubom skošene prirubnice podnoška.

(2) Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz središte podnoška promjera 13,10 mm.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju prelaziti dimenzije teorijskoga valjka koncentrična u odnosu na referentnu os.

(4) Stakleni balon ne smije uzrokovati optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. Taj se zahtjev odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

(5) Zatamnjenje treba biti po cijelom vrhu balona, uključujući valjkasti dio balona do sjecišta s kutom ă1.

(6) Provjerava se pomoću »box sistema« prema listu H27W/3.

(7) Mjerne točke za etalon žarulje su sjecišta projekcije vanjskog ruba krajnjih zavoja s osi žarne niti.

(8) Krajevi žarne niti su određeni sjecištem vanjskih rubova prvoga i zadnjega zavoja koji emitira svjetlost s ravninom koja je usporedna s referentnom ravninom na udaljenosti 31,75 mm od nje.

KATEGORIJA H27W/1 i H27W/2

List H27W/3

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

Velikost a c k g

Mjere d + 1,2 d + 1,0 0,5 2,4

d = stvarni promjer žarne niti

Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica. Središte žarne niti ne smije biti pomaknuto od referentne osi više od razmaka »k«.

KATEGORIJA P27W

List P27W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 27,9(3) 27,9 ± 0,3

f 9,9 9,9 + 0 / - 2

Bočno odstupanje(2) (3) 0,0 ± 0,4

ß 75°(3) 90° 105°(3) 90° ± 5°

Podnožak W2,5 x 16q skladno s publikacijo IEC 61 (List 7004-104-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 27 27

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti Watt ±% 29,2 29,2 pri 13,5 V

10 10

Svjetlosni tok lm

±% 475

15

Referentni svjetlosni tok: 475 lm pri približno 13,5 V

1) Referentna os je određena s referentnim zaticima i okomita je na referentnu ravninu.

2) Najveće bočno odstupanje središta glavne (veće snage) žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os referentnih zatika.

3) Provjerava se pomoću »box-sistema«, listovi P27W/2.

KATEGORIJA P27W

List P27W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os.

Oznaka a b h k

Dimenzija 3,5 3,0 9,0 1,0

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak.

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i da se vidi vrh glavne žarne niti projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje i referentna os vertikalna, s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os žarne niti:

3.1 projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2 pomak središta žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

KATEGORIJA P27/7W

List P27/7W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 27,9(3) 27,9 ± 0,3

f 9,9 9,9 + 0 / - 2

Bočno odstupanje(2) (3) 0,0 ± 0,4

x(4) 5,1(3) 5,1 ± 0,5

y(4) 0,0(3) 0,0 ± 0,5

ß 75°(3) 90° 105°(3) 90° ± 5°

Podnožje W2,5 x 16q u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-104-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 27 7 27 7

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt

±% 29,2 7,7 29,2 7,7

za 13,5 V

10 10

svjetlosni tok lm

±% 475 36

15

Referentni svjetlosni tok: 475 lm i 36 lm za približno 13,5 V

1) Referentna os je određena s referentnim zaticima i okomita je na referentnu ravninu.

2) Najveće bočno odstupanje središta glavne žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os referentnog zatika.

3) Provjerava se pomoću »box-sistema«, listovi P27W/2 in 3.

4) »x« i »y« označavaju pomak osi sekundarne žarne niti u odnosu na os glavne žarne niti.

KATEGORIJA P27/7W

List P27/7W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom:

(a) je li glavna (veće snage) žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os i

(b) je li sekundarna (manje snage) žarna niti postavljena ispravno u odnosu na glavnu žarnu nit.

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak, npr. ± 15°. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija glavne žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (± 15°)

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna, referentni zatik okrenut u desno, gledano u smjeru osi glavne žarne niti:

2.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

2.2 projekcija sekundarne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s širinom »c« i visinom »d« čije se središte nalazi na razmaku »u« iznad teorijskog položaja središta glavne žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os glavne žarne niti:

3.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2 središte glavne žarne niti ne smije biti pomaknuto od referentne osi više od razmaka »k«.

3.3 pomak središta sekundarne žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka ± 2 mm (za etalon žarulje sa žarnom niti ± 0,4 mm).

KATEGORIJA P27/7W

List P27/7W/3

Oznaka a b c d u

Dimenzija 3,5 3,0 4,8 5,1

Oznaka a h k

Dimenzija 3,5 11,9 1,0

KATEGORIJA WY5W

List WY5W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja(4)

min. nom. max.

e 11,2 12,7 14,2 12,7 ± 0,3

Bočno odstupanje(1) 1,5 0,5 max.

b – 15° 0° + 15° 0° ± 5°

Podnožje W2.1 X 9,5d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-91-3)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 6 12 24 12

watt 5 5

Ispitni napon volt 6,75 13,5

Predviđene vrijednosti watt

±% 5 7 5 za 13,5 V

10 10

svjetlosni tok lm

±% 30

20

Referentni svjetlosni tok: balon jantarne boje 30 lm, bezbojni balon 50 lm za približno 13,5 V

1) Najveće bočno odstupanje središta glavne žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

2) Balon serijski proizvedenih žarulja mora biti jantarne boje (vidi i napomenu 4).

3) Vidi točku 3.5.3

4) Balon etalon žarulje mora biti jantarne boje ili bezbojan. Kod etalon žarulja jantarne boje promjene temperature balona ne smiju uticati na svjetlosni tok, što bi moglo oslabiti fotometrijske karakteristike signalnih naprava. Pored toga boja treba biti u donjem dijelu tolerancijskog područja.

KATEGORIJA H21W

List H21W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 20,0(1) 20,0 ± 0,25

f 12 V 3,8 3,8 + 0/-1

24 V 4,5

Bočno odstupanje(2) (1) 0,0 ± 0,15(3)

ß 82,5° 90° 97,5° 90° ± 5°

ă1, ă2(4) 45° 45° min.

Podnožje BAY9s u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-9-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 24 12

watt 21 21 6

Ispitni napon volt 13,5 28

Predviđene vrijednosti watt

±% 25 28 25 za 13,5 V

5 5 5

Svjetl. tok lm

±% 600 600

12 15

Referentni svjetlosni tok: 600 lm za približno 13,5 V

1) Provjerava se pomoću »box-sistema«, list H21W/2.

2) Najveće bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

3) Bočno odstupanje u odnosu na ravninu okomitu na os X-X mjeri se u položaju opisanom u točki 1 ispitnog postupka na listuH21W/2.

4) U području između vanjskih krakova kutova ă1 i ă2 balon ne smije imati optičkih izobličenja, a polumjer zakrivljenosti balona ne smije biti manji od 50% stvarnog promjera balona.

KATEGORIJA H21W

List H21W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 7,5°, na ravninu koja prolazi kroz središta zatika i referentnu os.

Oznaka a b h k

Dimenzija d + 1,0 d + 1,0 f + 1,2 0,5

d = stvarni promjer žarne niti

a = stvarna duljina žarne niti

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak.

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjeru osi glavne žarne niti projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje i referentna os vertikalna, s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os žarne niti:

3.1 projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2 pomak središta žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

KATEGORIJA W21W

List W21W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 29,0(2) 29,0 ± 0,3

f 7,5 7,5 + 0 / - 2

Bočno odstupanje(1) (2) 0,5 max.

ß - 15° (2) 0° + 15°(2) 0° ± 5°

Podnožak W3 x 16d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-105-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 21 21

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt

±% 25 25 za 13,5 V

6 6

Svjetl. tok

lm

±% 460

15

Referentni svjetlosni tok: 460 lm za približno 13,5 V

1) Najveće bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

2) Provjerava se pomoću »box-sistema«, list W21W/2.

KATEGORIJA W21W

List W21W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz os X-X i referentnu os.

Oznaka a b h k

Dimenzija 3,5 3,0 9,5 1,0

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak, npr. ± 150°. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (± 150°).

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i gledano u smjeru osi glavne žarne niti projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje i referentna os vertikalna, s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os žarne niti:

3.1 projekcija žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2 pomak središta žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«.

KATEGORIJA W21/5W

List W21/5W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 25,0(1) 25,0 ± 0,3

f 7,5 7,5 + 0 / - 2

Bočno odstupanje(2) (1) 0,3 max.

x(3) 2,8(1) 2,8 ± 0,3

y(3) 0,0(1) 0,0 ± 0,3

ß - 15°(1) 0° + 15°(1) 0° ± 5°

Podnožak W3 x 16q u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-106-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 21 5 21 5

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt ±% 25 6 25 6

pri 13,5 V

6 10 6 10

Svjetl. tok lm

±% 440 35

15 20

Referentni svjetlosni tok: 440 lm i 35 lm za približno 13,5 V

1) Provjerava se pomoću »box-sistema«, listovi W21/5W/2 i 3.

2) Najveće bočno odstupanje središta glavne žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X.

3) »x« i »y« označavaju pomak osi sekundarne žarne niti u odnosu na os glavne žarne niti.

KATEGORIJA W21/5W

List W21/5W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom:

(a) je li glavna žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu te na os okomitu, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz X-X ravninu i referentnu os i

(b) je li sekundarna žarna nit postavljena ispravno u odnosu na glavnu žarnu nit.

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija glavne žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak (± 15°)

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna, referentni zatik okrenut u desno i gledano u smjeru osi glavne žarne niti:

2.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

2.2 projekcija sekundarne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s širinom »c« i visinom »d« čije se središte nalazi na razmaku »u« iznad teorijskog položaja središta glavne žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna i s pogledom na žarulju u smjeru pod pravim kutovima u odnosu na os glavne žarne niti:

3.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti, i

3.2 središte glavne žarne niti ne smije biti pomaknuto od referentne osi više od razmaka »k«.

3.3 pomak sekundarne središta žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka ± 2 mm (za etalon žarulje sa žarnom niti ± 0,4 mm).

KATEGORIJA W21/5W

List W21/5W/3

Mjera a b c d u

Dimenzija 3,5 3,0 4,8 2,8

Mjera a h k

Dimenzija 3,5 9,5 1,0

KATEGORIJA W2. 3W

List W2. 3W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja(4)

min. nom. max.

e 10,3 10,8 11,3 10,8 ± 0,3

Bočno odstupanje(1) 1,0 0,5 max.

ß – 15° 0° + 15° 0° ± 5°

Podnožje W2 x 4,6d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-94-2)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 2,3 2,3

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt 2,5 max. 2,5 max. za 13,5 V

Svjetlos. tok lm 18,6

±% 20

Referentni svjetlosni tok: 18,6 lm za približno 13,5 V

1) Najveće bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os X-X

2) Vidi točku 3.5.3.

KATEGORIJA H 8

List H8/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

Slika 1

Slika 2

Najveće vanjske mjere

(1) Referentna ravnina određena je s donjim rubom skošene vodilice prirubnice podnoška.

(2) Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi kroz središte podnoška promjera 19 mm.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršati preko granične konture (vidi sliku 2). Granična kontura je koaksijalna s referentnom osi.

(4) Balon treba biti bezbojan ili selektivno žute boje.

(5) Napomene o promjeru žarne niti

– trenutno ne postoje ograničenja promjera žarne niti, no za daljnji razvoj predviđa se dmax = 1,2 mm

– kod istog proizvođača promjer žarne niti etalon žarulje i žarulja iz serijske proizvodnje treba biti jednak.

KATEGORIJA H8

List H8/2

(6) Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

(7) Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta ă3 te najmanje do cilindričnog dijela balona na njegovom cijelom opsegu.

(8) Unutarnja konstrukcija žarulje treba biti takva da je gledano vodoravno moguće opaziti raspršeno svjetlo i refleksije samo iznad žarne niti (pogled 1 prikazan na slici 1, list H8/1). U iscrtkanom području na slici 4 ne smije se nalaziti nikakav metalni dio osim zavoja žarne niti.

(9) Pomak žarne niti u odnosu na referentnu os mjeri se samo u smjerovima gledanja 1 i 2, kako je prikazano na slici 1 na listu H8/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(10) Pomak žarne niti u odnosu na os balona mjeri se u dvije ravnine, usporedne s referentnom ravninom, na mjestu gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

KATEGORIJA H8

List H8/3

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje

12 V Etalon žarulja

12 V

e(11) 25,0(12) 25,0 ± 0,1

f(11) 3,7 3,7 ± 0,1

g 0,5 min. u pripremi

h1 0(12) 0 ± 0,1

h2 0(12) 0 ± 0,15

ă1 50° min. 50° min.

ă2 40° min. 40° min.

ă3 30° min. 30° min.

Podnožak PGJ 19 u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-110-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 35 35

Ispitni napon volt 13,2

Predviđene vrijednosti watt max. 43 max. 43 za 13,2 V

Svjetlos. tok lm 800

±% 15

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 600 lm za približno 12 V

(11) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru 1 određenom na slici 1, list H8/1, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(12) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list H8/4.

KATEGORIJA H8

List H8/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V d + 0,50 d + 0,70 0,25 4,6 3,5

d = promjer žarne niti

Krajevi žarne niti, kako je određen u napomeni 11 na listu H8/3, trebaju se nalaziti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima 1 i 2, kako je prikazano na slici 1, list H8/1.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti.

KATEGORIJA W16W

List W16W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 18,3 20,6 22,9 20,6 ± 0,3

Bočno odstupanje(1) 1,0 0,5 max.

ß – 15° 0° + 15° 0° ± 5°

Podnožje W2,1 X 9,5d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-91-3)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 16 16

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt 19,4 19,4 pri 13,5 V

±% 10 10

Svjetlos. tok lm 310

±% 20

Referentni svjetlosni tok: 310 lm za približno 13,5 V

(1) Najveće dozvoljeno bočno odstupanje središta žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os podnožja i od kojih jedna sadrži os X-X.

(2) Vidi točku 3.5.3.

KATEGORIJA HIR1

List HIR1/1

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

(1) Referentna ravnina je ravnina određena s tri potporna nastavka na prirubnici podnoška.

(2) Referentna os okomita je na referentnu ravninu i prolazi kroz središte referentnog promjera podnoška.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršati preko granične konture. Granična kontura koaksijalna je s referentnom osi.

(4) Vodeći žlijeb je obavezan.

(5) Žarulju sa žarnom niti treba se okretati u držaču mjerne naprave dok referentno krilce ne dodirne ravninu C držača.

(6) Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

KATEGORIJA HIR1

List HIR1/2

Dimenzije u mm(11) Dozvoljena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

e(8) (10) 29 (9) ± 0,16

f(8) (10) 5,1 (9) ± 0,16

g(8) 0 + 0,7

- 0,0 + 0,4

- 0,0

h1, h2 0 (9) ± 0,15(7)

d 1,6 max. – –

ă1 50° min. – –

ă2 50° min. – –

Podnožak PX 20d u skladnu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-..,-..)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 65 65

Ispitni napon volt 13,2 13,2

Predviđene vrijednosti Watt 73 max. 73 max.

svjetlosni tok

lm 2500

±% 15

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1840 lm za približno 12 V

(7) Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja A i B, kako je prikazano na slici na listu HIR1/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(8) Smjer gledanja je smjer B, kako je prikazano na slici na listu HIR1/1.

(9) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list HIR1/3.

(10) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru određenom u prethodnoj napomeni 8, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(11) Dimenzije se provjeravaju s postavljenim O-prstenom.

KATEGORIJA HIR1

List HIR1/3

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve provjerom da li je žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V d + 0,4 d + 0,8 0,35 6,1 5,2

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HIR1/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 10 na listu HIR1/2, treba biti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

KATEGORIJA PY27/7W

List PY27/7W/1

Dimenzije u mm Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

min. nom. max.

e 27,9(3) 27,9 ± 0,3

f 9,9 9,9 + 0 / – 2

Bočno odstupanje(2) (3) 0,0 ± 0,4

x(4) 5,1(3) 5,1 ± 0,5

y(4) 0,0(3) 0,0 ± 0,5

ß 75°(3) 90° 105°(3) 90° ± 5°

Podnožje WX2,5 x 16q u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-..-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 27 7 27 7

Ispitni napon volt 13,5

Predviđene vrijednosti watt W 29,2 7,7 29,2 7,7

±% 10 za 13,5 V

10

svjetlosni tok lm 280 21

±% 15

Referentni svjetlosni tok: balon jantarne boje 280 lm i 21 lm, bezbojni balon 475 lm i 36 lm za približno 13,5 V

(1) Referentna os određena je s obzirom na referentna krilca i okomita je na referentnu ravninu.

(2) Najveće bočno odstupanje središta glavne žarne niti od dvije međusobno okomite ravnine koje sadrže referentnu os i od kojih jedna sadrži os kroz referentna krilca.

(3) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list PY27/7W/ 2 i 3.

(4) »x« i »y« označavaju pomak osi sekundarne žarne niti u odnosu na os glavne žarne niti.

(5) Balon žarulja iz serijske proizvodnje treba biti jantarne boje (vidi tkđ. napomenu 6).

(6) Balon etalon žarulje mora biti jantarne boje ili bezbojan. Kod etalon žarulja jantarne boje promjene temperature balona ne smiju uticati na svjetlosni tok, što bi moglo oslabiti fotometrijske karakteristike signalnih naprava. Pored toga boja treba biti u donjem dijelu tolerancijskog područja.

KATEGORIJA PY27/7W

List PY27/7W/2

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, provjerom:

(a) da li je glavna žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu, te da li je njezina os okomita, unutar ± 15°, na ravninu koja prolazi kroz središte krilaca i referentnu os, i

(b) da li je sekundarna žarna niti postavljena ispravno u odnosu na glavnu žarnu nit.

Ispitni postupak i zahtjevi

1. Žarulja sa žarnom niti se postavi u držač koji se može okretati oko svoje osi i koji ima umjerenu ljestvicu ili fiksne graničnike koji odgovaraju dopuštenim granicama za kutni pomak. Držač se nakon toga zakreće da se na zaslonu na koji je projicirana slika žarne niti dobije osna projekcija glavne žarne niti. Osna projekcija žarne niti mora biti unutar dopuštenih granica za kutni pomak.

2. Bočni pogled

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako, da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna, referentno krilce okrenuto u desno i gledano u smjeru osi glavne žarne niti:

2.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »b« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti;

2.2 projekcija sekundarne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s širinom »c« i visinom »d« čije se središte nalazi na razmaku »u« iznad teorijskog položaja središta glavne žarne niti;

3. Pogled sprijeda

Nakon što se žarulja sa žarnom niti namjesti tako da je podnožak okrenut nadolje, referentna os vertikalna, i s pogledom s desne strane na os glavne žarne niti:

3.1 projekcija glavne žarne niti u cijelosti mora biti unutar četverokuta s visinom »a« i širinom »h« čije se središte postavlja u teorijski položaj središta žarne niti

3.2 pomak projekcije središta glavne žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od razmaka »k«

3.3 pomak projekcije središta sekundarne žarne niti od referentne osi ne smije biti veći od ±2 mm (za etalon žarulje sa žarnom niti: ± 0,4 mm).

KATEGORIJA PY27/7W

List PY27/7W/3

Mjera a b c d u

Dimenzije 3,5 3,0 4,8 5,1

Mjera a h k

Dimenzije 3,5 11,9 1,0

KATEGORIJA HIR2

List HIR2/1

Crteži prikazuju samo osnovne dimenzije žarulja sa žarnom niti

(1) Referentna ravnina je ravnina određena s tri točke dodira podnoška s držačem.

(2) Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz središte referentnog promjera podnoška.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope). Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(4) Vodeći žlijeb je obavezan.

(5) Žarulja sa žarnom niti se zakreće u mjernom držaču dok referentni zatik ne dodirne ravninu C držača.

(6) Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

KATEGORIJA HIR2

List HIR2/2

Dimenzije u mm Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

e(8) (10) 28,9 (9) ± 0,16

f(8) (10) 5,3 (9) ± 0,16

g(8) 0 + 0,7

- 0,0 + 0,4

- 0,0

h1, h2 0 (9) ± 0,15(7)

d 1,6 max. – –

ă1 50° min. – –

ă2 50° min. – –

Podnožak PX 22d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-..,-..)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 55 55

Ispitni napon volt 13,2 13,2

Predviđene vrijednosti watt 63 max. 63 max.

svjetlosni tok

lm 1875

±% 15

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1355 lm za približno 12 V

(7) Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja A i B, kako je prikazano na slici na listu HIR2/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(8) Smjer gledanja je smjer B, kako je prikazano na slici na listu HIR2/1.

(9) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list HIR2/3.

(10) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru određenom u prethodnoj napomeni 8, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(11) Dimenzije se provjeravaju bez O-prstena.

KATEGORIJA HIR2

List HIR2/3

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, pomoću provjere da li je žarna nit ispravno postavljena u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V d + 0,4 d + 0,8 0,35 6,6 5,7

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HIR2/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 10 na listu HIR2/2, treba se nalaziti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

KATEGORIJA H9

List H9/1

Crteži prikazuju samo osnovne dimenzije žarulja sa žarnom niti

Dimenzije u mm

(1) Referentna ravnina je ravnina koju čini donja strana kose uvodne prirubnice podnoška.

(2) Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz središte podnoška promjera 19 mm.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope) prikazane na slici 2. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(4) Napomene o promjeru žarne niti

– trenutno ne postoje ograničenja promjera žarne niti, no za daljnji razvoj predviđa se dmax = 1,4 mm

– kod istog proizvođača promjer žarne niti etalon žarulje i žarulja iz serijske proizvodnje treba biti jednak.

KATEGORIJA H9

List H9/2

(5) Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

(6) Unutarnja konstrukcija žarulje treba biti takva da je gledano vodoravno moguće opaziti raspršeno svjetlo i refleksije samo iznad žarne niti (pogled A prikazan na slici 1, list H9/1). U iscrtkanom području na slici 4 ne smije se nalaziti nikakav metalni dio osim zavoja žarne niti.

(7) Pomak žarne niti u odnosu na referentnu os mjeri se samo u smjerovima gledanja A i B, kako je prikazano na slici 1 na listu H9/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(8) Pomak balona u odnosu na os žarne niti mjeri se u dvije ravnine, usporedne s referentnom ravninom, na mjestu gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

KATEGORIJA H9

List H9/3

Dimenzije u mm Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulja

e(9) (10) 25 (11) ± 0,10

f(9) (10) 4,8 (11) ± 0,10

g(9) 0,70 ± 0,5 ± 0,30

h1 0 (11) ± 0,10(12)

h2 0 (11) 0,15(12)

ă1 50° min. – –

ă2 40° min. – –

Podnožak PGJ 19-5 u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-110-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 65 65

Ispitni napon volt 13,2 13,2

Predviđene vrijednosti watt 73 max. 73 max.

svjetlosni tok lm 2100

±% 10

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1500 lm za približno 12 V

(9) Smjer gledanja je smjer A, kako je prikazano na slici 1, list H9/1.

(10) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru određenom u prethodnoj napomeni 9, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(11) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list H9/4.

(12) Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja A i B, kako je prikazano na slici 1 na listu H9/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

KATEGORIJA H9

List H9/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, pomoću provjere da li je žarna nit ispravno postavljena u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

d = prom a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V d + 0,4 d + 0,7 0,25 5,7 4,6

r žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu H9/1.

Krajevi žarne niti, kako je određen u napomeni 10 na listu H9/3, trebaju se nalaziti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

KATEGORIJA H10

List H10/1

Crteži prikazuju samo osnovne dimenzije žarulja sa žarnom niti

(1) Referentna ravnina je ravnina određena dodirnim točkama podnoška i držača.

(2) Referentna os je okomita na referentnu ravninu i koncentrična s referentnim promjerom podnoška.

(3) Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope) i ne smiju sprečavati postavljanje žarulje kroz vodilicu. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(4) Vodeći žlijeb je obavezan.

(5) Žarulja sa žarnom niti se zakreće u mjernom držaču dok referentni zatik ne dodirne ravninu C držača.

(6) Stakleni balon žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova 1 i ă2. To se odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova ă1 i ă2.

(7) Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta ă3 te najmanje do dijela balona bez izobličenja koji je određen kutom 1.

KATEGORIJA H10

List H10/2

Dimenzije u mm(8) Dozvoljena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje Etalon žarulje

e(9) (10) 28,9 (11) ± 0,16

f(9) (10) 5,2 (11) ± 0,16

g(9) 0,70 ± 0,5 ± 0,30

h1, h2 0 (11) ± 0,15(12)

ă1 50° min.

ă2 52° min.

ă3 45° ± 5° ± 5°

Podnožak PY20d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-..,-..)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti volt 12 12

watt 42 42

Ispitni napon volt 13,2 13,2

Predviđene vrijednosti watt 50 max. 50 max.

svjetlosni toklm 850

±% 15

Referentni svjetlosni tok: 600 lm za približno 12 V

(8) Dimenzije se provjeravaju bez O-prstena.

(9) Smjer gledanja je smjer B*, kako je prikazano na slici na listu H10/1.

(10) Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru* određenom u prethodnoj napomeni 9, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(11) Provjerava se pomoću »box- sistema«, list H10/3*.

(12) Ekscentricitet se mjeri samo u smjerovima gledanja* A i B, kako je prikazano na slici na listu H10/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

KATEGORIJA H10

List H10/3

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

To se ispitivanje upotrebljava za određivanje da li žarulja sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve, pomoću provjere da li je žarna nit ispravno postavljena u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

a1 a2 b1 b2 c1 c2

12 V 1,4d 1,8d 0,25 6,1 4,9

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu H10/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 10 na listu H10/2, treba se nalaziti između crta Z1 i Z2 i između crta Z3 i Z4.

(Dodatak 2), (Dodatak 3)

DODATAK 4

SVJETLOSNO SREDIŠTE I OBLICI ŽARNIH NITI ŽARULJA

Ta se odredba primjenjuje za određivanje svjetlosnog središta oblika žarnih niti, ako u podatkovnim listovima s podacima za žarulje nije navedeno drukčije.

Položaj svjetlosnog središta zavisi od oblika žarne niti.

Bočne crte opisanih četverokuta pod br. 2 i 3 usporedne su odnosno okomite na referentnu os.

Svjetlosno središte je sjecište crta-točka crta.

DODATAK 5

PROVJERA BOJE I PROPUŠTANJA SVJETLOSTI ZA BALONE SELEKTIVNO ŽUTE BOJE I VANJSKE BALONE ŽUTE BOJE

1. OPĆE ODREDBE

1.1 Proizvođač treba poslati ispitnom laboratoriju pet izrađenih žarulja sa žarnom niti s obojenim balonom ili obojenim vanjskim balonom. Sa žaruljama s obojenim vanjskim balonom treba postupati kao da su žarulje s obojenim balonom

1.2 Sva se ispitivanja obavljaju pri temperaturi okoline 23 °C ± 5 °C.

1.3 Ispitivanja se obavljaju pri ispitnom naponu.

1.4 Temperatura žarulje se prije početka svakog ispitivanja stabilizira tako da žarulja sa žarnom niti djeluje 10 minuta pri ispitnom naponu.

2. BOJA

2.1 Boja treba biti ujednačena tako da pri vizualnom pregledu nisu uočljive vidljive razlike.

2.2 Pri mjerenju boje referentna os žarulja sa žarnom niti treba biti vertikalna, a podnožak okrenut nadolje. Smjer mjerenja treba biti okomit na referentnu os kao i na os žarne niti. U slučaju dvojbe s obzirom na ujednačenost boje, treba mjeriti uzorak u više smjerova pri čemu svi moraju zadovoljavati.

2.3 Ispitivanja se obavljaju s mjernim sustavom koji pokazuje CIE kromatske koordinate primljene svjetlosti s točnošću od ± 0,002.

2.4 U slučaju mjerenja boje žarulje sa žarnom niti s balonom selektivno žute boje, mjerenje se obavlja integriranjem unutar stošca s vršnim kutom 60°, koji je okomit na referentnu os žarulja sa žarnom niti i čiji je vrh u središtu žarne niti za dugi svjetlosni snop.

2.5 U slučaju mjerenje boje žarulja sa žarnom niti s balonom jantarne boje, mjerenje se obavlja integriranjem unutar stošca s vršnim kutom 4°, koji je okomit na referentnu os žarulja sa žarnom niti i čiji je vrh u središtu žarne niti.

3 PROPUŠTANJE SVJETLOSTI

3.1 Propuštanje svjetlosti mora biti takvo da svjetlosni tok koji emitira žarulja sa žarnom niti bude unutar vrijednosti dopuštenih odstupanja navedenih u ovom pravilniku za odgovarajuću žarulju sa žarnom niti.

DODATAK 6

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE KONTROLE KVALITETE KOD PROIZVOĐAČA

1. OPĆENITO

1.1. Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s fotometrijskoga, geometrijskoga, vizualnoga i električnoga stajališta ako su zadovoljena dopuštena odstupanja za serijski proizvedene žarulje sa žarnom niti, propisana u odgovarajućem listu s podacima iz dodatka 1 i u odgovarajućem listu s podacima za podnoške.

2. NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Za svaki tip žarulje sa žarnom niti proizvođač ili posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti ispitivanja u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

2.1. Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti s tim zahtjevima obuhvaćaju fotometrijske, geometrijske i optičke značajke.

2.2. Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1. Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2. Primjena točke 2.2.1 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njegovu usporedbu s mjerenjima obavljenim od nadležne ustanove.

2.3. Vrsta uzorkovanja

Uzorke žarulja sa žarnom niti treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija označava niz glavnih žarulja sa žarnom niti istoga tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

2.4. Izmjerene i zapisane značajke

Ispitivanje žarulja sa žarnom niti i zapisivanje rezultata ispitivanja treba obaviti po skupinama značajki koje su navedene u tablici 1 dodatka 7.

2.5. Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač odnosno posjednik homologacije je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1. priloga X Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

Sukladnost je postignuta ako nije prekoračena razina prihvaćanja nesukladnosti skupina značajka navedenih u tablici 1 dodatka 7. To znači, da broj žarulja koje ne zadovoljavaju zahtjev za bilo koju skupinu značajka žarulja sa žarnom niti prelazi granice prihvatljivosti navedene u odgovarajućim tablicama 2, 3 ili 4 dodatka 7.

Napomena: Svaki pojedini zahtjev za žarulju sa žarnom niti smatra se kao jedna značajka.

DODATAK 7

UZORKOVANJE I RAZINE PRIHVATLJIVOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJU

Tablica 1 – Značajke

Skupine značajka Grupiranje zapisnika o ispitivanju(*) po tipovima žarulja Najmanji broj uzoraka godišnje po skupini zapisnika(*) Dopuštena razina nesukladnosti po skupini značajka (%)

Oznake, čitljivost i trajnost Svi tipovi s istim vanjskim dimenzijama 315 1

Kakvoća balona Svi tipovi s istim balonom 315 1

Boja balona Svi obojeni baloni iste konstrukcije 315

Vanjske dimenzije (osim podnoška) Svi tipovi iste kategorije 315 1

Položaj i dimenzije podnožaka Svi tipovi iste kategorije 200 6,5

Dimenzije unutrašnjih dijelova(**) Svi tipovi iste kategorije 200 6,5

Početna očitanja, snaga i svjetlosni tok Svi tipovi iste kategorije 200 1

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 2 kao najveći broj nesukladnosti. Granice su određena na temelju razine prihvaćanja nesukladnosti 1%, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 2

Broj rezultata ispitivanja svake značajke Propisane granice prihvaćanja

– 200 5

201 – 260 6

261 – 315 7

316 – 370 8

371 – 435 9

436 – 500 10

501 – 570 11

571 – 645 12

646 – 720 13

721 – 800 14

801 – 860 15

861 – 920 16

921 – 990 17

991 – 1060 18

1061 – 1125 19

1126 – 1190 20

1191 – 1249 21

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 3 kao najveći broj nesukladnosti. Granice su određene na temelju razine prihvaćanja nesukladnosti 6,5%, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 3

Broj žarulja po zapisniku Propisana granica Broj žarulja po zapisniku Propisana granica Broj žarulja po zapisniku Propisana granica

- 200 21 541 - 553 47 894 - 907 73

201 - 213 22 554 - 567 48 908 - 920 74

214 - 227 23 568 - 580 49 921 - 934 75

228 - 240 24 581 - 594 50 935 - 948 76

241 - 254 25 595 - 608 51 949 - 961 77

255 - 268 26 609 - 621 52 962 - 975 78

269 - 281 27 622 - 635 53 976 - 988 79

282 - 295 28 636 - 648 54 989 - 1002 80

296 - 308 29 649 - 662 55 1003 - 1016 81

309 - 322 30 663 - 676 56 1017 - 1029 82

323 - 336 31 677 - 689 57 1030 - 1043 83

337 - 349 32 690 - 703 58 1044 - 1056 84

350 - 363 33 704 - 716 59 1057 - 1070 85

364 - 376 34 717 - 730 60 1071 - 1084 86

377 - 390 35 731 - 744 61 1085 - 1097 87

391 - 404 36 745 - 757 62 1098 - 1111 88

405 - 417 37 758 - 771 63 1112 - 1124 89

418 - 431 38 772 - 784 64 1125 - 1138 90

432 - 444 39 785 - 798 65 1139 - 1152 91

445 - 458 40 799 - 812 66 1153 - 1165 92

459 - 472 41 813 - 825 67 1166 - 1179 93

473 - 485 42 826 - 839 68 1180 - 1192 94

486 - 499 43 840 - 852 69 1193 - 1206 95

500 - 512 44 853 - 866 70 1207 - 1220 96

513 - 526 45 867 - 880 71 1221 - 1233 97

527 - 540 46 881 - 893 72 1234 - 1249 98

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 4 kao postotak rezultata, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 4

Broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka Propisane granice prikazane kao postotak rezultata.

Razina prihvaćanja nesukladnosti 1% Propisane granice prikazane kao postotak rezultata.

Razina prihvaćanja nesukladnosti 6,5%

1250 1,68 7,91

2000 1,52 7,61

4000 1,37 7,29

6000 1,30 7,15

8000 1,26 7,06

10000 1,23 7,00

20000 1,16 6,85

40000 1,12 6,75

80000 1,09 6,68

100000 1,08 6,65

1000000 1,02 6,55

DODATAK 8

NAJMANJI ZAHTJEVI NADLEŽNE USTANOVE ZA NASUMIČNO UZORKOVANJE

1. OPĆENITO

Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenima s fotometrijskoga, geometrijskoga, vizualnoga i električnoga stajališta, ako su zadovoljena propisana dopuštena odstupanja propisana za proizvodnju žarulja sa žarnom niti u odgovarajućem listu s podacima dodatka 1 i u odgovarajućem listu s podacima za podnoške.

2. Sukladnost serijski proizvedenih žarulja sa žarnom niti ne treba osporavati ako su rezultati u skladu s dodatkom 9 ovoga dodatka.

3. Sukladnost treba osporavati i od proizvođača zahtijevati da proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako rezultati nisu su u skladu s dodatkom 9 ovoga priloga

4. Ako se primjenjuju zahtjevi točke 3. ovoga dodatka, treba uzeti dodatni uzorak od 250 žarulja, odabranih slučajnim izborom iz postojeće proizvodne serije, unutar dva mjeseca

DODATAK 9

PROVJERA SUKLADNOSTI NASUMIČNIM UZORKOVANJEM

O sukladnosti odnosno nesukladnosti odlučuje se prema vrijednostima iz tablice 1. Svaka skupina značajka žarulja sa žarnom niti prihvaća se ili odbija u skladu s vrijednostima u tablici 1(*) .

Tablica 1

Uzorak 1%(**) 6,5%(**)

Prihvaćanje Odbacivanje Prihvaćanje Odbacivanje

Veličina prvoga uzorka: 125 2 5 11 16

Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2(11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica, tako da se ocjenjuje 250 jedinica 6 7 26 27

(*) Predložena shema je zamišljena za ocjenu sukladnosti žarulja sa žarnom niti prema razini prihvaćanja nesukladnosti 1% odnosno 6,5% i temelji se na planu dvostrukog uzorkovanja za uobičajenu provjeru u Publikaciji IEC 60410: Planovi uzorkovanja i postupci provjere atributima.

(**) Provjeravanje žarulja sa žarnom niti i zapisivanje rezultata ispitivanja obavlja se sukladno sa grupiranjem značajka prema navedenom u tablici 1. dodatka 7.

PRILOG VIII.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA OPREMLJENA S IZVORIMA SVJETLA S IZBOJEM U PLINU(*)

Prema ovom pravilniku mogu se homologirati samo glavna svjetla koja emitiraju bijelu svjetlost

1. DEFINICIJE

U svrhu ovoga pravilnika,

1.1. »leća« označava krajnji vanjski dio glavnog svjetla (sklopa) koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2. »prevlaka« označava proizvod ili proizvode koji se u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće;

1.3. »balast« označava dio za električno napajanje izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Taj se balast može nalaziti djelomično ili potpuno unutar ili izvan glavnog svjetla;

1.4. »prilagođeni par« označava sklop svjetiljaka iste funkcije na lijevoj i na desnoj strani vozila;

1.5. Dodatne definicije dane su Pravilniku TPV 120.

1.6. Glavna svjetla različnih »tipova« su glavna svjetla koja se međusobno razlikuju sljedećim bitnim obilježjima:

1.6.1. trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.6.2. značajkama optičkoga sustava;

1.6.3. dodanim ili ispuštenim dijelovima koji mogu mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom, upijanjem i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Međutim, ugradba ili odstranjivanje filtra, koji su namijenjeni isključivo za promjenu boje svjetlosnoga snopa, a ne razdiobe svjetlosti, ne utječu na promjenu tipa;

1.6.4. prikladnosti za vožnju po desnoj ili po lijevoj strani ili za oba prometna sustava;

1.6.5. vrsti svjetlosnoga snopa (kratki svjetlosni snop ili dugi svjetlosni snop ili oba);

1.6.6. materijalima, upotrijebljenim za leće i prevlaku, ako postoji;

1.7. »dijelovi koji propuštaju svjetlost« označava svaki dio glavnog svjetla koji propušta svjetlost za osvjetljavanje, kao što su npr. vanjske i unutarnje leće, prevlake leće ili reflektora.

(2.), (3.), (4.)

5. OPĆI ZAHTJEVI

5.1. Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6. do 8. niže.

5.2. Glavna svjetla moraju biti izrađena tako da pri uobičajenoj uporabi zadrže propisane fotometrijske značajke i ispravne radne funkcije, usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi.

5.2.1. Glavna svjetla moraju biti opremljena s napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetlala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

Kad su glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop i glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojim izvorom svjetlosti (izvorima svjetlosti), udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakoga optičkoga sustava posebno. Ista odredba primjenjuje se za glavna svjetla sa prednjim svjetlom za maglu i dugim svjetlosnim snopom, za glavna svjetla s kratkim svjetlosnim snopom i prednjim svjetlom za maglu i za glavna svjetla sa sva ta tri svjetlosna snopa.

5.2.2. Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 6.3. ovoga pravilnika.

5.3. Kad je moguće bez alata zamijeniti izvor svjetlosti s izbojem u plinu, dimenzije držača žarulje moraju biti sukladne s dimenzijama navedenima u listu s podacima IEC Publikacije 61-2, koja se odnosi na upotrijebljenu kategoriju izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Izvor svjetlosti s izbojem u plinu mora se lako ugrađivati u glavno svjetlo.

5.4. Glavna se svjetla, koja su konstruirana za vožnju po desnoj strani i po lijevoj strani, mogu prilagoditi za vožnju po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili izvora svjetlosti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U svim slučajevima, moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu ne smije biti moguće nenamjerno prebacivanje iz jednoga namještanja u drugo, kao i namještanje u među položaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za izvor svjetlosti, dijelovi za pričvršćenje izvora svjetlosti na reflektor moraju biti izrađeni tako, da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, izvor svjetlosti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za vožnju samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se pregledom s prostim okom i, po potrebi, s pokusnom ugradbom.

5.5. Za glavna svjetla konstruirana za dugi ili kratki svjetlosni snop, mehanička, elektromehanička ili druga naprava koja je ugrađena u glavnom svjetlu za prebacivanje iz jednoga na drugi svjetlosni snop(7), mora se konstruirati tako da je:

5.5.1. naprava dovoljno čvrsta da izdrži 50 000 uključivanja bez pojave oštećenja usprkos vibracijama koje mogu nastati u uobičajenoj uporabi;

5.5.2. u slučaju kvara automatski moguće uključiti kratki svjetlosni snop;

5.5.3. uvijek moguć dobiti se kratki ili dugi svjetlosni snop, bez mogućnosti da se mehanizam blokira između ta dva položaja;

5.5.4. korisniku onemogućeno, uz uporabu uobičajenog alata, promijeniti oblik ili položaj pomičnih dijelova.

5.6. Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima Dodatka 4 radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

5.7. Dijelovi iz plastičnoga materijala, koji prepuštaju svjetlost, ispituju se sukladno zahtjevima Dodatka 5.

5.8. Sustav glavnoga svjetla i balasta ne smije proizvoditi smetnje zračenjem ili preko vodova za napajanje koje bi mogle prouzročiti neispravnost u drugim električnim/elektroničkim sustavima vozila(8).

6 OSVJETLJENJE

6.1 Opći zahtjevi

6.1.1 Glavna se svjetla trebaju izraditi tako da s odgovarajućim izvorima svjetlosti s izbojem u plinu s kratkim svjetlosnim snopom daju dovoljno osvjetljenje bez bliještanja i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

6.1.2 Osvijetljenosti koju proizvodi glavno svjetlo određuje se na vertikalnom uspravni zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnoga svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegovu os (vidi točku 6.2.6. i Dodatak 3. ovoga pravilnika), ili drugu istovrijednu metodu.

6.1.3 Smatra se da glavno svjetlo s izmjenjivim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu, zadovoljava ako zadovoljava fotometrijske zahtjeve točke 6. s etalonom izvora svjetlosti, koji izdrži najmanje 15 ciklusa starenja u skladu s skladno s točkom 4. dodatka 4. priloga IX. ovoga pravilnika. Svjetlosni tok toga izvora svjetlosti s izbojem u plinu, može odstupiti od određene vrijednosti svjetlosnoga toka navedene u prilogu IX. ovoga pravilnika. U tom se slučaju osvjetljenja odgovarajuće ispravljaju.

Taj se ispravak ne primjenjuje na glavna svjetla s neizmjenjivim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu, ili na glavna svjetla s potpuno ili djelomično ugrađenim balastom (balastima).

6.1.4 Dimenzije s kojima je određen položaj električnoga luka unutar etalona izvora svjetlosti s izbojem u plinu navedene su u odgovarajućem listu s podacima u prilogu IX. ovoga pravilnika.

6.1.5 Sukladnost s fotometrijskim zahtjevima mora se provjeriti u skladu s točkom 6.2.6. ili 6.3. ovoga Pravilnika. To vrijedi također za područje granične crte svijetlo-tamno između 3° R i 3° L (metoda mjerenja boje na graničnoj crti svijetlo--tamno je u pripremi).

6.1.6 Trikromatske koordinate svjetlosnih snopova koje emitiraju glavna svjetla s neizmjenjivim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu moraju se nalaziti unutar sljedećih granica:

granica prema plavoj: x 0,310

žutoj: x 0,500

zelenoj: y 0,150 + 0,640 x

zelenoj: y 0,440

ljubičastoj: y 0,050 + 0,750 x

crvenoj: y 0,382

6.1.7 Četiri sekunde nakon paljena glavnoga svjetla koje nije djelovalo 30 minuta ili više, mora se postići najmanje 60 luksa u točki HV dugoga svjetlosnog snopa i 10 luksa u točki 50 V kratkoga svjetlosnog snopa za glavna svjetla koja uključuju dugi i kratki svjetlosni snop, ili 10 luksa u točki 50 V za glavna svjetla koja imaju samo kratki svjetlosni snop. Napajanje energijom mora biti dovoljno da se osigura brzi porast visokonaponskoga impulsa.

6.2. Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

6.2.1 Kratki svjetlosni snop mora proizvoditi oštru crtu svijetlo--tamno koja omogućava dobro namještanje. Granica ‘svijetlo-tamno’ mora biti vodoravna crta na strani suprotnoj smjeru prometa za koji je glavno svjetlo namijenjeno; na drugoj strani ne smije prelaziti iznad crte HV/H2 u Dodataku 3., zaslon 1., ili iznad crte HV-H3-H u Dodatku 3., zaslon 2. Ni u kojem slučaju granica ‘svijetlo-tamno’ koja bi se proširila iznad kombinacije tih dviju linija nije dopuštena.

6.2.2 Glavno svjetlo mora biti usmjereno tako da:

6.2.2.1 u slučaju glavnih svjetala konstruiranih za promet po desnoj strani granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na lijevoj polovici zaslona(9), a slučaju glavnih svjetala konstruiranih za promet po lijevoj strani granica ‘svijetlo-tamno’ je vodoravna na desnoj polovici zaslona;

6.2.2.2 se vodoravni dio granice ‘svijetlo-tamno’ nalazi na zaslonu 25 cm ispod crte H-H (vidi 3.). Prijelom crte ‘svijetlo-tamno’ nalazi se na crti V-V.

6.2.3 Pri takvom namještanju, glavno svjetlo za koje se zahtjeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. i 6.2.6. niže; ako je predviđen da daje kratki i dugi svjetlosni snop, mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6.2.5. do 6.3.2.3. Vrijednosti navedene za područje II. u točki 6.2.6. ne primjenjuje se za zaslon 2., Dodatka 3.

6.2.4 Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.2.6. i 6.3, njegova usmjerenost može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa bočno ne pomakne za više od 0,5° (= 22 cm) na desno ili na lijevo, u vertikalnom smjeru za više od 0,2° (= 8,7 cm)(10). Radi lakšeg namještanja s pomoću granične crte ‘svijetlo-tamno’, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica ‘svijetlo-tamno’ bila oštrija.

6.2.5 Za svako glavno svjetlo dopušten je samo po jedan izvor svjetlosti s izbojem u plinu.

6.2.5.1 Napon koji se primjenjuje na priključke balasta je:

ili: 13,5 V ± 0,1 za sustave napajanja od 12 V

ili: neka druga vrijednost (vidi Dodatak 7.)

6.2.6 Nakon više od 10 minuta od paljenja, osvijetljenost na zaslonu 1 ili 2 (ili zrcalno u odnosu na crtu V-V za promet lijevom stranom) mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

Napomena: u tablici:

Slovo L pokazuje da se točka ili područje nalazi na lijevo od crte V-V.

Slovo R pokazuje da se točka ili područje nalazi na desno od crte V-V.

Slovo U pokazuje da se točka ili područje nalazi iznad crte H-H.

Slovo D pokazuje da se točka ili područje nalazi ispod crte H-H.

Točke ili područja Oznaka Osvijetljenost (lx) Vodoravne udaljenosti (cm) Vertikalne udaljenosti (cm)

Na i iznad crte H/H2, ili na i iznad crte H/H3/H4 1

1 HV 1 0 0

2 B 50 L 0,5 L 150 U 25

3 75 R 20 R 50 D 25

4 50 L 20 L 150 D 37,5

5 25 L1 30 L 150 D 75

6 50 V 12 0 D 37,5

7 50 R 20 R 75 D 37,5

8 25 L2 4 L 396 D 75

9 25 R1 4 R 396 D 75

10 25 L3 2 L 670 D 75

11 25 R2 2 R 670 D 75

12 15 L 1 L 910 D 125

13 15 R 1 R 910 D 125

14 *) L 350 U 175

15 *) 0 U 175

16 *) R 350 U 175

17 *) L 175 U 87,5

18 *) 0 U 87,5

19 *) R 175 U 87,5

20 0,1 L 350 0

21 0,2 L 175 0

A do B područje I 6 L 225 do R 225 D 37,5

C do D područje II 6 R 140 do R 396 U 45

E do F područje III i ispod njega 20 L 417 do R 375 D 187,5

Emax R 70 desno od crte V-V nad D 75

Emax L 50 lijevo od crte V-V

*) Vrijednosti osvijetljenosti u točkama 14 do 19 moraju biti takve da je 14 + 15 + 16 0,3 lx i 17 + 18 + 19 0,6 lx.

6.3.1 U slučaju glavnog svjetla konstruiranoga da daje dugi i kratki svjetlosni snop treba provesti mjerenja osvijetljenosti, koju na zaslonu proizvodi dugi svjetlosni snop, pri istoj usmjerenosti glavnog svjetla kao pri mjerenjima prema točki 6.2.6.; slučaju glavnog svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop ono se mora namjestiti tako da se područje najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta HH i VV; takvo glavno svjetlo mora ispunjavati samo zahtjeve točke 6.3. Ispitni naponi su isti kao oni koji su navedeni u točki 6.2.5.1.

6.3.2 Za dobivanje dugoga svjetlosnoga snopa može se upotrijebiti izvora svjetlosti koji su navedeni u prilogu IX. ovoga pravilnika. Sljedeće odredbe moraju biti zadovoljene:

6.3.2.1 Točka sjecišta (HV) crta HH i VV mora se nalaziti unutar ‘izoluksa’ koji predstavlja 80% najveće osvijetljenosti. Ta najveća osvijetljenost, u daljnjemu označena s Emax, mora se nalaziti između 70 do 180 lx.

6.3.2.2 Referentna oznaka navedena u točki 5.2.3.8 priloga I. ovoga pravilnika se izračuna s pomoću formule:

Referentna oznaka = 0,208 Emax

Ta se vrijednost zaokružuje na vrijednost: 17,5 - 20 - 25 - 27,5 - 30 - 37,5.

6.3.2.3 Polazeći iz točke HV, vodoravno na desno i na lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 40 lx do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 10 lx do udaljenosti 2,25 m.

6.4. Vrijednosti osvijetljenost na zaslonu, koje su navedene u točkama 6.2.6. do 6.3.2.3. naviše, treba mjeriti s fotoosjetilom (prijamnik) čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

6.5 Odredbe za pomične reflektore

6.5.1 U svim položajima navedenima u točki 1.4.2.3 priloga I. ovoga pravilnika, glavno svjetlo mora zadovoljavati fotometrijske zahtjeve iz točaka 6.2. ili 6.3., obiju.

6.5.2 Dodatna se ispitivanja provode nakon što se reflektor s pomoću naprava za namještanje glavnog svjetla zakrene vertikalno naviše za kut naveden u točki 2.1.4. ili za 20, ovisno o tome što je manje. Nakon toga se glavno svjetlo (pomoću goniometra) ponovno namjesti prema dolje, a fotometrijski zahtjevi moraju ostati neizmijenjeni u sljedećim točkama:

kratki svjetlosni snop: HV i 75 R (ili 75 L)

dugi svjetlosni snop: Emax, HV kao postotak Emax.

Ako nije moguće bezstupnjevito pomicanje s napravama za namještanje, izabere se položaj koji je najbliži otklonu 2°.

6.5.3 Reflektor se ponovno vrati u svoj nazivni kutni položaj kao što je određeno u točki 6.2.2., a goniometar se vrati natrag u svoj ishodišni položaj. Reflektor se s pomoću naprave za namještanje glavnog svjetla zakrene vertikalno prema dolje za kut naveden u 2.1.4, ili za 20, ovisno o tome što je manje. Glavno svjetlo se nakon toga ponovno usmjeri prema naviše (na primjer s pomoću goniometra) i provjere se točke prema navedenom u točki 6.5.2.

7 OCJENA NEUGODNOSTI (OD ZASLJEPLJIVANJA)

Treba se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja izazvane kratkim svjetlosnim snopom glavnoga svjetla.(11).

DODATAK 3.

Slika A:

MJERNI ZASLON 1

Dimenzije su u cm na ravnom vertikalnom zaslonu postavljenom na 25m. Crte HH i VV su presjeci toga zaslona s vodoravnom i vertikalnom ravninom, koje prolaze kroz referentnu os kratkoga svjetlosnoga snopa, kao što je naveo podnositelj zahtjeva. Naviše prikazani zaslon opisuje kratki svjetlosni snop za promet po desnoj strani. Zaslon za kratki svjetlosni snop za promet po lijevoj strani je zrcalna slika u odnosu na crtu VV. Kut HVH2-HH = 15°.

Slika B:

MJERNI ZASLON 2

Dimenzije su u cm na ravnom vertikalnom zaslonu postavljenom na 25m. Crte HH i VV su presjeci toga zaslona s vodoravnom i vertikalnom ravninom, koje prolaze kroz referentnu os kratkoga svjetlosnoga snopa, kao što je naveo podnositelj zahtjeva. Naviše prikazani zaslon opisuje kratki svjetlosni snop za promet po desnoj strani. Zaslon za kratki svjetlosni snop za promet po lijevoj strani je zrcalna slika u odnosu na crtu VV. Kut HVH2-HH = 15°.

*) nije u mjerilu

Slika C:

MJERNE TOČKE ZA VRIJEDNOSTI OSVIJETLJENOSTI

DODATAK 4

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA NA POTPUNIM GLAVNIM SVJETLIMA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovoga Pravilnika, u točki za Emax za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet po lijevoj strani), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijske značajke u radu. »Potpuno glavno svjetlo« treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući balast (balaste) i one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji mogu utjecati na njegovo odvođenje topline.

1. ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Ispitivanja se provodi u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1. Čisto glavno svjetlo

Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1. Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

1.1.1.1. (a) u slučaju kad se homologira samo funkcija osvjetljavanja (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajući izvor svjetlosti žarulja svijetli propisano vrijeme(1).

(b) u slučaju glavnog kratkog svjetla uzajamno povezanog s glavnim dugim svjetlom ili u slučaju prednjeg svjetla za maglu uzajamno povezanog s glavnim dugim svjetlom:

Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istodobno uključenim jednim izvorom svjetlosti(2), koji svijetli bez prekida, ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem(*) svake određene funkcije u trajanju polovice vremena određenoga u točki 1.1.,

U svim ostalim slučajevima(1) (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne dosegne propisano vrijeme:

15 minuta, svijetli kratko svjetlo

5 minuta, svijetle sva ostala svjetla;

(c) u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju svijetliti istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a), pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2. Napon ispitivanja

Napon ispitivanja balasta je 13,5 ± 0,1 V za sustav napajanja 12 V, osim ako nije drukčije navedeno u podnesenom zahtjevu. Ako postoje uzajamno povezne žarulje sa žarnom niti, primjenjuje se napon koji proizvodi referentni tok.

1.1.2. Rezultati ispitivanja

1.1.2.1. Vizualni pregled

Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnoga svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom ga treba vizualno pregledati; nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnoga svjetla ili vanjske leće, ako postoji, ne smije se zamijetiti.

1.1.2.2. Fotometrijsko ispitivanje

Za zadovoljavanje zahtjeva ovoga Pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

Kratki svjetlosni snop:

50 R – B 50 L – HV za glavnoga svjetla konstruirana za promet po desnoj strani,

50 L - B 50 R - HV za glavnoga svjetla konstruirana za promet po lijevoj strani.

Dugi svjetlosni snop: točka Emax.

Može se obaviti novo namještanje da bi se uzelo u obzir bilo koje izobličenje nosača glavnoga svjetla zbog topline (promjena položaja crte »svijetlo-tamno« obuhvaćena je u točki 2. ovoga Dodatka).

Dopušteno 10%-tno neslaganje između fotometrijskih značajki i prije ispitivanja izmjerenih vrijednosti uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskoga postupka.

1.2. Prljavo glavno svjetlo

Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1. naviše, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1, treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom se provjerava kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1. Priprema glavnoga svjetla

1.2.1.1. Ispitna mješavina

1.2.1.1.1 Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo za svrhu ovoga ispitivanja treba se sastojati od:

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost 1 mS/m.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2 Glavna svjetla s vanjskim plastičnim lećama

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo za svrhu ovoga ispitivanja treba se sastojati od.

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 µm,

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrna od 0 do 100 µm

0,2 težinska dijela NaCMC(3) i

13 težinskih dijelova destilirane vode koja ima vodljivost 1 mS/m.

2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za smanjivanje površinske napetosti(4)

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2. Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u ovom dodatku.

Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

Točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu samo za dugo svjetlo,

50 R i 50 V(5) samo za kratko svjetlo konstruirano za promet desnom stranom,

50 L i 50 V(5) samo za kratko svjetlo konstruirano za promet lijevom 1.2.1.1.

Ispitna mješavina

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od devet težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 µm do 100 µm, težinskog dijela biljne ugljene prašine veličine zrnca od 0 µm do 100 µm,

0,2 težinska dijela NaCMC) i primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost 1 mS/m za svrhu ovoga ispitivanja.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2. Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnoga svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15% do 20% vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanima u ovom Dodatku:

Točka Emax u kratkom/dugom svjetlosnom snopu i samo pri dugom svjetlosnom snopu,

50 R i 50 V(4) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet po desnoj strani,

50 L i 50 V(4) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet po desnoj strani.

1.2.1.3 Mjerna oprema

Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnoga svjetla. Za fotometrijsku provjeru upotrjebljava se izvor svjetlosti s izbojem u plinu koji dobavi podnositelj zahtjeva.

2. ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO« POD UTJECAJEM TOPLINE

Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomake crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline nije prekoračilo određenu vrijednost za kratko svjetlo kad je uključeno.

Glavno svjetlo ispitano u skladu s točkom 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1, bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

Ako glavno svjetlo ima pomični reflektor, pri tom ispitivanju treba izabrati samo položaj koji je najbliži srednjemu kutu vertikalnom u vertikalnoj ravnini.

2.1 Ispitivanje za kratki svjetlosni snop glavnih svjetala

Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

Uporabom serijski proizvedenoga izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji je već bio ispitivan starenjem 15 sati, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovoga ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2). Položaj crte »svijetlo-tamno« u njezinu vodoravnom dijelu (između crte VV i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet po desnoj strani ili B 50 R za promet po lijevoj strani) treba provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

Mjerenje promjene položaja crte »svijetlo-tamno« kako je opisano naviše obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2. Rezultati ispitivanja

2.2.1. Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost rI = | r3 - r60 | utvrđena na ovom glavnom kratkom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (rI 1,0 mrad).

2.2.2. Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < rI 1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnoga svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

Uključen kratki snop svjetlosti u trajanju od 1 sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.);

Isključeno u trajanju od 1 sata.

Tip glavnoga svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti rI izmjerenih na prvom uzorku i rII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

DODATAK 5.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆOM OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1. OPĆE SPECIFIKACIJE

1.1. Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika trebaju zadovoljavati specifikacije navedene u točkama 2.1. do 2.5. niže.

1.2. Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1 priloga I. ovoga pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati specifikacije navedene u točki 2.6. niže.

1.3. Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dopuni 1. ovoga dodatka.

1.4. Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. niže, ili istovrijedna ispitivanja sukladna drugom Pravilniku, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. Dodatka 1.

2. ISPITIVANJA

2.1. Otpornost na promjene temperature

2.1.1. Ispitivanja

Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95% RH;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH;

3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75% RH.

Prije ovoga ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60%-75% RH.

Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °Ctrebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2. Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1. Metoda

Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2. Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10% uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2. Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1. Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnoga tijela pri temperaturi između 5500 K i 6000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanji zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje: 5 minuta;

sušenje: 25 minuta.

2.2.2. Otpornost na kemijska sredstva

Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u točki 2.2.1. naviše i mjerenje opisano u točki 2.2.3.1. niže, vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. niže.

2.2.2.1. Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5% n-heptana, 12,5% toluena, 7,5% etil-tetraklorida, 12,5% trikloretilena i 6% ksilena (volumenski postotak).

2.2.2.2. Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. naviše i, unutar 10 sekunda, staviti i držati 10 minuta na vanjsku površinu uzorka s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom ovoga 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprečavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3. Čišćenje

Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (Otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2% nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3. Rezultati

2.2.3.1. Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i izobličenje, a srednja vrijednost promjene propuštanja t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (tm 0,020).

2.2.3.2. Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog bojenja (promjene boje) koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene t = (T5 – T4)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,020 (dm 0,020).

2.2.4 Otpornost na zračenja izvora svjetlosti

Treba provesti sljedeće ispitivanje:

Ravni uzorci svakoga plastičnoga dijela glavnoga svjetla koji propuštaju svjetlost izlažu se svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Parametri tih uzoraka, kao što su kutovi i razmaci, moraju biti isti kao u glavnom svjetlu. Ti uzorci moraju biti iste boje i imati iste površinske obrade, ako postoji, kao dijelovi glavnoga svjetla.

Nakon neprekinutog izlaganja 1500 sati, kolorimetrijske vrijednosti propuštene svjetlosti s novim etalonom izvora svjetlosti s izbojem u plinu moraju zadovoljavati, a površine uzoraka biti bez pukotina, ogrebotina, ljuštenja ili izobličenja.

2.3. Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1. Otpornost na deterdžente

Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02% nečistoća, i jednoga dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2. Otpornost na ugljikovodike

Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70% n-heptana i 30% toluena (volumenski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3. Rezultati

Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja t = (T2 – T3)/T2, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dopuni 2. ovoga dodatka ne smije prekoračiti 0,010 (tm 0,010).

2.4. Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1. Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikoga mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dopuni 3. ovoga dodatka.

2.4.2. Rezultati

Nakon ovog ispitivanja, promjene:

u propuštanju: t = (T2 – T3)/T2

i raspršivanju: t = (T2 – T3)/T2

trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. u području određenom u točki 2.1.2.2.2 priloga I. ovoga pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

tm 0,100;

dm 0,050.

2.5. Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1. Priprema uzorka

Površinu veličine 20 mm × 20 mm, u području prevlake leće, treba nožićem za brijanje ili iglom za šivanje narezati u obliku mreže s veličinom oka približno 2 mm × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2. Opis ispitivanja

Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20%, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dopuni 4. ovoga dodatka. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3. Rezultati

Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15% površine područja s mrežom.

2.6. Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1. Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1. Ispitivanja

Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1. naviše.

2.6.1.2. Rezultati

Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim Pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30% najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smij biti za više od 10% manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2. Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5. naviše.

DODATAK 5. – DOPUNA 1.

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A. Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika)

Uzorci

Ispitivanja Leće ili uzorci materijala Leće

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1.1. Ograničena fotometrija

(točka 2.1.1) × × ×

1.1.1. Promjena temperature

(točka 2.1.1) × × ×

1.2. Ograničena fotometrija

(točka 2.1.2) × × ×

1.2.1. Mjerenje propuštanja × × × × × × × × ×

1.2.2. Mjerenje raspršivanja × × × × × ×

1.3. Atmosferski utjecaji

(točka 2.2.1) × × ×

1.3.1. Mjerenje propuštanja × × ×

1.4. Kemijska sredstva

(točka 2.2.2) × × ×

1.4.1 Mjerenje raspršivanja × × ×

1.5. Deterdženti

(točka 2.3.1) × × ×

1.6. Ugljikovodici

(točka 2.3.2) × × ×

1.6.1 Mjerenje propuštanja × × ×

1.7. Oštećivanje

(točka 2.4.1) × × ×

1.7.1 Mjerenje propuštanja × × ×

1.7.2. Mjerenje raspršivanja × × ×

1.8. Prianjanje

(točka 2.5) ×

1.9. Otpornost na zračenje izvora svjetlosti (točka 2.5) ×

B. Ispitivanja na potpunim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 2.1.2.2 priloga I. ovoga pravilnika)

Ispitivanja Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1 2

2.1. Oštećivanje (točka 2.6.1.1) ×

2.2. Fotometrija (točka 2.6.1.2) ×

2.3. Prianjanje (točka 2.6.2) ×

DODATAK 5. – DOPUNA 2.

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJA I PROPUŠTANJA SVJETLOSTI

1. OPREMA (vidi sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije

ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta od ß/2 = 14°.

Prstenasta blenda DD s kutovima

smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

Udaljenost L2DT i žarišna duljina F2(1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakoga očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2. MJERENJA

Obavljaju se sjedeća očitavanja:

Očitavanje s uzorkom sa središnjim dijelom od D.D. Predstavljena veličina

T1 Ne ne Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2 da

(prije ispitivanja) ne Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3 da

(poslije ispitivanja) ne Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

T4 da

(prije ispitivanja) da Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5 da

(nakon ispitivanja) da Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

Slika 1.

Optička naprava za mjerenje promjena pri raspršenju i transmisiji svjetlosti

DODATAK 5. – DOPUNA 3.

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1. Ispitna oprema

1.1. Prskalica

Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sa sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0 bar, + 0,5 bar.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2. Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

– kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom pri kutnom faktoru od 1,8 do 2;

– vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2. Ispitivanje

Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano naviše. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti s pomoću jednoga ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koja se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u Dodataku 2. ne bude takva da je:

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

DODATAK 5 – DOPUNA 4

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPIVE VRPCE

1. SVRHA

Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2. NAČELO

Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3. UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15% relativna vlažnost (RH).

4. ISPITNI KOMADI

Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi točku 3. naviše).

Iz svakoga svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5. POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

Pet ispitnih komada treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno s laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

Vrpcu treba povući da ju se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom upotrijebljenu silu treba zapisati.

6. REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

DODATAK 6

REFERENTNO SREDIŠTE

Ta neobvezna oznaka referentnoga središta postavlja se na leći za kratki svjetlosni snop na njezinom sjecištu s referentnom osom, a također i na lećama za duge svjetlosne snopove ako oni nisu udruženi, sastavljeni ili uzajamno povezani s kratkim svjetlosnim snopom.

Crtež naviše prikazuje oznaku referentnoga središta kao projekciju na ravninu koja dodiruje leću približno u sredini kruga. Crte koje tvore tu oznaku mogu biti neprekinute ili crtkane.

DODATAK 7

OZNAKE NAPONA

Ta se oznaka mora nalaziti na kućištu svakoga glavnog svjetla, koje ima samo izvore svjetlosti s izbojem u plinu i balast, te na svakom vanjskom dijelu balasta. Balast (balasti) je (su) konstruiran (konstruiran) za sustav napona **V.

Ta se oznaka mora nalaziti na kućištu svakoga glavnog svjetla, koje ima najmanje jedan izvor svjetlosti s izbojem u plinu i balast. Nijedna od žarulja sa žarnom niti u glavnom svjetlu nije konstruirana za sustav napona 24 V. Balast (balasti) je (su) konstruiran (konstruirani) za sustav napona ** V.

DODATAK 8

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

1. OPĆENITO

1.1. Zahtjeve sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovoga Pravilnika.

1.2. U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom pri naponima 13,5 V ± 0,1 V ili ako je drukčije određeno i:

ili

opremljena s izmjenjivim etalon izvorom svjetlosti s izbojem u plinu u skladu s točkom 6.1.3. Svjetlosni tok toga izvora svjetlosti može se razlikovati od referentnoga svjetlosnoga toka, navedena u prilogu IX. ovoga pravilnika. U tom slučaju, osvjetljenja treba odgovarajuće ispraviti

ili

opremljena sa serijsko proizvedenim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i sa serijsko proizvedenim balastom. Svjetlosni tok toga izvora svjetlosti može odstupati od nazivnoga svjetlosni toka zbog dopuštenih odstupanja izvora svjetlosti i balasta navedenih u prilogu IX. ovoga pravilnika;. tomu sukladno, izmjerene vrijednosti osvjetljenja mogu se ispraviti za 20% u pogodnom smjeru.

1.2.1 vrijednost osvijetljenosti, ako je bila izmjerena i ispravljena u skladu s točkom 1.2., u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i na crti H/H2 (ili H/H3/H4) i iznad, najviše i najnepovoljnije odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):(1) 0,20 lx ekvivalent 20%,

0,30 lx ekvivalent 30%;

na crti H/H2

(ili crti H/H3H4)

i iznad: 0,30 lx ekvivalent 20%,

0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2 ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom Dodatku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R1 i 25 L2, i u području I;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno odstupanje + 20% pri najvećim prednostima i – 20% pri najmanjim prednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3. ovoga Pravilnika.

1.2.3 Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 0,5° na desno ili na lijevo i ne više od 0,2° prema gore ili dolje.

1.2.4 Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnog svjetla ponavlja se s drugim etalon izvorom svjetlosti s izbojem u plinu ili izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i balastom, ovisno što je primjenjivo u skladu s točkom 1.2. naviše.

1.3. U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

Jedno od za uzorak određenih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. Dodatka 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. Dodatka 4.

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r (prema definiciji u točkama 2.1. i 2.2. Dodatka 4.) ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo treba podvrgnuti se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4 Kromatske koordinate navedene u točki 6.1.6. ovoga Pravilnika moraju biti zadovoljene.

2. NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Za svaki tip prednjega svjetla za maglu posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja treba obaviti u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnoga ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1. Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti u ovome Pravilniku obuhvaćaju fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnoga položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline.

2.2. Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1. Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome Pravilniku.

2.2.2. Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovom Pravilniku.

2.2.3. Primjena točaka 2.2.1 i 2.2.2 zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima obavljenim od nadležne ustanove.

2.2.4. U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovoga Pravilnika, posebno u svrhu administrativne provjere i uzorkovanja.

2.3. Vrsta uzorkovanja

Uzorke glavnih svjetala treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istoga tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije skupiti zajedno zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i upravljanja kvalitetom.

2.4. Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom Pravilniku; pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV(2), HL i HR(3) u slučaju dugog svjetlosnog snopa i na točke B 50 L (ili R)(1), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R2) u slučaju dugog svjetlosnog snopa (vidi sliku u Dodatku 3.).

2.5. Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja specifikacija utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s razinom povjerenja od 95%, najmanja vjerojatnost prolaza provjere nasumce u skladu s Dodatkom 9. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

DODATAK 9

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA VRŠI NADZOR

1. OPĆENITO

1.1. Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenim s mehaničkoga i geometrijskoga stajališta, u skladu s zahtjevima ovoga pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2. U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom pri naponima 13,5 V ± 0,1 V ili ako je drukčije određeno i:

ili

opremljena s izmjenjivim etalon izvorom svjetlosti s izbojem u plinu u sladu s točkom 6.1.3. Svjetlosni tok toga izvora svjetlosti može se razlikovati od referentnoga svjetlosnoga toka, navedena u prilogu IX. ovoga pravilnika. U tom slučaju, osvjetljenja treba odgovarajuće ispraviti.

ili

opremljena sa serijsko proizvedenim izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i sa serijsko proizvedenim balastom. Svjetlosni tok toga izvora svjetlosti može odstupati od nazivnoga svjetlosnoga toka zbog dopuštenih odstupanja izvora svjetlosti i balasta navedenih u prilogu IX. ovoga pravilnika;. tomu sukladno, izmjerene vrijednosti osvjetljenja mogu se ispraviti za 20% u pogodnom smjeru.

1.2.1 vrijednost osvijetljenosti u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20% od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. U području zasljepljenja najviše odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):(1): 0,20 lx ekvivalent 20%,

0,30 lx ekvivalent 30%;

na crti H/H2

(ili crti H/H3/H4)

i iznad: 0,30 lx ekvivalent 20%,

0,45 lx ekvivalent 30%;

1.2.2 ali ako

1.2.2.1 su za kratki svjetlosni snop u točki HV dostignute vrijednosti, koje su propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem u jednoj točki svakoga područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R)(1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R1 i 25 L2, i u području I;

1.2.2.2 i ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u točki 6.3. ovoga pravilnika dopušteno je odstupanje +20% pri najvećim vrijednostima i -20% pri najmanjim vrijednostima. Referentna točka se ne uzima u obzir.

1.2.3 Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnoga svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnoga snopa ne pomakne bočno za više od 0,5° na desno ili na lijevo i ne više od 0,2° prema gore ili dolje.

1.2.4 Ako rezultati naviše opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavlja se s drugim etalon izvorom svjetlosti s izbojem u plinu ili izvorom svjetlosti s izbojem u plinu i balastom, ovisno što je primjenjivo u skladu s točkom 1.2. naviše.

1.3. U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

Jedno od za uzorak odabranih glavnih svjetala treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. Dodatka 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. Dodatka 4.

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako r (prema definiciji u točkama 2.1. i 2.2. Dodatka 4. ovoga pravilnika) ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo podvrgava se ispitivanju, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4 Kromatske koordinate navedene u točki 6.1.6. ovoga Pravilnika moraju biti zadovoljene.

2. PRVO UZORKOVANJE

U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1. Sukladnost nije sporna

2.1.1. Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1. uzorak A

A1: jedno glavno svjetlo 0%

jedno glavno svijetli ne više od 20%

A2: oba glavna svjetla više od 0%

ali ne više od 20%

prijelaz na uzorak B

2.1.1.2. uzorak B

B1: oba glavna svjetla 0%

2.1.2. ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.2. Sukladnost jest sporna

2.2.1. Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti prednjih svjetala za maglu iznose:

2.2.1.1. uzorak A

A3: jedno glavno svjetlo ne više od 20%

jedno glavno svjetlo više od 20%

ali ne više od 30%

2.2.1.2. uzorak B

B2: u slučaju A2

jedno glavno svjetlo više od 0%

ali ne više od 20%

jedno glavno svjetlo ne više od 20%

B3: u slučaju A2

jedno glavno svjetlo 0%

jedno glavno svjetlo više od 20%

ali ne više od 30%

2.2.2. ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak A.

2.3. Povlačenje homologacije

Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1. uzorak A

A4: jedno glavno svjetlo ne više od 20%

jedno glavno svjetlo više od 30%

A5: oba glavna svjetla više od 20%

2.3.2. uzorak B

B4: u slučaju A2

jedno glavno svjetlo više od 0%

ali ne više od 20%

jedno glavno svjetlo više od 20%

B5: u slučaju A2

oba glavna svjetla više od 20%

B6: u slučaju A2

jedno glavno svjetlo 0%

jedno glavno svjetlo više od 30%

2.3.3. ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke A. i B.

3. PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1. Sukladnost nije sporna

3.1.1. Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti prednjih svjetala za maglu iznose:

3.1.1.1. uzorak C

C1: jedno glavno svjetlo 0%

jedno glavno svjetlo ne više od 20%

C2: oba glavna svjetla više od 0%

ali ne više od 20%

prijelaz na uzorak D

3.1.1.2. uzorak D

D1: u slučaju C2

oba glavna svjetla 0%

3.1.2. ili ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2. Sukladnost jest sporna

3.2.1. Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1 u ovom Dodatku, sukladnost serijski proizvedenih prednjih svjetala za maglu treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju dovede u sukladnost s zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti prednjih svjetala za maglu iznose:

uzorak D

D2: u slučaju C2

jedno glavno svjetlo više od 0%

ali ne više od 20%

jedno glavno svjetlo ne više od 20%

3.2.1.2. ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C.

3.3. Povlačenje homologacije

Sukladnost treba osporavati i primijeniti članak 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1 u ovome dodatku, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1. uzorak C

C3: jedno glavno svjetlo ne više od 20%

jedno glavno svjetlo više od 20%

C4: oba glavna svjetla više od 20%

3.3.2. uzorak D

D3: u slučaju C2

jedno glavno svjetlo 0% ili više od 0%

jedno glavno svjetlo više od 20%

3.3.3. ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C. i D.

4. PROMJENA VETIKALNOGA POLOŽAJA CRTE »SVIJETLO-TAMNO«

U odnosu na provjeru promjene uspravnih položaja crte »svijetlo-tamno« pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1 u ovome Dodatku, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. iz Dodatka 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. iz Dodatka 4.

Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako r ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije zadovoljena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 3,0 mrad.

PRILOG IX.

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA IZVORE SVJETLOSTI S IZBOJEM U PLINU ZA UPORABU U HOMOLOGIRANIM JEDINICAM SVJETALA S IZBOJEM U PLINU ZA MOTORNA VOZILA(*)

(1)

2. OPĆE ODREDBE

2.1. DEFINICIJE

2.1.1. Izraz »kategorija« se u ovom Prilogu upotrebljava za opis različitih osnovnih konstrukcija normiranih izvora svjetlosti s izbojem u plinu. Svaka kategorija ima određenu oznaku, kao npr.: »D2S«.

2.1.2 Izvori svjetlosti s izbojem u plinu različnih »tipova« su izvori svjetlosti s izbojem u plinu iste kategorije koji se međusobno razlikuju u sljedećim bitnim obilježjima:

2.1.2.1 trgovačkoj oznaci ili oznakama(1);

2.1.2.2 konstrukciji balona, ako te razlike utječu na optički učinak;

2.1.2.3 boji balona; žuti balon ili dodatni žuti vanjski balon, čija je svrha jedino promjena boje, a ne drugih značajka bijeloga izvora svjetlosti, ne predstavlja preinaku tipa izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3 TEHNIČKI ZAHTJEVI

3.1 Definicije

3.1.1 »Izvor svjetlosti s izbojem u plinu«: izvor svjetlosti u kojem svjetlost nastaje s pomoću stabiliziranoga električnoga luka.

3.1.2 »Balast«: posebni dio za električno napajanje izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3.1.3 »Nazivni napon«: ulazni napon, koji je označen na balastu.

3.1.4 »Nazivna snaga«: snaga, koja je označena na izvoru svjetlosti s izbojem u plinu i na balastu.

3.1.5 »Ispitni napon«: napon na ulaznim priključcima balasta za kojega su određene električne i fotometrijske značajke izvora svjetlosti s izbojem u plinu i na kojem će se one ispitati.

3.1.6 »Predviđena vrijednost«: konstrukcijski određena vrijednost za električnu ili fotometrijsku značajku. Tu vrijednost treba doseći, unutar dopuštenih odstupanja, kad izvor svjetlosti s izbojem u plinu dobiva energiju preko balasta koji djeluje na ispitnim naponom.

3.1.7 »Etalon izvora svjetlosti s izbojem u plinu «: posebni izvor svjetlosti s izbojem u plinu koji je namijenjen za ispitivanje glavnih svjetala. Njegova dopuštena odstupanja su uža za dimenzije te električne i fotometrijske značajke navedene u odgovarajućim listu s podacima.

3.1.8 »Referentna os«: os koja je određena u odnosu na podnožak i u odnosu na koju se nanose određene dimenzije izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3.1.9 »Referentna ravnina«: ravnina koja je određena u odnosu na podnožak i u odnosu na koju se nanose određene dimenzije izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

3.2 Opći zahtjevi

3.2.1 Svaki dostavljeni uzorak mora biti sukladan s odgovarajućim zahtjevima ovoga Pravilnika kad se ispita s balastom u skladu s točkom 2.2.2.2. priloga 1 ovoga pravilnika

3.2.2 Izvori svjetlosti s izbojem u plinu moraju biti konstruirani tako da pri uobičajenoj uporabi budu i ostanu radno sposobni obavljati svoju funkciju. Osim toga ne smiju imati nikakvih konstrukcijskih ili proizvodnih grešaka.

3.3 Izrada

3.3.1 Balon izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne smije imati brazda niti mrlja, koji bi mogli štetno djelovati na njegov učinak i optičke značajke.

3.3.2 Kad je (vanjski) balon obojen, nakon 15-satnog djelovanja s balonom na ispitnom naponu, površinu balona treba lagano obrisati s pamučnom krpom, koja je natopljena s mješavinom 70 obujamskih postotaka n-heptana i 30 obujamskih postotaka toluola. Nakon približno pet minuta treba vizualno pregledati površinu. Pregled ne smije pokazati nikakvih vidljivih promjena.

3.3.3 Izvori svjetlosti s izbojem u plinu moraju biti opremljeni s etalon podnožjima, sukladnim sa zahtjevima listova s podacima Publikacije IEC 60061, treće izdanje, kako je navedeno u listovima s pojedinačnim podacima u Dodatku 1.

3.3.4 Podnožje mora biti čvrsto i čvrsto spojeno s balonom.

3.3.5 Utvrđivanje sukladnosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu sa zahtjevima točaka 3.3.3. i 3.3.4., provodi se vizualnim pregledom, provjerom dimenzija i, po potrebi, pokusnom ugradbom.

3.4 Ispitivanje

3.4.1 Izvore svjetlosti s izbojem u plinu treba podvrgnuti starenju, kao što je određeno u Dodatku 4.

3.4.2 Svi se uzorci ispitivanju s balastom u skladu s točkom 2.2.2.2. priloga 1 ovoga pravilnika.

3.4.3 Električna mjerenja obavljaju se s uređajima najmanje razreda točnosti 0,2 (točnost 0,2% cijele ljestvice).

3.5 Položaj i dimenzije elektroda, električnoga luka i zaslonskoga traka

3.5.1 Geometrijski položaj elektroda treba biti kao što je navedeno u odgovarajućem listu s podacima. Primjer postupka za mjerenje položaj električnoga luka i elektroda prikazan je u Dodatku 5. Mogu se također upotrijebiti drugi postupci.

3.5.1.1 Položaj i dimenzije elektroda izvore svjetlosti mjere se prije postupka starenja, s isključenim izvorom kroz stakleni balon s pomoću optičkih postupaka.

3.5.2 Oblik i zakrivljenost električnoga luka trebaju zadovoljavati zahtjeve odgovarajućega lista s podacima.

3.5.2.1 Mjerenja se obavljaju nakon postupka starenja s izvorom svjetlosti, s balastom, koji djeluje pri ispitnom naponu.

3.6 Značajke paljenja, radnoga stanja i uključivanja na toplo

3.6.1 Paljenje

Kod ispitivanja pod uvjetima navedenim u Dopuni 4, izvor svjetlosti treba uključiti izravno i ostaviti ga da svijetli.

3.6.2 Radno stanje

Pri mjerenju pod uvjetima navedenim u Dopuni 4, izvor svjetlosti s izbojem u plinu treba emitirati najmanje:

nakon jedne sekunde: 25% predviđenoga svjetlosnoga toka,

nakon četiri sekunde: 80% predviđenoga svjetlosnoga toka.

Predviđeni svjetlosni tok naveden je u odgovarajućem listu s podacima.

3.6.3 Ponovljeno paljenje u vrućem stanju

Kod ispitivanja pod uvjetima navedenim u Dopuni 4, izvor svjetlosti s izbojem u plinu treba se ponovno uključiti, nakon što je bio isključen za razdoblje navedeno u listu s podacima. Nakon jedne sekunde izvor svjetlosti treba emitirati najmanje 80% predviđenoga svjetlosnoga toka.

3.7 Električne značajke

Pri mjerenju pod uvjetima navedenim u Dopuni 4, napon i snaga izvora svjetlosti trebaju se nalaziti graničnih vrijednosti navedenima u odgovarajućem listu s podacima.

3.8 Svjetlosni tok

Pri mjerenju pod uvjetima navedenim u Dopuni 4, svjetlosni tok treba se nalaziti unutar graničnih vrijednosti navedenima u odgovarajućem listu s podacima. U slučaju kad je za isti tip navedena bijela i žuta svjetlost, predviđena se vrijednost primjenjuje se za izvore svjetlosti koji emitiraju bijela i žuta svjetlost, dok svjetlosni tok izvora svjetlosti koji emitira žutu svjetlost iznosi najmanje 68% navedene vrijednosti.

3.9 Boja

3.9.1 Boja emitirane svjetlosti treba biti bijela ili žuta prema navedenom u odgovarajućem listu s podacima.

3.9.2 U slučaju bijele svjetlosti, kolorimetrijske značajke izražene u kromatskim koordinatama po CIE trebaju se nalaziti unutar graničnih vrijednosti navedenih u odgovarajućem listu s podacima i unutar područja koje tvore granične vrijednosti navedene u odgovarajućem listu s podacima, a koje se moraju nalaziti u području koje tvore sljedeće granične vrijednosti:

prema plavoj: x 0,310

prema žutoj : x 0,500

prema zelenoj: y 0,150 + 0,640 x

prema zelenoj: y 0,440

prema ljubičastoj: y 0,050 + 0,750 x

prema crvenoj: y 0,382

3.9.3 U slučaju žute svjetlosti, kolorimetrijske značajke trebaju se nalaziti unutar područja koje tvore sljedeće granične vrijednosti:

prema crvenoj: y 0,138 + 0,580 x

prema zelenoj: y 1,29 x - 0,100

prema bijeloj: y -x + 0,940 i y 0,440

prema spektralnoj vrijednosti: x – x + 0,992

3.9.4 Boja se mjeri u skladu sa zahtjevima navedenima u točki 10 Dodatka 4.

3.9.5 Najmanja vrijednost crvene boje u svjetlosti izvora svjetlosti s izbojem u plinu, koji emitira bijelu svjetlost treba biti takva da je:

gdje je:

Ee(ë) [W] spektralna raspodjela zračenja

v (ë) [1] spektralna svjetlosna učinkovitost

(ë) [nm] valna duljina.

Ta se vrijednost izračunava u intervalima jednoga nanometra.

3.10 UV-zračenje

UV-zračenje izvora svjetlosti s izbojem u plinu je treba biti takvo da je:

gdje je:

S(ë) [1] spektralna težinska funkcija

km = 683 [lm/W] fotometrijski ekvivalent zračenja.

(Za definicije ostalih simbola vidi točku 3.9.5 naviše).

Ta se vrijednost izračunava u intervalima jednoga nanometra. UV-zračenje se vrednuje sukladno s vrijednostima koje su navedene u sljedećoj tablici:

ë S(ë) ë S(ë) ë S(ë)

250 0,430 305 0,060 355 0,00016

255 0,520 310 0,015 360 0,00013

260 0,650 315 0,003 365 0,00011

265 0,810 320 0,001 370 0,00009

270 1,000 325 0,00050 375 0,000077

275 0,960 330 0,00041 380 0,000064

280 0,880 335 0,00034 385 0,000053

285 0,770 340 0,00028 390 0,000044

290 0,640 345 0,00024 395 0,000036

295 0,540 350 0,00020 400 0,000030

300 0,300

Izbrane valne duljine se reprezentativne; ostale vrijednosti se interpoliraju.

Vrijednosti odgovaraju »Smjernicama IRPA/INIRC za granične vrijednosti izlaganja UV-zračenju«.

3.11 Etalon izvori svjetlosti s izbojem u plinu

Etalon izvori svjetlosti s izbojem u plinu trebaju zadovoljavati zahtjeve za izvore svjetlosti koji se primjenjuju za homologaciju tipa izvora svjetlosti i posebne zahtjeve koji su navedeni u odgovarajućem listu s podacima. U slučaju tipa koji emitira bijelu i žutu svjetlost, etalon izvora svjetlosti treba emitirati bijelu svjetlost.

DODATAK 1

KATEGORIJE D1S i D2S

List D1S/D2S/1

Svrha je ovih crteža da prikažu samo bitne dimenzije (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1S – Tip s kabelskim priključcima – Podnožak PK 32d-2

Slika 1.

Kategorija D2S – Tip sa spojnikom – Podnožak P 32d-2

(1) Referentna ravnina je određena položajima na površini držača na koji naliježu tri izbočine obruča podnoška.

(2) Vidi list D1S/D2S/2

(3) Pri mjerenju na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine, ekscentricitet vanjskoga balona u odnosu na središte unutrašnjeg balona može biti najviše 1 mm.

KATEGORIJE D1S i D2S

List D1S/D2S/2

Slika 3

Definicija referentne osi(1)

(1) Referentna os prolazi okomito na referentnu ravninu kroz sjecište dvije usporedne crte, kao što je prikazano na slici 3.

(2) Stakleni balon i oslonci ne smiju stršiti izvan granične konture (anvelope) kao što je prikazano na slici 3. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

KATEGORIJE D1S i D2S

List D1S/D2S/3

Dimenzije Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

Položaj elektroda List D1S/D2S/4

Položaj i oblik električnoga luka List D1S/D2S/5

á1, á2(1) 55° 55°

Kategorija D1S: podnožak PK 32d-2

Kategorija D2S: podnožak P 32d-2 U skladu s IEC 60061-1 (list 7004-111-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivni napon balasta V 12(2) 12

Nazivna snaga W 35 35

Ispitni napon V 13,5 13,5

Napon izvora svjetlosti Predviđena vrijednost V 85 85

Dopušteno odstupanje ± 17 ± 8

Snaga izvora svjetlosti Predviđena vrijednost W 35 35

Dopušteno odstupanje ± 3 ± 0,5

Svjetlosni tok Predviđena vrijednost lm 3200 3200

Dopušteno odstupanje ± 450 ± 150

Koordinate boje Predviđena vrijednost x = 0,375 y = 0,375

Područje dopuštenoga odstupanja(3) x 0,345

y = 0,150 + 0,640 x

x 0,405

y 0,050 + 0,750 x

KATEGORIJE D1S i D2S

List D1S/D2S/4

Položaj elektroda

Ovo se ispitivanje upotrebljava za utvrđivanje jesu li elektrode ispravno postavljene u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu

Smjer mjerenja: pogled sa strane i pogled odozgo na izvor svjetlosti

Dimenzija u mm Serijski proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

a1 d + 0,2 d + 0,1

a2 d + 0,5 d + 0,25

b1 0,3 0,15

b2 0,6 0,3

c 4,2 4,2

d = promjer elektrode < 0,3 mm

Vrh elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini treba biti postavljen u području koje je određeno s a1 i b1. Vrh elektrode koji je najudaljeniji od referentne ravnine treba biti postavljen u području koje je određeno sa a2 i b2.

KATEGORIJE D1S i D2S

List D1S/D2S/5

Položaj i oblik električnoga luka

Ovo se ispitivanje upotrebljava za utvrđivanje oblika električnoga luka i njegova položaja u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršivanja u presjeku na udaljenosti 27,1 mm od referentne ravnine.

Oblik električnoga luka služi samo kao primjer.

Smjer mjerenja: pogled sa strane na izvor svjetlosti

Pri mjerenju relativne razdiobe luminancije u središnjem poprečnom presjeku koji je prikazan na crtežu naviše, najveća se vrijednost treba nalaziti unutar udaljenosti r od referentne osi. Točka u kojoj je 20% od najveće vrijednosti treba se nalaziti unutar s.

Dimenzija u mm Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

r 0,50 ± 0,40 0,50 ± 0,20

s 1,10 ± 0,40 1,10 ± 0,25

KATEGORIJE D1R i D2R

List D1R/D2R/1

Svrha je ovih crteža da prikažu samo bitne dimenzije (u mm) izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Slika 1.

Kategorija D1R – Tip s kabelskim priključcima – Podnožak PK 32d-3

Slika 1.

Kategorija D2R – Tip sa spojnikom – Podnožak PK 32d-3

KATEGORIJE D1R i D2R

List D1R/D2R/2

Slika 3

Definicija referentne osi(1)

Slika 4

Najveće vanjske mjere(2)

(1) Referentna os prolazi okomito na referentnu ravninu kroz sjecište dvije usporedne crte, kao što je prikazano na slici 3.

(2) Stakleni balon i oslonci ne smiju stršiti izvan granične konture kao što je prikazano na slici 3. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

KATEGORIJE D1R i D2R

List D1R/D2R/3

Dimenzije Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

Položaj elektroda List D1S/D2S/4

Položaj i oblik električnoga luka List D1S/D2S/5

Položaj crnih trakova List D1S/D2S/6

á1(1) 45° ± 5°

á2 45°

Kategorija D1S: podnožak PK 32d-3

Kategorija D2S: podnožak P 32d-3 U skladu s IEC 60061-1 (list 7004-111-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivni napon balasta V 12(2) 12

Nazivna snaga W 35 35

Ispitni napon V 13,5 13,5

Napon izvora svjetlosti Predviđena vrijednost V 85 85

Dopušteno odstupanje ± 17 ± 8

Snaga izvora svjetlosti Predviđena vrijednost W 35 35

Dopušteno odstupanje ± 3 ± 0,5

Svjetlosni tok Predviđena vrijednost lm 2800 2800

Dopušteno odstupanje ± 450 ± 150

Koordinate boje Predviđena vrijednost x = 0,375 y = 0,375

Područje dopuštenoga odstupanja(3) x 0,345

y = 0,150 + 0,640 x

x 0,405

y 0,050 + 0,750 x

Vrijeme isključenosti do ponovnog paljenja u vrućem stanju s 10 10

KATEGORIJE D1R I D2R

List D1R/D2R/4

Položaj elektroda

Ovo se ispitivanje upotrebljava za utvrđivanje jesu li elektrode ispravno postavljene u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu

Smjer mjerenja: pogled sa strane i pogled odozgo na izvor svjetlosti

Dimenzija u mm Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

a1 d + 0,5 d + 0,2

a2 d + 0,7 d + 0,35

b1 0,4 0,15

b2 0,8 0,3

c 4,2 4,2

d = promjer elektrode < 0,3 mm

Vrh elektrode koji je najbliži referentnoj ravnini treba biti postavljen u području koje je određeno s a1 i b1. Vrh elektrode koji je najudaljeniji od referentne ravnine treba biti postavljen u području koje je određeno sa a2 i b2.

KATEGORIJE D1R i D2R

List D1R/D2R/5

Položaj i oblik električnoga luka

Ovo se ispitivanje upotrebljava za utvrđivanje oblika i jasnoće električnoga luka i njegova položaja u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu mjerenjem njegove zakrivljenosti i raspršivanja u središnjem poprečnom presjeku D te mjerenjem jakosti raspršene svjetlosti u području A i na crtama B i C.

Oblik električnoga luka služi samo kao primjer.

Pri mjerenju relativne razdiobe luminancije u središnjem poprečnom presjeku D koji je prikazan na crtežu naviše, najveća vrijednost Lmax je na udaljenosti r od referentne osi. Točke s 20% Lmax su na udaljenosti s, što je prikazano na donjoj slici.

Dimenzija u mm Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

r 0,50 ± 0,25 0,50 ± 0,20

s 1,10 ± 0,25 1,10 ± 0,25

Pri mjerenju luminancija iz smjera mjerenja B određenom u listu D1R/D2R/6, s postavkom shematski prikazanom u dodatku 5, međutim u kružnom polju promjera 0,2 M mm, relativna luminancija izražena kao postotak vrijednosti Lmax (u poprečnom presjeku D) iznosi:

područje A 4,5% crta B 15% crta C 5,0%

Područje A određeno je crnom prevlakom, vanjskim balonom i ravninom, udaljenom 24,5 mm od referentne ravnine.

KATEGORIJE D1R i D2R

List D1R/D2R/6

Položaj crnih trakova

Ovo se ispitivanje upotrebljava za utvrđivanje jesu li crni trakovi ispravno postavljeni u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu

Pri mjerenju razdiobe luminancije električnoga luka u središnjem poprečnom presjeku određenom na listu D1R/D2R/5, nakon što se isključi izvor svjetlosti tako da crni trak prekrije električni luk, izmjena luminancija treba biti 0,5% Lmax.

Na području koje je određeno s á1 i á3, crna prevlaka može se zamijeniti s nekim drugim sredstvom koje sprječava prijenos svjetlosti kroz navedeno područje.

Dimenzija u mm Serijsko proizvedeni izvori svjetlosti Etalon izvori svjetlosti

á1 45° ± 5°

á3 70°

á4 65°

ß1/24, ß1/30, ß2/24, ß2/30 25° ± 5°

f1/24, f2/24(1) 0,15 ± 0,25 0,15 ± 0,2

f1/30(1) f1/24 mv ± 0,15(2) f1/24 mv ± 0,1

f2/30(1) f2/24 mv ± 0,15(2) f1/24 mv ± 0,1

f1/24 mv - f2/24 mv ± 0,3 max. ± 0,2 max.

d 9 ± 1

(Dodatak 2), (Dodatak 3)

DODATAK 4

POSTUPAK MJERENJA ELEKTRIČNIH I FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKA

1 Općenito

Za ispitivanja paljenja, u radnom stanju i ponovnog paljenja u vrućem stanju te za mjerenje električnih i fotometrijskih značajka, izvor svjetlosti s izbojem u plinu treba djelovati na otvorenom prostoru pri temperaturi okoline 25 ± 5 °C.

2 Balast

Sva se ispitivanja i mjerenje obavljaju s balastom sukladnim s točkom 2.2.2.4 ovoga pravilnika. Napajanje sa snagom koja se upotrebljava za ispitivanja paljenja i u radnom stanju, mora biti takvo da osigura brzo povećanje impulsa visoke struje.

3 Položaj električnoga luka

Položaj električnoga luka treba biti vodoravan s dopuštenim odstupanjem ± 10°, a priključak okrenut prema dolje. Položaji pri starenju i ispitivanja su isti. Ako je izvor svjetlosti nenamjerno djelovao u pogrešnom položaju, prije početka mjerenja ponovno treba obaviti starenje. Tijekom starenja i mjerenja ne smije biti nikakvih električno provodljivih dijelova u valjku promjera 32 mm i duljine 60 mm koji je koncentričan u odnosu na referentnu os i simetričan u odnosu na električni luk. K tomu, ne smije biti lutajućih magnetskih polja.

4 Starenje

Osim ispitivanja paljenja, sva se ispitivanja obavljaju s izvorima svjetlosti koji su bili izloženi najmanje 15 ciklusa starenja sa sljedećim ciklusom:

45 minuta uključeno,

15 sekunda isključeno

5 minuta uključeno

10 minuta isključeno.

5. Napon napajanja

Sva se ispitivanja obavljaju pri ispitnom naponu koji je naveden u odgovarajućem listu s podacima.

6. Ispitivanje paljenja

Ispitivanje paljenja primjenjuje se za izvore svjetlosti koji nisu bili izloženi starenju i koji nisu bili upotrebljavani najmanje 24 sata prije ispitivanja.

7. Ispitivanje u radnom stanju

Ispitivanje u radnom stanju primjenjuje se za izvore svjetlosti koji nisu bili upotrebljavani najmanje jedan sat prije ispitivanja.

8. Ispitivanje ponovnog paljenja u vrućem stanju

Izvor svjetlosti treba uključiti i djelovati s balastom pri ispitnom naponu u razdoblju od 15 minuta. Nakon toga treba isključiti napon napajanja balasta i ostaviti ga isključenim za razbolje koje je navedeno u odgovarajućem listu s podacima te ga ponovno uključiti.

9. Električno i fotometrijsko ispitivanje

Prije svakog mjerenja, izvor svjetlosti treba stabilizirati u trajanju od 15 minuta.

10 Boja

Boja izvora svjetlosti se mjeri u integracijskoj kugli upotrebljavajući mjerni sustav, koji prikazuje CIE kromatske koordinate primljene svjetlosti s očitanjem ± 0,002. Sljedeća slika prikazuje područje dopuštenog odstupanja za bijelu boju i ograničeno područje dopuštenog odstupanja za izvore svjetlosti s izbojem u plinu D1S, D2S, D1R i D2R.

DODATAK 5

OPTIČKA POSTAVKA ZA MERENJE POLOŽAJA I OBLIKA ELEKTRIČNOGA LUKA I POLOŽAJA ELEKTRODA(1)

Izvor svjetlosti s izbojem u plinu postavlja se kao što je prikazano na slici 1. na listu D1S/D2S/1 odnosno listu D1R/D2R/1.

Optički sustav projicira na zaslonu stvarnu sliku A’ električnoga luka A s povećanjem najradije M = s’/s = 20. Optički sustav treba biti bez sfernih aberacija i bezbojan. U žarišnoj daljini f optičkoga sustava blenda treba prouzročiti projekciju električnoga luka sa skoro usporednim smjerovima gledanja. Da kut polovice divergencije ne bi bio veći od µ = 0,5°, promjer blende u odnosu na žarišnu daljinu f optičkoga sustava ne smije biti veći od d = 2f tan (µ).

Korisni promjer optičkoga sustava ne smije biti veći nego: D = (1 + 1/M)d + c + (b1 + b2)/2, (c, b1 i b2 su navedeni na listu D1S/D2S/4 odnosno na listu D2R/4).

S pomoću skale na zaslonu je moguće izmjeriti položaj elektroda. Umjeravanje te postavke se može najbolje obaviti sa zasebnim projektorom s usporednim svjetlosnim snopom u povezanosti s mjerilom čija se sjena projicira na zaslon. Mjerilo mora prikazati referentnu os i ravninu usporednu s referentnom ravninom i »e« mm udaljenu od nje (e = 27,1 za D1S, D2S i D2R).

U ravnini zaslona treba postaviti prijamnik koji se može pomicati u vertikalnom smjeru po crti koja odgovara ravnini na razmaku »e« od referentne ravnine izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

Prijamnik treba imati relativnu spektralnu osjetljivost ljudskoga oka. Veličina prijamnika u vodoravnom smjeru ne smije biti veća od 0,2 M mm, ni veća od 0,025 M mm u vertikalnom smjeru (M = povećanje). Područje mjerljivoga pomaka treba biti takvo, da se može izmjeriti propisane dimenzije zakrivljenosti električnoga luka r i raspršivanje električnoga luka s.

DODATAK 6

NAJMANJI ZAHTEVI ZA POSTUPKE KONTROLE KVALITETE OD STRANE PROIZVOĐAČA

1. OPĆENITO

Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenima s fotometrijskoga (uključujući UV-zračenje), geometrijskoga, vizualnoga i električnoga stajališta, ako su zadovoljena dopuštena odstupanja za proizvodnju izvora svjetlosti s izbojem u plinu navedena u odgovarajućem listu s podacima u dodatku 1 i u odgovarajućem listu s podacima za podnoške.

1.2. U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnoga svjetla izabranog slučajnim odabirom:

2. NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Za svaki tip izvora svjetlosti s izbojem u plinu proizvođač ili posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti ispitivanja u skladu s odredbama ovoga pravilnika.

2.1. Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti tih zahtjeva primjenjuju se na njihove fotometrijske, geometrijske i optičke značajke.

2.2. Metode upotrijebljene u ispitivanjima

2.2.1. Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovome pravilniku.

2.2.2. Primjena točke 2.2.1 zahtjeva redovno umjeravanje ispitne naprave i njezinu sukladnost s mjerenjima koja je obavila nadležna ustanova.

2.3. Vrsta uzorkovanja

Uzorke izvora svjetlosti s izbojem u plinu treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz izvora svjetlosti s izbojem u plinu istoga tipa, određenim u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

2.4 Kontrolirane i zapisane značajke

Izvore svjetlosti s izbojem u plinu treba provjeriti i zapisati rezultate ispitivanja primjenjujuću razvrstavanje značajka kao što je navedeno u tablici 1 Dodatka 7.

2.5 Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač odnosno posjednik homologacije je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u točki 2.1. priloga X Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

Skladnost je osigurana ako nije prekoračena razina prihvaćanja nesukladnosti razvrstanih značajka navedenih u tablici 1 dodatka 7. To znači, da broj izvora svjetlosti s izbojem u plinu koji ne zadovoljavaju zahtjev za bilo koju skupinu značajka izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne prelazi granice prihvatljivosti navedene u odgovarajućim tablicama 2, 3 ili 4 dodatka 7.

Napomena: Svaki zahtjev za zasebni izvor svjetlosti s izbojem u plinu smatra se kao jedna značajka.

DODATAK 7

UZORKOVANJE I RAZINE PRIHVATLJIVOSTI ZA PROIZVOĐAČEVE ZAPISNIKE O ISPITIVANJU

Tablica 1 – Značajke

Skupine značajka Grupiranje zapisnika o ispitivanju(*) po tipovima izvora svjetlosti s izbojem u plinu Najmanji broj uzoraka godišnje za skupini zapisnika(*) Dopuštena razina nesukladnosti po skupini značajka(%)

Oznake, čitljivost i trajnost Svi tipovi s istim vanjskim dimenzijama 315 1

Kakvoća balona Svi tipovi s istim balonima 315 1

Vanjske dimenzije (osim podnožka) Svi tipovi iste kategorije 315 1

Položaj i dimenzije električnoga luka i zaslonskih trakova Svi tipovi iste kategorije 200 6,5

Paljenje, radno stanje i ponovno uključivanje u vrućem stanju Svi tipovi iste kategorije 200 1

Napon i snaga žarulje Svi tipovi iste kategorije 200 1

Svjetlosni tok, boja i UV zračenje Svi tipovi iste kategorije 200 1

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 3 kao najveći broj nesukladnosti. Granice su određena na temelju razine prihvaćanja nesukladnosti 1%, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 2

Broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka Propisane granice prihvaćanja

– 200 5

201 – 260 6

261 – 315 7

316 – 370 8

371 – 435 9

436 – 500 10

501 – 570 11

571 – 645 12

646 – 720 13

721 – 800 14

801 – 860 15

861 – 920 16

921 – 990 17

991 – 1060 18

1061 – 1125 19

1126 – 1190 20

1191 – 1249 21

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 3 kao najveći broj nesukladnosti. Granice su određene na temelju razine prihvaćanja nesukladnosti 6.5%, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 3

Broj žarulja po zapisniku Propisane granice Broj žarulja po zapisniku Propisane granice Broj žarulja po zapisniku Propisane granice

– 200 21 541 – 553 47 894 – 907 73

201 – 213 22 554 – 567 48 908 – 920 74

214 – 227 23 568 – 580 49 921 – 934 75

228 – 240 24 581 – 594 50 935 – 948 76

241 – 254 25 595 – 608 51 949 – 961 77

255 – 268 26 609 – 621 52 962 – 975 78

269 – 281 27 622 – 635 53 976 – 988 79

282 – 295 28 636 – 648 54 989 – 1002 80

296 – 308 29 649 – 662 55 1003 – 1016 81

309 – 322 30 663 – 676 56 1017 – 1029 82

323 – 336 31 677 – 689 57 1030 – 1043 83

337 – 349 32 690 – 703 58 1044 – 1056 84

350 – 363 33 704 – 716 59 1057 – 1070 85

364 – 376 34 717 – 730 60 1071 – 1084 86

377 – 390 35 731 – 744 61 1085 – 1097 87

391 – 404 36 745 – 757 62 1098 – 1111 88

405 – 417 37 758 – 771 63 1112 – 1124 89

418 – 431 38 772 – 784 64 1125 – 1138 90

432 – 444 39 785 – 798 65 1139 – 1152 91

445 – 458 40 799 – 812 66 1153 – 1165 92

459 – 472 41 813 – 825 67 1166 – 1179 93

473 – 485 42 826 – 839 68 1180 – 1192 94

486 – 499 43 840 – 852 69 1193 – 1206 95

500 – 512 44 853 – 866 70 1207 – 1220 96

513 – 526 45 867 – 880 71 1221 – 1233 97

527 – 540 46 881 – 893 72 1234 – 1249 98

Propisane granice prihvaćanja za svaki broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka navedene su u tablici 4 kao postotak rezultata, s pretpostavljenom vjerojatnosti prihvaćanja najmanje 0,95.

Tablica 4

Broj rezultata ispitivanja svake skupine značajka Propisane granice prikazane kao postotak rezultata; razina prihvaćanja nesukladnosti 1% Propisane granice prikazane kao postotak rezultata; razina prihvaćanja nesukladnosti 6,5%

1250 1,68 7,91

2000 1,52 7,61

4000 1,37 7,29

6000 1,30 7,15

8000 1,26 7,06

10000 1,23 7,00

20000 1,16 6,85

40000 1,12 6,75

80000 1,09 6,68

100000 1,08 6,65

1000000 1,02 6,55

DODATAK 8

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1. Zahtjeve sukladnosti treba smatrati zadovoljenima s fotometrijskoga, geometrijskoga, vizualnoga i električnoga stajališta, ako su zadovoljena propisana dopuštena odstupanja propisana za proizvodnju izvora svjetlosti s izbojem u plinu u listu s podacima dodatka 1 i u odgovarajućem listu s podacima za podnožke.

2. Sukladnost serijski proizvedenih izvora svjetlosti s izbojem u plinu ne treba osporavati ako su rezultati sukladni s točkom 5. ovoga dodatka.

3. Sukladnost serijski proizvedenih izvora svjetlosti s izbojem u plinu treba osporavati i od proizvođača zahtijevati da proizvodnju dovede u sukladnost sa zahtjevima ako rezultati nisu su sukladni s točkom 5. ovoga dodatka.

4 Ako se primjenjuju zahtjevi točke 3. ovoga dodatka, treba uzeti dodatni uzorak od 250 izvora svjetlosti s izbojem u plinu, odabranih slučajnim izborom iz postojeće proizvodne serije, u roku dva mjeseca

5 Skladnost proizvodnje treba se provjeriti prema vrijednostima iz tablice 1. Svaka skupina značajka izvora svjetlosti izbojem u plinu prihvaća se ili odbija sukladno s vrijednostima u tablici 1(*).

Tablica 1

Uzorak 1%(**) 6,5%(**)

Prihvaćanje Odbacivanje Prihvaćanje Odbacivanje

Veličina prvoga uzorka: 125 2 5 11 16

Ako je broj nesukladnih jedinica veći od 2 (11) i manji od 5 (16), uzima se drugi uzorak veličine 125 jedinica, tako da se vrednuje 250 jedinica 6 7 26 27

________

NAPOMENA:

Dokument će biti upotpunjen slikama i tabelama tijekom ovog tjedna.

zatvori
Pravilnik o postupku homologacije glavnih svjetala za dugi i/ili kratki svjetlosni snop za motorna vozila i izvore svjetlosti (žarulje sa žarnom niti i druge) za uporabu u homologiranim svjetlima motornih vozila i njihovih prikolica TPV 125 (izdanje 00)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !