Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o postupku homologacije motornih vozila s pogonom na vodik TPV 162 (izdanje 00) ("Narodne novine", br. XX/10)
označi tražene riječi printaj stranicu
115 07.10.2010 Pravilnik o postupku homologacije motornih vozila s pogonom na vodik TPV 162 (izdanje 00)

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

3021

Na temelju članka 275.L616795 stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA S POGONOM NA VODIK TPV 162 (IZDANJE 00)[1]*

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje postupak homologacije za:

– motorna vozila kategorija M i N[2]1 s obzirom na pogon na vodik, uključujući zaštitu od sudara i električnu sigurnost,

– za sastavne dijelove vodikovoga sustava za ta motorna vozila koji su navedeni u Prilogu I. ovoga Pravilnika i

– za vodikove sustave namijenjene za ta motorna vozila, uključujući nove oblike pohranjivanja ili uporabe vodika,

te zahtjevi za ugradbu sastavnih dijelova i sustava.

Članak 2.

Motorna vozila s obzirom na pogon na vodik, sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

(a) »vozilo s pogonom na vodik« je svako motorno vozilo koje upotrebljava vodik kao gorivo za pogon vozila,

(b) »pogonski sustav« je motor s unutarnjim izgaranjem ili sustav gorivnih članaka koji se upotrebljava za pogon vozila,

(c) »sastavni dio vodikovoga sustava« je spremnik za vodik i svi drugi dijelovi vozila s pogonom na vodik, koji su u izravnom dodiru s vodikom ili čine dio vodikovoga sustava,

(d) »vodikov sustav« je sklop sastavnih dijelova vodikovoga sustava i spojnih dijelova ugrađenih na vozilima s pogonom na vodik, osim pogonskih sustava ili pomoćnih pogonskih jedinica, uključujući:

– sustave za upravljanje i nadzor uporabe

– sustave spojnih mjesta vozila

– sustave za ograničenje protoka

– sustave za zaštitu od previsokog tlaka

– sustave za otkrivanje neispravnosti izmjenjivača topline,

(e) »najviši dopušteni radni tlak (MAWP – Maximum Allowable Working Pressure)« je najviši tlak za koji je sastavni dio konstrukcijski predviđen i prema kojem se određuje njegova čvrstoća,

(f) »nazivni radni tlak (NWP – Nominal Working Pressure)« za spremnike je stabiliziran tlak pri ujednačenoj temperaturi 288 K (15 °C) za pun spremnik, ili za druge sastavne dijelove, tlak pri kojem sastavni dio uobičajeno djeluje,

(g) »unutarnji spremnik« je dio spremnika za vodik koji je namijenjen za uporabu tekućega vodika koji sadrži duboko ohlađeni vodik.

Ostali pomovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena u članku 4. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 9/10).

Članak 4.

Postupak homologacije za vozila s pogonom na vodik, vodikove sustave i sastavne dijelove vodikovoga sustava iz članka 1.#clanak1 ovoga Pravilnika provodi se sukladno odredbama članka 7. i članka 8. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

Članak 5.

Tijelo nadležno za homologaciju u smislu ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

OBAVEZE PROIZVOĐAČA

Članak 6.

Proizvođač, odnosno njegov ovlašteni zastupnik u Republici Hrvatskoj treba dokazati da su sva nova vozila s pogonom na vodik koja su stavljena na tržište, registrirana ili stavljena u uporabu u Republici Hrvatskoj i svi sastavni dijelovi vodikovoga sustava ili vodikovi sustavi koji su stavljeni na tržište ili stavljeni u uporabu u Republici Hrvatskoj homologirani u skladu s ovim Pravilnikom.

Za potrebe homologacije vozila, proizvođač treba opremiti vozilo s pogonom na vodik sa sastavnim dijelovima vodikovoga sustava ili vodikovim sustavima koji su u skladu s ovim Pravilnikom i koji su ugrađeni u skladu s ovim Pravilnikom.

Za potrebe homologacije sastavnih dijelova i sustava, proizvođač treba osigurati da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava ili vodikovi sustavi u skladu s ovim Pravilnikom.

Proizvođač treba osigurati Zavodu odgovarajuće informacije o specifikacijama vozila i uvjetima ispitivanja.

Proizvođač treba osigurati informacije za potrebe pregleda sastavnih dijelova vodikovoga sustava ili vodikovih sustava tijekom radnog vijeka vozila.

OPĆI ZAHTJEVI ZA SASTAVNE DIJELOVE VODIKOVOGA SUSTAVA I VODIKOVE SUSTAVE

Članak 7.

Proizvođač treba osigurati:

(a) da sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi djeluju na ispravan i siguran način te da pouzdano izdržavaju električne, mehaničke, toplinske i kemijske radne uvjete, bez propuštanja ili vidljivoga deformiranja,

(b) da su vodikovi sustavi zaštićeni od previsokog tlaka,

(c) da su materijali onih dijelova sastavnih dijelova vodikovoga sustava i vodikovih sustava koji su u izravnom dodiru s vodikom otporni na vodik,

(d) da sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi pouzdano izdrže predviđene temperature i tlakove tijekom njihova predviđenoga vijeka trajanja,

(e) da sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi pouzdano izdrže područje radnih temperatura,

(f) da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava propisno označeni,

(g) da sastavni dijelovi vodikovoga sustava s usmjerenim tokom imaju jasno označen smjer protoka,

(h) da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi konstruirani tako da se mogu ugraditi u skladu sa zahtjevima iz Priloga VI. ovoga Pravilnika

POSEBNI ZAHTJEVI ZA SASTAVNE DIJELOVE VODIKOVOGA SUSTAVA I VODIKOVE SUSTAVE I NJIHOVU UGRADBU

Članak 8.

Spremnici za vodik namijenjeni za uporabu tekućega vodika ispituju se u skladu s ispitnim postupcima iz Priloga II. ovoga Pravilnika, a sastavni dijelovi vodikovoga sustava, osim spremnika, namijenjeni za uporabu tekućega vodika u skladu s ispitnim postupcima iz Priloga III. ovoga Pravilnika.

Uređaji za snižavanje tlaka moraju biti konstruirani tako da osiguravaju da tlak u unutarnjem spremniku ili nekom drugom sastavnom dijelu vodikovoga sustava ne prelazi dopuštenu vrijednost. Vrijednosti se moraju odrediti razmjerno najvišem dopuštenom radnom tlaku (MAWP) vodikovoga sustava. Izmjenjivači topline moraju biti opremljeni sa sigurnosnim sustavom za otkrivanje neispravnosti.

Članak 9.

Spremnici za vodik, namijenjeni za uporabu stlačenoga (plinovitoga) vodika, moraju se razvrstati u razrede u skladu s točkom 1. Priloga IV. ovoga Pravilnika.

Spremnici iz stavka 1. ispituju se u skladu s ispitnim postupcima iz Priloga IV. ovisno o njihovom tipu, a sastavni dijelovi vodikovoga sustava, osim spremnika, namijenjeni za uporabu stlačenoga (plinovitoga) vodika u skladu s ispitnim postupcima iz Priloga V. ovoga Pravilnika.

Mora se osigurati podroban opis svih glavnih značajki materijala i dopuštena odstupanja upotrijebljenih pri konstrukciji spremnika, uključujući rezultate provedenih ispitivanja materijala.

Članak 10.

Sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi moraju se ugraditi u skladu sa zahtjevima iz Priloga VI.

Članak 11.

Poslove u postupku homologacije za vozila iz članka 1.#clanak1 ovoga Pravilnika može obavljati pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete za ovlašćivanje tehničke službe propisane Pravilnikom o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

Članak 12.

Smatra se da proizvođač postupa protivno odredbama ovoga Pravilnika i u sljedećim slučajevima:

– ako u postupku homologacije ili postupku povlačenja vozila s tržišta da lažnu izjavu,

– ako krivotvori rezultate homologacijskih ispitivanja ili provjere sukladnosti u uporabi vozila,

– ako uskrati podatke ili tehničke specifikacije u cilju sprječavanja povlačenja vozila s tržišta odnosno ukidanje homologacije,

– ako onemogućava pristup informacijama,

– te u slučaju ugradbe neodgovarajućih uređaja (tzv, ‘defeat’ uređaji).

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na homologaciju novih tipova vozila s pogonom na vodik, sastavnih dijelova vodikovoga sustava i vodikovih sustava, stupaju na snagu od 1. listopada 2011. godine.

Nova vozila s pogonom na vodik koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj i novi sastavni dijelovi vodikovoga sustava i vodikovi sustavi koji se stavljanju na tržište, od 1. travnja 2012. godine moraju biti homologirani u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Pozivanje u ovom Pravilniku na »homologaciju«, od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, smatrat će se pozivanjem na ‘EU homologaciju’.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/10-02/20

Urbroj: 558-04-02/1-10-7

Zagreb, 30. rujna 2010.

Ravnatelj
dr. sc. Krešimir Buntak, v. r.

PRILOG I.

POPIS SASTAVNIH DIJELOVA VODIKOVOGA SUSTAVA KOJI SU PREDMET HOMOLOGACIJE

Predmet homologacije su sljedeći sastavni dijelovi vodikovoga sustava kad su ugrađeni u vozilo s pogonom na vodik:

(a) sastavni dijelovi, namijenjeni za uporabu tekućega vodika:

1. spremnik;

2. automatski ventil za isključivanje;

3. provjerni ventil ili nepovratni ventil (ako se upotrebljava kao sigurnosni uređaj);

4. savitljivi vod za gorivo (ako se nalazi ispred prvog automatskog ventila za isključivanje ili drugih sigurnosnih uređaja);

5. izmjenjivač topline;

6. ručni ili automatski ventil;

7. regulator tlaka;

8. ventil za snižavanje tlaka;

9. osjetila tlaka, temperature i protoka (ako se upotrebljava kao sigurnosni uređaj);

10. priključak za punjenje gorivom;

11. osjetila za otkrivanje propuštanja vodika;

(b) sastavni dijelovi namijenjeni za uporabu stlačenoga (plinovitoga) vodika pri nazivnom radnom tlaku većim od 3,0 MPa:

1. spremnik;

2. automatski ventil za isključivanje;

3. sklop spremnika

3. provjerni ventil ili nepovratni ventil (ako se upotrebljava kao sigurnosni uređaj);

4. spojnice;

5. savitljivi vod za gorivo

6. izmjenjivač topline;

7. filtar za vodik;

8. ručni ili automatski ventil;

9. nepovratni ventil

10. regulator tlaka;

11. ventil za snižavanje tlaka;

12. uređaj za snižavanje tlaka;

13. priključak za punjenje gorivom;

14. priključak uklonjivoga sustava za pohranjivanje vodika;

15. osjetila tlaka, temperature i protoka (ako se upotrebljava kao sigurnosni uređaj);

16. osjetila za otkrivanje propuštanja vodika;

PRILOG II

PRIMJENJIVI POSTUPCI ISPITIVANJA ZA SPREMNIKE ZA VODIK, NAMIJENJENE ZA UPORABU TEKUĆEGA VODIKA

Vrsta ispitivanja

Ispitivanje rasprskavanjem

Ispitivanje izlaganjem vatri

Ispitivanje najviše razine punjenja

Tlačno ispitivanje

Ispitivanje nepropusnosti

Postupci ispitivanja koji se primjenjuju za homologaciju spremnika za vodik namijenjenih za uporabu tekućega vodika moraju uključivati:

(a) Ispitivanje rasprskavanjem: svrha ispitivanja je dokazati da spremnik za vodik djeluje sigurno dok nije prekoračena određena razina visokoga tlaka, tlak rasprskavanja (koeficijent sigurnosti pomnožen s MAWP-om). Za dodjeljivanje homologacije vrijednost stvarnoga tlaka rasprskavanja tijekom ispitivanja mora prekoračiti propisani najniži tlak rasprskavanja.

(b) Ispitivanje izlaganjem vatri: svrha ispitivanja je dokazati da spremnik za vodik s svojom protupožarnom zaštitom ne rasprskava kad je ispitan u propisanim uvjetima izlaganja vatri.

(c) Ispitivanje najviše razine punjenja: svrha ispitivanja je dokazati da sustav, koji sprečava previsoko punjenje spremnika, radi odgovarajuće i da razina vodika tijekom postupka punjenje nikada ne uzrokuje otvaranje uređaja za snižavanje tlaka.

(d) Tlačno ispitivanje: svrha ispitivanja je dokazati da spremnik za vodik može izdržati propisanu razinu visokoga tlaka. Da se to dokaže, u spremniku se tijekom propisanoga vremena uspostavlja propisana vrijednost tlaka. Spremnik nakon ispitivanja ne smije pokazivati znakove trajnih deformacija ili vidljivih propuštanja.

(e) Ispitivanje nepropusnosti: svrha ispitivanja je dokazati da spremnik za vodik pod propisanim uvjetima ne pokazuje znakove propuštanja. Da se to dokaže, u spremniku se tijekom propisanoga vremena uspostavlja nazivni radni tlak. Ne smije pokazivati nikakve znakove propuštanja kroz pukotine, pore ili druga slična oštećenja.

PRILOG III.

PRIMJENJIVI POSTUPCI ISPITIVANJA ZA SASTAVNE DIJELOVE VODIKOVOGA SUSTAVA, OSIM SPREMNIKA, NAMIJENJENE ZA UPORABU TEKUĆEGA VODIKA

VRSTA ISPITIVANJA

SASTAVNI DIO VODIKOVOGA SUSTAVA

Tlačno ispitivanje

Ispitivanje vanjskog propuštanja

Ispitivanje izdržljivosti

Ispitivanje funkcionalnosti

Ispitivanje otpornosti na koroziju

Ispitivanje otpornosti na suhu zagrijanost

Ispitivanje starenja uslijed ozonu

Ispitivanje temperaturnim ciklusom

Ispitivanje tlačnim ciklusom

Ispitivanje podnošljivosti na vodik

Ispitivanje propuštanja na dosjedima

Uređaji za snižavanje tlaka

?

?

?

?

?

?

Ventili

?

?

?

?

?

?

?

?

?

Izmjenjivači topline

?

?

?

?

?

?

?

Priključci za punjenje gorivom

?

?

?

?

?

?

?

?

?

Regulatori tlaka

?

?

?

?

?

?

?

?

?

Osjetila

?

?

?

?

?

?

?

Savitljivi vodovi za gorivo

?

?

?

?

?

?

?

?

Ovisno o posebnim zahtjevima za sve sastavne dijelove vodikovoga sustava, namijenjene uporabi tekućega vodika, postupci ispitivanja koji se primjenjuju za homologaciju sastavnih dijelova vodikovoga sustava, osim spremnika, moraju uključivati:

(a) Tlačno ispitivanje: tim ispitivanjem treba dokazati da sastavni dijelovi vodikovoga sustava mogu izdržati razinu tlaka koji je viši od radnoga tlaka sastavnoga dijela. Kad se tlak poveća do propisane vrijednosti na sastavnim dijelovima vodikovoga sustava ne smije biti vidljivih znakova propuštanja, deformacije, loma ili pukotina.

(b) Ispitivanje vanjskog propuštanja: tim ispitivanjem treba dokazati da sastavni dijelovi vodikovoga sustava ne propuštaju prema vani. Sastavni dijelovi vodikovoga sustava ne smiju pokazati nikakvih znakova poroznosti.

(c) Ispitivanje izdržljivosti: tim ispitivanjem treba dokazati da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava sposobni trajno pouzdano djelovati. Ispitivanje se sastoji od podvrgavanja sastavnoga dijela vodikovoga sustava određenom broju ciklusa ispitivanja pod propisanim uvjetima temperature i tlaka. Ciklus ispitivanja označava uobičajeno djelovanje (tj. jedno otvaranje i jedno zatvaranje) sastavnoga dijela vodikovoga sustava.

(d) Ispitivanje funkcionalnosti: tim ispitivanjem treba dokazati da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava sposobni pouzdano djelovati.

(e) Ispitivanje otpornosti na koroziju: tim ispitivanjem treba dokazati da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava otporni na koroziju. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovoga staviti u dodir s određenim kemikalijama.

(f) Ispitivanje otpornosti na suhu zagrijanost: tim ispitivanjem treba dokazati da su nemetalni sastavni dijelovi vodikovoga sustava otporni na visoku temperaturu. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovoga sustava izložiti zraku s najvišom radnom temperaturom.

(g) Ispitivanje starenja uslijed ozona: tim ispitivanjem treba dokazati da su nemetalni sastavni dijelovi vodikovoga sustava otporni protiv starenja uslijed ozona. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovoga sustava izložiti zraku s visokom koncentracijom ozona.

(h) Ispitivanje temperaturnim ciklusom: tim ispitivanjem treba dokazati da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava otporni na visoke temperature. Da se to dokaže, treba izložiti sastavne dijelove vodikovoga sustava tijekom propisanog vremena temperaturnom ciklusu od najmanje do najviše radne temperature.

(i) Ispitivanje tlačnim ciklusom: tim ispitivanjem treba dokazati, da su sastavni dijelovi vodikovoga sustava otporni na velike promjene tlaka. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovoga sustava povrgnuti promjenama tlaka od atmosferskoga tlaka do najvišega dopuštenoga radnoga tlaka (MAWP) te natrag do atmosferskoga tlaka u kratkom vremenskom razdoblju.

(j) Ispitivanje podnošljivosti na vodik: tim ispitivanjem treba dokazati, da metalni sastavni dijelovi vodikovoga sustava (tj. cilindri i ventili) u dodiru s vodikom ne postaju krhki. U sastavnim dijelovima vodikovoga sustava koji su izloženi učestalim ciklusima opterećenja moraju se izbjeći uvjeti koji bi mogli dovesti do mjestimičnog zamora materijala i inicijacije ili širenje pukotina u strukturi.

(k) Ispitivanje propuštanja na dosjedima: tim ispitivanjem treba dokazati da sastavni dijelovi vodikovoga sustava ne propuštaju nakon što se ugrade vodikov sustav.

PRILOG IV.

PRIMJENJIVI POSTUPCI ISPITIVANJA ZA SPREMNIKE ZA VODIK, NAMIJENJENE ZA UPORABU STLAČENOGA (PLINOVITOGA) VODIKA

Vrsta ispitivanja

predviđenoga za tip spremnika

1

2

3

4

Ispitivanje rasprskavanjem

?

?

?

?

Ispitivanje tlačnim ciklusima pri temperaturi okoline

?

?

?

?

Ispitivanje značajke propuštanja prije razaranja

?

?

?

?

Ispitivanje izlaganjem vatri

?

?

?

?

Ispitivanje na probijanje

?

?

?

?

Ispitivanje otpornosti na kemikalije

?

?

?

Ispitivanje na podnošljivost zareza u kompozitnom materijalu

?

?

?

Ispitivanje na oštećenje ubrzanim opterećivanjem

?

?

?

Ispitivanje tlačnim ciklusom kod ekstremnih temperatura

?

?

?

Ispitivanje oštećivanjem udarom

?

?

Ispitivanje nepropusnosti

?

Ispitivanje propusnosti

?

Ispitivanje na uvijanje priključnih nastavaka

?

Ispitivanje tlačnim ciklusom s plinovitim vodikovim

?

1. Razvrstavanje spremnika namijenjenih za uporabu stlačenoga (plinovitoga) vodika:

Tip 1. Bešavni metalni spremnik

Tip 2. Kružno po obodu omotan spremnik s bešavnim metalnim unutarnjim spremnikom

Tip 3. Potpuno omotan spremnik s bešavnim ili zavarenim unutarnjim metalnim spremnikom

Tip 4. Potpuno omotan spremnik s nemetalnim unutarnjim spremnikom.

2. Za homologaciju spremnika namijenjenih za uporabu stlačenoga (plinovitoga) vodika moraju se upotrijebiti sljedeći postupci ispitivanja:

(a) Ispitivanje rasprskavanjem: tim ispitivanjem treba odrediti vrijednost tlaka pri kojem se spremnik rasprskava. Da se to dokaže, u spremniku treba uspostaviti danu vrijednost tlaka koja mora biti veća od nazivnog radnog tlaka spremnika. Tlak rasprskavanja spremnika mora prelaziti propisani tlak. Proizvođač mora zabilježiti i čuvati tlak rasprskavanja tijekom životnoga vijeka spremnika.

(b) Ispitivanje tlačnim ciklusima pri temperaturi okoline: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik vodika može izdržati velike promjene tlaka. Da se to dokaže, primjenjuju se ciklusi na spremniku dok se ne pojavi oštećenje ili dok se ne dosegne propisani broj ciklusa povećavajući i smanjujući tlak do propisane vrijednosti. Oštećenje spremnika ne smije se pojaviti prije nego se dosegne propisani broj ciklusa. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(c) Ispitivanje značajke propuštanja prije razaranja (LBB – Leak before break): tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik počne propuštati prije razaranja. Da se to dokaže ti se tlačni ciklusi primjenjuju na spremniku povećavajući i smanjujući tlak do propisane vrijednosti. Ispitivani spremnici moraju početi propuštati ili prijeći određeni broj ciklusa ispitivanja bez oštećenja. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(d) Ispitivanje izlaganjem vatri: tim ispitivanjem treba dokazati da se spremnik sa svojom zaštitom protiv požara neće rasprsnuti kad se pod propisanim uvjetima izloži vatri. Spremnik, u kojem je uspostavljen radni tlak, mora ispuštati svoj sadržaj samo kroz uređaj za snižavanje tlaka i ne smije se razoriti.

(e) Ispitivanje na probijanje: tim ispitivanjem treba dokazati da se spremnik neće razoriti kad se probuši metkom iz vatrenog oružja. Da se to dokaže, u cijelom spremniku, sa svojom zaštitnom prevlakom, treba uspostaviti tlak i probušiti ga metkom. Spremnik se ne smije razoriti.

(f) Ispitivanje otpornosti na kemikalije: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik može izdržati izlaganje određenim kemijskim tvarima. Da se to dokaže, spremnik treba izložiti djelovanju različnih kemijskih otopinama. Tlak spremnika treba povećavati do dane vrijednosti te provesti ispitivanje na rasprskavanje, koje je navedeno pod točkom (a). Spremnik mora dosegnuti propisani tlak rasprskavanja, koji treba zabilježiti.

(g) Ispitivanje na podnošljivost zareza u kompozitnom materijalu: tim ispitivanjem treba dokazati da je spremnik za vodik otporan na visoki tlak. Da se to dokaže, u stijenke spremnika treba urezati zareze propisane geometrije i izložiti ga propisanom broju tlačnih ciklusa. Spremnik mora izdržati propisani broj tlačnih ciklusa bez loma i propuštanja, ali može propuštati tijekom preostalog broja ciklusa ispitivanja. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(h) Ispitivanje na oštećenje ubrzanim opterećivanjem: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik može izdržati izlaganje visokom tlaku i visokim temperaturama na granici dopuštenoga radnog područja tijekom produljenoga vremenskoga razdoblja. Da se to dokaže, spremnik treba biti izložen uvjetima određenoga tlaka i temperature, a nakon toga se podvrgava ispitivanju rasprskavanjem koje je navedeno pod točkom (a). Spremnik mora dosegnuti propisani tlak rasprskavanja.

(i) Ispitivanje tlačnim ciklusom kod ekstremnih temperatura: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik može izdržati promjene tlaka pri različiti temperaturnim uvjetima. Da se to dokaže, treba spremniku bez ikakve zaštitne prevlake treba ciklični hidrostatički ispitati pri ekstremnim temperaturama okoline, a nakon toga podvrgava se ispitivanju rasprskavanjem i ispitivanju propuštanja koja su navedena pod točkama (a) i (k). Kad su ispitivani tlačnim ciklusima, spremnici ne smije pokazivati znakove loma, propuštanja ili odmotavanja vlakana. Spremnici se ne smiju rasprsnuti pri propisanom tlaku.

(j) Ispitivanje oštećivanjem udarom: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik zadržava radnu sposobnost nakon što se izloži propisanim mehaničkim udarima. Da se to dokaže, spremnik se najprije podvrgava ispitivanju padom, a potom se izlaže određenom broju tlačnih ciklusa. Spremnik mora izdržati propisani broj tlačnih ciklusa bez propuštanja i loma, ali može propuštati tijekom preostalih ciklusa ispitivanja.

(k) Ispitivanje propuštanja: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik pod propisanim uvjetima ne pokazuje znakova propuštanja. Da se to dokaže, u spremniku treba uspostaviti nazivni radni tlak. Ne smije pokazivati nikakve znakove propuštanja kroz pukotine, pore ili slična oštećenja.

(l) Ispitivanje propusnosti: tim ispitivanjem treba dokazati da propusnost spremnika za vodik ne prelazi propisanu vrijednost. Da se to dokaže, spremnik treba puniti plinovitim vodikovim do nazivnoga radnoga tlaka te nakon toga nadzirati propusnost u zatvorenoj komori propisano vremensko razdoblje u propisanim uvjetima temperature.

(m) Ispitivanje na uvijanje priključnih nastavaka: tim ispitivanjem treba dokazati da priključni nastavak spremnika za vodik može izdržati propisano uvijanje. Da bi se to učinilo, priključni nastavak spremnika treba opteretiti na uvijanje u oba smjera. Nakon toga, obavljaju se ispitivanje rasprskavanjem i ispitivanje nepropusnosti koja su navedena pod točkama (a) i (k). Spremnik mora zadovoljavati zahtjeve ispitivanja rasprskavanjem i nepropusnosti. Moraju se zabilježiti primijenjeni moment uvijanja, propuštanje i tlak rasprskavanja.

(n) Ispitivanje tlačnim ciklusom s plinovitim vodikom: tim ispitivanjem treba dokazati da spremnik za vodik može izdržati velike promjene tlaka pri uporabi plinovitoga vodika. Da se to dokaže, spremnik za vodik treba podvrgnuti brojnim tlačnim ciklusima s uporabom plinovitoga vodika i ispitivanju propuštanja kako je navedeno pod točkom (k). Treba pregledati oštećenja, poput pukotina uslijed zamora materijala ili elektrostatičkoga pražnjenja spremnika. Spremnik mora zadovoljavati zahtjeve ispitivanja nepropusnosti. Spremnik ne smije imati nikakvih oštećenja, poput pukotina uslijed zamora materijala ili elektrostatičkoga pražnjenja.

PRILOG V

PRIMJENJIVI POSTUPCI ISPITIVANJA ZA SASTAVNE DIJELOVE VODIKOVOGA SUSTAVA, OSIM SPREMNIKA, NAMIJENJENE ZA UPORABU STLAČENOGA (PLINOVITOGA) GORIVA

VRSTA ISPITIVANJA |

SASTAVNI DIO VODIKOVOGA SUSTAVA

Ispitivanja materijala

Ispitivanje otpornosti na koroziju

Ispitivanje izdržljivosti

Ispitivanje tlačnim ciklusima

Ispitivanje unutarnjega propuštanja

Ispitivanje vanjskoga propuštanja

Uređaji za snižavanje tlaka

?

?

?

?

?

?

Automatski ventili

?

?

?

?

?

?

Ručni ventili

?

?

?

?

?

?

Nepovratni ventili

?

?

?

?

?

?

Ventili za snižavanje tlaka

?

?

?

?

?

?

Izmjenjivači topline

?

?

?

?

Priključci za punjenje gorivom

?

?

?

?

?

?

Regulatori tlaka

?

?

?

?

?

?

Osjetila za vodikove sustave

?

?

?

?

?

Savitljivi vodovi za gorivo

?

?

?

?

?

Armatura

?

?

?

?

?

Filtri za vodik

?

?

?

?

?

Priključci uklonjivoga sustava za pohranjivanje vodika

?

?

?

?

?

Ovisno o posebnim zahtjevima za sve sastavne dijelove vodikovoga sustava, namijenjene uporabi stlačenoga (plinovitoga) vodika, postupci ispitivanja koji se primjenjuju za homologaciju sastavnih dijelova vodikovoga sustava, osim spremnika, moraju uključivati:

1. Ispitivanja materijala:

1.1 Ispitivanje podnošljivosti na vodik navedeno u točki (j) Priloga III.

1.2 Ispitivanje starenja: tim ispitivanjem treba provjeriti da li nemetalni materijal upotrijebljen u sastavnim dijelovima vodikovoga sustava otporan protiv starenja. Na ispitanim uzorcima ne smije biti vidljivih pukotina.

1.3 Ispitivanje podnošljivosti na ozon: tim ispitivanjem treba provjeriti da li je elastomerni materijal sastavnoga dijela vodikovoga sustava otporan na izlaganje ozonu. Na ispitanim uzorcima ne smije biti vidljivih pukotina.

2. Ispitivanje otpornosti na koroziju navedeno u točki (e) Priloga III.

3. Ispitivanje izdržljivosti navedeno u točki (c) Priloga III.

4. Ispitivanje tlačnim ciklusom navedeno u točki (i) Priloga III. Sastavni dijelovi vodikovoga sustava ne smiju pokazivati znakove vidljivih deformacija ili izbočenja i moraju ispunjavati zahtjeve ispitivanja unutarnjega i vanjskoga propuštanja.

5. Ispitivanje unutarnjega propuštanja: tim ispitivanjem treba dokazati da na navedenim sastavnim dijelovima vodikovoga sustava nema unutarnjega propuštanja. Da se to dokaže, treba u sastavnim dijelovima vodikovoga sustava uspostaviti tlak pri različnih uvjetima temperature i opažati da li dolazi do propuštanja. U sastavnim dijelovima vodikovoga sustava ne smiju nastati mjehurići niti biti unutarnjeg propuštanja većeg od dopuštene vrijednosti.

6. Ispitivanje vanjskoga propuštanja navedeno u točki (b) Priloga III.

PRILOG VI.

ZAHTJEVI ZA UGRADBU SASTAVNIH DIJELOVA VODIKOVOGA SUSTAVA I VODIKOVIH SUSTAVA

1. Vodikov sustav mora se ugraditi tako da je zaštićen protiv oštećenja.

Mora biti izoliran od izvora topline u vozilu.

2. Spremnik za vodik mora se ukloniti samo pri zamjeni s drugim spremnikom za vodik radi ponovnoga punjenja s gorivom ili radi održavanja.

U slučaju motora s unutarnjim izgaranjem, spremnik ne smije biti ugrađen u motornom prostoru vozila.

Mora biti odgovarajuće zaštićen protiv svih vrsta korozije.

3. Moraju se poduzeti mjere za sprječavanje punjenja vozila neispravnim gorivom i propuštanja vodika tijekom punjenja te osigurati sigurno uklanjanje uklonjivoga sustava za pohranjivanje vodika.

4. Priključak za punjenje gorivom mora biti osiguran od pogrešnoga namještanja i zaštićen od prašine i vode. Priključak za punjenje gorivom mora biti opremljen nepovratnim ventilom ili ventilom s istom funkcijom. Ako priključak za punjenje gorivom nije postavljen izravno na spremnik, vod za punjenje gorivom mora biti osiguran s nepovratnim ventilom ili ventilom s istom funkcijom koji je ugrađen izravno na spremnik ili u njemu.

5. Spremnik za vodik mora biti ugrađen i pričvršćen tako da se propisana ubrzavanja mogu apsorbirati bez oštećenja dijelova povezanih sa sigurnošću kad su spremnici za vodik puni.

6. Vodovi za dovod vodika kao goriva moraju biti osigurani s automatskim ventilom za isključivanje, koji je ugrađen izravno na spremnik ili u njemu. Ventil se treba zatvoriti ako to iziskuje neispravnost vodikovoga sustava ili neki drugi događaj čija je posljedica propuštanje vodika. Kada je pogonski sustav isključen, dotok goriva iz spremnika u pogonski sustav mora biti prekinut i ostati zatvoren sve dok sustav ne počne djelovati.

7. U slučaju nesreće, automatski ventil za isključivanje koji je ugrađen izravno na spremnik ili u njemu mora prekinuti dotok plina iz spremnika.

8. Nijedan sastavni dio vodikovoga sustava, uključujući zaštitne materijale koji čine dio takvoga dijela, ne smije stršiti preko ruba vozila ili zaštitne strukture. To se ne primjenjuje na sastavni dio vodikovoga sustava koji je odgovarajuće zaštićen, a čiji se nijedan dio ne nalazi izvan te zaštitne strukture.

9. Vodikov sustav mora biti ugrađen tako da je u najvećoj mogućoj mjeri zaštićen protiv oštećenja, poput oštećenja uslijed pomicanja dijelova vozila, udaraca tvrdim predmetima, oštrog pijeska, opterećivanja ili rasterećivanja vozila ili pomicanja tereta.

10. Sastavni dijelovi vodikovoga sustava ne smiju biti postavljeni u blizini ispušne cijevi motora s unutarnjim izgaranjem ili drugoga izvora topline, osim ako su takvi sastavni dijelovi odgovarajuće zaštićeni protiv topline.

11. Sustav za prozračivanje ili grijanje prostora za putnike i mjesta gdje je moguće propuštanje ili skupljanje vodika, mora biti konstruiran tako da vodik ne ulazi u vozilo.

12. U slučaju nezgode mora biti osigurano u mjeri koliko je razumno izvodljivo, da uređaj za snižavanje tlaka i pripadajući sustav za prozračivanje zadrže funkcionalnost. Sustav prozračivanja uređaja za snižavanje tlaka mora biti odgovarajuće zaštićen protiv prljavštine i vode.

13. Prostor za putnike vozila mora biti odvojen od vodikovoga sustava kako ne bi došlo do skupljanja vodika. Mora biti osigurano da gorivo koje iscuri iz spremnika ili njegove opreme ne dospije u prostor za putnike vozila.

14. Sastavni dijelovi vodikovoga sustava koji bi mogli propuštati vodik u prostor za putnike, prtljažnik ili neki drugi prostor bez prozračivanja moraju biti zatvoreni u kućište nepropusno za plin ili primjenjujući neko drugo istovrijedno rješenje, kako je specificirano u provedbenim mjerama.

15. Električno upravljani uređaji koji sadrže vodik moraju biti izolirani na takav način da ne prolazi električna struja kroz dijelove koji sadrže vodik, tako da se izbjegne električno iskrenje u slučaju loma.

Metalni sastavni dijelovi moraju biti električno povezani s uzemljenjem vozila.

16. Naljepnice ili drugi načini identifikacije moraju se upotrijebiti za upozoravanje sigurnosnih služba da je vozilo s pogonom na vodik i da se upotrebljava tekući ili stlačeni (plinoviti) vodik.

[1]* Ovaj Pravilnik preuzima sadržaj Uredbe (EZ) 79/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s pogonom na vodik i izmjenama i dopunama Direktive 2007/46/EZ

[2]1 Definicija vozila dana je u članku 4. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 9/10), a kategorizacija u Prilogu II. A istoga Pravilnika.

zatvori
Pravilnik o postupku homologacije motornih vozila s pogonom na vodik TPV 162 (izdanje 00)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !