Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o postupku homologacije tipa motornih vozila s obzirom na vanjske izbočine TPV 116 (01) ("Narodne novine", br. XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
42 11.4.2008 Pravilnik o postupku homologacije tipa motornih vozila s obzirom na vanjske izbočine TPV 116 (01)

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

1425

Temeljem članka 275.L390300 stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU HOMOLOGACIJE TIPA MOTORNIH VOZILA S OBZIROM NA VANJSKE IZBOČINE TPV 116 (IZDANJE 01)*

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se postupak homologacije za motorna vozila kategorije M11 s obzirom na vanjske izbočine.

Članak 2.

Zahtjevi za vozila s obzirom na vanjske izbočine dani su u točkama 5. i 6., a postupak homologacije u točkama 3. i 4. priloga I., koji je sastavni dio ovoga pravilnika.

Članak 3.

Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti dodatak certifikatu o homologaciji za tip vozila s obzirom na vanjske izbočine ili certifikat o homologaciji za tip nosača prtljage, nosača skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača kao zasebne tehničke jedinice ako taj tip vozila ili zasebna tehnička jedinica zadovoljava zahtjeve sadržane u ovom pravilniku.
Obrasci dodatka certifikatu o homologaciji za tip vozila, odnosno certifikata o homologaciji za tip zasebne tehničke jedinice dani su u prilozima III. i IV., koji su sastavni dio ovoga pravilnika.

Članak 5.

Nova vozila s obzirom na vanjske izbočine te novi nosači prtljage, nosači skija i antene radioprijamnika ili radioodašiljača mogu se homologirati uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ispunjava sljedeće uvjete:
– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEZ 17025 o osposobljenosti ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga pravilnika
– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u prilogu II. koji čini sastavni dio ovoga pravilnika.
– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera

Članak 7.

Odredbe članka 5.#clanak5 ovoga pravilnika stupaju na snagu:
– 4. travnja 2009. godine za homologaciju tipa vozila s obzirom na vanjske izbočine te homologaciju tipa nosača prtljage, nosača skija i antene radioprijamnika ili radioodašiljača
– 1. listopada 2009. godine za sve nove nosače prtljage, nosače skija i antene radioprijamnika ili radioodašiljača te sva nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.
Do 1. listopada 2009. godine za nove naprave i sva nova vozila prihvaćaju se homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika TPV 116 (izdanje 00).

Članak 8.

Od 4. travnja 2009. godine prestaje važiti Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije vozila s obzirom na vanjske izbočine TPV116 (izdanje 00) (»NN« br. 149/04 i 34/08).

Članak 9.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-02/12
Urbroj: 558-04/2-08-1-AD
Zagreb, 31. ožujka 2008.

Ravnatelj
Državnog zavoda za mjeriteljstvo
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.

______
* Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Direktive Vijeća 74/483/EEZ o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na vanjske izbočine motornih vozila, s uključenim izmjenama i dopunama u direktivama 79/488/EEZ, 87/354/EEZ i 200715/EZ.
1 Definicija vozila dana je u članku 4.L390302 Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»Narodne novine« br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istoga pravilnika.

PRILOG I.

OPĆE ODREDBE, DEFINICIJE, ZAHTJEVI ZA HOMOLOGACIJU TIPA, HOMOLOGACIJA, OPĆI ZAHTJEVI, POSEBNI ZAHTJEVI, SUKLADNOST PROIZVODNJE (1)

1. OPĆE ODREBE

1.1 Odredbe ovoga priloga ne primjenjuju se na vanjske retrovizore ili na kuglu vučnih naprava.
1.2 Svrha je tih odredaba smanjenje opasnosti ili stupnja tjelesne ozljede osobe koju udari ili okrzne nadogradnja u slučaju sudara. To se oboje odnosi na vozilo koje stoji ili koje se kreće.
2. DEFINICIJE
U smislu ovoga pravilnika:
2.1 »Homologacija tipa vozila« označava homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine.
2.2 »Tip vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine« označava kategoriju motornih vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su oblik i materijali vanjskih površina.
2.3 »Vanjska površina« označava vanjski dio vozila, uključujući i poklopac motora, poklopac prostora za prtljagu, vrata, krilca (stabilizatore), krov, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju te vidljive sastavne dijelove pojačanja.
2.4 »Podna crta« označava krivulju određenu ovim postupkom:
Stožac s uspravnom osi neodređene visine čiji je polukut 30° u odnosu na okomicu treba uzastopno pomicati oko opterećenog vozila tako da stalno i što niže dodiruje vanjsku površinu nadogradnje. Podna je crta krivulja koja spaja te dodirne točke. Kod određivanja podne crte ne uzimaju se u obzir oslonci za dizalicu, ispušne cijevi i kotači. Za otvore u području kotača treba pretpostaviti da su nadomješteni zamišljenom površinom koja se uklapa u susjednu vanjsku površinu. Kod određivanja podne crte treba uzeti u obzir branike na oba kraja vozila. Ovisno o tipu vozila, podna crte može se nalaziti na rubu profila branika ili na dijelu nadogradnje ispod branika. Kad se istodobno dodiruje dvije ili više točaka, najniža točka dodira upotrebljava se za određivanje podne crte.
2.5 »Polumjer zakrivljenosti« označava polumjer luka kružnice koja se najbliže uklapa u zaobljeni oblik odgovarajućega sastavnoga dijela.
2.6 »Opterećeno vozilo« podrazumijeva vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase. Vozila koja su opremljena hidropneumatskim, hidrauličnim ili zračnim ovjesom ili uređajem za automatsko prilagođivanje razine, ovisno o opterećenju, moraju se ispitati u najnepovoljnijim uobičajenim uvjetima vožnje vozila koje je odredio proizvođač.
2.7 »Krajnji vanjski rub« vozila s obzirom na bočne strane vozila označava ravninu usporednu sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje njegov vanjski bočni rub, a s obzirom na prednje i stražnje krajeve, okomitu poprečnu ravninu vozila koja dodiruje njegove prednje i stražnje krajeve ne uzimajući u obzir izbočine:
2.7.1 na gumama blizu njihova dodira s tlom i priključaka za mjerila tlaka
2.7.2 na uređajima protiv blokiranja kočnica koji se mogu ugraditi na kotače
2.7.3 na retrovizorima
2.7.4 bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih (bočnih) svjetala i parkirnih svjetala
2.7.5 dijelova ugrađenih na branike, vučnih naprava i ispušnih cijevi, kod prednjega i stražnjega kraja vozila.
2.8 »Dimenzije izbočine« na sastavnom dijelu koji je ugrađen na oplatu označava dimemzije koje se određuju postupkom opisanim u točki 2. priloga II.
2.9 »Osnovna crta oplate« označava crtu koja prolazi kroz dvije točke koje su određene položajem središta kugle kad ona svojom površinom dodirne prvi i posljednji put sastavni dio u postupku mjerenja opisanom u točki 2.2 priloga II.
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine
3.1.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov ovlašten predstavnik.
3.1.2 Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka:
3.1.2.1 fotografijama prednje, stražnje i bočnih strana vozila koje su snimljene pod kutom između 30° i 45° u odnosu na uspravnu uzdužnu središnju ravninu vozila
3.1.2.2 crtežima branika,
3.1.2.3 po potrebi, crtežima određenih vanjskih izbočina i, ako je potrebno, crtežima određenih dijelova vanjske površine koja se navodi u točki 6.9.1.
3.1.3 Vozilo koje predstavlja tip vozila za koje je zatražena homologacija mora se dostaviti tehničkoj službi koja je odgovorna za homologaciju tipa. Na zahtjev te tehničke službe moraju se također dostaviti određeni sastavni dijelovi i određeni uzorci upotrijebljenih gradiva.
3.2 Zahtjev za homologaciju tipa s obzirom na nosače prtljage, nosače skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača koje se smatraju zasebnim tehničkim jedinicama.
3.2.1 Zahtjev za homologaciju tipa s obzirom na nosače prtljage, nosače skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača koje se smatraju zasebnim tehničkim jedinicama u smislu članka 6. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila mora podnijeti proizvođač vozila ili proizvođač takvih zasebnih tehničkih jedinica ili njegov ovlašteni predstavnik.
3.2.2 Za svaki tip svake od naprava koje su navedene u točki 3.2.1 zahtjev mora biti popraćen:
3.2.2.1 s tri kopije dokumenata sa specifikacijom tehničkih značajka zasebne tehničke jedinice i uputama za ugradbu koje se daju uz svaku prodanu zasebnu tehničku jedinicu
3.2.2.2 uzorkom tipa zasebne tehničke jedinice. Mjerodavno tijelo može zahtijevati dodatni uzorak ako to smatra potrebnim. Uzorci moraju biti jasno i neizbrisivo označeni oznakom koja je navedena u članku 20. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Za nosače prtljage i nosače skija ta se odredba odnosi na mjesto za oznaku budućega obveznog broja homologacije tipa. Ispred broja homologacije tipa mora se nalazit međunarodna razlikovna oznaka zemlje koja je dodijelila tu homologaciju.
4. HOMOLOGACIJA
(4.1)
(4.2)
(4.3)
(4.4)
(4.4.1)
(4.4.2)
(4.5)
4.6.1 Ako je dodijeljena homologacija prema zahtjevu iz točke 3.1, prilaže se obrazac koji je u skladu s obrascem u prilogu III.
4.6.2 Ako je dodijeljena homologacija prema zahtjevu iz točke 3.2, izdaje se obrazac koji je u skladu s obrascem u prilogu IV.
4.6.3 Ako se u zahtjevu prema točki 3.1 spominje obrazac prikazan u prilogu IV., opseg ispitivanja vozila s obzirom na vanjske izbočine treba odgovarajuće smanjiti. U takvim slučajevima certifikat o homologaciji tipa vozila mora biti popraćen preslikom certifikata o homologaciji tipa zasebne tehničke jedinice.
5. OPĆI ZAHTJEVI
5.1 Odredbe ovoga priloga ne primjenjuju se na one dijelove vanjske površine koji, se kad je vozilo opterećeno i sva vrata, prozori i poklopci itd. su zatvoreni, nalaze:
5.1.1 na visini većoj od 2,00 m
5.1.2 ispod podne crte, ili
5.1.3 smješteni tako da se u stanju mirovanja ne mogu dodirnuti kuglom promjera 100 mm.
5.2 Vanjska površina vozila ne smije imati šiljatih ili oštrih dijelova koji strše prema vani ni izbočina koje bi svojim oblikom, dimenzijama, usmjerenjem ili tvrdoćom mogle povećati opasnost ili težinu tjelesne ozljede osobe udarene ili ogrebene vanjskom površinom u slučaju sudara.
5.3 Vanjska površina vozila ne smije imati dijelova koji strše prema vani i koji bi mogli okrznuti pješake, bicikliste ili motocikliste.
5.4 Ni jedan dio vanjske površine koji strši ne smije imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Taj se zahtjev ne primjenjuje na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, ali kutovi vanjskih ploha takvih dijelova moraju biti zatupljeni, osiguravajući tako da takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.«
5.5 Dijelovi vanjske površine koji strše, a koji su izrađeni od materijala čija tvrdoća nije veća od 60 prema Shoreu A, mogu imati polumjer zaobljenja manji od 2,5 mm. Mjerenje tvrdoće treba provesti na sastavnom dijelu koji se ugrađuje na vozilo. Kad nije moguće provesti mjerenje tvrdoće metodom prema Shoreu A, za procjenu tvrdoće treba provesti usporediva mjerenja.
5.6 Odredbe u točkama od 5.1 do 5.5 moraju se primijeniti kao dodatak posebnim zahtjevima iz sljedeće točke 6., osim kad ti posebni zahtjevi izričito određuju drukčije.
6. POSEBNI ZAHTJEVI
6.1 Ukrasi
6.1.1 Dodani ukrasi koji strše više od 10 mm iznad njihova oslonca moraju se uvući, odvojiti ili saviti kad sila od 10 daN djeluje na njihovu najistaknutiju točku u bilo kojemu smjeru u ravnini koja je približno usporedna s površinom na koju su ugrađeni. Ti se zahtjevi ne primjenjuje na ukrase na rešetkama hladnjaka na koje se primjenjuju samo zahtjevi iz točke 5. Za primjenu sile od 10 daN treba upotrijebiti čekić s ravnim čelom, promjera koji nije veći od 50 mm. Kad to nije moguće, treba upotrijebiti drugi istovrijedan postupak. Kad se ukrasi uvuku, odvoje ili saviju, preostale izbočine ne smiju stršiti više od 10 mm. Te izbočine moraju u svakome slučaju zadovoljavati odredbe iz točke 5.2. Ako je ukras ugrađen na postolje, to postolje treba smatrati dijelom ukrasa, a ne površinom oslanjanja.
6.1.2 Zahtjevi iz točke 6.1.1 ne primjenjuju se na zaštitne vrpce ili zaštitu na vanjskoj površini; međutim, ta zaštita mora biti čvrsto pričvršćena na vozilo.
6.2 Glavna svjetla
6.2.1 Izbočeni rubovi i obruči dopušteni su na glavnim svjetlima pod uvjetom da njihove izbočine, mjerene u odnosu na vanjsku prozirnu površinu glavnog svjetla, ne budu veće od 30 mm te da im polumjer zakrivljenosti u svakoj točki ne bude manji od 2,5 mm. U slučaju glavnih svjetala ugrađenih iza dodatne prozirne površine izbočine treba mjeriti od krajnje vanjske prozirne površine. Izbočine treba odrediti u skladu s metodom opisanom u točki 3. priloga II.
6.2.2 Uvlačna glavna svjetla moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 6.2.1 u radnome i uvučenu položaju.
6.2.3 Odredbe iz točke 6.2.1 ne primjenjuju se na glavna svjetla koja su uvučena u nadogradnju ili su natkrivena nadogradnjom, pod uvjetom da nadogradnja zadovoljava zahtjeve iz točke 6.9.1.
6.3 Rešetke i razmaci
6.3.1 Zahtjevi iz točke 5.4 ne primjenjuju se na razmake između nepomičnih i pomičnih elemenata, uključujući tu elemente rešetaka za ulazni i izlazni zrak i rešetke hladnjaka, pod uvjetom da razmak između dva susjedna elementa nije veći od 40 mm i pod uvjetom da rešetke i otvori imaju svoju funkciju. Za otvore između 40 i 25 mm polumjer zakrivljenosti mora biti najmanje 1 mm. Međutim, ako je razmak između dva susjedna elementa jednak ili manji od 25 mm, polumjer zakrivljenosti vanjskih površina elemenata ne može biti manji od 0,5 mm. Razmak između dvaju susjednih elemenata rešetaka i otvora mora se odrediti sukladno postupku opisanom u točki 4. priloga II.
6.3.2 Spoj prednje plohe s bočnim plohama svakog elementa koji čini rešetku ili otvor mora biti zaobljen.
6.4 Brisači vjetrobranskog stakla
6.4.1 Držači brisača vjetrobranskog stakla moraju biti postavljeni tako da osovina brisača bude u zaštitnome kućištu s polumjerom zakrivljenosti koji zadovoljava zahtjeve iz točke 5.4 i čija površina nije manja od 150 mm2. U slučaju zaobljenih poklopaca, ti poklopci moraju imati najmanju projiciranu površinu od 150 mm2 kad se mjeri na razmaku od najviše 6,5 mm od točke koja najviše strši. Ti zahtjevi moraju također biti zadovoljeni kod brisača stražnjeg stakla i brisača glavnog svjetla.
6.4.2 Točka 5.4 ne primjenjuje se na metlice brisača ili na bilo koji nosivi dio. Međutim, ti dijelovi moraju biti izrađeni tako da nemaju oštrih uglova ili šiljatih ili oštrih dijelova.
6.5 Branici
6.5.1 Završeci branika moraju biti okrenuti prema vanjskoj površini radi smanjenja opasnosti od udara. Smatra se da je taj zahtjev zadovoljen ako je branik uvučen ili čini cjelinu s nadogradnjom ili je završetak branika okrenut tako da se ne može dodirnuti kuglom promjera 100 mm te ako razmak između branika i susjednoga dijela nadogradnje nije veći od 20 mm.
6.5.2 Ako se kontura prednjeg ili stražnjeg branika, koja se podudara s vanjskim obrisom vozila u vertikalnoj projekciji, nalazi na krutoj površini ta površina mora imati polumjer zakrivljenosti najmanje 5 mm u svim točkama koje se nalaze na udaljenosti 20 mm prema unutra od crte obrisa vozila, mjereno okomito na tu crtu obrisa. Ta površina mora imati polumjer zakrivljenosti najmanje 2,5 mm u svim drugim područjima branika.
Ta se odredba primjenjuje na onaj dio branika koji se nalazi između točaka u kojima obrisa vozila dodiruju dvije vertikalne ravnine od koji svaka pravi kut od 15 ° u odnosu na vertikalnu uzdužnu ravninu simetrije vozila (vidi sliku 1.).



6.5.3 Zahtjevi iz točke 6.5.2 ne primjenjuju se na dijelove branika ili na braniku ili na umetke na braniku s izbočinama manjim od 5 mm, posebno na brtvene poklopce i sapnice naprava za pranje glavnih svjetala; međutim, kutovi ploha okrenutih prema vani moraju biti zatupljeni, osim kad takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.
6.6 Kvake, šarke i tipkala na vratima, prostori za prtljagu i poklopci motora; čepovi i poklopci na otvoru za punjenje spremnika za gorivo
6.6.1 Izbočine ne smiju prijeći 40 mm u slučaju vrata ili kvaka prostora za prtljagu i 30 mm u svim drugim slučajevima.
6.6.2 Ako se kvake na bočnim vratima okreću pri otvaranju ili zatvaranju, moraju zadovoljavati jedan od ova dva zahtjeva:
6.6.2.1 U slučaju kvaka koje se okreću usporedno s ravninom vrata završetak kvake u položaju otvaranja vrata mora biti usmjeren prema natrag. Završetak takvih kvaka mora biti okrenut prema ravnini vrata i mora biti ugrađen u zaštitnu oblogu ili uvučen.
6.6.2.2 Kvake koje se mogu pomicati u svakome smjeru koji nije usporedan s ravninom vrata, kad su u položaju zatvorenih vrata, moraju biti zatvorene u zaštitnu oblogu ili uvučene. Završetak kvake treba biti okrenut prema naprijed ili unatrag.
Ipak, kvake koje ne zadovoljavaju taj posljednji zahtjev mogu biti prihvaćene:
– ako imaju nezavisan povratni mehanizam
– ako ne strše više od 15 mm kad se pokvari povratni mehanizam
– ako zadovoljavaju odredbe točke iz 5.4 kad su u takvome otvorenom položaju
– ako njihova površina nije manja od 150 mm2 kad se mjeri na razmaku ne većem od 6,5 mm od najdalje točke koja strši.
6.7 Kotači, matice kotača, poklopac glavine i ukrasni poklopci
6.7.1 Ne primjenjuju se zahtjevi iz točke 5.4.
6.7.2 Kotači, matice kotača, poklopac glavine i ukrasni poklopci ne smiju imati oštrih izbočina u obliku krilaca. Kotači, matice kotača, poklopac glavine i ukrasni poklopci ne smiju imati oštre izbočine koje strše iznad vanjske ravnine naplatka. Krilne matice nisu dopuštene.
6.7.3 Kad se vozilo kreće pravocrtno, dio kotača koji nije guma, smješten iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz njegovu os vrtnje ne smije u vodoravnoj ravnini stršiti iznad uspravne projekcije vanjske površine ili strukture. Međutim, ako funkcionalni zahtjevi to opravdavaju, ukrasni poklopci koji pokrivaju kotač i matice kotača mogu stršiti iznad uspravne projekcije vanjske površine ili strukture pod uvjetom da polumjer zakrivljenosti površine dijela koji strši ne bude manji od 30 mm te da izbočina iznad uspravne projekcije vanjske površine ili struktre ni u kojemu slučaju ne prelazi 30 mm.
6.8 Rubovi limova
6.8.1 Nezaštićeni rub smatra se presavijenim prema unutra ako je presavijen približno 180°, ili ako je presavijen prema nadogradnji tako da ga ne može dodirnuti kugla promjera 100 mm.
6.9 Oplate nadogradnje
6.9.1 Pregibi na oplatama nadogradnje moraju biti zaobljeni polumjerom manjim od 2,5 mm, pod uvjetom da nije manji od jedne desetine visine »H« izbočine, mjereno postupkom koji je opisan u točki 1. priloga II.
6.10 Bočni skretači za zrak i kišu
6.10.1 Bočni skretači moraju biti zaobljeni polumjerom od najmanje 1 mm na rubovima koji mogu biti izravno usmjereni prema vani.
6.11 Oslonci za dizalicu i ispušne cijevi
6.11.1 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi) ne smiju stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte koja leži uspravno iznad njih. Kao iznimka od tog zahtjeva, jedna ispušna cijev može stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte ako završava zaobljenim rubom, s polumjerom zakrivljenosti od najmanje 2,5 mm.
6.12 Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak
6.12.1 Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak moraju u svim radnim položajima zadovoljavati zahtjeve iz točaka 5.2, 5.3 i 5.4.
6.13 Krov
6.13.1 Krovni otvor mora se promatrati samo u zatvorenu položaju.
6.13.2 Kabrioleti moraju biti ispitani s krovom u zatvorenu i uvučenu položaju.
6.13.2.1 Kad je krov uvučen, ne treba provjeravati vozilo unutar zamišljene površine kojiu tvori krov u zatvorenu položaju
6.13.2.2 Kad je predviđen poklopac za smještaj uvučenoga krova kao uobičajena oprema, provjeru treba provesti sa zatvorenim krovom.
6.14 Prozori
6.14.1 Prozori koji se otvaraju prema vani u odnosu na vanjsku površinu vozila moraju zadovoljavati sljedeće odredbe u svim radnim položajima:
6.14.1.1 istaknuti rub ne smije biti okrenut prema naprijed;
6.14.1.2 ni jedan dio prozora ne smije stršiti iznad krajnjega vanjskog ruba vozila.
6.15 Nosači registarske pločice
6.15.1 Nosači koje osigurava proizvođač vozila za registarske pločice moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.4 ovoga priloga ako se mogu dodirnuti kuglom promjera 100 mm kad je registarska pločica ugrađena sukladno preporuci proizvođača vozila.
6.16 Nosači prtljage i nosači skija
6.16.1 Nosači prtljage i nosači skija moraju biti ugrađeni na vozilo tako da postoji sigurno zabravljivanje barem u jednome smjeru te da vodoravne, uzdužne i poprečne sile koje mogu biti prenesene budu barem jednake uspravnoj nosivosti nosača prema podacima proizvođača. Za ispitivanje nosača prtljage ili nosača skija koji su postavljeni na vozilo prema uputama proizvođača ispitna opterećenja ne smiju se primijeniti samo u jednoj točki.
6.16.2 Površine koje se nakon ugradbe nosača mogu dodirnuti kuglom promjera 165 mm ne smiju imati dijelova s polumjerom zakrivljenosti manjim od 2,5 mm, osim kad se mogu primijeniti odredbe iz točke 6.3.
6.16.3 Vezni elementi kao što su vijci koji se pritežu ili odvijaju bez alata ne smiju stršiti više od 40 mm iznad površina na koje se poziva u točki 6.16.2; izbočine se određuju prema postupku koji je propisan u točki 2. priloga II., a uporabom kugle promjera 165 mm u slučajevima kad se primjenjuje postupak propisan u točki 2. toga priloga.
6.17 Antene radioprijamnika i radioodašiljača
6.17.1 Antene radioprijamnika i radioodašiljača moraju biti ugrađene na vozilo tako da njihov slobodni kraj kad je udaljen od površine ceste manje od 2 m u svakome radnom položaju koji je naveo proizvođač antene bude unutar područja koje je ograničeno uspravnim ravninama koje su uvučene 10 cm od krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.
6.17.2 Nadalje, antene moraju biti tako ugrađene na vozilo i, po potrebi, njihovi slobodni krajevi tako ograničeni da ni jedan njihov dio ne strši izvan krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.
6.17.3 Šipke antena moraju imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Međutim, slobodni krajevi moraju biti opremljeni nepomičnim kapicama čiji polumjer zakrivljenosti nije manji od 2,5 mm.
6.17.4 Postolja antena ne smiju stršiti više od 30 mm kad se to određuje prema postupku iz točke 2. priloga II. Međutim, u slučaju antena s pojačalima ugrađenim u postolje antena, ta postolja mogu stršiti do 40 mm.
6.18 Upute za ugradbu
6.18.1 Nosači prtljage, držači skija i antene radioprijamnika ili radioodašiljača koji su homologirani kao zasebne tehničke jedinice mogu se ponuditi za prodaju, prodavati ili kupovati samo ako su popraćeni uputama za ugradbu. Upute za ugradbu moraju sadržavati dostatno podataka za ugradbu homologiranih sastavnih dijelova na vozilo tako da zadovolje odgovarajuće odredbe iz točaka 5. i 6. Posebno se mora prikazati radni položaj kod sklopivih antena.
(7.)
(7.1)
(7.1.1)
(7.1.2)
(7.2)
8. SUKLADNOST PROIZVODNJE
(8.1)
8.2 Radi provjere sukladnosti s homologiranim tipom mora se provesti dostatan broj navoljno odabranih provjera na serijski proizvedenim vozilima.
(9.)
(9.1)
(9.2)
(10.)
______
(1) Tekst priloga u osnovi je sličan tekstu Pravilnika br. 26 Gospodarske komisije za Europu (UN). Podtočke točaka također su iste. Kad neka točka Pravilnika br. 26 nema odgovarajuću točku u prilozima, takva je nedostajuća točka radi prepoznavanja navedena u zagradama.


PRILOG II.

POSTUPAK ODREĐIVANJE DIMENZIJA IZBOČINA I RAZMAKA

1. POSTUPAK ODREĐIVNJA VISINE IZBOČINA NA VANJSKOJ POVRŠINI
1.1 Visina H izbočine određuje se grafički s pomoću opsega kruga promjera 165 mm koja s unutarnje strane dodiruje vanjski obris vanjske površine u presjeku koji treba provjeriti.
1.2 H je najveća vrijednost razmaka mjerena između kružnice spomenutoga kruga i vanjske konture izbočine u smjeru pravca koji prolazi kroz središte kruga promjera 165 mm (vidi sliku 1.).
1.3 U slučaju kad nije moguće dodirnuti vanjski dio vanjskog obrisa vanjske površine promatranoga presjeka krugom promjera 100 mm, treba pretpostaviti da vanjski obris na tome području oblikuje kružnica kruga promjera 100 mm između točaka njezina dodira s vanjskim obrisom (vidi sliku 2.).
1.4 Proizvođač mora osigurati crteže potrebnih presjeka kroz vanjsku površinu kako bi bilo moguće izmjeriti visinu gore navedenih izbočina.
2. POSTUPAK ODREĐIVNJA MJERA IZBOČINA NA SASTAVNOM DIJELU KOJI JE UGRAĐEN NA VANJSKOJ POVRŠINI
2.1 Dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na ispupčenu površinu može se odrediti izravnim mjerenjem ili s pomoću crteža odgovarajućega presjeka toga sastavnog dijela u njegovom ugrađenu položaju.
2.2 Kad se dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na površinu koja nije ispupčena ne može odrediti jednostavnim mjerenjem, tu dimenziju treba odrediti iz najveće promjene razmaka središta kugle promjera 100 mm u odnosu na osnovnu crtu plohe kad se kugla pomiče preko toga sastavnog dijela stalno ga dodirujući. Slika 3. pokazuje jedan primjer primjene toga postupka.
3. POSTUPAK ODREĐIVNJA IZBOČINA NA RUBOVIMA I OBRUČIMA GLAVNIH SVJETALA
3.1 Izbočina na vanjskoj površini glavnog svjetla mora se mjeriti vodoravno od točke dodira kugle promjera 100 mm, kao što je prikazano na slici 4.
4. POSTUPAK ODREĐIVNJA DIMEZIJE RAZMAKA ILI PROSTORA IZMEĐU DIJELOVA REŠETKE
Dimenzija razmaka ili prostora između dijelova rešetke mora se odrediti s pomoću razmaka između dviju ravnina koje prolaze kroz točke dodira kugle i okomito na pravac koji spaja te točke dodira. Slike 5. i 6. pokazuju primjere primjene toga postupka.

Slika 1.
 



Slika 2.

 



Slika 3.

 



Slika 4.

 



Slika 5.

 



Slika 6.
 

PRILOG III.

Obrazac

Naziv tijela za homologaciju

DODATAK CERTIFIKATU O HOMOLOGACIJI TIPA VOZILA S OBZIROM NA VANJSKE IZBOČINE

(Članak 4 (2) i članak 10. Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciji tipa motornih vozila i njihovih prikolica)

Uzimajući u obzir izmjene i dopune u skladu s Direktivom xx/xxx/EEZ
Broj homologacije tipa: ..........................................................................
1. Trgovački naziv ili zaštitni znak vozila:
2. Tip vozila:
3. Naziv i adresa proizvođača:
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača
5. Vozilo dostavljeno za homologaciju dana:
6. Tehnička služba odgovorna za homologacijska ispitivanja:
7. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička služba:
8. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička služba.
9. Homologacija je tipa s obzirom na vanjske izbočine izdana/odbijena (1)
10. Mjesto
11. Datum:.
12. Potpis:.
13. Sljedeći dokumenti, koji nose gore navedeni broj homologacije tipa, dodani su ovomu certifikatu:
…………fotografije prednjeg, stražnjeg i bočnih dijelova vozila
…………crteži, s dimenzijama, branika i, kad je potrebno,
…………crteži određenih vanjskih izbočina.
____
(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

PRILOG IV.

Obrazac

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

Naziv tijela za homologaciju

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE

(Članak 9.a Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciji tipa motornih vozila i njihovih prikolica)

Zasebna tehnička jedinica: tip nosača prtljage, nosača skija ili antene radioprijamnika ili radioodašiljača (1)
Broj homologacije tipa za zasebnu tehničku jedinicu:.................
1. Trgovački naziv ili zaštitni znak: .................
2. Tip: .................
3. Naziv i adresa proizvođača: .................
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača
5. Značajke zasebne tehničke jedinice
6. Ograničenja za uporabu, po potrebi, i upute za ugradbu
7. Primjerak zasebne tehničke jedinice koji se zahtijeva za homologaciju tipa dostavljen dana: .................
8. Tehnička služba: .................
9. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička služba: .................
10. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička služba.
11. Homologacija zasebne tehničke jedinice izdana/odbijena (1) s obzirom na nosač (nosače) prtljage, nosač (nosače) skija ili antenu (antene) radioprijamnika ili radioodašiljača (1)
12. Mjesto.
13. Datum:. .................
14. Potpis:. .................
15. Sljedeći dokumenti, koji nose gore navedeni broj homologacije tipa za zasebnu tehničku jedinicu, dodani su ovomu certifikatu:..................................................(navesti odgovarajuće podatke)
16. Napomene: .................

 

zatvori
Pravilnik o postupku homologacije tipa motornih vozila s obzirom na vanjske izbočine TPV 116 (01)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !