Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o postupku homologacije vozila na dva ili tri kotača s obzirom na najveću brzinu, najveći zaokretni moment i najveću snagu motora TPV 211 (Izdanje 00) ("Narodne novine", br. XX/05, XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
152 27.12.2005 Pravilnik o postupku homologacije vozila na dva ili tri kotača s obzirom na najveću brzinu, najveći zaokretni moment i najveću snagu motora TPV 211 (Izdanje 00)

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

2958

Temeljem članka 275.L285101 stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU HOMOLOGACIJE VOZILANA DVA ILI TRI KOTAČA S OBZIROMNA NAJVEĆU BRZINU, NAJVEĆI ZAKRETNI MOMENT I NAJVEĆU SNAGU MOTORATPV 211 (IZDANJE 00)*

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje postupak homologacije vozila na dva ili tri kotača kategorije L(1) s obzirom na najveću brzinu, najveći zakretni moment i najveću snagu motora.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u prilozima I. i II. ovoga Pravilnika, koji čine njegov sastavni dio, a postupak homologacije u člancima 7. – 9. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača.

Članak 3.

Tijelo nadležno za homologaciju u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela za tip motornog vozila na dva ili tri kotača s obzirom na najveću konstrukcijsku brzinu, najveći zakretni moment ili najveću nazivnu snagu motora, ako taj tip vozila zadovoljava zahtjeve iz Priloga II.

Obrasci odgovarajućih certifikata o homologaciji prikazani su u Dodatku 3. Priloga I., odnosno u dodacima 1, 2 i 3 Priloga

II.

Članak 5.

Vozila na dva ili tri kotača s obzirom na najveću konstrukcijsku brzinu, najveći zakretni moment ili najveću snagu motora mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 o osposobljenosti ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga pravilnika

– da može dokazati poznavanje metoda ispitivanja danih u Prilozima II. i III.

– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera.

Članak 7.

Ovaj se Pravilnik objavljuje u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 011-02/05-03/19

Urbroj: 558-04/12-05-1

Zagreb, 8. prosinca 2005.

Ravnatelj

Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.

PRILOG I.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA POSTUPAK MJERENJA NAJVEĆE KONSTRUKCIJSKE BRZINE

1.         Zahtjevi

1.1.      Najveća konstrukcijska brzina vozila mjeri se prema zahtjevima propisanim u nastavku.

2.         Priprema vozila.

2.1.      Vozilo mora biti čisto, a raditi moraju samo oni dodatni uređaji koji su potrebni za odvijanje ispitivanja.

2.2.      Dovod goriva i postavke paljenja, viskozitet maziva za dijelove u gibanju, i tlak u gumama moraju biti podešeni prema zahtjevima proizvođača.

2.3.      Motor, mjenjač i gume moraju se adekvatno uhodati u skladu sa zahtjevima proizvođača.

2.4.      Prije ispitivanja svi dijelovi moraju biti u termički stabilnom stanju na njihovoj normalnoj radnoj temperaturi.

2.5.      Vozilo predano na ispitivanje mora imati masu neopterećenog vozila spremnog za vožnju.

2.6.      Raspodjela opterećenja na kotače mora odgovarati namjerama proizvođača.

3.         Vozač

3.1.      Vozila bez kabine.

3.1.1.   Vozač mora imati masu od 75 kg ±5 kg i biti visok 1,75 m ±0,05 m. Međutim, u slučaju mopeda, dopuštena odstupanja smanjena su na ±2 kg i. ±0,02 m.

3.1.2.   Vozač mora biti odjeven u prilagođeno jednodijelno odijelo ili neki istovrsni komad odjeće.

3.1.3.   Mora biti posjednut na vozačevo sjedalo sa stopalima na papučicama ili na odmorištu za nogu, a ruke moraju biti normalno istegnute. Kod vozila koja postižu najveću brzinu veću od 120 km/h, vozač mora imati opremu i mora biti postavljen u sjedeći položaj prema preporukama proizvođača. Međutim taj položaj mora vozaču omogućiti kontinuirano upravljanje vozilom za vrijeme ispitivanja. Položaj vozača mora biti isti za vrijeme ispitivanja, a opis tog položaja mora biti priložen u izvještaju o ispitivanju ili prikazan fotografijama.

3.2.      Vozila s kabinom

3.2.1.   Vozač mora imati masu od 75 kg ±5 kg. Međutim u slučaju mopeda ta dopuštena odstupanja smanjena su na ±2 kg.

4.         Značajke staze za ispitivanje

4.1.      Ispitivanje se mora obaviti na cesti:

4.1.1.   koja omogućuje da se najveća brzina održava tijekom mjerne baze definirane u točki 4.2. Staza za ubrzanje koja prethodi mjernoj bazi mora biti istog tipa (površina u uzdužni profil) i mora biti dovoljno dugačka da vozilo postigne svoju najveću brzinu;

4.1.2.   koja je čista, glatka, suha, asfaltirana ili prevučena istovrsnom površinom;

4.1.3.   koja nema uzdužni nagib veći od 1% i stupanj nagiba zavoja veći od 3%. Visinska razlika između bilo koje dvije točke na ispitnoj stazi ne smije biti veća od 1 m.

4.2.      Mogući oblici mjerne baze prikazani su u točkama 4.2.1., 4.2.2. i 4.2.3.

4.2.1.   Tip 1.

 

 

  

4.2.2.               Tip 2.

 

 

  

4.2.3.               Tip 3.

 

 

 

4.2.3.1.            Dvije mjerne baze L moraju biti jednake duljine i gotovo paralelne jedna naspram druge.

4.2.3.2.            Ukoliko su obje mjerne baze zakrivljenog oblika, unatoč zahtjevima točke 4.1.3., utjecaj centrifugalne sile mora biti poništen odgovarajućim poprečnim presjekom zavoja.

4.2.3.3.            Umjesto dvije baze L (vidi točku 4.2.3.1.), mjerne baze mogu se podudarati sa sveukupnom duljinom kružne ispitne staze. U tom slučaju najmanji polumjer zavoja mora biti 200 m a djelovanje centrifugalne sile poništava se odgovarajućim poprečnim presjekom zavoja.

4.3.      Duljina mjerne baze L mora biti odabrana s obzirom na točnost opreme i s obzirom na metode mjerenja ispitnog vremena t, tako da vrijednost stvarne brzine može biti iskazana s točnošću od ±1%. Ukoliko je mjerna oprema ručnog tipa, duljina L mjerne baze ne smije biti manja od 500 m. Ukoliko je odabrana mjerna baza tipa 2, za određivanje vremena t mora se koristiti elektronska mjerna oprema.

5.         Atmosferski uvjeti

            Tlak atmosfere: 97 ± 10 kPa.

            Temperatura: između 278 i 308 K.

            Relativna vlažnost: 30 do 90 %.

            Srednja brzina vjetra, mjerena na 1 m iznad tla: < 3 m/s, dozvoljeni naleti vjetra < 5 m/s.

6.         Postupak ispitivanja

6.1.      Za vrijeme ispitivanja mora se koristiti prijenosni odnos koji omogućava da vozilo postigne svoju najveću brzinu na horizontalnoj podlozi. Uređaj za regulaciju snage mora biti postavljen u položaj najveće snage a uređaji za obogaćivanje smjese moraju biti isključeni.

6.2.      Vozači vozila bez kabine moraju održavati svoj vozački položaj definiran u točki 3.1.3.

6.3.      Vozilo na mjernu bazu mora doći konstantnom brzinom. Preko baze tipa 1 i 2 mora proći u oba smjera uzastopno.

6.3.1.   Ispitivanje u jednom smjeru smije se prihvatiti na mjernoj bazi tipa 2 ako, zbog značajki ispitne staze, nije moguće u oba smjera postići najveću brzinu vozila. U tom slučaju:

6.3.1.1.            ispitnu vožnju treba ponoviti pet puta zaredom;

6.3.1.2.            brzina uzdužne komponente vjetra ne smije biti veća od 1 m/s.

6.4.      Na mjernoj bazi tipa 3, obje baze L treba prevoziti uzastopno u jednom smjeru bez prekida.

6.4.1.   Ukoliko se mjerna baza poklapa sa sveukupnom duljinom kruga, mora ju se prijeći u jednom smjeru barem dva puta. Razlika između krajnjih izmjerenih vrijednosti vremena ne smije biti veća od 3%.

6.5.      Gorivo i mazivo mora biti ono koje je preporučio proizvođač.

6.6.      Sveukupno vrijeme t potrebno da se prijeđe preko mjerne baze u oba smjera mora biti utvrđeno s točnošću od 0.7%.

6.7.      Određivanje srednje brzine.

            Srednja brzina V (km/h) ispitivanja određuje se na sljedeći način:

6.7.1.   Mjerna baza tipa 1 i tipa 2

 

 

            gdje su:

            L = duljina mjerne baze (m)

            t = vrijeme (s) potrebno da se prijeđe mjerna baza L (m).

6.7.2.   Mjerna baza tipa 2, prevezena u jednom smjeru.

V = Va

            gdje je

            Va = brzina izmjerena za svaku ispitnu vožnju (km/h) =

 

 

            gdje je t = vrijeme (s) potrebno da se prijeđe mjerna baza L (m)

6.7.3.   Mjerna baza tipa 3.

6.7.3.1.Mjerna baza koja se sastoji od dva dijela L (vidi točku 4.2.3.1.)

 

            gdje su:

            L = duljina mjerne baze (m)

            t = sveukupno vrijeme (s) potrebno da se prijeđe duž obje mjerne baze L (m).

6.7.3.2.Mjerna baza koja se poklapa s ukupnom duljinom kružne staze za ispitivanje (vidi točku 4.2.3.3.).

V = Va · k

            gdje je:

            Va = izmjerena brzina (km/h) =

 

            gdje su:

            L = duljina stvarno slijeđene putanje na kružnoj stazi za ispitivanje brzine (m)

            t = vrijeme (s) potrebno da se proveze puni krug.

 

            gdje su:

            n = broj krugova

            ti = vrijeme (s) potrebno da se proveze svaki krug

            k = faktor ispravka (1,00  1,05); ovaj faktor vezan je za kružnu stazu za ispitivanje i određuje se eksperimentalno u skladu s Dodatkom 1.

6.8.      Prosječna brzina mora se mjeriti barem dva puta zaredom.

7.         Najveća brzina.

            Najveća brzina vozila izražava se u kilometrima na sat s cjelobrojnom vrijednošću koja je najbliža aritmetičkoj sredini brzina, izmjerenih za vrijeme dva uzastopna ispitivanja, koje se pak ne smiju razlikovati za više od 3%. Kada se ta aritmetička sredina nalazi točno na polovini između dva cijela broja, zaokružuje se na veći broj.

8.         Dopuštena odstupanja pri mjerenju najveće brzine.

8.1.      Najveća brzina koju odredi tijelo odgovorno za ispitivanje smije se razlikovati od vrijednosti koju je odredio proizvođač za ±5%.

8.2.      Za vrijeme provjere sukladnosti proizvodnje najveća brzina smije se razlikovati za ±5% od vrijednosti određene za vrijeme ispitivanja za homologaciju tipa sastavnih dijelova. Kod mopeda kod kojih je najveća konstrukcijska brzina  30 km/h ta vrijednost postaje ±10%.

 

Dodatak 1.

Postupak definiranja koeficijenta ispravka za kružnu stazu za ispitivanje brzine

1.         Koeficijent k koji se odnosi na kružnu stazu za ispitivanje brzine mora biti prikazan sve do najveće dopuštene brzine.

2.         Koeficijent k mora biti prikazan za nekoliko brzina, na način da razlika između dviju uzastopnih brzina neće biti veća od 30 km/h.

3.         Za svaku odabranu brzinu ispitivanje se mora provesti u skladu sa zahtjevima ovoga Pravilnika, na dva moguća načina:

3.1.      Brzina mjerena na ravnom putu Vd.

3.2.      Brzina mjerena na kružnoj stazi za ispitivanje Va.

4.         Za svaku izmjerenu brzinu vrijednosti Va i Vd unose se u dijagram (slika 1.) a susjedne točke povezuju se ravnim crtama.

 

  

Slika 1.

5.         Koeficijent k izračunava se za svaku izmjerenu brzinu pomoću sljedeće formule:

 

 

Dodatak 2.

Opisni dokument koji se odnosi na osnovne značajke tipa vozila, koje utječu na njegovu najveću konstrukcijsku brzinu

(Potrebno je priložiti zahtjevu za homologaciju tipa sastavnih dijelova kada se ona podnosi odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Referentni broj (dostavljen od podnositelja zahtjeva): …………….. 

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnih dijelova s obzirom na najveću konstrukcijsku brzinu tipa motornog vozila na dva ili tri kotača mora sadržavati niz informacija navedenih u Prilogu II Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u Dijelu A, u sljedećim točkama:

0.1.

0.2.

0.4. do 0.6.

2.1. do 2.2.1.

3.0. do 3.1.1.

4.1. do 4.6.

5.2.

5.2.2.

Dodatak 3.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela s obzirom na najveću konstrukcijsku brzinu tipa motornog vozila na dva ili tri kotačA

Obrazac

Izvještaj br. …….. od tehničke službe ………… , datum …………

Homologacija tipa sastavnog dijela br.:  …… izmjena/dopuna br.: …   

1. Trgovačka oznaka ili naziv vozila: ………………………………   

2. Tip vozila: ……………………………………………………..  

3. Ime i adresa proizvođača:  ……………………………………. 

4. Ime i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača  

(ako postoji):  …………………………………………….…..

5. Datum kada je vozilo podvrgnuto ispitivanju:           

6. Najveći brzina: km/h  ………………………………………….         

7. Homologacija tipa sastavnog dijela je odobrena / odbijena1: ……          

8. Mjesto:  …………………………………………………….…     

9. Datum:  …………………………………………………….…       

10. Potpis: ………………………………………………….……     

PRILOG II

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA POSTUPAK MJERENJA NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE MOTORA

1.         OPĆENITO

1.1.      Dodatak 1. upotrebljava se za određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora (s vanjskim izvorom paljenja) za mopede.

1.2.      Dodatak 2. upotrebljava se za određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora (s vanjskim izvorom paljenja) za motocikle i tricikle.

1.3.      Dodatak 3. upotrebljava se za određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora s kompresijskim paljenjem.

Dodatak 1.

Određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora s vanjskim izvorom paljenja za mopede

1.         DEFINICIJE

            Za svrhu ovoga pravilnika:

1.1.      Nazivna snaga znači:

            snaga koja na ispitnom uređaju stoji na raspolaganju na kraju koljenastog vratila ili istovjetnog dijela pri brzini vrtnje koju je odredio proizvođač, zajedno s pomoćnim uređajima popisanim u tablici 1. Ukoliko se snaga može mjeriti samo s mjenjačem pričvršćenim na motor, učinkovitost mjenjača uzima se u obzir;

1.2.      Najveća nazivna snaga znači:

            izlaz najveće nazivne snage izmjerene pri punom opterećenju motora;

1.3.      Zakretni moment znači:

            zakretni moment izmjeren pri uvjetima određenim u točki 1.1.;

1.4.      Najveći zakretni moment znači:

            vrijednost najvećeg zakretnog momenta izmjerena pri punom opterećenju motora;

1.5.      Pomoćni uređaji znači:

            svi uređaji i naprave popisane u tablici 1;

1.6.      Izraz standardna oprema znači:

            sva oprema kojoj je proizvođač namijenio određenu primjenu;

1.7.      Tip motora znači:

            motori čije se značajke, definirane prema Poddodatku 1., ne razlikuju niti u jednom bitnom pogledu.

2.         TOČNOST MJERENJA ZAKRETNOG MOMENTA I SNAGE PRI PUNOM OPTEREĆENJU

2.1.      Zakretni moment:

            ±2% od izmjerenog zakretnog momenta.

2.2.      Brzina vrtnje: mjerenje mora biti točno unutar ±1%.

2.3.      Potrošnja goriva

            ±2% za sve upotrijebljene uređaje.

2.4.      Temperatura zraka koji motor usisava:

            ±2 K.

2.5.      Barometarski tlak:

            ±70 Pa.

2.6.      Protutlak na ispuhu i potlak usisnog zraka:

            ±25 Pa.

3.         ISPITIVANJE ZA MJERENJE NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE MOTORA.

3.1.      Pomoćni uređaji

3.1.1.   Pomoćni uređaji koje treba postaviti

            Za vrijeme ispitivanja pomoćni uređaji koji su potrebni za rad motora pri razmatranoj primjeni, (kako je određeno u tablici 1.) moraju biti postavljeni na ispitnom uređaju, na mjestu koje je što bliže onom koje bi zauzimali pri razmatranoj primjeni.

3.1.2.   Pomoćni uređaji koje ne treba postaviti

            Neki pomoćni uređaji vozila koji su potrebni samo za rad vozila, ali koji će vjerojatno biti pričvršćeni na motoru, moraju biti uklonjeni pri ispitivanju.

            Snaga koju, pomoćni uređaji koje nije moguće ukloniti, troše pri praznom hodu, može se izračunati i dodati na izmjerenu snagu.

Tablica 1

POMOĆNI UREĐAJI KOJE TREBA POSTAVITI ZA VRIJEME ISPITIVANJA ZAKRETNOG MOMENTA I NAZIVNE SNAGE MOTORA

Br.

Pomoćni uređaji

Postavljeni pri ispitivanju zakretnog momenta i nazivne snage

1

Usisni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– usisni vod

– zračni filtar

– usisni prigušivač

– dovod plinova iz kućišta

– uređaj za ograničenje brzine vrtnje

2

Ispušni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Sustav pročišćenja ispuha

– Grana

– Cijevi1

– Prigušivač zvuka1

– Ispušna cijev1

3

Rasplinjač

Ukoliko je serijski postavljen: da

4

Sustav ubrizgavanja goriva

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Filtar na početku dovoda

– Filtar

– Pumpa

– Cijevi

– Brizgaljka

– Gdje je postavljen, osjetnik tlaka usisavanog zraka2

– Regulator (ukoliko je postavljen)

5

Oprema vodenog hlađenja

Ukoliko su serijski postavljeni: da3

– Hladnjak

– Ventilator4, 5

– Vodena pumpa

– Termostat6

6

Zračno hlađenje

Ukoliko su serijski postavljeni: da, ako je potrebno

– Otvor za usmjeravanje zraka

– Puhalo4, 5

– Regulator temperature

– Pomoćno puhalo ispitnog uređaja

7

Električna oprema

Ukoliko je serijski postavljena: da7

8

Uređaji za pročišćavanje ispušnih plinova

Ukoliko su serijski postavljeni: da

9

Sustav podmazivanja

Ukoliko je serijski postavljen: da

– Uređaj za doziranje ulja

 

1Hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka ventilatora, vodena pumpa i termostat moraju na ispitnom uređaju zauzimati koliko je god to moguće isti međusoban relativan položaj kao da se nalaze u vozilu. Ukoliko hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka, vodena pumpa i/ili termostat zauzimaj položaj na ispitnom uređaju koji je različit od onoga u vozilu, položaj na ispitnom uređaju bit će opisan i zabilježen u izvještaju o ispitivanju.

2Osjetnik tlaka usisavanog zraka mora upravljati s regulatorom pneumatske pumpe za ubrizgavanje.

3Tamo gdje ventilator ili puhalo mogu biti isključeni, nazivna snaga se prvo navodi s isključenim ventilatorom (puhalom), a zatim se nazivna snaga navodi s uključenim ventilatorom (puhalom).

4U slučaju da se električni ili mehanički ventilator ne može odvojiti od motora i postaviti na ispitni uređaj, snagu koju taj ventilator troši treba odrediti pri istim brzinama vrtnje pri kojima se mjerila snaga motora. Ta snaga oduzima se od ispravljene snage kako bi se dobila nazivna snaga.

5Termostat smije biti blokiran u potpuno otvorenom položaju.

6Hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka, vodena pumpa i termostat moraju na ispitnom uređaju zauzimati isti relativan međusobni položaj kao da se nalaze u vozilu. Rashladna tekućina mora protjecati isključivo pomoću vodene pumpe motora. Rashladna tekućina može se hladiti ili pomoću hladnjaka motora ili pomoću vanjskog kruga, pod uvjetom da pad tlaka u tom krugu bude gotovo isti kao onaj kod rashladnog sustava motora. Tamo gdje je postavljena, žaluzina hladnjaka motora mora biti otvorena.

7Najmanji izlaz generatora: generator opskrbljuje strujom koja je nužno potrebna za rad pomoćnih uređaja koji su nužni za rad motora. Akumulator se ne smije puniti za vrijeme ispitivanja.

3.2.      Uvjeti postavki.

            Uvjeti koji se primjenjuju na postavke za vrijeme ispitivanja pomoću kojeg se određuje najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora navedeni su u tablici 2.

Tablica 2

UVJETI POSTAVKI

1.

Podešavanje rasplinjača

Postavke, za potrebe ispitivanja, moraju biti u skladu s uputama proizvođača i odgovaraju onima iz serijske proizvodnje, bez ikakvih promjena

2.

Podešavanje brzine protoka pumpe za ubrizgavanje

3.

Podešavanje točke paljenja ili ubrizgavanja (krivulja pretpaljenja ili predubrizgavanje)

  

3.3.      Uvjeti ispitivanja.

3.3.1.   Ispitivanja namijenjena određivanju najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage moraju se provesti pri punoj snazi motora, pri čemu je motor opremljen kako je utvrđeno u tablici 1.

3.3.2.   Mjerenja moraju biti provedena pri normalnim, stabilnim uvjetima rada, a dovod zraka motoru mora biti prikladan. Motor je trebalo uhodati prema uvjetima koje je preporučio proizvođač. Prostori izgaranja mogu sadržavati naslage, ali u ograničenim količinama.

            Uvjeti pri ispitivanju, kao što je temperatura usisavanog zraka, moraju biti odabrani što je moguće bliže referentnim uvjetima (vidi točku 4.2.) kako bi se smanjio faktor ispravka.

3.3.3.   Temperatura usisavanog zraka motora (okolni zrak) mora biti mjerena najviše 0,15 m prije ulaza u filtar za zrak ili, ako nema filtra, 0,15 m od ulaznog otvora usisa. Termometar ili termopar mora biti zaštićen od toplinskog zračenja te smješten izravno u struji zraka. Isto tako mora biti zaštićen od raspršenog goriva. Mora se odabrati prikladan broj mjernih položaja kako bi se mogla odrediti reprezentativna srednja temperatura usisa.

3.3.4.   Niti jedno mjerenje neće se obaviti dok zakretni moment, brzina vrtnje i temperatura ne budu prilično konstantni tijekom perioda od najmanje 30 sekundi.

3.3.5.   Nakon što je mjerna brzina vrtnje odabrana njezina vrijednost ne smije se mijenjati za više od ±2%.

3.3.6.   Opterećenje kočnice i temperatura usisnog zraka moraju se bilježiti istovremeno, a dobivena vrijednost mora biti srednja vrijednost dvaju uzastopnih zapisa, kod kojih se opterećenja kočnice ne smiju razlikovati za više od 2%.

3.3.7.   Pri mjerenju brzine vrtnje i potrošnje goriva automatskom napravom, mjerenje mora trajati najmanje 10 s, a ukoliko je mjerni uređaj ručni mjerenje mora trajati najmanje 20 s.

3.3.8.   Temperatura rashladne tekućine zabilježena na izlazu iz motora mora se održavati na ±5 K od gornje postavke temperature termostata koje je propisao proizvođač. Ukoliko proizvođač nije propisao nikakvu vrijednost, temperatura iznosi 353 K ± 5 K.

            U slučaju zrakom hlađenih motora, temperatura točke određene od proizvođača mora se održati na +0/-20 K od najveće temperature koju je predvidio proizvođač pri referentnim uvjetima.

3.3.9.   Temperatura goriva mora se mjeriti kod rasplinjača ili kod ulaza u sustav za ubrizgavanje, te održati unutar granica koje je propisao proizvođač.

3.3.10.             Temperatura maziva, mjerena u kućištu ili kod izlaza iz hladnjaka ulja, ukoliko je ugrađen, mora biti unutar granica koje je propisao proizvođač.

3.3.11.             Izlazna temperatura ispušnih plinova mora se mjeriti pod pravim kutom u odnosu na ispušnu prirubnicu(e) ili sabirnik(e) ili otvore.

3.3.12.             Gorivo

            Gorivo mora biti tipa koji se može naći u redovnoj prodaji i ne smije mu se dodavati nikakav dodatak protiv čađe1.

3.4.      Odvijanje ispitivanja

            Mjerenja se moraju obaviti pri dovoljnom broju brzina vrtnji kako bi krivulja snage bila točno definirana u rasponu od najniže do najviše brzine vrtnje koju je preporučio proizvođač. Raspon brzine vrtnje mora uključiti brzinu vrtnje pri kojoj motor ostvaruje najveći zakretni moment i najveću snagu. Za svaku brzinu vrtnje mora se odrediti srednja vrijednost najmanje dvaju stabilnih mjerenja.

3.5.      Bilježe se podaci određeni u Poddodatku 1.

4.         FAKTORI ISPRAVKA ZA SNAGU I ZAKRETNI MOMENT

4.1.      Definicija faktora a1 i a2

            Faktori s kojima se množe izmjereni zakretni moment i snaga kako bi se odredili zakretni moment i snaga motora koji u obzir uzimaju učinkovitost prijenosa (faktor á2), korišten pri ispitivanju, i kako bi se taj zakretni moment i ta snaga sveli na referentne atmosferske uvjete propisane u točki 4.2.1. (faktor á1).

            Jednadžba korekcije snage je:

P0 = a1 · a2 · P

            gdje su:

            P0 = ispravljena snaga (tj. snaga pri referentnim uvjetima na kraju koljenastog vratila)

           a1 = faktor ispravka za referentne atmosferske uvjete

           a2 = faktor ispravka za učinkovitost prijenosa

            P = izmjerena snaga (zabilježena snaga).

4.2.      Referentni atmosferski uvjeti

4.2.1.   Temperatura

            25°C (298 K)

4.2.2.   Referentni tlak (suhi) (Pso):

            99 kPa (990 mbar)

4.3.      Određivanje faktora ispravaka

4.3.1.   Određivanje faktora á2

            – kada je točka mjerenja na izlaznoj strani koljenastog vratila taj faktor je jednak 1.

            – kada točka mjerenja nije na izlaznoj strani koljenastog vratila taj faktor izračunava se pomoću jednadžbe:

 

 

 

            gdje je nt učinkovitost prijenosa od koljenastog vratila do točke mjerenja.

            Ta učinkovitost prijenosa nt određena je pomoću umnoška (množenje) učinkovitosti nj svakog pojedinog dijela prijenosa:

nt = n1 · n2 · ... nj

            Učinkovitost nj svakog dijela prijenosa prikazana je sljedećom tablicom:

            Učinkovitost nj svakog dijela prijenosa prikazana je sljedećom tablicom:

 

Tip

Učinkovitost

Zupčanik

Ravno ozubljenje

0,98

Vijčano ozubljenje

0,97

Koso ozubljenje

0,96

Lanac

Lanac s valjčićima

0,95

Tihi lanac

0,98

Remen

Zupčasti remen

0,95

Klinasti remen

0,94

Hidraulička spojka ili
pretvarač

Hidraulička spojka1

0,92

Hidraulički pretvarač1

0,92

1 Ukoliko nije blokirana

  

4.3.2.   Određivanje faktora a11

4.3.2.1. Definicije fizikalnih veličina T, PS kod faktora ispravka a1

            T = apsolutna temperatura usisavanog zraka

            PS = atmosferski tlak suhog zraka u kilopaskalima (kPa) tj. sveukupni barometarski tlak minus tlak vodene pare

4.3.2.2. Faktor a1

            Faktor ispravka a1 dobije se pomoću jednadžbe

 

 

 

            Ta jednadžba primjenjuje se samo ako je:

0,03 £ a£ 1,07

            Ukoliko su granične vrijednosti premašene, dobivena ispravljena vrijednost mora se navesti u izvještaju o ispitivanju zajedno s točnim uvjetima pri ispitivanju (temperatura i tlak).

5.         Izvještaj o ispitivanju

            U izvještaju o ispitivanju moraju se navesti rezultati i svi proračuni koji su bili potrebni da se dobije najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga navedena u Poddodatku 2., zajedno sa značajkama motora navedenim u Poddodatku 1.

            Dodatno, izvještaj o ispitivanju mora sadržavati sljedeće podatke:

            Uvjeti pri ispitivanju

            Tlakovi izmjereni pri najvećoj snazi

            Barometarski tlak: ……………………. kPa

            Tlak vodene pare: ……………………. kPa

            Protutlak na ispuhu2: …………………. kPa

            Pad tlaka na usisu1: ……………….….  kPa u motoru

            usisni sustav:  …………………………………………………  

            Temperature usisnog zraka mjerene pri najvećoj snazi motora:

……………………………………………………………..K

            rashladne tekućine

            na izlazu rashladne tekućine iz motora: …………………….. K3

            kod referentne točke u slučaju zrakom hlađenogmotora: …… K1

            ulja: ……………………………     K (naznači točku mjerenja)

            goriva

            kod rasplinjača / ulaza u pumpu za ubrizgavanje1: ………….. K

            u uređaju za mjerenje potrošnje goriva:            K

            ispuha, mjereno kod točke uz izlaznu(e) prirubnicu(e), ispušni(e) sabirnik(e)4   K

            Značajke dinamometra

            Marka:

            Tip:     

            Gorivo

            Za motore s vanjskim izvorom paljenja koji rade na tekuće gorivo:

            Marka:

            Tehnički opis:  

            Dodatak protiv detonacije (olovo, itd.)

            Tip:     

            Sadržaj u mg/litri:        

            Oktanski broj:

            RON:  

            MON: 

            Relativna gustoća:        pri 15°C         pri 4°C

            Ogrjevna moć: kJ/kg

            Mazivo

            Marka:

            Tehnički opis:  

            SAE klasa viskoziteta: 

            Detaljni rezultati mjerenja

            Značajke motora

Brzina vrtnje motora, min-1

Brzina vrtnje kočnice, min-1

Opterećenje kočnice, N

Izmjereni zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

Izmjerena snaga, kW

Uvjeti pri ispitivanju

Barometarski tlak, kPa

Temperatura usisnog zraka, K

Tlak vodene pare, kPa

Atmosferski faktor ispravka, ?1

Mehanički faktor ispravka, ?2

Ispravljen zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

Ispravljena snaga, kW

Specifična efektivna potrošnja goriva1, g/kWh

Temperatura hlađenja motora2, K

Temperatura ulja kod mjerne točke, K

Temperatura ispuha, K

Temperatura zraka iza kompresora, K

Tlak iza kompresora, kPa

1 Bez ispravljanja snage atmosferskim faktorom.

2 Navesti položaj mjerne točke: mjerenje je provedeno (obriši tamo gdje se ne primjenjuje):

a) na izlazu rashladne tekućine;

b) na podložnoj pločici svjećice

c) drugdje, treba navesti gdje.

 

6.         DOPUŠTENA ODSTUPANJA PRI MJERENJU NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE

6.1.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora, koje je odredila tehnička služba, smiju se razlikovati od vrijednosti koje je naveo proizvođač za ±10% ukoliko je izmjerena snaga 1 kW, a ±5% ukoliko je izmjerena snaga >1 kW, uz dopušteno odstupanje brzine vrtnje od 3%.

6.2.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora izmjerene za vrijeme ispitivanja za sukladnost proizvodnje smiju se razlikovati za ±20% od vrijednosti određenih prilikom ispitivanja za homologaciju tipa sastavnih dijelova ukoliko je izmjerena snaga 1 kW, a ±1 % ukoliko je izmjerena snaga >1 kW.

Poddodatak 1.

Opisni dokument koji se odnosi na osnovne značajke tipa motora1, koje utječu na njegov najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora

(motor s vanjskim izvorom paljenja)

(Potrebno je priložiti zahtjevu za homologaciju tipa sastavnih dijelova kada se ona podnosi odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Referentni broj (dostavljen od podnositelja zahtjeva):  

Uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnih dijelova s obzirom na najveći zakretni moment i na najveću nazivnu snagu motora tipa mopeda, mora se priložiti niz informacija navedenih u Prilogu II Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u Dijelu A, u sljedećim točkama:

0.1.

0.2.

0.4. do 0.6.

3. do 3.2.2.

3.2.4. do 3.2.4.1.5.

3.2.4.3. do 3.2.12.2.1.

3.5. do 3.6.3.1.2.

1 U slučaju nekonvencionalnih motora ili sustava, proizvođač mora pribaviti ekvivalentne specifične podatke spomenute dolje.

Poddodatak 2.

  

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela s obzirom na najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora tipa mopeda

Obrazac

Izvještaj br.      od tehničke službe        , datum

Homologacija tipa sastavnog dijela br.:            Proširenje br.: 

1. Trgovačka oznaka ili naziv vozila:    

2. Tip vozila:   

3. Ime i adresa proizvođača:   

4. Ime i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača   (ako postoji):  

5. Datum kada je vozilo podvrgnuto ispitivanju:           

6. Najveći zakretni moment:     Nm pri min-1

7. Najveća nazivna snaga:        kW pri min-1

8. Homologacija tipa sastavnog dijela je odobrena / odbijena1:           

9. Mjesto:       

10. Datum:      

11. Potpis:      

Dodatak 2.

Određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora s vanjskim izvorom paljenja za motocikle i tricikle

1.         DEFINICIJE

            Za svrhu ovoga Pravilnika:

1.1.      »nazivna snaga« znači:

            snaga koja se dobije na ispitnom uređaju na kraju koljenastog vratila ili istovjetnog dijela pri brzini vrtnje koju je odredio proizvođač, s pomoćnim uređajima popisanim u tablici 1. Ukoliko se snaga može mjeriti samo s mjenjačem pričvršćenim na motor, mora se uzeti u obzir učinkovitost mjenjača;

1.2.      »najveća nazivna snaga« znači:

            najveći rezultat te snage izmjeren pri punom opterećenju motora;

1.3.      »zakretni moment« znači:

            zakretni moment izmjeren pri uvjetima propisanim u točki 1.1.;

1.4.      »najveći zakretni moment« znači:

            najveća vrijednost zakretnog momenta izmjerena pri punom opterećenju motora;

1.5.      »pomoćni uređaji«:

            dijelovi opreme i uređaji navedeni u tablici 1.;

1.6.      »serijski postavljena oprema«:

            sva oprema koja prema proizvođaču ima posebno određenu primjenu;

1.7.      »tip motora« znači:

            motori čije se značajke, definirane prema Poddodatku 1., ne razlikuju niti u jednom bitnom pogledu.

2.         TOČNOST MJERENJA SNAGE I ZAKRETNOG MOMENTA PRI PUNOM OPTEREĆENJU

2.1.      zakretni moment:

            ±1% od izmjerenog zakretnog momenta1.

2.2.      Brzina vrtnje:

            točnost mjerenja mora biti ±1%.

2.3.      Potrošnja goriva:

            ±1% sveukupno za sve upotrijebljene uređaje.

2.4.      Temperatura usisnog zraka motora: ± 1 K

2.5.      Barometarski tlak:

            ±70 Pa

2.6.      Protutlak na ispuhu i podtlak usisnog zraka:

            ±25 kPa

3.         ISPITIVANJE ZA MJERENJE NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE MOTORA

3.1.      Pomoćni uređaji

3.1.1.   Pomoćni uređaji koje treba postaviti

            Za vrijeme ispitivanja pomoćni uređaji koji su potrebni za rad motora pri razmatranoj primjeni, (kako je određeno u tablici 1.) moraju biti takvi da ih se može postaviti na ispitni uređaj, na mjesto koje je što bliže onom koje bi zauzimali pri razmatranoj primjeni.

3.1.2.   Pomoćni uređaji koje treba ukloniti

            Neki pomoćni uređaji koji su potrebni samo za rad vozila, a mogu biti pričvršćeni na motoru, moraju biti uklonjeni pri ispitivanju.

            Snaga koju, pomoćni uređaji koje nije moguće ukloniti, troše pri praznom hodu, može se izračunati i dodati na izmjerenu snagu.

Tablica 1.

POMOĆNI UREĐAJI KOJE TREBA POSTAVITI ZA VRIJEME ISPITIVANJA ZAKRETNOG MOMENTA I NAZIVNE SNAGE MOTORA

 

Br.

Pomoćni uređaji

Postavljenje pri ispitivanju zakretnog momenta i nazivne snage

1

Usisni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Usisni vod

– Zračni filtar

– Usisni prigušivač

– Sustav za odzračivanje kućišta motora

– Uređaj za ograničenje brzine vrtnje

– Električni upravljački uređaj (gdje je ugrađen)

2

Grijač usisnog voda

Ukoliko je serijski postavljen: da (ako je moguće mora biti postavljen u najpovoljniji položaj)

3

Ispušni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Ispušna grana

– Cijevi1

– Prigušivač zvuka1

– Ispušna cijev1

– Uređaj za prednabijanje

– Električni upravljački uređaj (gdje je ugrađen)

4

Dobavna pumpa za goriva

Ukoliko je serijski postavljena: da

5

Rasplinjač

Ukoliko je serijski postavljen: da

6

Oprema za ubrizgavanje goriva

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Predfiltar

– Filtar

– Pumpa

– Visokotlačni vodovi

– Brizgaljka za gorivo

– moguć je osjetnik tlaka usisavanog zraka2,

7

Oprema vodenog hlađenja

Ukoliko su serijski postavljeni: da3

– Poklopac motora

– Hladnjak

– Ventilator4, 5

– Otvor za usmjeravanje zraka na ventilatoru

– Vodena pumpa

– Termostat6

8

Zračno hlađenje

Ukoliko su serijski postavljeni: da, ako je potrebno

– Otvor za usmjeravanje zraka

– Puhalo4, 5

– Regulator temperature

9

Električka oprema

Ukoliko je serijski postavljena: da7

10

Oprema za prednabijanje (ako je ugrađena)

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Kompresor kojeg pogoni izravno motor i / ili ispušni plinovi

– Hladnjak stlačenog zraka

– Pumpa ili ventilator rashladnoga sredstva (koju pogoni motor)

– Regulator protoka rashladnog sredstva (gdje je ugrađen)

10

Uređaji za pročišćavanje ispušnih plinova

Ukoliko su serijski postavljeni: da

11

Sustav podmazivanja

Ukoliko je serijski postavljen: da

– Uređaj za doziranje ulja

 

1 Ukoliko je teško upotrijebiti standardni ispušni sustav, ispušni sustav koji ostvaruje ekvivalentan pad učinkovitosti može se postaviti za ispitivanje, uz suglasnost proizvođača. Sustav odvođenja ispušnih plinova iz ispitnog laboratorija, za vrijeme ispitivanja, ne smije, na mjestu gdje se on spaja s ispušnim sustavom vozila, uzrokovati razliku tlaka veću od ± 740 Pa (7,40 mbar) u odnosu na atmosferski tlak, osim ako, prije ispitivanja, proizvođač nije prihvatio veći protutlak.

2 Zaklopka za zrak na usisu mora upravljati s regulatorom pneumatske pumpe za ubrizgavanje.

3 Hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka ventilatora, vodena pumpa i termostat moraju na ispitnom uređaju zauzimati koliko je god to moguće isti međusoban relativan položaj kao da se nalaze u vozilu. Ukoliko hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka, vodena pumpa i/ili termostat zauzimaju položaj na ispitnom uređaju koji je različit od onoga u vozilu, položaj na ispitnom uređaju biti će opisan i zabilježen u izvještaju o ispitivanju.

4 Tamo gdje ventilator ili puhalo mogu biti isključeni, nazivna snaga se prvo navodi s isključenim ventilatorom (puhalom), a zatim se nazivna snaga navodi s uključenim ventilatorom (puhalom).

5 U slučaju da se električni ili mehanički ventilator ne može odvojiti od motora i postaviti na ispitni uređaj, snagu koju taj ventilator troši treba odrediti pri istim brzinama vrtnje pri kojima se mjerila snaga motora. Ta snaga oduzima se od ispravljene snage kako bi se dobila nazivna snaga.

6 Termostat smije biti blokiran u potpuno otvorenom položaju.

7 Najmanji izlaz generatora: generator opskrbljuje strujom koja je nužno potrebna za rad pomoćnih uređaja nužnih za rad motora. Akumulator se ne smije puniti za vrijeme ispitivanja.

3.2.      Uvjeti postavki

            Uvjeti postavki za ispitivanje pomoću kojeg se određuje najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora navedeni su u tablici 2.

Tablica 2

UVJETI POSTAVKI

1.

Podešavanje rasplinjača

Podesiti u skladu s proizvodnom specifikacijom proizvođača i koristiti bez daljnje promjene za vrijeme određene primjene.

2.

Podešavanje brzine protoka pumpe za ubrizgavanje

3.

Podešavanje točke paljenja ili ubrizgavanja (krivulja pretpaljenja ili predubrizgavanja)

 

3.3.      Uvjeti ispitivanja.

3.3.1.   Ispitivanja namijenjena određivanju najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage moraju se provesti pri punoj snazi motora, pri čemu je motor opremljen kako je utvrđeno u tablici 1.

3.3.2.   Mjerenja moraju biti provedena pri normalnim, stabiliziranim uvjetima rada, uz dovoljan dovod svježeg zraka motoru. Motor je trebalo uhodati u skladu s uvjetima koje je preporučio proizvođač. Prostori izgaranja mogu sadržavati naslage, ali u ograničenim količinama.

            Uvjeti pri ispitivanju, kao što je temperatura usisavanog zraka, moraju biti odabrani što je moguće bliže referentnim uvjetima (vidi točku 4.2.) kako bi se smanjila veličina faktora ispravka.

            Ukoliko rashladni sustav ispitnog uređaja zadovoljava najmanje zahtjeve ispravne ugradnje ali ipak ne omogućava ostvarivanje prikladnih uvjeta hlađenja i stoga onemogućuje provođenje mjerenja pri normalnim stabilnim radnim uvjetima, smije se primijeniti postupak opisan u Poddodatku 1.

            Najmanji uvjeti koje ispitne naprave moraju zadovoljiti i opseg provođenja ispitivanja koji je skladu s Poddodatkom 1 definirani su u nastavku:

            V1 je najveća brzina vozila;

            V2 je najveăa brzina struje rashladnog zraka na izlazu iz ventilatora;

            ¨ je poprečni presjek struje rashladnog zraka

            Ako je V2  V1 i Ř  0,25 m2 najmanji uvjeti su zadovoljeni. Ako nije moguće stabilizirati radne uvjete primjenjuje se postupak opisan u Poddodatku 1.

            Ako je V2 < V1 i / ili je Ř < 0,25 m2:

(a)        ako je moguće stabilizirati radne uvjete primjenjuje se postupak opisan u točki 3.3.;

(b)       ako nije moguće stabilizirati radne uvjete:

(i)         ako je V2  120 km/h i Ř  0,25 m2, ispitna naprava zadovoljava najmanje uvjete i postupak opisan u Dodatku 1 smije se primijeniti.

(ii)        ako je V2 < 120 km/h i / ili Ř < 0,25 m2, ispitna naprava ne zadovoljava najmanje uvjete i rashladni sustav ispitne opreme mora biti poboljšan.

            Ipak, u ovom slučaju, ispitivanje se može provesti postupkom opisanim u Poddodatku 1., ako to odobre proizvođač i nadležno tijelo.

3.3.3.   Temperatura (okolnog) usisavanog zraka motora mora biti mjerena najviše 0,15 m prije ulaza u filtar za zrak ili, ako nema filtra, unutar 0,15 m od ulaznog otvora usisa. Termometar ili termopar mora biti zaštićen od toplinskog zračenja te smješten izravno u struji zraka. Isto tako mora biti zaštićen od povratnog špricanja goriva.

            Mora se odabrati dovoljan broj mjernih položaja kako bi se mogla odrediti reprezentativna srednja temperatura usisa.

3.3.4.   Niti jedna podatak neće se zabilježiti dok zakretni moment, brzina vrtnje i temperatura ne budu prilično konstantni tijekom perioda od najmanje 30 sekundi.

3.3.5.   Brzina vrtnje za vrijeme izvođenja ili mjerenja ne smije se mijenjati za više od ±1%.

3.3.6.   Opterećenje kočnice i temperatura usisnog zraka moraju se uzimati istovremeno; prihvaćena vrijednost, za potrebe mjerenja, je sredina dviju uzastopnih vrijednosti, kod kojih se opterećenje kočnice razlikuje za manje od 2%.

3.3.7.   Temperatura rashladnog sredstva na izlazu iz motora mora se održavati unutar ±5 K od gornje termostatski regulirane temperature koju je propisao proizvođač. Ako proizvođač nije propisao nikakvu temperaturu tada će ona biti 353 K ±5 K.

            U slučaju zrakom hlađenih motora, temperatura točke koju je odredio proizvođač mora se održavati na +0/-20 K od najveće temperature koju je predvidio proizvođač pri referentnim uvjetima.

3.3.8.   Temperatura goriva mora se mjeriti na ulazu u rasplinjač ili u sustav za ubrizgavanje, te održati unutar granica koju je propisao proizvođač.

3.3.9.   Temperatura maziva, mjerena u kućištu ili kod izlaza iz hladnjaka ulja, ukoliko je ugrađen, mora biti unutar granica koje je propisao proizvođač.

3.3.10. Izlazna temperatura ispušnih plinova mora se mjeriti pod pravim kutom u odnosu na ispušnu prirubnicu(e), sabirnik(e) ili otvore.

3.3.11. Pri mjerenju brzine vrtnje motora i potrošnje goriva automatskom napravom, mjerenje mora trajati najmanje 10 s, a ukoliko je mjerni uređaj ručni mora se mjeriti najmanje 20 s.

3.3.12. Gorivo

            (vidi točku 3.3.12. dodatka 1.)

3.3.13. Ukoliko nije moguće koristiti standardni prigušivač zvuka ispuha, za ispitivanje će se upotrijebiti uređaj koji je usklađen s normalnim radnim uvjetima motora i koji je propisao proizvođač.

            Za vrijeme ispitivanja u laboratoriju, posebno kada motor radi, uređaj za odvođenje ispušnih plinova ne smije, na mjestu gdje je ispušni sustav spojen s ispitnim uređajem, u odvodnom kanalu ispušnih plinova uzrokovati promjenu tlaka u odnosu na atmosferski za više od ±740 Pa (7,4 mbar) osim ako proizvođač nije izričito propisao protutlak koji mora postojati prije ispitivanja; u tom slučaju upotrijebiti će se manji od dva tlaka.

3.4.      Ispitivanja

            Mjerenja se moraju obaviti pri dovoljnom broju brzina vrtnji kako bi krivulja snage bila točno definirana u rasponu od najniže do najviše brzine vrtnje, koje je preporučio proizvođač. Raspon brzine vrtnje mora uključiti brzinu vrtnje pri kojoj motor ostvaruje najveću snagu. Za svaku brzinu vrtnje mora se odrediti srednja vrijednost pomoću najmanje dva stabilna mjerenja.

3.5.      Podaci koji se bilježe

            Bilježe se podaci određeni u Poddodatku 2.

4.         FAKTORI ISPRAVKA ZA SNAGU I ZAKRETNI MOMENT

4.1.      Definicija faktora 1 i á2

            Faktori s kojima se množe izmjereni zakretni moment i snaga kako bi se odredili zakretni moment i snaga motora koji u obzir uzimaju učinkovitost prijenosa (faktor 2), korišten pri ispitivanju, i kako bi se taj zakretni moment i ta snaga sveli na referentne atmosferske uvjete propisane u točki 4.2.1. (faktor 1).

            Jednadžba korekcije snage je:

P0 = a1 · a2 · P

            gdje su:

            P0 = ispravljena snaga (tj. snaga pri referentnim uvjetima na kraju koljenastog vratila)

           a1 = faktor ispravka za referentne atmosferske uvjete

           a2 = faktor ispravka za učinkovitost prijenosa

            P = izmjerena snaga (zabilježena snaga).

4.2.      Atmosferski uvjeti

4.2.1.   Referentni atmosferski uvjeti

4.2.1.1. Referentna temperatura (TO)

            298 K (25°C).

4.2.1.2. Referentni tlak suhog zraka (PSO)

            99 kPa.

4.2.2.   Atmosferski uvjeti pri ispitivanju

            Za vrijeme ispitivanja atmosferski uvjeti biti će unutar sljedećih graničnih vrijednosti.

4.2.2.1.  Temperatura pri ispitivanju (T)

            283 K < T < 318 K

4.3.      Određivanje faktora ispravaka

4.3.1.   Određivanje faktora á2

            – Kada je točka mjerenja na izlaznoj strani koljenastog vratila taj faktor je jednak 1.

            – Kada točka mjerenja nije na izlaznoj strani koljenastog vratila taj faktor izračunava se pomoću jednadžbe:

 

             gdje je nt učinkovitost prijenosa od koljenastog vratila do točke mjerenja.

            Ta učinkovitost prijenosa nt određena je pomoću umnoška (množenje) učinkovitosti nj svakog pojedinog dijela prijenosa:

nt = n1 × n2 × ... nj

            Učinkovitost nj svakog dijela prijenosa prikazana je sljedećom tablicom:

            Učinkovitost nj svakog dijela prijenosa prikazana je sljedećom tablicom:

Tip

Učinkovitost

Zupčanik

Ravno ozubljenje

0,98

Vijčano ozubljenje

0,97

Koso ozubljenje

0,96

Lanac

Lanac s valjčićima

0,95

Tihi lanac

0,98

Remen

Zupčasti remen

0,95

Klinasti remen

0,94

Hidraulička spojka ili
pretvarač

Hidraulička spojka1

0,92

Hidraulički pretvarač1

0,92

1 Ukoliko nije blokirana

  

4.3.2.   Određivanje faktora a11

4.3.2.1. Definicije fizikalnih veličina T, PS kod faktora ispravka á1

            T = apsolutna temperatura usisavanog zraka

            PS = atmosferski tlak suhog zraka u kilopaskalima (kPa) tj. sveukupni barometarski tlak minus tlak vodene pare

4.3.2.2. Faktor a1

            Faktor ispravka a1 dobije se pomoću jednadžbe

 

 

 

            Ta jednadžba primjenjuje se samo ako je:

0,93 £ a£ 1,07

            Ukoliko su granične vrijednosti premašene, dobivena ispravljena vrijednost mora se navesti u izvještaju o ispitivanju zajedno s točnim uvjetima pri ispitivanju (temperatura i tlak).

5.         Izvještaj o ispitivanju

            Izvještaj o ispitivanju mora sadržavati rezultate i sve proračune koji su bili potrebni da se dobije najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga navedena u Poddodatku 3., zajedno sa značajkama motora navedenim u Poddodatku 2.

            Dodatno, izvještaj o ispitivanju mora sadržavati sljedeće podatke:

            Uvjeti pri ispitivanju

            Tlakovi izmjereni pri najvećoj snazi

            Barometarski tlak:        kPa

            Tlak vodene pare:        kPa

            Protutlak na ispuhu2:    kPa

            Pad tlaka na usisu3:      kPa

            Temperature izmjerene pri najvećoj snazi motora

            usisavanog zraka:         K

            rashladne tekućine

            kod izlaza rashladne tekućine iz motora            K2

            kod referentne točke u slučaju zrakom hlađenog motora          K2

            ulja:      K (naznačiti točku mjerenja)

            goriva

            kod rasplinjača / ulaza u pumpu za ubrizgavanje2        

            u uređaju za mjerenje potrošnje goriva:            K

            ispuha, mjereno kod točke uz izlaznu(e) prirubnicu(e) ispušnog(ih) sabirnika4  K

            Značajke dinamometra

            Marka:

            Tip:     

            Gorivo

            Za motore s vanjskim izvorom paljenja koji rade na tekuće gorivo:

            Marka:

            Tehnički opis:  

            Dodatak protiv detonacije (olovo, itd.)

            Tip:     

            Sadržaj u mg/litri:        

            Oktanski broj:

            RON:  

            MON: 

            Relativna gustoća:        pri 15°C          pri 4°C

            Ogrjevna moć: kJ/kg

            Mazivo

            Marka:

            Tehnički opis:  

            SAE klasa viskoziteta: 

Detaljni rezultati mjerenja

 

Brzina vrtnje motora, min-1

 

Brzina vrtnje kočnice, min-1

 

Opterećenje kočnice, N

 

Izmjereni zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

 

Izmjerena snaga, kW

 

Uvjeti pri ispitivanju

Barometarski tlak, kPa

 

Temperatura usisnog zraka, K

 

Tlak vodene pare, kPa

 

Atmosferski faktor ispravka, ?1

 

Mehanički faktor ispravka, ?2

 

Ispravljen zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

 

Ispravljena snaga, kW

 

Specifična efektivna potrošnja goriva1, g/kWh

 

Temperatura hlađenja motora2, K

 

Temperatura ulja kod mjerne točke, K

 

Temperatura ispuha, K

 

Temperatura zraka iza kompresora, K

 

Tlak iza kompresora, kPa

1 Bez ispravljanja snage atmosferskim faktorom.

2 Navesti položaj mjerne točke: mjerenje je provedeno (obriši tamo gdje se ne primjenjuje):

a) na izlazu rashladne tekućine;

b) na podložnoj pločici svjećice

c) drugdje, treba navesti gdje.

 
 

6.         DOPUŠTENO ODSTUPANJE PRI MJERENJU NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE

6.1.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora, koje je odredila tehnička služba, smiju se razlikovati od vrijednosti koje je naveo proizvođač za ±5% ukoliko je izmjerena snaga 11 kW, a ±2% ukoliko je izmjerena snaga >11 kW, uz dopušteno odstupanje brzine vrtnje od 1,5%.

6.2.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora izmjerene za vrijeme ispitivanja na sukladnost proizvodnje smiju se razlikovati za ±10% od vrijednosti određenih prilikom ispitivanja za homologaciju tipa sastavnih dijelova ukoliko je izmjerena snaga 11 kW, a ±5% ukoliko je izmjerena snaga >11 kW.

Poddodatak 1.

Mjerenje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora korištenjem metode s temperaturom motora.

1.         UVJETI PRI ISPITIVANJU

1.1.      Ispitivanja koja su namijenjena određivanju najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora moraju se provesti s polugom za snagu u položaju koji daje najveću snagu motora, pri čemu je motor opremljen kako je utvrđeno u tablici 1.

1.2.      Mjerenja moraju biti provedena pri normalnim uvjetima rada, a dovod svježeg zraka motoru bit će dovoljan. Motore je trebalo uhodati u skladu s uvjetima koje je preporučio njihov proizvođač. Prostori izgaranja motora s vanjskim izvorom paljenja smiju sadržavati naslage, ali u ograničenim količinama.

            Uvjeti pri ispitivanju, kao što je temperatura usisavanog zraka, moraju biti odabrani tako da su što je moguće bliže referentnim uvjetima (vidi točku 4.2.1.) kako bi se smanjila veličina faktora ispravka.

1.3.      Temperatura zraka usisavanog u motor mora biti mjerena na mjestu koje se nalazi najviše 0,15 m prije ulaza u filtar za zrak ili, ako nema filtra, 0,15 m od ulaznog otvora usisa. Termometar ili termopar mora biti zaštićen od toplinskog zračenja te smješten izravno u struji zraka. Isto tako mora biti zaštićen od povratnog špricanja goriva. Mora se odabrati dovoljan broj mjernih položaja kako bi se mogla odrediti reprezentativna srednja temperatura usisa.

1.4.      Brzina vrtnje motora za vrijeme provođenja mjerenja ne smije odstupati od odabrane brzine vrtnje prilikom očitavanja za više od ±1%.

1.5.      Očitanja opterećenja ispitivanog motora vršit će se s kočnice kada temperatura motora postigne zadanu vrijednost, pri čemu je brzina vrtnje motora gotovo konstantna.

1.6.      Očitanja opterećenja kočnice, potrošnje goriva i temperature usisnog zraka moraju se vršiti istovremeno, prihvaćena vrijednost, za potrebe mjerenja, je sredina dviju stabiliziranih očitanja, kod kojih se očitanja opterećenja kočnice i potrošnje goriva razlikuju za manje od 2%.

1.7.      Očitavanje potrošnje goriva počinje kada je sigurno da je motor postigao određenu brzinu vrtnje.

            Pri mjerenju brzine vrtnje i potrošnje goriva automatskom napravom, mjerenje mora trajati najmanje 10 s, a ukoliko je mjerni uređaj ručni mora se mjeriti najmanje 20 s.

1.8.      U slučaju da se motor hladi tekućinom, temperatura rashladnog sredstva na izlazu iz motora mora se održavati unutar ±5 K od gornje termostatski regulirane temperature koju je propisao proizvođač. Ako proizvođač nije propisao nikakvu temperaturu tada zabilježena temperatura mora biti 353 K ±5 K.

            U slučaju da se motor hladi zrakom, temperatura zabilježena kod podložne pločice svjećice jednaka je temperaturi koju je propisao proizvođač ±10 K. Ako proizvođač nije propisao nikakvu temperaturu tada ona mora biti 483 K ±10 K.

1.9.      Temperatura podložnih pločica svjećica, zrakom hlađenih motora, mora se mjeriti pomoću termometra koji sadrži termopar i brtveni prsten.

1.10.    Temperatura goriva na ulazu u pumpu za ubrizgavanje ili u rasplinjač mora se održavati unutar granica koje je propisao proizvođač.

1.11.    Temperatura mazivog ulja, mjerena u kućištu ili kod izlaza iz hladnjaka ulja, ukoliko je ugrađen, mora biti unutar granica koje je propisao proizvođač.

1.12.    Temperatura ispušnih plinova mjeriti će se u točki pod pravim kutom u odnosu na prirubnicu ispušnog(ih) otvora ili sabirnik(e).

1.13.    Upotrijebljeno gorivo odgovarat će onom opisanom u točki 3.3.12. Priloga I.

1.14.    Ukoliko nije moguće upotrijebiti standardni prigušivač ispuha, pri ispitivanju mora se koristiti uređaj koji je kompatibilan s normalnom brzinom vrtnje motora, kako je propisao njegov proizvođač. Posebno, kada motor u ispitnom laboratoriju radi, sustav odvođenja ispušnih plinova neće, u odvodnoj struji na mjestu spoja s ispušnim sustavom vozila, uzrokovati promjenu tlaka, u odnosu na atmosferski tlak, za više od ±740 Pa (7,45 mbar), osim ako, prije ispitivanja, proizvođač nije izričito propisao protutlak koji mora postojati prije ispitivanja, i u tom slučaju upotrijebit će se manji od dva tlaka.

Poddodatak 2.

Opisni dokument koji se odnosi na osnovne značajke tipa motora1, koje utječu na njegov najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora

(Motori s vanjskim izvorom paljenjaza motocikle i tricikle)

(Potrebno je priložiti zahtjevu za homologaciju tipa sastavnih dijelova kada se ona podnosi odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Referentni broj (dostavljen od podnositelja zahtjeva):  

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnih dijelova s obzirom na najveći zakretni moment i na najveću nazivnu snagu motora tipa motocikla ili tricikla, mora sadržavati niz informacija navedenih u Prilogu II Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u Dijelu A, u sljedećim točkama:

0.1.

0.2.

0.4. do 0.6.

3. do 3.2.2.

3.2.4. do 3.2.4.1.5.

3.2.4.3. do 3.2.12.2.1.

3.5. do 3.6.3.1.2.

Poddodatak 3.

  

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela s obzirom na najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora tipa moTOCIKLA ILI TRICIKLA

Obrazac

Izvještaj br.      od tehničke službe        , datum

Homologacija tipa sastavnog dijela br.:            Proširenje br.: 

1. Trgovačka oznaka ili naziv vozila:    

2. Tip vozila:   

3. Ime i adresa proizvođača:   

4. Ime i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača   (ako postoji):  

5. Datum kada je vozilo podvrgnuto ispitivanju:           

6. Najveći zakretni moment:     Nm pri min-1

7. Najveća nazivna snaga:        kW pri min-1

8. Homologacija tipa sastavnog dijela je odobrena / odbijena1:           

9. Mjesto:       

10. Datum:      

11. Potpis:      

1 Obrisati nepotrebno

Dodatak 3.

Određivanje najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage motora s kompresijskim paljenjem ugrađenim u vozila na dva ili tri kotača

1.         DEFINICIJE

            Za svrhu ovoga pravilnika:

1.1.      »nazivna snaga« znači:

            snaga koja se dobije na ispitnom uređaju na kraju koljenastog vratila ili istovjetnog dijela pri odgovarajućoj brzini vrtnje, s pomoćnim uređajima popisanim u tablici 1. Ukoliko se snaga može mjeriti samo s ugrađenim mjenjačem, učinkovitost mjenjača uzet će se u obzir;

1.2.      »najveća nazivna snaga« znači:

            najveći izlaz nazivne snage izmjeren pri punom opterećenju motora;

1.3.      »zakretni moment« znači:

            zakretni moment izmjeren pri uvjetima propisanim u točki 1.1.;

1.4.      »najveći zakretni moment« znači:

            najveća vrijednost zakretnog momenta izmjerena pri punom opterećenju motora;

1.5.      »pomoćni uređaji« znači:

            dijelovi opreme i uređaji navedeni u tablici 1.;

1.6.      »serijski postavljena oprema« znači:

            sva oprema koja prema proizvođaču ima posebno određenu primjenu;

1.7.      »tip motora« znači:

            motori čije se značajke, definirane prema Poddodatku 1., ne razlikuju niti u jednom bitnom pogledu.

2.         TOČNOST MJERENJA SNAGE I ZAKRETNOG MOMENTA PRI PUNOM OPTEREĆENJU

2.1.      Zakretni moment:

            ±1% od izmjerenog zakretnog momenta1.

2.2.      Brzina vrtnje

            Mjerenje mora biti točno do unutar ± 1%. Poželjno je da se brzina vrtnje motora mjeri automatski sinkroniziranim brojačem okretaja i kronometrom (ili brojilom okretaja s mjerilom vremena kojem se može zadati mjerni vremenski razmak)

2.3.      Potrošnja goriva:

            ±1% od izmjerene potrošnje goriva.

2.4.      Temperatura goriva:

            ±2 K.

2.5.      Temperatura usisavanog zraka motora:

            ±2 K.

2.6.      Barometarski tlak:

            ±100 Pa.

2.7.      Tlak u usisnom sabirniku:

            ±50 Pa (vidi napomenu 1.(a) tablice 1.).

2.8.      Tlak u ispušnoj cijevi vozila:

            200 Pa (vidi napomenu 1.(b) tablice 1.).

3.         ISPITIVANJE ZA MJERENJE NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE MOTORA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

3.1.      Pomoćni uređaji

3.1.1.   Pomoćni uređaji koje treba postaviti

            Za vrijeme ispitivanja pomoćni uređaji koji su potrebni za rad motora pri namijenjenoj primjeni, (kako je određeno u tablici 1.) bit će postavljeni na ispitni uređaj, na mjesto koje je što bliže onom koje bi zauzimali pri namijenjenoj primjeni.

3.1.2.   Pomoćni uređaji koje treba ukloniti

            Neki pomoćni uređaji koji su potrebni samo za rad vozila, a mogu biti pričvršćeni na motoru, moraju biti uklonjeni pri ispitivanju.

            Kao primjer dan je sljedeći popis, koji nije sveobuhvatan:

            – kompresor zraka za kočnice,

            – kompresor servoupravljača,

            – kompresor ovjesa,

            – sustav klima uređaja.

            Snagu koju pomoćni uređaji koji se ne mogu ukloniti troše, treba odrediti u neopterećenom stanju te je dodati na izmjerenu snagu motora.

3.1.3.   Pomoćni uređaji za start motora s kompresijskim paljenjem

            Kod pomoćnih uređaja koji se koriste za startanje motora s kompresijskim paljenjem, moraju se razmotriti dva slučaja:

(a)        električni start: ugrađen je generator koji, po potrebi, i opskrbljuje pomoćne uređaje nužne za rad motora;

(b)       start koji nije električni: ako postoje električki pomoćni uređaji neophodni za rad motora, generator se postavlja kako bi ih opskrbio strujom. Inače se uklanja.

            U svakom slučaju, sustav za proizvodnju i pohranjivanje energije potrebne za start postavlja se i radi bez opterećenja.

Tablica 1.

Pomoćni uređaji koje treba postaviti za vrijeme ispitivanja zakretnog momenta i nazivne snage motora s kompresijskim paljenjem

Br.

Pomoćni uređaji

Postavljenje pri ispitivanju zakretnog momenta i nazivne snage

1

Usisni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Usisni vod

– Zračni filtar1a

– Usisni prigušivač1a

– Sustav za odzračivanja kućišta motora

– Uređaj za ograničenje brzine vrtnje motora

2

Oprema uređaja za grijanje usisa

Ukoliko je serijski postavljen: da (ako je moguće mora biti postavljen u najpovoljniji položaj)

– Usisni vod

3

Ispušni sustav

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Uređaj za pročišćavanje ispušnih plinova

– Ispušna grana

– Ispušne cijevi1b

– Prigušivač zvuka1b

– Krajnja cijev1b

– Motorna kočnica2

– Uređaj za prednabijanje

4

Dobavna pumpa za gorivo3

Ukoliko je serijski postavljena: da

5

Oprema za ubrizgavanja goriva

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Predfiltar

– Filtar

– Pumpa

– Visokotlačni vod

– Brizgaljka za gorivo

– Osjetnik tlaka usisavanog zraka, ako je postavljen4

– Elektronski regulacijski sustav, mjerač protoka zraka, zrak, … (ako je postavljen)

6

Oprema vodenog hlađenja

Ukoliko su serijski postavljeni: da5

– Poklopac motora

– Otvor za zrak na poklopcu motora

– Hladnjak

– Ventiator5, 6

– Otvor za usmjeravanje zraka na ventilatoru

– Vodena pumpa

– Termostat7

7

Zračno hlađenje

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Otvor za usmjeravanje zraka

– Puhalo5, 6

– Regulator temperature

8

Električka oprema

Ukoliko je serijski postavljena: da8

9

Uređaji za nabijanje (gdje su postavljeni)

Ukoliko su serijski postavljeni: da

– Kompresor kojega pogoni izravno motor i/ili ispušni plinovi

– Hladnjak stlačenog zraka9

– Pumpa ili ventilator rashladnoga sredstva (pogonjeni motorom)

– Regulator protoka rashladnoga sredstva (gdje je ugrađen)

10

Dodatni ventilator na ispitnom uređaju

Ako je potreban: da

11

Uređaj za pročišćavanje ispušnih plinova10

Ukoliko su serijski postavljeni: da

1a Cijeli usisni sustav mora biti postavljen u skladu s predviđenom primjenom:

– gdje postoji rizik značajnog utjecaja na snagu motora

– u slučaju dvotaktnih motora

– kada proizvođač zahtjeva da se to napravi

U ostalim slučajevima može se koristiti istovjetan sustav, ali potrebno je napraviti provjeru kako bi se utvrdilo da se tlak na usisu ne razlikuje za više od 100 Pa od graničnog tlaka koji je propisao proizvođač za čisti filtar za zrak.

1b Cijeli ispušni sustav mora biti postavljen u skladu s predviđenom primjenom:

– gdje postoji rizik značajnog utjecaja na snagu motora

– u slučaju dvotaktnih motora

– kada proizvođač zahtjeva da se to napravi

U ostalim slučajevima može se koristiti istovjetan sustav, s time da se tlak izmjeren na izlazu iz ispušnog sustava motora ne razlikuje za više od 1000 Pa od onog propisanog od proizvođača. Izlaz ispušnog sustava motora definiran je kao točka koja se nalazi na 150 mm iza kraja dijela ispušnog sustava postavljenog na motoru.

2 Ukoliko je ugrađena motorna kočnica, zaklopka kočnice u ispuhu mora se držati u potpuno otvorenom položaju.

3 Tlak dovoda goriva smije se podešavati kako bi se uspostavili tlakovi koji postoje pri određenoj primjeni motora (posebno kada se koristi sustav povrata goriva).

4 Ventil usisnog zraka je regulacijski ventil za pneumatsku regulaciju pumpe za ubrizgavanje. Regulator ili oprema za ubrizgavanje goriva smiju sadržavati uređaje koji mogu utjecati na količinu ubrizganog goriva.

5 Hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka ventilatora, vodena pumpa i termostat moraju na ispitnom uređaju zauzimati koliko je god to moguće isti međusoban relativan položaj kao da se nalaze na vozilu. Ukoliko hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka, vodena pumpa i/ili termostat zauzimaj položaj na ispitnom uređaju koji je različit od onoga na vozilu, položaj na ispitnom uređaju bit će opisan i zabilježen u izvještaju o ispitivanju. Optok rashladne tekućine mora biti omogućen isključivo vodenom pumpom motora. Hlađenje tekućine može se odvijati u hladnjaku motora ili u nekom vanjskom krugu, s time da pad tlaka u tom krugu i tlak na ulazu u pumpu ostane prilično isti kao i kod rashladnog sustava motora. Zatvarač hladnjaka, ako je ugrađen, mora biti u otvorenom položaju. Kada se ventilator, hladnjak i sustav pokrova ne mogu prikladno smjestiti na motor, snaga koju ventilator troši, kada je zasebno postavljen u ispravan položaj u odnosu na hladnjak i pokrov (ako je upotrijebljen), mora biti određena, pri brzinama vrtnje koje odgovaraju brzinama vrtnje motora pri kojima se vršilo ispitivanje snage motora, pomoću proračuna iz standardnih karakteristika ili pomoću ispitivanja. Ta snaga, ispravljena na stanje standardne atmosfere definirane u točki 4.2., mora biti oduzeta od ispravljene snage.

6 Tamo gdje je ugrađen ventilator ili puhalo koji se može isključiti ili ima progresivnu značajku, ispitivanje se mora provesti s isključenim ventilatorom (ili puhalom) ili pak, za slučaj progresivne karakteristike, s radom ventilatora ili puhala s najvećim klizanjem.

7 Termostat smije biti u potpuno otvorenom položaju.

8 Najmanja snaga generatora: snaga generatora mora biti ograničena na onu koja je potrebna za rad pomoćnih uređaja koji su neophodni za rad motora. Ukoliko je spoj s akumulatorom nužan, mora se koristiti potpuno napunjen akumulator u dobrom stanju.

9 Nabijeni motori s hladnjakom zraka moraju se ispitivati s hladnjakom zraka, bilo tekućinom ili zrakom, no ako proizvođaču više odgovara, sustav na ispitnom uređaju može zamijeniti zrakom hlađeni hladnjak. U svakom slučaju, mjerenje snage, pri svakoj brzini vrtnje, mora se odvijati pri padu tlaka na prolazu kroz hladnjak nabijenog zraka sustava ispitnog uređaja koji odgovara padu tlaka propisanom od proizvođača za sustav na cjelovitom vozilu.

10 Mjere protiv zagađenja smiju uključivati, npr., povrat ispušnih plinova (EGR sustav), katalizator, toplinski reaktor, sustav dovoda dodatnog zraka i sustav smanjenja isparavanja goriva.

3.2.      Uvjeti postavki

            Uvjeti postavki za ispitivanje pomoću kojeg se određuje najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora navedeni su u tablici 2.

Tablica 2

Uvjeti postavki

1

Podešavanje kapaciteta pumpe za ubrizgavanje

Podesiti u skladu s proizvodnom specifikacijom proizvođača i koristiti bez daljnje promjene za vrijeme određene primjene.

2

Točka paljenja ili ubrizgavanja (krivulja ubrizgavanja)

3.

Podešavanje regulatora

4.

Uređaji za smanjivanje onečišćenja

 

3.3.      Uvjeti ispitivanja.

3.3.1.   Ispitivanja namijenjena određivanju najvećeg zakretnog momenta i najveće nazivne snage moraju se provesti s regulatorom količine ubrizganog goriva podešenim za puno opterećenje, pri čemu je motor opremljen kako je utvrđeno u tablici 1.

3.3.2.   Podaci o radnim parametrima motora moraju se očitati pri stabiliziranim radnim uvjetima, s dovoljnim dovodom svježeg zraka motoru. Motor je trebalo uhodati u skladu s preporukama proizvođača. Prostori izgaranja mogu sadržavati naslage, ali u ograničenim količinama.

            Uvjeti pri ispitivanju, kao što je temperatura usisavanog zraka, moraju biti odabrani što je moguće bliže referentnim uvjetima (vidi točku 4.2.) kako bi se smanjila veličina faktora ispravka.

3.3.3.   Temperatura usisa u motor (okolnog zraka) mora biti mjerena unutar 0,15 m prije točke ulaza u filtar za zrak, ili, ako nema filtra, unutar 0,15 m od ulaznog otvora usisa. Termometar ili termopar mora biti zaštićen od toplinskog zračenja te smješten izravno u struji zraka. Isto tako mora biti zaštićen od povratnog špricanja goriva. Mora se odabrati dovoljan broj mjernih položaja kako bi se mogla odrediti reprezentativna srednja temperatura usisa.

3.3.4.   Niti jedan podatak neće se zabilježiti dok zakretni moment, brzina vrtnje i temperatura ne budu prilično konstantni tijekom perioda od najmanje 30 sekundi.

3.3.5.   Brzina vrtnje za vrijeme izvođenja ili mjerenja ne smije odstupati od odabrane brzine vrtnje za više od ±1% ili 10 min-1, zavisno koja vrijednost je veća.

3.3.6.   Očitano opterećenje kočnice i temperatura usisnog zraka moraju se uzimati istovremeno i moraju biti prosjek dviju uzastopnih vrijednosti, kod kojih se opterećenje kočnice razlikuje za manje od 2%.

3.3.7.   Temperatura rashladnog sredstva na izlazu iz motora mora se održavati unutar ±5 K od gornje termostatski regulirane temperature propisane od proizvođača. Ako proizvođač nije propisao nikakvu temperaturu tada ona mora biti 353 K ± 5 K.

            U slučaju zrakom hlađenih motora, temperatura točke određene od proizvođača mora se održavati na +0/-20 K od najveće temperature koju je predvidio proizvođač pri referentnim uvjetima.

3.3.8.   Temperatura goriva mora se mjeriti na ulazu u rasplinjač ili u sustav za ubrizgavanje, te održati unutar granica utvrđenih od proizvođača.

3.3.9.   Temperatura maziva ulja, mjerena u kućištu ili kod izlaza iz hladnjaka ulja ukoliko je ugrađen, mora biti unutar granica utvrđenih od proizvođača.

3.3.10. Pomoćni regulacijski sustav smije se upotrijebiti, ako je to potrebno za održavanje temperature unutra granica propisanih u točkama 3.3.7., 3.3.8. i 3.3.9.

3.3.11. Gorivo

            (vidi točku 3.3.12. Priloga II)

3.4.      Postupak ispitivanja

            Mjerenja se moraju obaviti pri dovoljnom broju brzina vrtnji kako bi cijela krivulja snage bila točno definirana u rasponu od najniže do najviše brzine vrtnje koju je preporučio proizvođač. Taj raspon brzine vrtnje mora uključiti brzinu vrtnje pri kojoj motor ostvaruje najveću snagu. Za svaku brzinu vrtnje mora se odrediti srednja vrijednost pomoću najmanje dva stabilna mjerenja.

3.5.      Mjerenje indeksa čađe

            Za slučaj motora s kompresijskim paljenjem, za vrijeme ispitivanja, ispušni plinovi moraju biti ispitani na sukladnost sa zahtjevima za ugradnju mjera zaštite zraka od zagađenja, kad one jednom stupe na snagu.

4.         FAKTORI ISPRAVKA ZA SNAGU I ZAKRETNI MOMENT

4.1.      Definicija faktora d i 2

            Faktori s kojima se množe izmjereni zakretni moment i snaga kako bi se odredili zakretni moment i snaga motora koji u obzir uzimaju učinkovitost prijenosa (faktor á2), korišten pri ispitivanju, i kako bi se taj zakretni moment i ta snaga sveli na referentne atmosferske uvjete propisane u točki 4.2.1. (faktor ád).

            Jednadžba korekcije snage je:

P0 = ad · a2 · P

            gdje su:

            P0 = ispravljena snaga (tj. snaga pri referentnim uvjetima na kraju koljenastog vratila)

           ad = faktor ispravka za referentne atmosferske uvjete

           a2 = faktor ispravka za učinkovitost prijenosa (vidi Dodatak 2., točku 4.3.1.)

            P = izmjerena snaga (zabilježena snaga).

4.2.      Referentni atmosferski uvjeti

4.2.1.   Temperatura (TO)

            298 K (25°C)

4.2.2.   Tlak suhog zraka (PSO)

            99 kPa

            Napomena: Tlak suhog zraka temelji se na sveukupnom tlaku od 100 kPa i tlaku vodene pare od 1 kPa.

4.3.      Atmosferski uvjeti pri ispitivanju

            Atmosferski uvjeti pri ispitivanju moraju biti:

4.3.1.   Temperatura (T)

            283 K£  T £ 313 K

4.3.2.   Tlak (PS)

            80 kPa £ PS £ 110 kPa

4.4.      Određivanje faktora ispravka ad1

            Faktor ispravka za snagu ád motora s kompresijskim paljenjem pri konstantnom protoku goriva može se izračunati primjenom jednadžbe:

ad = (fa) fm

            gdje su:

            fa = atmosferski faktor

            fm = utjecajni parametar za svaki tip motora i podešavanja.

4.4.1.   Atmosferski faktor fa

            Ovaj faktor pokazuje utjecaj okolišnih uvjeta (tlak, temperatura i vlaga) na zrak kojeg motor usisava. Jednadžba za atmosferski faktor razlikuje se kod različitih tipova motora.

4.4.1.1. Nenabijani motori i motori s mehaničkim pogonom kompresora

    

4.4.1.2. Nabijani motori s pogonom kompresora turbinom na ispušne plinove sa ili bez hladnjaka nabijenog zraka

   

4.4.2.   Faktor motora fm

            fm je funkcija od qc (ispravljenog protoka goriva) koja glasi:

fm = 0,036 · qc - 1,14

            gdje je:

            qc = qr

            gdje su

            q = protok goriva u miligramima po ciklusu po litri sveukupnog radnog volumena [mg/(litra · ciklus)]

            r = omjer tlakova iza i ispred kompresora (r = 1 za nenabijene motora)

            Ova jednadžba vrijedi kada je qc unutar područja od 40 mg/(litra · ciklus) do 65 mg/(litra · ciklus).

            Kada je qc manji od 40 mg/(litra · ciklus), za fm se uzima konstantna vrijednost od 0,3 (fm = 0,3).

            Kada je qc veći od 65 mg/(litra · ciklus), za fm se uzima konstantna vrijednost od 1,2 (fm = 1,2) (vidi sliku).

   

4.4.3.   Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni u laboratoriju

            Da bi ispitivanje bilo važeće, faktor ispravka ád mora biti takav da je zadovoljeno

0,9 ad £ 1,1

            Ukoliko su ove granične vrijednosti premašene, dobivena ispravljena vrijednost mora se navesti u izvještaju o ispitivanju zajedno s precizno navedenim uvjetima pri ispitivanju (temperatura i tlak).

5.         IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU

            Izvještaj o ispitivanju mora sadržavati rezultate i sve proračune koji su bili potrebni da se dobije najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga, navedena u Poddodatku 2., zajedno sa značajkama motora navedenim u Poddodatku 1.

            Dodatno, izvještaj o ispitivanju mora sadržavati sljedeće podatke:

            Uvjeti pri ispitivanju

            Tlakovi izmjereni pri najvećoj snazi

            Barometarski tlak:        kPa

            Protutlak na ispuhu:      kPa

            Pad tlaka na usisu:        kPa u motoru

            usisni sustav    

            Temperature usisavanog zraka izmjerene pri najvećoj snazi motora:     °C

            rashladne tekućine

            kod izlaza rashladne tekućine iz motora            °C1

            kod referentne točke u slučaju zrakom hlađenogmotora           °C1

            ulja:      °C (naznačiti točku mjerenja)

            goriva

            kod rasplinjača / ulaza u pumpu za ubrizgavanje1         °C

            u uređaju za mjerenje potrošnje goriva:            °C

            ispuha, mjereno kod točke uz izlaznu(e) prirubnicu(e) ispušnog(ih) sabirnika    °C

            Značajke dinamometra

            Marka:

            Tip:     

            Gorivo

            Za motore s vanjskim izvorom paljenja koji rade na tekuće gorivo:

            Marka:

            Tehnički opis:  

            Dodatak protiv detonacije (olovo, itd.)

            Tip:     

            Sadržaj u mg/litri:        

            Oktanski broj:

            RON:  

            MON: 

            Relativna gustoća:        pri 15°C          pri 4°C

            Ogrjevna moć: kJ/kg

            Mazivo

            Marka:

            Tehnički opis:  

            SAE klasa viskoziteta: 

            Detaljni rezultati mjerenja

            Značajke motora

Brzina vrtnje motora, min-1

Brzina vrtnje kočnice, min-1

Opterećenje kočnice, N

Izmjereni zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

Izmjerena snaga, Kw

Uvjeti pri ispitivanju

Barometarski tlak, kPa

Temperatura usisnog zraka, K

Faktor ispravka

Ispravljen zakretni moment na koljenastom vratilu, Nm

Ispravljena snaga, kW

Specifična efektivna potrošnja goriva1, g/kWh

Temperatura hlađenja motora, K2

Temperatura ulja kod mjerne točke, K

Temperatura ispuha, K

Temperatura zraka iza kompresora, K

Tlak iza kompresora, kPa

1 Bez ispravljanja snage.

2 Navesti položaj mjerne točke: mjerenje je provedeno (obriši ono što se ne primjenjuje):

a) na izlazu rashladne tekućine;

b) na podložnoj pločici svjećice

c) drugdje, treba navesti gdje.

 

6.         DOPUŠTENO ODSTUPANJE PRI MJERENJU NAJVEĆEG ZAKRETNOG MOMENTA I NAJVEĆE NAZIVNE SNAGE

6.1.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora, koje je odredila tehnička služba, smiju se razlikovati od vrijednosti koje je naveo proizvođač za ±5% ukoliko je izmjerena snaga  11 kW, a ±2% ukoliko je izmjerena snaga >11 kW, uz dopušteno odstupanje brzine vrtnje od 1,5%.

6.2.      Najveći zakretni moment i najveća nazivna snaga motora izmjerene za vrijeme ispitivanja na sukladnost proizvodnje smiju se razlikovati za ±10% od vrijednosti određenih prilikom ispitivanja za homologaciju tipa sastavnih dijelova ukoliko je izmjerena snaga  11 kW, a ±5% ukoliko je izmjerena snaga >11 kW.

Poddodatak 1.

Opisni dokument koji se odnosi na osnovne značajke tipa motora1, koje utječu na njegov najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora

(motori s kompresijskim paljenjem za vozila na dva ili tri kotača)

(Potrebno je priložiti zahtjevu za homologaciju tipa sastavnih dijelova kada se ona podnosi odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Referentni broj (dostavljen od podnositelja zahtjeva):  

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnih dijelova s obzirom na najveći zakretni moment i na najveću nazivnu snagu motora tipa motornog vozila na dva ili tri kotača, mora sadržavati niz informacija navedenih u Prilogu II Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u Dijelu A, u sljedećim točkama:

0.1.

0.2.

0.4. do 0.6.

3. do 3.2.1.5.

3.2.2.

3.2.4.2. do 3.2.4.2.8.3.

3.2.5. do 3.2.12.2.1.

3.5. do 3.6.3.1.2.

Poddodatak 2.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela s obzirom na najveći zakretni moment i najveću nazivnu snagu motora tipa moTOrnog vozila na dva ili tri kotača

Obrazac

Izvještaj br.      od tehničke službe        , datum

Homologacija tipa sastavnog dijela br.:            Proširenje br.: 

1. Trgovačka oznaka ili naziv vozila:    

2. Tip vozila:   

3. Ime i adresa proizvođača:   

4. Ime i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača   (ako postoji):  

5. Datum kada je vozilo podvrgnuto ispitivanju:           

6. Najveći zakretni moment:     Nm pri min-1

7. Najveća nazivna snaga:        kW pri min-1

8. Homologacija tipa sastavnog dijela je odobrena / odbijena1:           

9. Mjesto:       

10. Datum:      

11. Potpis:

zatvori
Pravilnik o postupku homologacije vozila na dva ili tri kotača s obzirom na najveću brzinu, najveći zaokretni moment i najveću snagu motora TPV 211 (Izdanje 00)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !