Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara u djelatnosti hitne medicinske pomoći ("Narodne novine", br. XX/11)
označi tražene riječi printaj stranicu
28 08.03.2011 Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara u djelatnosti hitne medicinske pomoći

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

582

Na temelju članka 139.L653738 stavka 2. i članka 140.L653739 stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10 i 139/10) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuju trajanje i program specijalizacije, mjerila za prijam specijalizanata, način polaganja specijalističkog ispita za medicinske sestre – medicinske tehničare u hitnoj medicinskoj pomoći te mjerila koja moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje specijalizacije za medicinske sestre – medicinske tehničare u hitnoj medicinskoj pomoći.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.

Specijalizant jest medicinska sestra koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga) te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Specijalizant u smislu ovoga Pravilnika jest i medicinska sestra s kojom je nakon provedenog javnog natječaja u zdravstvenoj ustanovi zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme uz ugovoreni probni rad u trajanju od 6 mjeseci te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga upućenog nakon isteka probnog roka izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.

Voditelj programa specijalističkog usavršavanja jest prvostupnik sestrinstva, specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći s najmanje petnaest godina radnog iskustva na radnom mjestu za koje je predviđena specijalizacija. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj te nadzire rad svih glavnih mentora i mentora za specijalizaciju u hitnoj medicinskoj pomoći. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja imenuje ministar na vrijeme od šest godina. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja ostvaruje godišnju naknadu za rad. Iznos naknade odlukom utvrđuje ministar.

Glavni mentor i mentor su medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije.

Članak 3.

Medicinske sestre se mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije u djelatnosti hitne medicinske pomoći.

Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu.

Plan i program specijalizacije tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Članak 4.

Odobrenje za specijalizaciju ministar daje na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatske komore medicinskih sestara.

Članak 5.

Specijalizacija se može odobriti medicinskoj sestri koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse te kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca).

Medicinskoj sestri iz stavka 1. ovoga članka koja nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz članka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Članak 6.

Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad raspisuju natječaj za odabir kandidata za specijalističko usavršavanje.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, natječaj se ne raspisuje za medicinske sestre koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na radnim mjestima za koje je Planom i programom iz Priloga I. ovoga Pravilnika određena specijalizacija, a nemaju uvjeta za priznavanje iz članka 33.#clanak33 ovoga Pravilnika.

Medicinske sestre iz stavka 2. ovoga članka upućuju se na specijalizaciju, na temelju popisa za pristupanje specijalizaciji, iz članka 36.#clanak36 stavka 2. ovoga Pravilnika.

Kandidat za odobrenje specijalizacije (u daljnjem tekstu: kandidat) pored uvjeta iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– završeno temeljno obrazovanje za medicinsku sestru,

– odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara.

Prednost pri odabiru ima kandidat koji ima:

– dulji radni odnos u određenoj zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži specijalizacija,

– prvostupnik sestrinstva ili student sestrinstva,

– dokaz aktivnosti na polju stručnog usavršavanja (aktivno i pasivno sudjelovanje na stručnim skupovima, pisanje stručnih radova, aktivno sudjelovanje u radu stručnih društava, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.).

Članak 7.

Prijedlog za odobrenje specijalizacije Ministarstvu podnosi osoba ili tijelo iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika.

Ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 6.#clanak6 ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja specijalizacije.

U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je medicinska sestra, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezna isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 2/3 iznosa troškova specijalizacije iz članka 19.#clanak19 stavka 1. ovoga Pravilnika.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako medicinska sestra otkaže ugovor o radu i uz pribavljenu suglasnost ministra zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, obveza rada iz stavka 2. ovoga članka nastavlja se u toj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 9.

Plan i program specijalizacije podrazumijeva integriranu teorijsku i praktičnu nastavu, koja se u pravilu u cijelosti odvija u zdravstvenim ustanovama.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dio teorijske i kabinetske nastave može se odvijati u strukovnim zdravstvenim obrazovnim ustanovama te visokim učilištima s kojima pojedina zdravstvena ustanova mora imati sklopljen ugovor o provođenju takve vrste nastave. Obavljanje određenog dijela teorijske nastave mora biti usklađeno s vremenom obavljanja praktične nastave, kako bi se specijalizantu omogućilo istovremeno usvajanje teorijskog i praktičnog znanja.

Ugovor iz stavka 2. ovoga članka mora biti sastavni dio dokumentacije iz članka 7.#clanak7 stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije Ministarstvu je potrebno dostaviti pisanu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora.

Mentori su u pravilu medicinske sestre voditelji pojedinih stručnih jedinica ili medicinske sestre koje sudjeluju u pojedinim oblicima stručne edukacije te doktori medicine specijalisti pojedinih grana specijalnosti koji su sastavni dio Plana i programa specijalizacije, odnosno doktori medicine koji rade na poslovima hitne medicine najmanje 5 godina.

Glavnog mentora i mentore imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije. Glavni mentor i mentori moraju biti radnici u zdravstvenoj ustanovi kojoj je dano ovlaštenje za provođenje određene specijalizacije ili uže specijalizacije.

Glavni mentor i mentor mora biti stručnjak iste grane specijalnosti za koju se specijalizant usavršava.

Članak 11.

Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža u cijelosti te točnost podataka u specijalističkoj knjižici.

U tijeku specijalizacije glavni mentor obavlja provjeru znanja specijalizanta putem kolokvija i seminarskih radova i to najmanje četiri puta godišnje. Mentori obavljaju provjeru znanja specijalizanta kontinuirano i o tome podnose izvješće glavnom mentoru.

Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz Plana i programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje Ministarstvo te osobu ili tijelo iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika.

Glavni mentor tijekom specijalizacije može povući svoju suglasnost o mentorstvu iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pisanom obliku dostaviti Ministarstvu te osobi ili tijelu iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika i specijalizantu.

Ako Ministarstvo utvrdi da glavni mentor neodgovorno vodi specijalizanta, o tome obavješćuje osobu ili tijelo iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika i specijalizanta te on gubi status mentora.

Glavni mentor i mentori za svoj rad po mentorstvu dobivaju godišnju naknadu od osobe ili tijela iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika.

Iznos naknade iz stavka 6. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.

Ako glavni mentor ili mentor tijekom specijalizacije izgubi status mentora iz razloga iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.

Članak 12.

Glavni mentori i mentori mogu biti medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije za medicinske sestre.

Glavnom mentoru i mentorima može se istovremeno dodijeliti najviše pet specijalizanata.

Glavni mentor obvezan je obavljati poslove utvrđene člankom 11.#clanak11 stavkom 1. i 2. ovoga Pravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom, a mentori najmanje pet sati tjedno.

Članak 13.

Glavni mentor uz uvjet iz članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

– najmanje 12 godina rada na području hitne medicinske pomoći,

– završen studij sestrinstva,

– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,

– uspješno završena edukacija za mentore.

Mentor uz uvjet iz članka 10.#clanak10 ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

– najmanje 10 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti,

– završen studij sestrinstva,

– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,

– uspješno završena edukacija za mentore.

Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, mentor može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, s najmanje 15 godina rada na radnom mjestu u djelatnosti hitne medicinske pomoći na obavljanju poslova hitne medicinske pomoći, a u izvanbolničkoj djelatnosti u timu na terenu. Prednost pri odabiru mentora imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinske pomoći na terenu. Mentori mogu biti i doktori medicine specijalisti pojedinih grana specijalnosti koji su sastavni dio Plana i programa specijalizacije, odnosno doktori medicine koji rade na poslovima hitne medicine najmanje 5 godina.

Glavne mentore i mentore odlukom će imenovati ministar. Imenovani glavni mentori i mentori obvezni su završiti edukaciju za mentore. Doktori medicine ne moraju završiti edukaciju za mentore.

Edukaciju mentora provodit će Ministarstvo organiziranjem tečajeva za mentore.

Visinu naknade za polaznike tečaja za mentore određuje ministar.

Članak 14.

Ako privatni zdravstveni radnik osobno traži specijalizaciju iz hitne medicinske pomoći, obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime zaposlenog zdravstvenog radnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.

Članak 15.

Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz članka 7.#clanak7 stavka 2. ovog Pravilnika, dostaviti i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj će se obavljati specijalističko usavršavanje o mogućnosti obavljanja specijalizacije, uz naznačeni datum početka.

Članak 16.

Specijalističko usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, koje ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu:

– u zdravstvenoj ustanovi obavljaju se stručni poslovi propisani Planom i programom specijalizacije,

– zdravstvena ustanova ima odgovarajući prostor i opremu za izvanbolničku djelatnost sukladno Prilogu VI. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

– u zdravstvenoj ustanovi u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlene najmanje dvije medicinske sestre – specijalisti hitne medicinske pomoći te dva specijalista određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije koje su sastavni dio obveznih obilazaka iz Priloga I. ovoga Pravilnika, a sastavni su dio specijalizacije te najmanje jednog liječnika specijalista odgovarajuće specijalizacije za edukaciju specijalizanata hitne medicinske pomoći u toj specijalističkoj grani i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovima hitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 17.

Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje.

Članak 18.

Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju mjerila iz članka 16.#clanak16 ovoga Pravilnika obvezne su u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti Ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja.

Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 16.#clanak16 ovoga Pravilnika.

Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 16.#clanak16 ovoga Pravilnika, za provođenje specijalističkog usavršavanja za specijalizacije u djelatnosti hitne medicinske pomoći.

U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova predlaže glavne mentore i mentore za istu granu specijalizacije.

O svakoj promjeni uvjeta iz članka 16.#clanak16 ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti Ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastale promjene.

Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, ministar rješenjem oduzima ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja koje se u toj zdravstvenoj ustanovi provodi, a specijalizantu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu za nastavak obavljanja specijalističkog usavršavanja.

Članak 19.

Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.

Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika.

Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.

Članak 20.

Stranci pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu obavljati specijalističko usavršavanje uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 21.

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od mjesec dana od dana izdavanja rješenja o odobrenju specijalizacije.

U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa, dogovoriti obavljanje specijalizacije specijalizanta u jedinicama zdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog usavršavanja s mentorima te utvrditi datum početka specijalizacije.

Članak 22.

Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedeno na specijalizaciji smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora o radu sukladno Zakonu o radu.

Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.

O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije osoba ili tijelo iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika obvezni su izvijestiti Ministarstvo, koje će ocijeniti opravdanost prekida.

Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći te bolest specijalizanta/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja, odnosno čelnika osobe ili tijela iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita.

Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao.

Članak 23.

Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i mentori u stručnim jedinicama u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje, prema propisanom Planu i programu.

Obrazac specijalističke knjižice is stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 24.

Nakon obavljenog programa specijalističkog usavršavanja specijalizant polaže specijalistički ispit.

Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca od završetka specijalističkog usavršavanja.

Članak 25.

Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se Ministarstvu najmanje mjesec dana prije pristupanja polaganju ispita.

Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu osobe ili tijela iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika za čije potrebe se kandidat specijalistički usavršavao, izvornik rješenja o odobrenju specijalizacije te uredno popunjenu specijalističku knjižicu.

Članak 26.

Ispitivači na specijalističkim ispitima medicinskih sestara su specijalisti u djelatnosti hitne medicinske pomoći s radnim iskustvom od najmanje 15 godina na tom području, dokazanim aktivnim sudjelovanjem u stručnom radu (stručna društva, seminari, objavljivanje stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i drugo), dokazom o obavljenoj edukaciji iz stručnih ili znanstvenih disciplina relevantnih za sestrinstvo i dokazom o završenom studiju sestrinstva.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju nedostatnog broja medicinskih sestara sa završenim studijem sestrinstva, ispitivač može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu prednost pri odabiru imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u terenskom radu u timu hitne medicinske pomoći.

Listu ispitivača za pojedine zdravstvene ustanove donosi ministar, a temeljem prethodno pribavljenog mišljenja nadležne komore i stručnog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Članak 27.

Ministar rješenjem odobrava polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje ispitnu komisiju i tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita.

Ispitna komisija broji tri člana, od kojih je jedan glavni mentor specijalizanta, drugi je medicinska sestra – specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći te doktor medicine specijalist hitne medicine ili doktor medicine koji najmanje 5 godina radi na poslovima hitne medicine.

Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima imaju pravo na naknadu.

Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.

Članak 28.

Specijalistički ispit polaže se u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitne medicine koje određuje ministar.

Zdravstvene ustanove u kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivača iste grane specijalnosti.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kandidati kojima se radni staž priznaje kao specijalistički, po završetku propisane dodatne edukacije specijalistički ispit polažu u Ministarstvu.

Specijalistički ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela te praktičnih provjera vještina.

Članak 29.

Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu ocjenjuje se sa položio ili nije položio.

Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita.

Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 30.

Medicinskoj sestri koja je položila specijalistički ispit ili je na temelju članka 33.#clanak33 ovoga Pravilnika stekla status specijalista izdaje se uvjerenje na obrascu koji je tiskan u Prilogu IV. i njegov je sastavni dio.

Ministarstvo vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile specijalistički ispit.

Članak 31.

Kandidat koji ne položi specijalistički ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.

Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraće od tri mjeseca. Troškove specijalističkog usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj puta nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam.

Članak 32.

Po položenom / priznatom specijalističkom ispitu stječe se naziv medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći.

Medicinskim sestrama koje imaju završen studij sestrinstva po položenom, odnosno priznatom specijalističkom ispitu u nazivu se umjesto »medicinska sestra-medicinski tehničar« upisuje naziv zanimanja stečen po završetku studija.

Članak 33.

Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se specijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od Plana i programa propisanog ovim Pravilnikom.

Članak 34.

Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na području zdravstvene zaštite najmanje 15 godina, a u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje je određena specijalizacija najmanje 10 godina priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položenom specijalističkom ispitu.

Medicinske sestre koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju završen studij sestrinstva priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći ako rade u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži priznavanje statusa specijaliste najmanje 7 godina, a po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položenom specijalističkom ispitu.

Iznimno od stavka 2. ovog članka prvostupnicima sestrinstva koji danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika u djelatnosti hitne medicinske pomoći rade najmanje 15 godina priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći.

Članak 35.

Zahtjev za priznavanje statusa specijalista iz članka 34.#clanak34 ovoga Pravilnika Ministarstvu podnosi medicinska sestra.

Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:

– potvrdu zdravstvene ustanove o ispunjavanju uvjeta iz članka 34.#clanak34 ovoga Pravilnika,

– diplomu, odnosno svjedodžbu o završnom ispitu,

– odobrenje za samostalan rad,

– dokaz o obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika, ako je propisana.

Članak 36.

Zdravstvene ustanove obvezne su najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika Ministarstvu dostaviti godišnji plan potrebnih specijalizacija.

U planu iz stavka 1. ovoga članka mora biti iskazan broj medicinskih sestara koje ispunjavaju uvjete za priznavanje specijalizacije, kao i popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za pristupanje specijalizaciji.

Zdravstvene ustanove obvezne su po godišnjem planu specijalizacija kandidatima koji ispunjavaju uvjete za priznavanje specijalizacije, omogućiti u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebne obilaske u svrhu stjecanja dodatnih znanja i vještina kao preduvjeta za polaganje specijalističkog ispita.

Članak 37.

Za djelatnosti za koje je ovim Pravilnikom određena obveza specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara, zdravstvene ustanove obvezne su osigurati svim medicinskim sestrama u navedenim djelatnostima specijalizaciju u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 38.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dodatnom specijalističkom stručnom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničaraL653741 (»Narodne novine«, br. 52/10).

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/11-04/06

Urbroj: 534-07-11-1

Zagreb, 17. veljače 2011.

Potpredsjednik Vlade i
ministar zdravstva i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.

PRILOG I.

PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE

Specijalističko usavršavanje za medicinske sestre traje jednu godinu, od čega klinička nastava i/ili praktično osposobljavanje mora biti zastupljeno s najmanje 50% ukupnog trajanja programa.

Program specijalističkog usavršavanja sastoji se od dva dijela i to općeg temeljnog dijela, koji je zajednički svim programima specijalizacija u sestrinstvu, odnosno užih specijalizacija te posebnog dijela koji je usmjeren na određeno područje rada medicinske sestre.

Opći temeljni dio u trajanju od 160 sati, sastavljen je od predmeta:

– Socijalna medicina,

– Osnove informatike,

– Klinička farmakologija i toksikologija,

– Komunikacijske vještine, vještine podučavanja i temeljna saznanja o istraživanjima,

– Upravljanje i zakonodavstvo,

– Etika.

Opći temeljni dio programa može se provoditi u kliničkim ustanovama ili obrazovnim ustanovama koje provode formalno sestrinsko obrazovanje, a koje određuje ministar.

I. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJE

Trajanje: ukupno 160 sati (4 tjedna)

1. SOCIJALNA MEDICINA

Broj nastavnih sati: 20

Socijalna medicina jest disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnog utjecaja društvenih odnosa sa zdravljem i bolesti.

Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s mjerama zdravstvene zaštite kao što su unapređenje zdravlja i preventivne mjere; zdravstvenim odgojem, zdravstvenim sustavom i zdravstvenim ustanovama, zaštitom okoliša i brigom o zdravlju zajednice.

Uži cilj, temeljen na prikupljenim pokazateljima, praćenje je i analiza zdravstvenoga stanja pučanstva uz utvrđivanje prioritetnih zdravstvenih problema.

Nositelj programa: doktor medicine koji se bavi djelatnošću socijalne medicine.

2. OSNOVE INFORMATIKE

Broj nastavnih sati: 20 sati vježbe (iskustvena nastava)

Cilj nastave je usvojiti sljedeće:

– osnovne pojmove informatičke tehnologije: temeljni pojmovi, informacijska tehnologija, dijelovi osobnog računala, softver, računalne mreže, sigurnost u radu s računalima, utjecaj računala na zdravlje i okoliš, sigurnost podataka

– uporaba računala i rukovanje datotekama: računalna okolina, prozori, datoteke i mape, ispis, virusi

– obrada teksta: korištenje aplikacija, osnovni postupci, oblikovanje i uređivanje teksta, tablice

– prezentacijske tehnike: korištenje aplikacija, slajdovi, animacija, uređivanje prezentacija

– informacije i tehnologije: internet i elektronička pošta

Nositelj programa: informatičar ili drugi stručnjak koji se bavi informatičkom djelatnošću.

3. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA

Broj nastavnih sati: 25

Klinička farmakologija prati i proučava pojedinosti vezane za primjenu lijekova.

Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s osnovnim skupinama lijekova, njihovom apsorpcijom, biološkom valjanosti, distribucijom u organizmu, trajanju i jačini učinka lijeka, toksičnosti pojedinih lijekova, nuspojavama, i specifičnim skupinama lijekova.

Nositelj programa: klinički farmakolog ili specijalista grane specijalnosti koji se bavi u svom radu kliničkom farmakologijom.

4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I VJEŠTINE PODUČAVANJA

Broj nastavnih sati: 40 (10 teorijska nastava + 30 vježbe)

Cilj nastave jest da specijalizant usvoji opće pojmove iz komunikologije; aktivno slušanje, vještine pregovaranja (persuazije), vještine donošenja odluke, asertivnost, empatija, postupci s agresivnom osobom.

Nositelj programa: psiholog, pedagog.

5. ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE

Broj nastavnih sati: 20

Cilj nastave jest da specijalizant usvoji osnove zakonskih propisa vezanih uz profesionalnu odgovornost medicinskih sestara. U sklopu toga potrebno je obraditi minimalno Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o sestrinstvu, Zakon o zaštiti prava pacijenta, Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Nositelj programa: diplomirani pravnik/magistar prava

6. ETIKA

Broj nastavnih sati: 25 (15 teorijska nastava + 10 seminari)

Ciljevi nastave su obrazložiti pojmove etika, moral, društvene norme, deontologija.

Objasniti, obrazložiti i usvojiti temeljna načela medicinske etike, kodeks etike medicinskih sestara, prava pacijenta.

Nositelj programa: medicinska sestra koja se bavi sestrinskom etikom kao užim područjem svojega rada ili medicinska sestra koja se bavi formalnom nastavom iz predmeta etike u obrazovnim ustanovama.

II. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Cilj

Cilj programa specijalističkog usavršavanja je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskog tehničara za samostalno pružanje skrbi u svojoj domeni rada, kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a temeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama za zbrinjavanje hitnih stanja u skladu s etičkim načelima, na humani način pun poštovanja, s dodatnom psihosocijalnom potporom.

SADRŽAJ PROGRAMA

TJEDNI

SATI

TEORIJSKI DIO

PRAKTIČNI DIO

1.

anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje

4

160

80

80

2.

interna medicina

5

200

80

120

3.

kirurgija s trumatologijom

5

200

80

120

4.

ginekologija s porodiljstvom

2

80

30

50

5.

pedijatrija

3

120

45

75

6.

neurologija

1

40

20

20

7.

psihijatrija

1

40

20

20

8.

infektologija

1

40

40

0

9.

oftalmologija

0,5

20

20

0

10.

otorinolaringologija

1

40

20

20

11.

hitna medicinska pomoć

12,5

500

70

430

specijalistički dio – ukupno

36

1440

505

935

opći temeljni dio specijalizacije

4

160

100

60

Ukupno

40

1600

605

995

1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA
I INTENZIVNO LIJEČENJE

4 tjedna/160 sati

1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU

80 sati

1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA

40 sati

1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA

40 sati

1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 sati

Teorijski dio 40 sati

Farmakologija u anesteziji – (Adrenalin, Atropin, Amiodaron, Nalokson i dr.)

auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

Nadzor vitalnih znakova

Mehanička ventilacija

Oksigenoterapija

Otvaranje dišnog puta

Održavanje prohodnosti dišnog puta

o

Orofaringealna intubacija

o

Nazofaringealna intubacija

o

Laringealna maska (LMA)

o

Endotrahealna intubacija

o

Komplikacije pri intubaciji

Osnovni principi nadoknade tekućine

Praktični dio 40 sati

Metode otvaranje dišnog puta

Metode održavanje dišnog puta

o

Orofaringealna intubacija

o

Nazofaringealna intubacija

o

Laringealna maska (LMA), Igel maska

o

Endotrahealna intubacija

Čišćenje dišnog puta

Uporaba mehaničkog respiratora (bolnički i transportni)

Asistirana ventilacija

Primjena kisika

Poznavanje algoritma davanja lokalne anestezije (asistencija)

Poznavati primjenu lijekova

Auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

Šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje

Venski put – periferni, centralni, (otvaranje, održavanje, spe-cifičnosti)

Krvarenja vanjska i unutarnja (procjena i obrada)

Praktični dio 20 sati

Postupci otvaranja perifernog venskog puta

Načini održavanja perifernog venskog puta

Poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija)

1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

Brza intubacija u slijedu

Određivanje ocjenskih ljestvica

Postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)

Pulsna oksimetrija i kapnometrija

Utvrđivanje smrti

Praktični dio 20 sati

Brza intubacija u slijedu (asistencija)

Ocjene ozljeda (GCS i PGCS)

Uporaba pulsnog oksimetra

Uporaba kapnometra

Uporaba glukometra

Uporaba perfuzora

Utvrđivanje smrti

VJEŠTINE

1.

uporaba pulsnog oksimetra

2.

uporaba glukometra

3.

uporaba kapnometra

4.

zbrinjavanje dišnog puta

• osnovne tehnike otvaranja dišnog puta

• čišćenje dišnog puta

• održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike)

• asistirana ventilacija

5.

primjena kisika

6.

prepoznati indikacije, pripremiti opremu i izvođenje endotrahealne intubacije

7.

prepoznati indikacije, pripremiti opremu i postavljanje laringealne i Igel maske

8.

ventilacija na endotrahealni tubus i LMA

9.

prepoznati indikacije i koristiti transportni respirator

10.

otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta

11.

nadoknada tekućine

12.

priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog venskog puta

13.

priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu

14.

korištenje perfuzora

15.

poznavati primjenu i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i Amiodaron

16.

poznavati primjenu i djelovanje lijekova – Nalokson

17.

određivanje ocjenskih ljestvica

18.

postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)

KOMPETENCIJE

Prepoznaje septičko stanje

Opisuje podjelu i uzroke šoka

Prepoznaje stanje šoka i pruža hitnu medicinsku pomoć

Prepoznaje anafilaksiju i pruža hitnu medicinsku pomoć

Primjenjuje ordiniranu terapiju (inhalacije, per os, intramuskularno, intrakutano, subkutano, rektalno, na sluznicu, u ET tubus, intravenski, intraosalno)

Izvodi postupke otvaranja, fiksiranja i održavanja prohodnosti perifernog venskog puta intravenskom kanilom

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, djelovanje, doze, moguće nuspojave, te primjenjuje lijekove: nitroglicerin, adrenalin, atropin, glukagon, 50%-tnu glukozu, salbutamol, antagonist opioida (nalokson), diazepam, furosemid, morfij, amiodaron, tramal

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, doze, te primjenjuje fiziološku otopinu

Priprema potreban pribor, i izvodi postupak nadoknade tekućine ordinirane od strane liječnika

Prepoznaje indikacije, izračunava potrebne količine i provodi liječenje kisikom

Prepoznaje uzroke srčanog zastoja i pruža hitnu medicinsku pomoć

Provodi temeljne postupke održavanja života uz primjenu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) u skladu s protokolima

Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i koristi pomagala za otvaranje i održavanje prohodnosti dišnih putova

Postavlja orofaringealni tubus

Postavlja nazofaringealni tubus

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjeg dišnog puta pomoću katetera i tvrde cijevi širokog promjera

Provodi Sellickov postupak

Provodi postupak umjetnog disanja metodama: »usta na usta« sa štitnikom, džepnom maskom, samoširećim balonom i maskom

Postavlja laringealnu i Igel masku

Provodi umjetno disanje putem endotrahealnog tubusa i laringealne maske

Provodi postupak vanjske masaže srca

Opisuje doze, indikacije, kontraindikacije i način primjene lijekova koji se koriste u oživljavanju

Prepoznaje letalne poremećaje srčanog ritma (asistolija, ventrikulska fibrilacija, ventrikulska tahikardija bez pulsa, električna aktivnost bez pulsa) i provodi postupak sukladno protokolu

Objašnjava mehanizam defibrilacije

Objašnjava razloge za ranu defibrilaciju

Primjenjuje automatski vanjski defibrilator (AVD)

Opisuje dijelove manualnog defibrilatora (način rukovanja, funkcije, potrebni pribor) i provjerava ispravnost istoga

Izvodi sigurnu defibrilaciju manualnim defibrilatorom

Opisuje algoritam naprednih postupaka održavanja života i provodi hitnu medicinsku pomoć u skladu s protokolom

Prepoznaje značaj terapijskog pothlađivanja, priprema opremu i bolesnika, te asistira prilikom postupka

Nadzire stanje bolesnika nakon oživljavanja

Utvrđuje sigurne znakove smrti

Izvodi pregled oboljele osobe (početni i detaljni pregled, stalna procjena) koristeći ABCDE, SOPIE, PQRST

Mjeri vitalne znakove (puls, tlak, disanje, temperatura)

Koristi pulsni oksimetar

Poduzima primjerene postupke s obzirom na izmjerene vrijednosti pulsne oksimetrije

Koristi kapnograf/kapnometar

Koristi glukometar

Trajno nadzire vitalne znakove primjenom neinvazivnih metoda (monitoring)

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i postavlja laringealnu masku kod oživljavanja

Opisuje postupak, priprema pribor i provodi endotrahealnu intubaciju u skladu s protokolom

Prepoznaje i priprema pribor, opisuje protokol i asistira pri brzoj indukciji u slijedu (RSI)

Objašnjava mehaničku ventilaciju (modalitete disanja, komplikacije mehaničke ventilacije)

Opisuje principe rukovanja respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti, dijelove respiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi)

Priprema pribor, asistira pri uvođenju centralnog venskog katetera i postavljanju invazivnog monitoringa centralnog venskog tlaka

Priprema pribor, asistira pri uvođenju arterijskog katetera i postavljanju invazivnog monitoringa arterijskog tlaka

Koristi perfuzor i infuzijske pumpe i priprema ih za primjenu (izmjena štrcaljke na perfuzoru, postavljanje sistema na infuzijskoj pumpi, poznavanje funkcije izračunavanja protoka)

Koristi sustav za zagrijavanje infuzijskih otopina i krvnih derivata

Koristi sustav za grijanje/hlađenje bolesnika

2. INTERNA MEDICINA

5 tjedana/200 sati

2.1. KORONARNA JEDINICA

60 sati

2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG

INTENZIVNOG LIJEČENJA

30 sati

2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG

INTENZIVNOG LIJEČENJA

30 sati

2.4. HITNA INTERNISTIČKA

AMBULANTA

70 sati

2.5. SEMINARI

10 sati

2.1. KORONARNA JEDINICA 60 sati

Teorijski dio 20 sati

Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:

osnovnih poremećaja srčanog ritma

primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti

simptoma i znakova kardiovaskularnih poremećaja

stabilna i nestabilna angina pectoris

akutnog infarkta miokarda

akutnog koronarnog sindroma

kardiogenog šoka

srčanog zastoja

plućne embolije

hipertenzivne krize

sinkope

tamponade srca

disekcije aorte

Praktični dio 40 sati

snimanje EKG-a

prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

prepoznati stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju (asistencija)

elektrostimulaciju srca (asistencija)

2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati

Teorijski dio 25 sat

Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:

krvarenja iz gastrointestinalnog trakta

akutnog pankreatitisa

akutnog zatajenja jetre

abdominalnih kolika

akutnog zatajenja bubrega

renalnih kolika

Praktični dio 5 sati

• postavljanje nazogastrične sonde

2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati

Teorijski dio 10 sati

Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:

akutne respiratorne insuficijencije i zastoja disanja

astmatskog statusa

pneumotoraksa

ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)

TBC

Strano tijelo u donjem dišnom putu

Ostale dijagnostičke i terapijske metode u pulmologiji

Praktični dio 20 sati

Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji

Poznavanje primjene lijekova

2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA 70 sati

Teorijski dio 20 sati

Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:

komplikacije dijabetesa (hipoglikemija, hiperglikemija)

ketoacidoze kod alkoholičara

akutnih anemija

akutne koagulopatije

DIK

alergijske reakcije

anafilaktički šok

otrovanja

Praktični dio 50 sati

postavljanje nazogastrične sonde i ispiranje želuca

prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja

zbrinjavanje hitnih internističkih stanja

osnove medicinske propedeutike

Uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

SEMINARSKI RAD – na zadanu temu od mentora 10 sati

VJEŠTINE

1.

poznavanje djelovanja lijekova

2.

poznavati primjenu lijekova: Acetilsalicilnu kiselinu, Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza, Aminofilin, Furosemid, Morfij, Tramal, Aktivni ugljen

3.

snimanje EKG-a

4.

prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

5.

prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju

6.

postavljanje nazogastrične sonde

7.

Ispiranje želuca

8.

prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja

9.

zbrinjavanje hitnih internističkih stanja

10.

prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji

11.

uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

12.

osnove medicinske propedeutike

KOMPETENCIJE

Uzima uzorke krvi i urina za analizu

Primjenjuje ocjenske ljestvice za procjenu intenziteta boli

Prepoznaje načine ulaska otrova u organizam i načine eliminacije otrova

Priprema potreban pribor i izvodi ispiranje želuca

Prepoznaje simptome i znakove otrovanja/predoziranja lijekovima, opojnim drogama, etanolom, ugljičnim monoksidom i pruža hitnu medicinsku pomoć

Opisuje kliničku sliku kod otrovanja gljivama i biljkama i pruža hitnu medicinsku pomoć

Opisuje kliničku sliku kod uboda i ugriza otrovnih životinja i pruža hitnu medicinsku pomoć

Navodi načela samozaštite i hitne medicinske skrbi kod najčešćih bojnih otrova

Opisuje čimbenike rizika kardiovaskularnih bolesti

Provodi snimanje 12 kanalnim EKG-om

Prepoznaje osnovne poremećaje srčanog ritma i provodi hitnu medicinsku pomoć kod: bradikardija (kompletni AV blok), tahikardije uskih QRS kompleksa, tahikardije širokih QRS kompleksa

Opisuje postupak, priprema opremu, te asistira kod transkutane elektrostimulacije

Opisuje postupak, priprema bolesnika i opremu, te asistira kod hitne sinkronizirane kardioverzije

Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod akutnog koronarnog sindroma

Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod stabilne i nestabilne angine pectoris

Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod srčane insuficijencije

Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod plućnog edema

Provodi hitnu medicinsku pomoć kod osobe s akutnom boli u prsnome košu

Provodi hitnu medicinsku pomoć kod hipertenzije kao hitnog stanja

Razlikuje tromboflebitis od flebotromboze

Prepoznaje stanje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod opstrukcije dišnog puta

Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je pri svijesti

Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je bez svijesti

Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod trudnica i pretilih osoba

Razlikuje astmatski status od astme

Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod astmatskog statusa i astme

Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod akutnog pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti

Prepoznaje simptome i znakove plućne embolije i provodi postupak hitne medicinske pomoći po protokolu

Prepoznaje hemoptou i provodi postupak hitne medicinske pomoći

Prepoznaje simptome i znakove akutne respiratorne insuficijencije i provodi postupak hitne medicinske pomoći

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju pleuralne punkcije

Prepoznaje smetnje disanja i provodi postupak hitne medicinske pomoći

Prepoznaje simptome i znakove krvarenja iz probavnog sustava i provodi postupak hitne medicinske pomoći

Opisuje simptome i znakove upalnih bolesti probavnog sustava i abdominalne boli

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za uvođenje nazogastrične sonde

Uvodi nazogastričnu sondu

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za primjenu klizme

Primjenjuje klizmu

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju abdominalne punkcije

Prepoznaje znakove hematurije

Prepoznaje simptome i znakove infekcije urinarnog sustava

Prepoznaje simptome i znakove akutne bubrežne insuficijencije

Opisuje indikacije za hitnu dijalizu

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri uvođenju dijaliznog katetera

Prepoznaje simptome i znakove akutnog zastoja urina

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika, i uvodi uretralni kateter kod muškaraca i žena

Razlikuje simptome i znakove hipoglikemije od hiperglikemije

Objašnjava primjenu glukoze ili glukagona kod hipoglikemije izmjerene glukometrom

Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hipoglikemiji

Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hiperglikemiji

3. KIRURGIJA S TRAUMATOLOGIJOM

5 tjedana/200 sati

3.1. DJEČJA KIRURGIJA

40 sati

3.2. OPĆA KIRURGIJA

40 sati

3.3. TRAUMATOLOGIJA

40 sati

3.4. HITNA KIRURŠKA

80 sati

3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

Opekline i ozebline kod djece

Kemijske i električne ozljede kod djece

Šok kod djece

Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

Praktični dio 20 sati

Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih i djece

Određivanje postotka opečene površine tijela

Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda

Imobilizacija

3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

Mjere za sprječavanje infekcija

Opekline i ozebline odraslih

Kemijske i električne ozljede odraslih

Postupak sa amputiranim dijelom

Praktični dio 20 sati

Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena

Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih

Određivanje postotka opečene površine tijela

Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda

3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

Ocjenske ljestvice u traumatologiji za odrasle

Politrauma odraslih i djece

Crash i blast sindrom

Trauma trudnice

Praktični dio 20 sati

Metode zaustavljanja krvarenja

Zavojni materijal i najčešći zavoji

Primjena imobilizacijskih sredstava

a) Longete

b) Sadreni zavoji

3.4. HITNA KIRURŠKA AMBULANTA 80 sati

Teorijski dio 20 sati

Pregled hitnog kirurškog pacijenta

Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

Ubodi i ugrizi otrovnih životinja

Traumatski šok i antišok terapija

Praktični dio 60 sati

Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

Pregled hitnog kirurškog pacijenta

Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

Priprema instrumenata za primarnu obradu rane

Zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa

Priprema pribora i poznavanje postupka kod torakalne drenaže

VJEŠTINE

1.

Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

2.

Pregled hitnog kirurškog pacijenta

3.

Metode zaustavljanja krvarenja

4.

Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

5.

Poznavati i provoditi temeljne tehnike instrumentiranja

6.

Primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji

7.

Postupci sa amputiranim dijelovima tijela

8.

Zbrinjavanje opeklina i ozeblina djece i odraslih

9.

Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda djece i odraslih

10.

Prepoznati tenzijski pneumotoraks, pripremiti opremu te izvođenje dekompresije iglom

11.

Određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu

12.

Uvođenje urinarnog katetera – muški

13.

Uvođenje urinarnog katetera – žene

14.

Zbrinjavanje ozlijeđene trudnice

15.

Primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete)

KOMPETENCIJE

Procjena ozlijeđene osobe (početna procjena, brzi trauma pregled ili ciljani pregled, detaljni pregled, stalna procjena)

Prepoznaje stanja koja ozlijeđenog životno ugrožavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta i pruža hitnu medicinsku pomoć

Izvodi tehnike zaustavljanja krvarenja

Opisuje važnost mehanizma nastanka ozljede

Provodi antitetanusnu zaštitu prema odredbi liječnika

Procjenjuje mišićno-koštane ozljede i pruža hitnu medicinsku pomoć

Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s prijelomima ekstremiteta

Zbrinjava amputirani dio tijela

Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s iščašenjima zglobova

Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije patele

Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije lakta

Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije ramena

Opisuje postupak i asistira kod nekomplicirane dislokacije kuka

Prepoznaje ozljede glave i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći

Opisuje značaj RTS (revidirana trauma bodovna skala)

Prepoznaje ozljede grudnog koša i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Prepoznaje ozljede zdjelice i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Prepoznaje ozljeda trbuha i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Prepoznaje ozljede kralježnice i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Prepoznaje ozljeda ekstremiteta i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Provodi hitnu medicinsku pomoć kod opeklina

Provodi hitnu medicinsku pomoć kod smrzotina

Prepoznaje politraumu i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Primjenjuje postupke okretanja ozlijeđenog u liniji

Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja ovratnik

Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja neoprenske udlage

Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja Kramerove udlage

Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja vakuum udlage

Opisuje indikaciju, način primjene i koristi rasklopna nosila

Opisuje indikaciju, način primjene i koristi vakuum madrac

Opisuje indikaciju, način primjene i primjenjuje prsluk za imobilizaciju i izvlačenje iz vozila

Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja ozlijeđenog na dugu dasku s bočnim fiksatorima glave uz uporabu kaiša za fiksaciju tijela

Izvodi deimobilizaciju

Postavlja Madsenov zavoj, Desaultov zavoj, gips longete

Provodi mjere za sprečavanje infekcija (čišćenje i dezinfekcija aparata, opreme, medicinskih instrumenata i vozila, pranje ruku, korištenje zaštitne opreme, dezinfekcija kože pacijenta prije invazivnog postupka)

Provodi postupak pripreme rane za kiruršku obradu (ispiranje, sterilno pokrivanje)

Provodi temeljne tehnike instrumentiranja

Primjenjuje zavojni materijal (klasični zavoji, zavoji za opekline, kompresivni zavoj)

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira kod zbrinjavanja ventilnog pneumotoraksa

Opisuje postupak, priprema pribor i asistira pri provođenju hitne torakalne drenaže

Opisuje pribor i priprema sustave za hitnu drenažu toraksa (aktivna sukcija-torakalna pumpa na vakuum, Heimlichova valvula)

Provodi postupke zbrinjavanja ozlijeđene trudnice

4. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM

2 tjedna/80 sati

4.1. RAĐAONICA

60 sati

4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA

20 sati

4.1. RAĐAONICA 60 sati

Teorijski dio 20 sati

Porod (porođajna doba, posteljica, porod na zadak)

Patološki porod

Pripreme za porod na terenu (priprema trudnice, opreme i okoline)

Torba (set) za porod

Lijekovi u porodu

Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

Trauma trudnice

Transport trudnice

Oživljavanje trudnice

Praktični dio 40 sati

Vođenje poroda

Partalno praćenje fetusa i rodilje

Pravilno disanje trudnice

Epiziotomija

Opstretički pregled

Porod i pregled posteljice

Zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom i dr.)

Zbrinjavanje rodilje (kontrola vitalnih funkcija i krvarenja)

4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 sati

Teorijski dio 10 sati

Hitna stanja u ginekologiji (šok, tromboembolijska bolest, nepravilna krvarenja izvan menstrualnog ciklusa, bol u zdjelici)

Patologija trudnoće (opstretički šok i koagulopatije (DIK), krvarenja, pobačaj, ektopična trudnoća, preeklampsija i eklampsija, placenta previa, abrupcija placente)

Patologija III i IV porođajnog doba

postpartalna krvarenja

atonija maternice

Praktični dio 10 sati

Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji

Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći

VJEŠTINE

1.

Vođenje poroda u kući i tijekom prijevoza

2.

Pregled posteljice

3.

Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

4.

Oživljavanje trudnice

5.

Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji

6.

Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći

KOMPETENCIJE

Prepoznaje simptome vaginalnog krvarenja koje nije uzrokovano trudnoćom i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Opisuje funkcionalne promjene u trudnoći

Prepoznaje vaginalno krvarenje u trudnoći i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći

Opisuje simptome i znakove preeklampsije i eklampsije i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Objašnjava faze fiziološkog poroda

Manualno dovršava normalni porod na terenu

Asistira pri porodu u hitnom bolničkom prijemu

Ocjenjuje osnovne parametre vitalnosti novorođenčeta APGAR testom

Prepoznaje postupke hitne medicinske pomoći kod porođaja na zadak, ispale pupkovine, prezentacije ekstremitetima

Provodi postupak opskrbe majke i novorođenčeta

Provodi postupak s posteljicom

Provodi specifične postupke oživljavanja trudnice

Procjenjuje i zbrinjava žrtve seksualnog nasilja, prikuplja dokaze i pruža primjerenu potporu

5. PEDIJATRIJA

3 tjedna/120 sati

5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA

30 sati

5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA

50 sati

5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA

40 sati

5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati

Teorijski dio 15 sati

Asfiktično novorođenče

Održavanje tjelesne temperature

Proširenje i ventilacija pluća

Lijekovi u oživljavanju novorođenčeta

Specifična neonatalna farmakologija (posebni lijekovi)

Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

Načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta

Konvulzije novorođenčeta

Respiratorni distres sindrom

Praktični dio 15 sati

Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

Poznavanje i uporaba inkubatora

Prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta

Periferni venski pristup

5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 50 sati

Teorijski dio 20 sati

Poremećaj svijesti

Farmakologija u pedijatriji

Hitna stanja u pedijatriji (šok, anafilaksija, otrovanja, konvulzije)

Dehidracija

Oprema za zbrinjavanje vitalno ugroženog djeteta

Procjena kritičnog djeteta

Praktični dio 30 sati

Pristup bolesnom djetetu

Prepoznavanje i procjena kritičnog djeteta

Napredni postupci održavanja života djece

Zbrinjavanje konvulzija

Periferni venski pristup

Intraosealni pristup

5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati

Teorijski dio 10 sati

Hitna stanja u pedijatriji (asmatički napad, konvulzije, hipoglikemija)

Temeljni i napredni postupci održavanja života djece

Praktični dio 30 sati

Temeljni i napredni postupci održavanja života djece

VJEŠTINE

1.

procjena kritičnog djeteta

2.

temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

3.

napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece

4.

primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama

5.

prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji

6.

pravilna uporaba inkubatora

KOMPETENCIJE

Opisuje strukturalne i funkcionalne posebnosti dječje dobi

Izvodi postupke mjerenja vitalnih znakova (puls, krvni tlak, disanje, temperatura)

Uspostavlja periferni venski put kod novorođenčeta i djece

Provodi temeljne postupke održavanja života novorođenčadi i djece u skladu s protokolima

Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta kod djece

Opisuje indikacije, kontraindikacije i način postavljanja jednostavnih pomagala za otvaranje i održavanje prohodnosti dišnih putova kod djece

Postavlja orofaringealni tubus kod djece

Postavlja nazofaringealni tubus kod djece

Opisuje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjeg dišnog puta pomoću katetera kod djece

Provodi umjetno disanje metodom »usta na nos i usta« sa štitnikom kod dojenčeta

Provodi umjetno disanje metodom »usta na usta« sa štitnikom kod djece

Provodi umjetno disanja sa samoširećim balonom i maskom kod djece

Provodi vanjsku masažu srca kod dojenčadi

Provodi vanjsku masažu srca kod djece

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i izvodi intraosealni pristup

Provodi napredne postupke održavanja života kod djece u skladu s protokolom

Prepoznaje opstrukciju dišnog puta i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod dojenčeta

Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod djeteta

Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta sa sumnjom na epiglotitis

Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta kod sumnje na bronhiolitis

Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć kod astmatskog statusa i astme kod djece

Prepoznaje anafilaksiju kod djece i provodi postupke hitne medicinske pomoći u skladu s protokolima

Ocjenjuje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod djeteta s poremećajem svijesti

Provodi hitnu medicinsku pomoć kod konvulzija

Primjenjuje supozitorije ili klizme diazepama

Prepoznaje stanje dehidracije kod djeteta

Prepoznaje hipoglikemiju i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći

Opisuje i postavlja imobilizacijska pomagala primjerena dječjoj dobi

Opisuje i koristi inkubator

6. NEUROLOGIJA

1 tjedan/40 sati

6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA

20 sati

6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA

20 sati

6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG
INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati

Teorijski dio 10 sati

anatomija i fiziologija živčanog sustava

simptomatologija najčešćih hitnih neuroloških stanja

poremećaji stanja svijesti(smetenost, somnolencija, koma)

epilepsija

cerebrovaskularni inzult

Praktični dio 10 sati

nadoknada tekućine

priprema pribora za sukciju

postavljanje nazogastrične sonde

6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 sati

Teorijski dio 10 sati

farmakologija (terapija najčešćih hitnih neuroloških stanja)

neurološka procjena pacijenta (neurološki status, Glasgow coma skala, reakcija zjenica)

tranzitorna ishemična ataka

migrena /glavobolje

vertigo

Praktični dio 10 sati

mjerenje vitalnih parametara

oksigenoterapija

postavljanje venskog puta

postavljanje trajnog srčanog nadzora (monitoring)

procjena neurološkog statusa pacijenata

priprema i poznavanje postupka lumbalne punkcije

VJEŠTINE

1.

prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji

2.

procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta

3.

procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta

4.

primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske)

KOMPETENCIJE

Opisuje čimbenike rizika za nastanak cerebrovaskularnih poremećaja

Opisuje primarnu i sekundarnu prevenciju cerebrovaskularnog inzulta

Primjenjuje procjenu stanja svijesti (AVPU)

Koristi Glasgow koma skalu

Ocjenjuje stupanj poremećaja svijesti

Prepoznaje cerebrovaskularne poremećaje i provodi mjere hitne medicinske pomoći

Prepoznaje uzroke akutne glavobolje

Pruža hitnu medicinsku skrb kod epileptičkog napada i epileptičkog statusa

Prepoznaje vrtoglavicu i provodi postupke hitne medicinske pomoći

Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju lumbalne punkcije

7. PSIHIJATRIJA 1 tjedan/40 sati

HITNA PSIHIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

suicidalnost depresivnih bolesnika

delirium tremens alcoholicum

status epilepticus

akutno stanje agresivnosti, homocidalnosti i suicidalnosti

akutna alkoholna intoksikacija

akcindentalna apstinencijska kriza ovisnika

intoksikacije

kriza pacijenata koji su pod djelovanjem antabusa unijeli alkohol u organizam

neželjeni efekti konvulzivne terapije

neželjeni efekti psihofarmakoterapije

akutne histeričke manifestacije

epileptična sumračna stanja

patološko napito stanje

stanja akutne anksioznosti

krizna stanja

zlostavljana osoba i dijete

Praktični dio 20 sati

aktivno poznavanje komunikacijskih vještina prilagođenih specifičnim stanjima psihičkih bolesnika

zbrinjavanje hitnih stanja u psihijatriji

VJEŠTINE

1.

poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika

2.

razlikovati specifičnosti pojedinih ovisnosti

3.

prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe

KOMPETENCIJE

Prepoznaje osnovna akutna stanja povezana s poremećajem ponašanja

Adekvatno komunicira s osobom s akutnim poremećajem ponašanja

Procjenjuje rizik za suicid

Rješava probleme s nasilnim bolesnikom, te primjenjuje primjerene tehnike samozaštite

Objašnjava proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije

Prepoznaje zlostavljane osobe i provodi postupke hitne medicinske pomoći

8. INFEKTOLOGIJA teorija/40 sati

HITNA INFEKTOLOŠKA AMBULANTA 40 sati

Teorija 15 sati

Infekcije

Meningitis

Status febrilis,Sepsa

Meningokokna sepsa

Tetanus

Hepatitis

AIDS

Postupci i procedure osobne zaštite u radu sa infektološkim pacijentima

Seminarski rad – Rad na zadanu temu od mentora 25 sati

VJEŠTINE

1.

poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom

2.

postupci s infektivnom opremom i otpadom

KOMPETENCIJE

Provodi osobne mjere zaštite i zbrinjava infektivnog bolesnika (koristi zaštitna sredstva i opremu, provodi izolaciju)

Provodi postupak zbrinjavanja sredstava i opreme koja je bila u kontaktu s infektivnim bolesnikom (čisti i dezinficira opremu i vozilo) i provodi mjere zbrinjavanja infektivnog otpada

9. OFTALMOLOGIJA 20 sati

HITNA OFTALMOLOŠKA AMBULANTA 20 sati

Teorijski dio 20 sati

• Akutni glaukom

• Ozljede oka

• Strana tijela u oku

• Opekline oka

• Iridociklitis

VJEŠTINE

1. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji

KOMPETENCIJE

Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u oftalmologiji

10. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 tjedan/40 sati

HITNA OTORINOLARINGOLOŠKA AMBULANTA 40 sati

Teorijski dio 20 sati

anatomija i fiziologija uha, grla i nosa

simptomatologija najčešćih hitnih stanja u otorinolaringologiji

indikacije za konikotomiju i traheotomiju

strano tijelo u uhu, grlu, nosu

akutna oteklina larinksa

epistaksa

Praktični dio 20 sati

zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu

priprema pacijenata i pribora za ispiranje uha

priprema pacijenata i pribora za konikotomiju i traheotomiju

priprema pacijenta i instrumenata za tamponadu nosa

VJEŠTINE

1.

prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji

2.

zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu

3.

prepoznati indikacije i izvođenje konikotomije iglom

KOMPETENCIJE

Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u otorinolaringologiji

Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i komplikacije konikotomije iglom

Izvodi konikotomiju iglom

Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod provođenja konikotomije setom za konikotomiju

Priprema bolesnika i pribor za tamponadu nosa

Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod traheotomije

Prepoznaje epistaksu i provodi postupke hitne medicinske pomoći

11. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 tjedana/500 sati

11.1. NASTAVNI CENTAR 90 sati

11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati

11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati

11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 sati

11.5. RAD NA TERENU 280 sati

11.1. NASTAVNI CENTAR 90 sati

Teorijski dio 30 sati

organizacijski modeli HMP kod nas i u svijetu

vozila, oprema, djelatnici u izvanbolničkim uvjetima

mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme

medicinska dokumentacija o izvršenoj intervenciji

farmakologija u hitnoj medicini

temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih

pregled vitalno ugrožene osobe –ABCDE pristup

načini primjene lijekova

venski pristup, alternativni pristupi

nadoknada tekućina

ocjenske ljestvice

pregled pacijenta

primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

zbrinjavanje dišnog puta

šok

mehanizmi nastanka ozlijede

trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

akcidentalna stanja:

– poremećaji uzrokovani povišenom ili sniženom temperaturom okoline

– utapanje

– udar groma

– udar električne struje

– visinska bolest

– dekompresijska bolest

– vješanje

– otrovanja

– akutni radijacijski sindrom

kemijske katastrofe i masovne nesreće

načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta

Praktični dio 60 sati

• temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih

• pregled i zbrinjavanje trauma pacijenta

• RSI

• zbrinjavanje dišnog puta

• mjerenje i nadzor vitalnih funkcija

• trajni nadzor vitalnih funkcija (monitoring)

• primjena transportnog respiratora

• vanjska stimulacija srca, AED, defibrilacija

• imobilizacija i deimobilizacija

• skidanje kacige

• tehnike izvlačenja

• zaustavljanje krvarenja

• zavojni materijal

• torakocinteza iglom

• venski put, alternativni pristupi

• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati

Teorijski dio 10 sati

Upoznavanje s PDJ (funkcija, zaposlenici, zaduženja)

Uloga med. tehničara-sestre u PDJ (komunikacija unutar centra, odgovornost)

Sustav veza

Grafički dijagram toka (prijam, »spremanje« i predaja poziva, specifičnosti disponiranja)

Komunikacija s timovima, hitnim prijemom prihvatne bolnice i srodnim službama (policija, vatrogasci, kontrola leta, služba 112)

Praktični dio 30 sati

Praktični dio (javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu)

11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati

Teorijski dio 20 sati

organizacija rada hitnog bolničkog prijama – menadžment odjela

trijaža u hitnom bolničkom prijmu

medicinska dokumentacija

indikatori kvalitete

komunikacija sa izvanvanbolničkim i bolničkim službama

smjernice za rizične procedure

sustav kvalitete u sestrinstvu – indikatori kvalitete

Praktični dio 60 sati

trijaža u hitnom bolničkom prijmu – rad uz mentora

rad u operacijskoj sali-instrumentarij i koncept rad u op. sali prilikom obrade rana i opeklina

rad u gipsaonici

protokoli za procjenu hitnih pacijenata

11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 sati

Teorijski dio

osnovne karakteristike helikoptera

upoznavanje s opremom

priprema ozljeđenika za prijevoz

praktični rad na zemlji (navođenje helikoptera na zemlji, vitlanje na metalnom užetu, rad sa »sjedalom« i »vrećom«, unošenje pacijenta u helikopter i dr.)

nadzor i mogućnosti zbrinjavanja bolesnika tijekom leta

11.5. RAD NA TERENU 280 sati

Teorijski dio

Seminarski radovi – 3 seminarska rada na zadanu temu od mentora.

Praktični dio 280 sati

zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika

timski rad

korištenje sustava veza na terenu

standardna oprema u vozilu i održavanje

VJEŠTINE

1.

mjerenje vitalnih funkcija

2.

temeljni postupci održavanja života odraslih

3.

napredni postupci održavanja života odraslih

4.

pregled vitalno ugrožene osobe

5.

intraosalni pristup

6.

koristiti AED

7.

izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom

8.

zbrinjavanje akcidentalnih stanja

9.

poznavanje mehanizma ozljede

10.

imobilizacija i demobilizacija

11.

tehnike izvlačenja

12.

skidanje kacige

13.

stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga

14.

transportni položaji

15.

nadzor pacijenta tijekom transporta

16.

odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova

17.

prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching)

18.

komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, Gorska služba spašavanja, Centar za traganje i spašavanje na moru)

19.

koristiti sustave veza na terenu i u dispečerskom centru

20.

ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji 21.trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

22.

specijalna farmakologija u hitnoj medicini

23.

organizira ili suorganizira i provodi spašavanje u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama

24.

poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS)

25.

organizacija službe pri organiziranju skupova.

26.

zna predvidjeti i ocijeniti reakciju ljudi u pojedinim i masovnim slučajevima te savladavati neadekvatno ponašanje

27.

koristi adekvatnu proceduru te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju

28.

održavanje vozila i opreme

KOMPETENCIJE

Organizacija hitne medicinske službe (HMS)

Opisuje organizacijske modele HMS kod nas i u svijetu

Navodi i koristi medicinsku opremu u vozilu izvanbolničke HMS

Navodi i koristi medicinsku opremu u objedinjenom hitnom bolničkom prijmu (OHBP)

Koristi sustav veza na terenu i prijavno dojavnoj jedinici (PDJ)

Komunicira s drugim žurnim službama

Koristi se računalom i primjenjuje osnove informatike

Prepoznaje strukturu i organizaciju HMS u velikim nesrećama i katastrofama

Primjenjuje START trijažu u velikim nesrećama i katastrofama

Prepoznaje specifičnosti hitne medicinske pomoći tijekom leta helikopterom i provodi potrebne intervencije sukladno protokolima

Provodi bolničku trijažu i retrijažu u skladu s protokolima

Opisuje principe rukovanja transportnim respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti, dijelovi respiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi, izmjena boce s kisikom)

Prikuplja podatke, analizira i procjenjuje stanje ozlijeđenog ili oboljelog (glavna tegoba, prethodni događaj/pojava simptoma, mehanizam ozljede, rizični faktori za ozbiljne bolesti ili ozljede, vrijeme događaja/pojave simptoma, relevantna povijest bolesti)

Primjenjuje tehnike izvlačenja ozlijeđenog iz vozila

Provodi pravilan postupak skidanja kacige

Primjenjuje transportne položaje u skladu s vrstom bolesti/ozljede

Razlikuj vrste transportnih sredstava u HMS i pravilno ih koristi u skladu s vrstom bolesti/ozljede

Priprema vitalno ugroženog bolesnika i opremu, te sudjeluje u međubolničkom transportu

Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod stanja uzrokovanih povišenom temperaturom okoliša

Prepoznaje simptome i znakove općeg pothlađivanja

Provodi specifične postupke oživljavanja pothlađene osobe

Provodi metode zagrijavanja pothlađene osobe primjerene hitno-medicinskom okružju

Prepoznaje simptome i znakove utapanja

Provodi postupke hitne medicinske pomoći kod utopljenika

Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod električnog udara i udara munje

Prepoznaje simptome i znakove akutnog radijacijskog sindroma i provodi postupke hitne medicinske pomoći

PRILOG II.

OBRAZAC SPECIJALISTIČKE KNJIŽICE

PRILOG III.

OBRAZAC ZAPISNIKA O POLAGANJU SPECIJALISTIČKOG ISPITA

PRILOG IV.

OBRAZAC UVJERENJA O POLOŽENOM SPECIJALISTIČKOM ISPITU

PRILOG V.

PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE SUKLADNO ČLANKU 34. STAVKU 1. I 2. PRAVILNIKA

Popis teorijskih znanja koje je potrebno usvojiti i praktičnih vještina koje je potrebno obaviti kao preduvjet za pristupanje specijalističkom ispitu za djelatnost hitne medicinske pomoći za kandidate kojima se radni staž priznaje kao specijalistički.

Plan i program je podijeljen na teorijsku nastavu, vježbe u kabinetima vještina i praktičnu nastavu, kao i rad na terenu koji se obavljaju sukladno članku 9.#clanak9 Ovoga Pravilnika.

Predavače za teorijsku nastavu kao i mentore za provođenje vježbi u kabinetima vještina i praktične nastave imenuje ministar nadležan za zdravstvo (medicinske sestre- medicinski tehničari i liječnici) osim u obrazovnim institucijama.

Broj polaznika u skupini za vježbe u kabinetima je maksimalno 10 po timu.

Od početka edukacije do pristupanja specijalističkom ispitu ne smije proći više od 3 mjeseca, osim zbog opravdanih razloga (bolest/bolest djeteta).

TEORIJSKA NASTAVA 80 sati

farmakologija u hitnoj medicini

auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

ABCDE procjena

ocjenske ljestvice (GCS)

mehanička ventilacija

oksigenoterapija

otvaranje dišnog puta

održavanje prohodnosti dišnog puta

brza intubacija u slijedu

osnovni principi nadoknade tekućine

šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje

venski put – periferni, centralni (otvaranje, održavanje, specifičnosti)

krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada)

postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova («monitoring»)

utvrđivanje smrti

osnovni poremećaji srčanog ritma

akutni infarkt miokarda

akutni koronarni sindrom

srčani zastoj i zastoj disanja

plućna embolija

stabilna i nestabilna angina pectoris

hipertenzivna kriza

sinkopa

tamponada srca

disekcija aorte

krvarenja iz gastrointestinalnog trakta

akutni pankreatitis

akutno zatajenje jetre

abdominalna bol

akutno zatajenje bubrega

renalna bol

akutna respiratorna insuficijencija

astmatski status

ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)

strano tijelo u dišnom putu

akutne komplikacije Diabetes mellitusa

DIK

akutna otrovanja

opekline i ozebline

ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom

postupak s amputiranim dijelom tijela

Crash i Blast sindrom

trauma trudnice

vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta

primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe

ubodi i ugrizi otrovnih životinja

hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu

porod

zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje

transport trudnice

oživljavanje trudnice

temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčeta

načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta

konvulzije novorođenčeta

hitna stanja u pedijatriji

procjena kritičnog djeteta

temeljni i napredni postupci održavanja života djece

šok kod djece

primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta

hitna stanja u neurologiji

neurološka procjena pacijenta

hitna stanja u psihijatriji

zlostavljana odrasla osoba i dijete

akutne zarazne bolesti

postupci i procedure osobne zaštite kod zbrinjavanja infektoloških pacijenata

mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme

ozljede oka

hitna stanja u otorinolaringologiji

epistaksa

dokumentacija medicinske sestre – medicinskog tehničara

temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

načini primjene lijekova

mehanizmi nastanka ozlijede

trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

kemijske katastrofe i masovne nesreće

akcidentalna stanja ili stanja uzrokovana fizičkim čimbenicima

načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta

osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju

priprema pacijenta za prijevoz helikopterom

prijavno-dojavna jedinica

VJEŽBE U KABINETU I PRAKTIČNA NASTAVA 120 sati

ABCDE pristup

metode održavanje dišnog puta

orofaringealna intubacija

nazofaringealna intubacija

laringealna maska (LMA)

endotrahealna intubacija

konikotomija

čišćenje dišnog puta (aspiracija)

primjena kisika

metode umjetne ventilacije

tehnike primjene lijekova

postupci otvaranja i održavanja perifernog venskog puta

ocjenske ljestvice

postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova (»monitoring«)

uporaba kapnometra

uporaba glukometra

uporaba perfuzora

primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe (odrasli i djeca)

zbrinjavanje opeklina i ozeblina (odrasli i djeca)

određivanje postotka opečene površine tijela (odrasli i djeca)

metode zaustavljanja krvarenja

zavojni materijal i najčešći zavoji

temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi

procjena kritičnog djeteta (ABCD)

intraosealni pristup

temeljni i napredni postupci održavanja života djece

temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih

snimanje EKG-a

prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma

automatska vanjska defibrilacija (AED)

defibrilacija

sinkronizirana kardioverzija (asistencija)

transkutana elektrostimulacija srca (asistencija)

imobilizacija i deimobilizacija

skidanje kacige

tehnike izvlačenja

trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama

prijavno-dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu 8 sati

standardna oprema u vozilu i njezino održavanje

PRAKTIČNA NASTAVA KOJU JE POTREBNO OBAVITI U STACIONARNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

uporaba mehaničkog respiratora – upoznavanje s radom

poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija)

10x

auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja

20x

utvrđivanje smrti

10x

postavljanje nazogastrične sonde

5x

ispiranje želuca

5x

uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu

10x

kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena

5x M 5x Ž

zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija)

5x

periferni venski put kod djece

5x

poznavanje i uporaba inkubatora

3x

periferni venski put kod novorođenčadi

5x

porod

5x

epiziotomija

5x

postupak s posteljicom

5x

zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom)

5x

RAD NA TERENU 110 sati

Teorijski dio

• Seminarski rad – 1 seminarski rad na zadanu temu od mentora. 10 sati

Praktični dio 100 sati

zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika

timski rad

korištenje sustava veza na terenu

standardna oprema u vozilu i održavanje

PRILOG VI.

UVJETI U POGLEDU PROSTORA I MEDICINSKO--TEHNIČKE OPREME ZA OVLAŠTENE ZDRAVSTENE USTANOVE U IZVANBOLNIČKOJ DJELATNOSTI

Uvjeti u pogledu prostora:

1. 2,5 m2, odnosno 8 m3, po polazniku.

2. Sanitarni čvor.

3. Kabinet za vježbe.

Uvjeti u pogledu opreme

Količina

1.

Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za odrasle

1 na 10 polaznika

2.

Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za djecu stariju od jedne godine

1 na 10 polaznika

3.

Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca s pokazivačem djelotvornosti rada za dojenče

1 na 10 polaznika

4.

Lutka za vježbu endotrahealne intubacije i postavljanje laringealne maske za odrasle

1

5.

Lutka za vježbanje naprednih postupaka održavanja života

1

6.

Lutka za vježbanje dekompresije pneumotoraksa

1

7.

Model ruke za vježbanje otvaranja iv. puta

1 na 10 polaznika

8.

Računalo s monitorom, pisačem i pristupom internetu

1

9.

LCD projektor

1

10.

Videorekorder

1

11.

Tlakomjer

1

12.

Fonendoskop

1

13.

Glukometar

1

14.

Pulsni oksimetar

1

15.

Kapnometar

1

16.

Orofaringealni tubusi za odrasle i djecu

2 kompleta

17.

Nazofaringealni tubus za odrasle

1 komplet

18.

Laringealne maske za odrasle

2 kompleta

19.

Aparat za sukciju

1

20.

Kateteri za sukciju različitog promjera

5 komada

21.

Nosni kateter za kisik

5 komada

22.

Maska za primjenu kisika sa spremnikom

5 komada

23.

Džepna maska za ventilaciju »usta na masku«

1 na 10 polaznika

24.

Samošireći balon s maskom i spremnikom

2 komada

25.

Laringoskop sa pripadajućim spatulama različitih veličina

1 komad

26.

Endotrahealni tubusi za odrasle

3 od svake veličine (pot. mat.)

27.

Jednokratne elektrode za nadzor srčane akcije

1 pakiranje (potrošni mat.)

28.

Intravenske kanile

30 komada (potrošni mat.)

29.

Poveska za zaustavljanje krvarenja

2 komada

30.

Sistem za infuziju

10 komada (potrošni mat.)

31.

Zavojni materijal (komprese, zavoji …)

1 komplet po polazniku

32.

Ovratnik za imobilizaciju vratne kralježnice (univerzalni)

1 komad na 10 polaznika

33.

Vakuum madrac

1

34.

Prsluk za imobilizaciju i izvlačenje ozlijeđenog

1

35.

Rasklopna nosila s bočnim stabilizatorima glave i priborom za učvršćivanje pacijenta

1

36.

Duga daska za imobilizaciju s bočnim stabilizatorima glave i priborom za učvršćivanje pacijenta

1

37.

Sredstva za imobilizaciju okrajina

3 kompleta

38.

Motociklistička kaciga

1

39.

Transportni defibrilator (iz vozila)

1

40.

Transportni respirator (iz vozila)

1

41.

Stol i stolice s naslonom

zatvori
Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara u djelatnosti hitne medicinske pomoći
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !