Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na sustave za sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla TPV 135 (izdanje 00) (“Narodne novine”, br. XX/04,)
označi tražene riječi printaj stranicu
169 6.12.2004 Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1 s obzirom na sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla TPV 135 (izdanje 00)

DrŽavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

2959

Na temelju članka 275.L111772 stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA KATEGORIJE M1 S OBZIROM NA SUSTAVE ZA BRISANJE I PRANJE VJETROBRANSKOG STAKLA TPV 135 (IZDANJE 00)*

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije za motorna vozila kategorije M1(1) s obzirom na sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi za vozila s obzirom na sustave za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla i za sustave za brisanje i pranje kao zasebne tehničke jedinice navedeni su u točkama 5. i 6. priloga l. a postupak homologacije u točkama 3. – 4. priloga I. ovoga pravilnika. Svi prilozi ovoga pravilnika od rednoga broja I. do IX. čine njegov sastavni dio.

Članak 3.

Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa vozila u skladu s obrascem danim u prilogu VIII. ako taj tip vozila s obzirom na sustave za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla zadovoljava zahtjeve navedene u točkama 5. i 6. priloga l.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa sustava za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla kao zasebne tehničke jedinice u skladu s obrascem danim u prilogu IX. ako taj tip sustava zadovoljava zahtjeve navedene u točkama 5. i 6. priloga l.

Članak 5.

Vozila kategorije M1 odnosno sustavi za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako ti sustavi, odnosno vozila s obzirom na sustave za pranje i brisanje vjetrobranskoga stakla zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme za osposobljenost ispitnih laboratorija HRN EN ISO/IEC 17025 za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga pravilnika

– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u točkama 5. i 6. priloga l. i prilozima II. – IV. ovoga pravilnika.

Članak 7.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 011-02/04-03/43
Urbroj: 558-04/13-04-1
Zagreb, 22. studenoga 2004.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo
dr. sc.
Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.

_________
 *Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Smjernice Vijeća o sustavima za brisanje i pranje motornih vozila 78/318/EEC s uključenim izmjenama i dopunama u Smjernici Komisije 94/68/EC.

((1) Definicija vozila dana je u članku 4.L111774 Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»Narodne novine« br. 115/04), a kategorizacija vozila u prilogu II. A istoga pravilnika.

PRILOG I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA, DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE TIPA, ZAHTJEVI, POSTUPAK ISPITIVANJA, OZNAČIVANJE, IZMJENE I DOPUNE HOMOLOGACIJE, SUKLADNOST PROIZVODNJE

1. PODRUČJE PRIMJENE

1.1. Ovaj pravilnik primjenjuje se na 180° prednjega vidnog polja vozača vozila kategorije M1.

1.1.1. Njegova je svrha osigurati dobru vidljivost u nepovoljnim vremenskim uvjetima određivanjem zahtjeva za sustave za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla vozila kategorije M1.

1.1.2. Zahtjevi ovoga pravilnika oblikovani su za primjenu na vozilima kategorije M1 u kojima je vozač na lijevoj strani. U vozilima kategorije M1 u kojima je vozač na desnoj strani ti zahtjevi primjenjuju se invertiranjem kriterija gdje je to potrebno.

2. DEFINICIJE

2.1. Tip vozila s obzirom na njegove sustave za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla

»Tip vozila s obzirom na njegove sustave za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla« označava vozila koja se ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su:

2.1.1. vanjski i unutarnji oblici i njihov razmještaj u području određenu u točki 1. koji mogu štetno utjecati na vidljivost

2.1.2. oblik i dimenzije vjetrobranskog stakla i njegove ugradbe koje imaju utjecaja na vidna područja iz priloga IV.

2.1.3. značajke sustava za brisanje i pranje vjetrobranskoga stakla.

2.2. Trodimenzionalni referentni sustav

»Trodimenzionalni referentni sustav« označava referentni sustav koji se sastoji od okomite uzdužne ravnine X-Z, vodoravne ravnine X-Y i okomite poprečne ravnine Y-Z ( vidi sliku 2. priloga III.). Sustav se upotrebljava za određivanje odnosa veličina između položaja konstrukcijske točke na nacrtu i njezina položaja na stvarnome vozilu. Postupak za postavljanje vozila u odnosu na sustav opisan je u prilogu III.; sve koordinate u odnosu na nultu točku na tlu određuju se na vozilu u voznome stanju (kako je definirano u točki 2.6 priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila) i s jednim putnikom na prednjemu sjedalu; masa putnika iznosi 75 kg ± 1%.

2.2.1. Vozila opremljena ovjesom namjestivim po visini ispituju se u uobičajenom položaju za vožnju koju je odredio proizvođač vozila.

2.3. Primarna referentna oznaka

»Primarne referentne oznake« označavaju provrte, površine, oznake ili identifikacijske znakove na nadogradnji vozila. Tip upotrijebljene referentne oznake i položaj svake oznake u odnosu na koordinate X, Y i Z trodimenzionalnoga referentnog sustava i u odnosu na konstrukcijsku osnovnu ravninu mora navesti proizvođač vozila. Te oznake mogu se upotrijebiti kao kontrolne točke u svrhu kontrole dimenzija kod sklapanja nadogradnje vozila.

2.4. Stvarni kut torza

(vidi prilog II.).

2.5. Konstrukcijski kut torza

(vidi prilog II.).

2.6. V-točke

»V-točke« označavaju točke čiji su položaji u putničkome prostoru određeni okomitim uzdužnim ravninama koje prolaze kroz središta krajnjih vanjskih sjedala u prednjemu redu sjedala te s R-točkom i konstrukcijskim kutom naslona sjedala upotrijebljenim za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima za vidno polje (vidi prilog IV.).

2.7. R-točka ili referentna točka sjedala

(vidi prilog II.)

2.8. H točka

(vidi prilog II.).

2.9. Temeljne točke vjetrobranskog stakla

»Temeljne točke vjetrobranskog stakla« označavaju točke koje se nalaze na sjecištu vjetrobranskog stakla i linija koje se zrakasto šire iz V-točaka prema naprijed na vanjsku površinu vjetrobranskog stakla.

2.10. Prozirno područje vjetrobranskog stakla

»Prozirno područje vjetrobranskog stakla« označava ono područje na vjetrobranskom staklu vozila ili drugoj ostakljenoj površini čija propusnost za svjetlo, mjerena pod pravim kutom u odnosu na površinu, nije manja od 70%.

2.11. Vodoravno područje namještanja sjedala

»Vodoravno područje namještanja sjedala« označava područje uobičajenih vozačkih položaja, koje je odredio proizvođač vozila, za namještanje vozačeva sjedala u smjeru X-osi (vidi točku 2.3).

2.12. Prošireno područje namještanja sjedala

»Prošireno područje namještanja sjedala« označava područje koje je odredio proizvođač vozila za namještanje sjedala u smjeru X-osi (vidi točku 2.3) izvan područja uobičajenih vozačkih položaja definiranih u točki 2.13, a koje se upotrebljava kod spuštanja sjedala u ležeći položaj ili za olakšavanje ulaza u vozilo.

2.13. Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla

»Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla« označava sustav koji se sastoji od naprave za brisanje vanjske strane vjetrobranskog stakla, zajedno s priborom i upravljačkim napravama potrebnim za pokretanje i zaustavljanje te naprave.

2.14. Područje brisanja vjetrobranskog stakla

»Područje brisanja vjetrobranskog stakla« označava površinu vanjske strane mokroga vjetrobranskog stakla koju briše brisač vjetrobranskog stakla.

2.15. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla

»Sustav za pranje vjetrobranskog stakla« označava sustav koji se sastoji od naprave za spremanje tekućine i njezino prskanje na vanjsku stranu vjetrobranskog stakla, zajedno s upravljačkim napravama potrebnim za pokretanje i zaustavljanje te naprave.

2.16. Upravljačka naprava perača vjetrobranskog stakla

»Upravljačka naprava perača vjetrobranskog stakla« označava napravu ili pribor za pokretanje i zaustavljanje sustava za pranje vjetrobranskog stakla. Pokretanje i zaustavljanje može biti usklađeno s radom brisača vjetrobranskog stakla ili potpuno nezavisno od njega.

2.17. Crpka perača vjetrobranskog stakla

»Crpka perača vjetrobranskog stakla« označava napravu za prijenos tekućine za pranje vjetrobranskog stakla iz spremnika do vanjske strane vjetrobranskoga stakla.

2.18. Sapnica

»Sapnica« označava napravu koja služi za usmjeravanje tekućine za pranje vjetrobranskog stakla na vjetrobransko staklo.

2.19. Radna značajka sustava za pranje vjetrobranskog stakla

»Radna značajka sustava za pranje vjetrobranskog stakla« označava sposobnost sustava za pranje vjetrobranskog stakla da prska tekućinu na ciljanu površinu, bez istjecanja tekućine ili pojave prekida spoja cijevi sustava za pranje pri njegovoj uobičajenoj uporabi.

3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA

3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla

3.1.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla u skladu s člankom 6. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila podnosi proizvođač vozila.

3.1.2. Obrazac za opisni dokument dan je u prilogu VI.

3.1.3. Tehničkoj službi koja obavlja homologacijska ispitivanja mora se dostaviti vozilo koje predstavlja tip vozila za koji je zatražena homologacija.

3.2. Zahtjev za homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobranskog stakla kao zasebne tehničke jedinice

3.2.1. Zahtjev za homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobranskog stakla kao zasebne tehničke jedinice u skladu s člankom 6. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila podnosi proizvođač.

3.2.2. Obrazac za opisni dokument dan je u prilogu VII.

3.2.3. Jedan primjerak tipa sustava za koji je zatražena homologacija treba se dostaviti tehničkoj službi koja obavlja homologacijska ispitivanja. Tehnička služba može po potrebi zatražiti i dodatni primjerak. Primjerci moraju nositi jasno čitljiv i neizbrisiv trgovački naziv ili oznaku podnositelja zahtjeva i identifikacijsku oznaku tipa.

4. DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE TIPA

4.1. Ako su zadovoljeni postavljeni zahtjevi, dodjeljuje se homologacija tipa u skladu s člankom 8. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

4.2. Obrazac za certifikat o homologaciji tipa dan je u:

4.2.1. prilogu VIII. za zahtjeve navedene u točki 3.1

4.3.2. prilogu IX. za zahtjeve navedene u točki 3.2.

4.3. Homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila dodjeljuje se svakomu tipu vozila ili sustavu za pranje vjetrobranskog stakla koji je homologiran. Ista država članica ne smije dodijeliti isti broj kojemu drugom tipu vozila ili sustava za pranje vjetrobranskog stakla.

5. ZAHTJEVI

5.1. Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla

5.1.1. Svako vozilo mora biti opremljeno s najmanje jednim automatskim sustavom za brisanje vjetrobranskog stakla, tj. sustavom koji može kad je motor vozila u pogonu djelovati bez bilo kakve vozačeve radnje, osim one potrebne za pokretanje i zaustavljanje brisača vjetrobranskog stakla.

5.1.2. Područje brisanja vjetrobranskog stakla mora pokrivati ne manje od 80 % vidnoga područja B kako je određeno u točki 2.3. priloga IV.

5.1.2.1. Osim toga, područje brisanja vjetrobranskog stakla mora pokriti ne manje od 98% vidnoga područja A kako je određeno u točki 2.2. priloga IV.

5.1.3. Brisač vjetrobranskog stakla mora imati najmanje dvije učestalosti brisanja:

5.1.3.1. jednu ne manju od 45 ciklusa/min (jedan ciklus odgovara kretanju brisača vjetrobranskog stakla iz stanja mirovanja prema naprijed i povratka na isto mjesto)

5.1.3.2. jednu ne manju od 10 i ne veću od 55 ciklusa/min.

5.1.3.3. Razlika između najviše i barem jedne od nižih učestalosti brisanja mora biti najmanje 15 ciklusa/minuti.

5.1.4. Učestalosti brisanja navedene u točki 5.1.3. moraju se postići kako je navedeno u točkama 6.1.1. – 6.1.6 i 6.1.8.

5.1.5. Brisanje s povremenim prekidima sustava za brisanje vjetrobranskog stakla može se upotrijebiti u svrhu zadovoljavanja zahtjeva točke 5.1.3 pod uvjetom da jedna od učestalosti zadovoljava zahtjeve točke 5.1.3.1. te da jedna od ostalih učestalosti, postignutih kad je glavna učestalost prekinuta, nije manja od 10 ciklusa/minuti.

5.1.6. Kad je sustav za brisanje vjetrobranskog stakla zaustavljen uporabom upravljačke naprave brisača vjetrobranskog stakla, metlice brisača moraju se automatski vratiti u svoj položaj mirovanja.

5.1.7. Sustav mora biti sposoban izdržati bez oštećenja zastoj u djelovanju od 15 sekundi. Dopuštena je uporaba naprava za automatsku zaštitu strujnih krugova pod uvjetom da nije potreban nikakav zahvat na upravljačkim napravama za moguće ponovno stavljanje sustava u djelovanje, osim onoga na napravi za upravljanje brisačem vjetrobranskog stakla. Postupak i uvjeti ispitivanja opisani su u točki 6.1.7.

5.1.8. Područje brisanja vjetrobranskog stakla mora zadovoljiti najmanje zahtjeve točke 5.1.2. ako se brisači ispituju pri učestalosti brisanja u skladu s odredbama točke 5.1.3.2. pod uvjetima navedenim u točki 6.1.10.

5.1.9. Aerodinamički učinci povezani s veličinom i oblikom vjetrobranskog stakla i učinkovitost sustava za brisanje vjetrobranskog stakla moraju se odrediti pod sljedećim uvjetima:

5.1.9.1. kad su izloženi relativnoj brzini zraka koja je jednaka 80 % od najveće brzine vozila, ali ne veća od 160 km/h, sustavi za brisanje vjetrobranskog stakla radeći pri najvećim frekvencijama trebaju nastaviti brisati područje određeno u točki 5.1.2.1. s istom učinkovitošću i pod istim uvjetima navedenima u točki 6.1.10.2.

5.1.10. Ugradba nosača metlice brisača mora omogućiti podizanje nosača metlice iz njegova položaja na vjetrobranskome staklu tako da je omogućeno ručno čišćenje vjetrobranskog stakla. Taj se zahtjev ne primjenjuje na naprave koje se, kad su u mirovanju, nalaze u području vjetrobranskog stakla koje je skriveno od pogleda dijelovima vozila (kao što su poklopac motornoga prostora, ploča s instrumentima itd.).

5.1.11. Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla mora biti sposoban djelovati dvije minute na suhom vjetrobranskom staklu pri vanjskoj temperaturi od -18 °C ± 3 °C pod uvjetima određenim u točki 6.1.11.

5.2. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla

5.2.1. Svako vozilo mora biti opremljeno sustavom za pranje vjetrobranskog stakla koji je sposoban izdržati opterećenja proizvedena kad su sapnice začepljene, a sustav je pokrenut u skladu s postupkom navedenim u točkama 6.2.1. i 6.2.2.

5.2.2. Na radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla ne smije štetno djelovati izlaganje temperaturnim ciklusima navedenim u točkama 6.2.3. i 6.2.4.

5.2.3. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla mora biti sposoban davati dostatno tekućine za čišćenje 60 % područja određena u točki 2.2. priloga IV. pod uvjetima opisanim u točki 6.2.5. ovoga priloga.

5.2.4. Obujam spremnika tekućine ne smije biti manji od jedne litre.

6. POSTUPAK ISPITIVANJA

6.1. Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla

6.1.1. Niže opisana ispitivanja moraju se, ako nije drukčije određeno, obaviti pod sljedećim uvjetima:

6.1.2. okolna temperatura ne smije biti niža od 10 °C ni viša od 40 °C

6.1.3. vjetrobransko se staklo mora držati stalno mokrim.

6.1.4. U slučaju ispitivanja električnog sustava za brisanje vjetrobranskog stakla moraju se zadovoljiti sljedeći dodatni uvjeti:

6.1.4.1. baterija mora biti potpuno puna

6.1.4.2. motor mora raditi pri 30 % brzine vrtnje pri kojoj razvija najveću snagu

6.1.4.3. kratka glavna svjetla moraju biti uključena

6.1.4.4. sustavi za grijanje i/ili prozračivanje, ako su postavljeni, moraju djelovati pri najvećoj potrošnji električne energije

6.1.4.5. sustavi za odleđivanje i odmagljivanje, ako su postavljeni, moraju djelovati pri najvećoj potrošnji električne energije.

6.1.5. Sustavi za brisanje vjetrobranskog stakla koji su pogonjeni stlačenim zrakom ili vakuumom moraju biti u stanju neprekidno djelovati pri propisanoj učestalosti brisanja bez obzira na brzinu vrtnje ili opterećenje motora.

6.1.6. Učestalosti brisanja sustava za brisanje vjetrobranskog stakla moraju zadovoljavati zahtjeve točke 5.1.3. nakon uvodnog rada u trajanju od 20 minuta na mokroj površini.

6.1.7. Zahtjevi točke 5.1.7. moraju se zadovoljiti kad su nosači metlica brisača zadržani u njihovu uspravnome položaju u trajanju od 15 sekundi s upravljačkom napravom brisača vjetrobranskog stakla postavljenom u položaj najviše učestalosti brisanja.

6.1.8. Vanjska strana vjetrobranskog stakla treba se temeljito odmastiti s pomoću denaturiranog alkohola ili istovrijednog sredstva za odmašćivanje. Nakon sušenja, na površinu vjetrobranskog stakla treba nanijeti otopinu amonijaka koncentracije ne manje od 3 % i ne veće od 10 %. Površinu treba ostaviti da se ponovo osuši i potom je treba obrisati suhom pamučnom tkaninom.

6.1.9. Sloj ispitne mješavine (vidi prilog V.) treba jednoliko nanijeti na vanjsku površinu vjetrobranskog stakla i potom je ostaviti da se osuši.

6.1.10. U svrhu mjerenja polja sustava za brisanje vjetrobranskog stakla propisanog u točkama 5.1.2. i 5.1.2.1 vanjsku stranu vjetrobranskog stakla treba obraditi kako je navedeno u točkama 6.1.8. i 6.1.9. ili drugom istovrijednom metodom.

6.1.10.1. Trag područja brisanja vjetrobranskog stakla treba se utvrditi i usporediti s tragom vidnih područja određenih u točkama 5.1.2. i 5.1.2.1. radi provjere jesu li zadovoljeni zahtjevi.

6.1.10.2. Kad je vanjska strana vjetrobranskog stakla pripremljena kako je opisano u točkama 6.1.8. i 6.1.9, naprava za pranje vjetrobranskog stakla može se upotrijebiti u svim ispitivanjima.

6.1.11. Zahtjevi točke 5.1.11. trebaju se zadovoljiti nakon što je vozilo bilo na okolnoj temperaturi od -18 °C ± 3 °C najmanje četiri sata. Sustav za brisanje vjetrobranskog stakla treba staviti u djelovanje pod uvjetima navedenim u točki 6.1.4. s upravljačkom napravom postavljenom u položaj najviše učestalosti brisanja. Nema zahtjeva glede područja brisanja.

6.2. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla

Uvjeti ispitivanja

6.2.1. Ispitivanje br. 1

6.2.1.1. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od +20 °C ± 2 °C najmanje četiri sata. Sve sapnice trebaju se začepiti i šest puta u minuti uključiti napravu za pranje vjetrobranskog stakla, svaki put u trajanju od najmanje tri sekunde. Ako se sustav pokreće mišićnom snagom vozača primijenjena sila treba biti ona iz sljedeće tablice:

Tip pumpe

Zahtijevana sila

ručna pumpa

11 do 13,5 daN

nožna pumpa

40 do 44,5 daN

 

6.2.1.2. Za električne pumpe ispitni napon ne smije biti manji od nazivnoga napona niti se on smije prekoračiti za više od dva volta.

6.2.1.3. Radna značajka sustava za pranje vjetrobranskog stakla na kraju ispitivanja mora biti kako je određeno u točki 2.21.

6.2.2. Ispitivanje br. 2

Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od -18 °C ± 3 °C najmanje četiri sata. Naprava za pranje vjetrobranskog stakla treba se uključiti šest puta u minuti svaki put u trajanju od najmanje tri sekunde, uz primjenu sile propisane u točki 6.2.1. Sustav potom treba ostaviti na okolnoj temperaturi od +20 °C ± 2 °C sve dok se led posve ne otopi. Radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba potom provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.3. Ispitivanje br. 3 (ispitivanje izlaganja niskoj temperaturi)

6.2.3.1. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od -18 °C ± 3 °C najmanje četiri sata tako da se ukupna masa vode u sustavu za pranje zamrzne. Sustav potom treba ostaviti na okolnoj temperaturi od +20 °C ± 2 °C sve dok se led posve ne otopi, ali ni u kojemu slučaju dulje od četiri sata. Taj ciklus zamrzavanje/otapanje treba ponoviti šest puta. Radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba potom provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.3.2. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti tekućinom za pranje pri niskim temperaturama, koja se sastoji od 50 %-tne otopine metanola ili alternativnoga izopropilnog alkohola u vodi, čija tvrdoća nije veća 205 g/tona.

6.2.3.2.1. Sustav treba ostaviti na okolnoj temperaturi od -18 °C ± 3 °C najmanje četiri sata. Radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.4. Ispitivanje br. 4 (ispitivanje izlaganja visokoj temperaturi)

6.2.4.1. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od +80 °C ± 3 °C najmanje osam sati a potom na okolnoj temperaturi od +20 °C ± 2 °C. Kad se temperatura ustali, radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.4.2. Ako je dio sustava za pranje vjetrobranskog stakla smješten u prostoru za motor, sustav treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od +80 °C ± 3 °C najmanje osam sati. Radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.4.3. Ako ni jedan dio sustava za pranje vjetrobranskog stakla nije smješten u prostoru za motor, sustav treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom i ostaviti na okolnoj temperaturi od +60 °C ± 3 °C najmanje osam sati. Radnu značajku sustava za pranje vjetrobranskog stakla treba provjeriti njegovim stavljanjem u djelovanje kako je propisano u točki 6.2.1.

6.2.5. Ispitivanje br. 5 (ispitivanje sposobnosti djelovanja sustava za pranje vjetrobranskog stakla propisana u točki 5.2.3)

6.2.5.1. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potpuno (do sapnica) napuniti vodom. Na vozilu u stanju mirovanja i bez znatnijega djelovanja vjetra sapnicu (sapnice) za prskanje, ako su namjestive, treba usmjeriti prema ciljanoj površini na vanjskoj strani vjetrobranskog stakla. Ako se sustav pokreće mišićnom snagom vozača, zahtijevana sila za obavljanje navedenog ne smije prekoračiti silu određenu u točki 6.2.1.1. Ako se sustav pokreće električnom pumpom treba primijeniti zahtjeve iz točke 6.1.4.

6.2.5.2. Vanjsku stranu vjetrobranskog stakla treba obraditi kako je propisano u točkama 6.1.8. i 6.1.9.

6.2.5.3. Sustav za pranje vjetrobranskog stakla treba potom staviti u djelovanje, na način koji je naveo proizvođač, za 10 ciklusa automatskog rada sustava za brisanje vjetrobranskog stakla pri najvišoj učestalosti, te potom izmjeriti veličinu vidnoga područja određenu u točki 2.2. priloga IV. koja je pri tomu čišćena.

6.3. Sva ispitivanja sustava za pranje vjetrobranskog stakla koja su opisana u točkama 6.2.1. – 6.2.4 trebaju se obaviti na jednome te istom sustavu za pranje vjetrobranskog stakla koji je ugrađen na tip vozila za koji je zatražena homologacija, ili koji nije ugrađen na vozilo u slučaju sustava za koji je zatražena homologacija tipa kao zasebne tehničke jedinice.

7. OZNAČAVANJE

7.1. Svaki sustav za pranje vjetrobranskog stakla koji je sukladan tipu homologiranu prema ovomu pravilniku kao zasebna tehnička jedinica treba nositi homologacijsku oznaku.

7.2. Ta se oznaka treba sastojati od pravokutnika koji okružuje slovo »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku).

Ta oznaka mora također, u blizini pravokutnika, uključivati »osnovni homologacijski broj« sadržan u 4. dijelu homologacijskoga broja navedena u prilogu VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, kojemu prethode dvije brojke koje označavaju redoslijedni broj dodijeljen najnovijim glavnim tehničkim izmjenama i dopunama Smjernice 78/318/EEC na dan kad je homologacija dodijeljena. U ovoj smjernici taj je redoslijedni broj izmjena i dopuna 00.

7.3. Homologacijska oznaka mora se postaviti na spremnik tekućine za pranje vjetrobranskog stakla tako da je neizbrisiva i jasno čitljiva čak i kad je spremnik postavljen na vozilo.

7.4. Primjer homologacijske oznake prikazan je u dodatku.

8. PREINAKE TIPA I IZMJENE ILI DOPUNE HOMOLOGACIJE

8.1. U slučaju preinaka tipa homologirana prema ovomu pravilniku primjenjuju se odredbe članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

9. SUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1. Mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje trebaju se poduzeti u skladu s odredbama navedenim u člancima 29. – 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

 

DODATAK

PRIMJER HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

Sustav za pranje vjetrobranskog stakla koji nosi gornju homologacijsku oznaku naprava je homologirana u Španjolskoj (e9) pod osnovnim homologacijskim brojem 0148 u skladu sa zahtjevima ovoga pravilnika. Upotrijebljene brojke služe samo kao primjer.

PRILOG II.

POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE H-TOČKE
I STVARNOGA KUTA NASLONA SJEDALA
I ZA PROVJERU RELATIVNIH POLOŽAJA
R-TOČAKA I H-TOČAKA TE ODNOSA IZMEĐU KONSTRUKCIJSKOGA
I STVARNOGA KUTA NASLONA SJEDALA

Primjenjuje se prilog III. Pravilnika TPV 132 (Smjernica 77/649/EEC).

PRILOG III.

METODA ZA ODREĐIVANJE ODNOSA VELIČINA IZMEĐU PRIMARNIH REFERENTNIH OZNAKA VOZILA I TRODIMENZIONALNOGA REFERENTNOG SUSTAVA

1. ODNOS IZMEĐU REFERENTNOG SUSTAVA I PRIMARNIH REFERENTNIH OZNAKA VOZILA

Za provjeru karakterističnih veličina na vozilu ili u vozilu za koje je zatražena homologacija tipa sukladno ovomu pravilniku mora se ustanoviti točan odnos između koordinata u trodimenzionalnome referentnom sustavu određenu u točki 2.3 priloga I., koje su bile određene u početnoj fazi konstrukcije vozila, i položaja primarnih referentnih oznaka određenih u točki 2.4 priloga I., tako da se tim karakterističnim točkama na proizvođačevim crtežima vozila može odrediti položaj na stvarnome vozilu proizvedenu prema tim crtežima.

2. METODA ZA USTANOVLJAVANJE ODNOSA IZMEĐU REFERENTNOG SUSTAVA I REFERENTNIH OZNAKA

Za tu namjenu određuje se referentna ravnina na tlu koja se označava s X-X i Y-Y mjerama. Postupak za to prikazan je na slici 3. ovoga priloga. Referentna je ravnina tvrda, glatka, ravna površina na kojoj stoji vozilo, i na kojoj su pričvršćene dvije spojene mjerne trake, s podjelom u milimetrima, X-X traka dužine ne manje od 8 m, Y-Y traka dužine ne manje od 4 m. Dvije mjerne trake moraju biti postavljene jedna na drugu pod pravim kutom kako je prikazano na slici 3. ovoga priloga. Sjecište je mjernih traka nulta točka na tlu.

3. PROVJERA REFERENTNE RAVNINE

Zbog uzimanja u obzir manjih neravnina na razini referentne ravnine ili ispitnoga područja, potrebno je mjeriti odstupanja od nulte točke na tlu uzduž obje X- i Y- mjerne trake na razmacima od 250 mm te zabilježiti dobivena očitanja kako bi se mogli učiniti ispravci kod provjere vozila.

4. POSTAVLJANJE VOZILA KOD ISPITIVANJA

Zbog uzimanja u obzir manjih izmjena u visini ovjesa i sličnog potrebno je imati dostupno sredstvo za postavljanje primarnih referentnih oznaka u ispravan položaj u odnosu na konstrukcijski određene koordinate prije izvođenja daljnjih mjerenja. Također mora biti moguće vršiti manja poprečna i/ili uzdužna namještanja položaja vozila radi postavljanja u ispravan položaj u odnosu na referentni sustav.

5. REZULTATI

Kada je vozilo ispravno postavljeno s obzirom na referentni sustav i konstrukcijski određene koordinate, položaj točaka bitnih za proučavanje zahtjeva za prednju vidljivost može se lako odrediti. Ispitne metode za određivanje tih zahtjeva mogu uključiti uporabu teodolita, svjetlosnih izvora ili sjenila, ili neku drugu metodu za koju se može dokazati da daje istovrijedne rezultate.

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

 

PRILOG IV.

POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE VIDNOGA POLJA NA VJETROBRANSKOME STAKLU VOZILA U ODNOSU NA V-TOČKU

1. POLOŽAJI V-TOČAKA

1.1. Položaji V-točaka u odnosu na R-točku, kako su označene koordinatama X, Y i Z trodimenzionalnoga referentnog sustava, prikazani su u tablicama I i II.

1.2. Tablica I prikazuje osnovne koordinate za konstrukcijski kut naslona sjedala od 25°. Pozitivan smjer za koordinate prikazan je na slici 1. priloga III.

TABLICA I

V-točke

X

Y

Z

V1

68 mm

-5 mm

665 mm

V2

68 mm

-5 mm

589 mm

1.3. Ispravak za konstrukcijski kut naslona sjedala različit od 25°

1.3.1. Tablica II prikazuje daljnje ispravke koje se vrše na koordinatama X i Z za svaku V-točku kada konstrukcijski kut naslona sjedala nije 25°. Pozitivan smjer za koordinate prikazan je na slici 1. priloga III.

 

TABLICA II

Kut naslona

sjedala (º)

 

Vodoravne koordinate ? X

Okomite koordinate ?Z

Kut naslona

sjedala (º)

 

Vodoravne koordinate ? X

Okomite koordinate ?Z

5

-186 mm

28 mm

23

-18 mm

5 mm

6

-177 mm

27 mm

24

- 9 mm

3 mm

7

-167 mm

27 mm

25

0 mm

0 mm

8

-157 mm

27 mm

26

9 mm

-3 mm

9

-147 mm

26 mm

27

17 mm

-5 mm

10

-137 mm

25 mm

28

26 mm

-8 mm

11

-128 mm

24 mm

29

34 mm

-11 mm

12

-118 mm

23 mm

30

43 mm

-14 mm

13

-109 mm

22 mm

31

51 mm

-18 mm

14

- 99 mm

21 mm

32

59 mm

-21 mm

15

- 90 mm

20 mm

33

67 mm

-24 mm

16

- 81 mm

18 mm

34

76 mm

-28 mm

17

- 72 mm

17 mm

35

84 mm

-32 mm

18

- 62 mm

15 mm

36

92 mm

-35 mm

19

- 53 mm

13 mm

37

100 mm

-39 mm

20

- 44 mm

11 mm

38

108 mm

-43 mm

21

- 35 mm

9 mm

39

115 mm

-48 mm

22

- 26 mm

7 mm

40

123 mm

-52 mm

  

2. VIDNA POLJA

2.1. Iz V-točaka određuju se dva vidna polja.

2.2. Vidno polje A područje je na vanjskoj površini vjetrobranskog stakla omeđeno sa sljedeće četiri ravnine koje se šire prema naprijed iz V-točke (vidi sliku 1.):

–  okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 13° ulijevo u odnosu na X-os

– ravninom usporednom s Y-osi koja prolazi kroz V1 pod kutom od 3° prema gore u odnosu na X-os

– ravninom usporednom s Y-osi koja prolazi kroz V2 pod kutom od 1° prema dolje u odnosu na X-os

– okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 20° udesno u odnosu na X-os

2.3. Vidno polje B područje je vanjske površine vjetrobranskog stakla koje je udaljeno više od 25 mm od vanjskog ruba prozirnoga područja i omeđeno sjecištem sljedećih četiriju ravnina s vanjskom površinom vjetrobranskog stakla (vidi sliku 2.):

– ravninom usporednom s Y-osi koja prolazi kroz V1 pod kutom od 7° prema gore u odnosu na X-os

– ravninom usporednom s Y-osi koja prolazi kroz V2 pod kutom od 5° prema dolje u odnosu na X-os

– okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 17° ulijevo u odnosu na X-os

– ravninom koja je simetrična prethodnoj u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila.

Slika 1.
VIDNO POLJE A

 

Slika 1.
VIDNO POLJE B

 

PRILOG V.

SASTAV ISPITNE MJEŠAVINE ZA ISPITIVANJA SUSTAVA ZA BRISANJE VJETROBRANSKOG STAKLA I SUSTAVA ZA PRANJE VJETROBRANSKOG STAKLA

Ispitna mješavina navedena u točki 6.1.9. priloga I. treba se sastojati od 92,5 volumenskih postotaka vode (tvrdoće ne manje od 205 g/tona nakon isparivanja), 5 volumenskih postotaka zasićene otopine soli (natrijev klorid u vodi) i 2,5 volumenskih postotaka prašine sa sastojcima u skladu s tablicama I i II.

Tablica I

Analiza ispitne prašine

 

Sastojak

% mase

SiO2

Fe2O3

Al2O3

CaO

MgO

alkaliji

gubitak pri izgaranju

67 do 69

3 do 5

15 do 17

2 do 4

0,5 do 1,5

3 do 5

2 do 3

  

Tablica II

Raspodjela veličine čestica krupnozrnate prašine

 

Veličina čestice

( u mm)

Raspodjela

veličine čestica (%)

0 do 5

5 do 10

10 do 20

20 do 40

40 do 80

80 do 200

12 ± 2

12 ± 3

14 ± 3

23 ± 3

30 ± 3

9 ± 3

 

PRILOG VI.

OPISNI DOKUMENT br. .........

prema prilogu I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila* (Smjernica 70/156/EEC) za homologaciju tipa vozila s obzirom na sustav za brisanje i pranje (Pravilnik TPV 135 – Smjernica 78/318/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice 94/68/EC).

 

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s elektroničkim upravljanjem, podaci o njihovim značajkama moraju biti dodani.

 

0. OPĆI PODACI

0.1. Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):...........

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (b):

0.3.1. Mjesto te oznake:................................

0.4. Kategorija vozila (c):............................

0.5. Naziv i adresa proizvođača:.................

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:..

1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE
VOZILA

1.1. Fotografije i/ili crteži vozila uzorka:

2. MJERE I MASE VOZILA (e) (mm, kg)

2.6. Masa vozila s nadogradnjom i, u slučaju vučnog vozila druge kategorije osim M1, s vučnom spojnicom ako ju je ugradio proizvođač, u voznom stanju, ili masa podvozja ili podvozja s kabinom, bez nadogradnje i/ili vučne spojnice, ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju i/ili spojnicu (uključujući tekućine, alat, zamjenski kotač, ako je ugrađen, i vozača), a kod autobusa i člana posade (75 kg) ako vozilo ima sjedalo za posadu (o) (najveća i najmanja za svaku inačicu):..................

3. POGONSKI MOTOR (q)

3.2.1.8. Najveća neto snaga (t): ............. kW pri ............. min-1

3.2.5. Električni sustav

3.2.5.1. Nazivni napon: ................. V, pozitivno/negativno uzemljenje (1)

3.2.5.2. Generator

3.2.5.2.1. Tip:

3.2.5.2.2. Nazivna snaga: ................... VA

4. PRIJENOSNIK SNAGE

4.7. Najveća brzina vozila i stupanj u kojem je postignuta

9. NADOGRADNJA

9.4.1. Dovoljno podrobni podaci o primarnim referentnim oznakama, tako da ih je moguće lako prepoznati i provjeriti njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na R-točku: ...........

9.5.1. Vjetrobransko staklo:

9.5.1.2. Način ugradbe:....................................

9.5.1.4. Broj (brojevi) homologacije:................

9.6. Brisač (brisači) vjetrobranskog stakla

9.6.1. Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili nacrte):

9.7. Perač vjetrobranskog stakla

9.7.1. Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili nacrte) ili, ako je homologiran kao zasebna tehnička jedinica, broj homologacije tipa:........................

9.8. Odleđivanje i odmagljivanje

9.8.2. Najveća potrošnja električne energije: .............. kW

9.10. Unutarnja oprema

9.10.3. Sjedala

9.10.3.5. Koordinate ili nacrt točke R (x):...........

9.10.3.5.1. Vozačevo sjedalo:...............................

9.10.3.6. Projektni kut naslona sjedala:...............

9.10.3.6.1. Vozačevo sjedalo:...............................

9.10.3.7. Raspon namještanja sjedala:................

9.10.3.7.1. Vozačevo sjedalo:...............................

9.10.5. Sustavi grijanja prostora za putnike:.....

9.10.5.3. Najveća potrošnja električne energije: ................ kW

_______
* Broj točaka i napomene, upotrijebljene u ovom opisnom dokumentu, odgovaraju točkama i napomenema navedenima u prilogu l. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozilaL111776 (»NN« br. 115/04; Smjernica 70/156/EEC). Točke koje se ne primjenjuju u ovom pravilniku su ispuštene.

PRILOG VII.

OPISNI DOKUMENT br. ..............

koji se odnosi na homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobranskoga stakla kao zasebne tehničke jedinice (Pravilnik TPV 135 – Smjernica 78/318/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice 94/68/EC).

 

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s elektroničkim upravljanjem, podaci o njihovim značajkama moraju biti dodani.

0. OPĆI PODACI

0.1. Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):...........

0.5. Naziv i adresa proizvođača:.................

0.7. Mjesto i način postavljanja oznaka EU-homologacije na sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama:...........................................................

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:..

1. OPIS NAPRAVE

1.1. Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili nacrte) koji označuje one sastavne dijelove koji mogu biti smješteni u prostoru za motor:

1.2. Bilo koja ograničenja za uporabu i uvjeti postavljanja:

PRILOG VIII.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

Obrazac

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

 

Pečat tijela za homologaciju  

Izjava o:

– homologaciji (1)

– izmjeni/dopuni homologacije(1)

– odbijanju homologacije(1)

– povlačenju homologacije(1)

za tip vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice(1) s obzirom na Smjernicu 78/318/EEC, prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice 94/68/EC.

Broj homologacije:.................................................

Razlog izmjene/dopune:..........................................

 

DIO I.

0.1. Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):...........

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnome dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici(1)(2) ........................................................................................

0.3.1. Mjesto te oznake:................................

0.4. Kategorija vozila(3):..............................

0.5. Naziv i adresa proizvođača:.................

0.7. Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i način postavljanja oznake homologacije:

0.8. Adresa (adrese) tvornice (tvornica) koja(e) sastavljaju vozilo:

DIO II.

1. Dodatni podaci (po potrebi): vidi dodatak

2. Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja:

3. Datum izvještaja o ispitivanju:..............

4. Broj izvještaja o ispitivanju..................

5. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak

6. Mjesto................................................

7. Datum:................................................

8. Potpis:................................................

9. Priložen je popis dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju za homologaciju, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev.

_______

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipova, na koje se odnosi certifikat o homologaciji, takvi znakovi moraju se u dokumentaciji zamijeniti znakom »?« (npr. ABC??123???).
(3) Prema definicijama u prilogu II. Smjernice 70/156/EEC.

Dodatak

potvrdi o homologaciji tipa br. ..................

koja se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na Smjernicu 78/318/EEC s uključenim izmjenama i dopunama zaključno sa Smjernicom ................

1. Dodatni podaci

1.1. Brisač, – broj metlica brisača:

1.2. Perač, – način djelovanja:

– oznaka homologacije tipa (kad je primjenjivo):

5. Napomene:

(npr. vrijedi za vozila za vožnju lijevom stranom i za vožnju desnom stranom)

PRILOG IX.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

Obrazac

(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

Pečat tijela za homologaciju  

Izjava o:

– homologaciji(1)

– izmjeni/dopuni homologacije(1)

– odbijanju homologacije(1)

– povlačenju homologacije(1)

za tip vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice(1) s obzirom na Smjernicu 78/318/EEC, prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice 94/68/EC.

Broj homologacije:.................................................

Razlog izmjene/dopune:..........................................

DIO I.

0.1. Marka (trgovačka oznaka proizvođača):....

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):.................

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnome dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici(1)(2) ........................................................................................

0.3.1. Mjesto te oznake:......................................

0.4. Kategorija vozila (3):...................................

0.5. Naziv i adresa proizvođača:.......................

0.7. Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i način postavljanja oznake homologacije:

0.8. Adresa (adrese) tvornice (tvornica) koja(e) sastavljaju vozilo:

DIO II.

1. Dodatni podaci (po potrebi): vidi dodatak

2. Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja:

3. Datum izvještaja o ispitivanju:.....................

4. Broj izvještaja o ispitivanju.........................

5. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak

6. Mjesto......................................................

7. Datum:......................................................

8. Potpis:.......................................................

9. Priložen je popis dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju za homologaciju, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev.

Dodatak

potvrdi o homologaciji tipa br. .............

koja se odnosi na homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobranskog stakla kao zasebne tehničke jedinice s obzirom na Smjernicu 78/318/EEC s uključenim izmjenama i dopunama zaključno sa Smjernicom 94/68/EC

1. Dodatni podaci

1.1. Bilo koja ograničenja za uporabu i uvjeti ugradbe:

5. Napomene:

_______
(
1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipova, na koje se odnosi certifikat o homologaciji, takvi znakovi moraju se u dokumentaciji zamijeniti znakom »?« (npr. ABC??123???).

(3) Prema definicijama u prilogu II. Smjernice 70/156/EEC.

 
zatvori
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na sustave za sustave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla TPV 135 (izdanje 00)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !