Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije retrovizora i njihove ugradbe na motorna vozila TPV 108 (izdanje 00) (“Narodne novine”, br. XX/04, XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
170 6.12.2004 Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije retrovizora i njihove ugradbe na motorna vozila TPV 108 (izdanje 00)

DrŽavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

2978

Na temelju članka 275.L111836 stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE RETROVIZORA I NJIHOVE UGRADBE NA MOTORNA VOZILA TPV 108 (IZDANJE 00) *

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije za retrovizore za motorna vozila kategorije M i N1 i njihovu ugradbu na ta vozila.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi za retrovizore dani su u točkama 1. – 3. priloga II. i u prilogu III. za njihovu ugradbu, a postupak homologacije, za retrovizore u točkama 1. – 4. dodatka 2. priloga II. i njihovu ugradbu u članku 8. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Prilozi I. i II. čine sastavni dio ovoga pravilnika.

Članak 3.

Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti dodatak certifikatu o homologaciji za tip vozila s obzirom na njegove retrovizore i certifikat o homologaciji sastavnoga dijela za tip retrovizora ako taj tip vozila ili retrovizora zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika.

Obrasci dodatka certifikatu o homologaciji za tip vozila, odnosno certifikata o homologaciji sastavnoga dijela za tip retrovizora dani su u dodatku 3. priloga II., odnosno dodatku priloga III. ovoga pravilnika.

Članak 5.

Retrovizori i vozila s obzirom na ugradbu retrovizora mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, retrovizori koji ne zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako su kao zamjenski dijelovi namijenjeni za ugradbu na vozila homologirana prema ranije važećim propisima.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima iz ovog pravilnika

– da ima najmanje jednog djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u dodacima 1. i 2. priloga I. te točki 4. i dodatku 1. priloga II.

Članak 7.

Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaje važiti »Naredba o homologaciji retrovizora i motornih vozila s obzirom na ugradbu retrovizoraL111838« (»Narodne novine« br. 141/98).

Članak 8.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.

______

* Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Smjernice Vijeća 71/127/EEC o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na retrovizore motornih vozila, s uključenim izmjenama i dopunama u smjernicama 79/795/EEC, 85/205/EEC, 86/562/EEC i 88/321/EEC.

[1] Definicija vozila dana je u članku 4.L111839 Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (“Narodne novine” br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istoga pravilnika.

  

Klasa: 011-02/04-03/48
Urbroj: 558-04/13-04-1
Zagreb, 26. studenoga 2004.

Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo
dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.

  

PRILOG I.

DEFINICIJE

1. »Retrovizor« označava svaki uređaj, isključujući složene optičke sustave kao što su periskopi, koji je namijenjen da omogući jasan pogled unatrag i na bočnu stranu vozila unutar vidnih polja određenih u točki 5. priloga III.

2. »Unutrašnji retrovizor« označava uređaj određen u točki 1. koji se može ugraditi u vozilo u prostoru za putnike.

3. »Vanjski retrovizor« označava uređaj određen u točki 1. koji se može ugraditi na vanjskoj strani vozila.

4. »Nadzorni retrovizor« označava retrovizor, koji se razlikuje od tipa uređaja određenoga u točki 1., koji se može ugraditi na unutarnjoj ili vanjskoj strani vozila da bi se dobila vidna polja osim onih koja su navedena u točki 5. priloga III.

5. »Tip retrovizora« označava uređaje koji se bitno ne razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

5.1. dimenzijama i polumjeru zakrivljenosti zrcalne površine retrovizora

5.2. konstrukciji, obliku i materijalima retrovizora, uključujući spoj s nadogradnjom

6. »Razred retrovizora« označava sve uređaje koji imaju jednu ili više zajedničkih značajki ili funkcija. Razlikuju se sljedeći razredi:

Razred I.: unutrašnji retrovizori koji daju vidna polja određena u točki 5.2. priloga III.

Razredi II. i III.: glavni vanjski retrovizori koji daju vidna polja određena u točki 5.4. priloga III.

Razredi IV.: širokokutni vanjski retrovizori koji daju vidna polja određena u točki 5.3. priloga III.

Razred V.: blizinski vanjski retrovizori koji daju vidna polja određena u točki 5.5. priloga III.

7. »r« označava srednju vrijednost polumjera zakrivljenosti izmjerenu na zrcalnoj površini prema metodi opisanoj u točki 2. dodatka 1. ovoga priloga.

8. »Glavni polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne površine (ri)« označava vrijednosti polumjera zakrivljenosti dobivene mjernom napravom, određenoj u dodatku 1., izmjerene na luku zrcalne površine koji prolazi kroz središte te površine usporedno s odsječkom »b«, koji je određen u točki 2.2.1. priloga II., i na luku koji je okomit na taj odsječak.

9. »Polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne površine (rp)« označava aritmetičku sredinu glavnoga polumjera zakrivljenosti ri i rži, tj.:

10. »Središte zrcalne površine« označava središnju točku vidnoga dijela zrcalne površine.

11. »Polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova retrovizora« označava polumjer zakrivljenosti »c« luka kruga kojim se najbolje približava zakrivljeni oblik dijela o kojemu je riječ.

12. »Točke vozačevih očiju« označava dvije točke međusobno udaljene 65 mm i 650 mm uspravno iznad vozačeva sjedala, kako je određeno u dodatku 2. ovoga priloga. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na uspravnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja obje točke očiju nalazi se u uspravnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz središte konstrukcijskoga vozačkog sjedaćeg položaja, prema podacima proizvođača vozila.

13. »Ambinokularna vidljivost« označava ukupno vidno polje koje se dobije prekrivanjem monokularnih polja desnoga i lijevoga oka (vidu sliku niže).

 

E = unutrašnji retrovizor

OD) OE) = vozačeve oči

ID) IE) = prividna binokularna slika

I = prividna ambinokularna slika

A = kut gledanja lijevim okom

B = kut gledanja desnim okom

C = binokularni kut gledanja

D = ambinokularni kut gledanja

 

14. »Tip vozila s obzirom na retrovizore« označava motorna vozila koja su istovjetna s obzirom na sljedeće osnovne značajke:

14.1. dijelovi nadogradnje koji smanjuju vidno polje

14.2. koordinate R-točke

14.3. propisani položaji i tipovi obveznih i neobveznih (ako su ugrađeni) retrovizora.

15. »Vozila kategorija M1, M2, M3, N1, N1, N2, i N3« označava kategorije vozila određene u prilogu II. A Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

Dodatak 1. priloga I.

POSTUPAK ODREĐIVANJA POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI »r« ZRCALNE POVRŠINE RETROVIZORA

1. MJERENJA

1.1. Oprema

Upotrebljava se »sferometar« opisan na slici 1.

1.2. Mjerne točke

1.2.1. Glavni polumjer zakrivljenosti mjeri se u tri točke koje su što je moguće bliže položajima na trećini, polovici ili dvije trećine duljine luka zrcalne površine koji prolazi kroz središte te površine i usporedno s odsječkom b, ili na luku koji prolazi kroz središte zrcalne površine koja je na njega okomita, ako je taj luk dulji.

1.2.2. Kad zbog veličine zrcalne površine nije moguće napraviti mjerenja u smjerovima koji su određeni u točki 8. ovoga priloga, tehnička služba odgovorna za ispitivanja može provesti mjerenja navedena u toj točki u dva okomita smjera koja su što je moguće bliža onima gore opisanim.

2. IZRAČUN POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI »r«

»r« izražen u mm izračunava se prema formuli:

u kojoj je:

rp1 = polumjer zakrivljenosti u prvoj mjernoj točki

rp2 = polumjer zakrivljenosti u drugoj mjernoj točki

rp3 = polumjer zakrivljenosti u trećoj mjernoj točki

Slika 1.

Dodatak 2. priloga I.

POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE TOČKE H
I PROVJERE RELATIVNIH POLOŽAJA TOČAKA R i H

Primjenjuju se odgovarajući dijelovi priloga III. Pravilnika TPV 132.

PRILOG II.

KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI I PROPISANA ISPITIVANJA ZA HOMOLOGACIJU
RETROVIZORA KAO SASTAVNIH DIJELOVA

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1. Svi retrovizori moraju biti namjestivi.

1.2. Rub zrcalne površine mora se nalaziti unutar zaštitnoga kućišta (držača i sl.) čiji obod mora imati vrijednost »c« veću od 2.5 mm, ili jednaku u svakoj točki i svim smjerovima. Ako zrcalna površina strši iznad zaštitnoga kućišta, polumjer zakrivljenosti »c« ruba dijela koji strši ne smije biti manji od 2,5 mm i zrcalna površina mora se vraćati u zaštitno kućište pod djelovanjem sile od 50 N u točki u kojoj najviše strši u odnosu na zaštitno kućište u vodoravnom smjeru približno usporednom uzdužnoj središnjoj ravnini vozila.

1.3. Kad je retrovizor pričvršćen na ravnu površinu, svi dijelovi, neovisno o namjestivom položaju retrovizora, uključujući i dijelove koji su ostali pričvršćeni na zaštitno kućište nakon ispitivanja iz točke 4.2, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm kod unutrašnjeg retrovizora ili 100 mm kod vanjskog retrovizora, moraju imati polumjer zakrivljenosti »c« koji nije manji od 2.5 mm.

1.3.1. Rubovi rupa za pričvršćenje ili upuštanje čiji je promjer ili dijagonala manje od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz točke 1.3. pod uvjetom da su tupi.

1.4. Nosač retrovizora na vozilu mora biti konstruiran tako da valjak polumjera 50 mm, čija je os u osi, ili u jednoj od osi zakretanja ili preklapanja čime se omogućava otklon retrovizora u pravcu mogućeg udarca, prolazi barem kroz dio površine na koju je nosač pričvršćen.

1.5. Dijelovi vanjskih retrovizora, koji se spominju u točkama 1.2. i 1.3, načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A izuzeti su od navedenih zahtjeva.

1.6. Ako su dijelovi unutrašnjih retrovizora načinjeni od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točaka 1.2. i 1.3. primjenjuju se samo na nosač.

2. DIMENZIJE

2.1. Unutrašnji retrovizori (razred I.)

Dimenzije zrcalne površine moraju biti takve da je u nju moguće upisati pravokutnik čija je jedna stranica duljine 4 cm, a druga duljine »a« gdje je:

2.2. Glavni vanjski retrovizori (razredi II. i III.)

2.2.1. Dimenzije zrcala moraju biti takve da je u njega moguće upisati:

– pravokutnik visine 4 cm čija duljina osnovice, izražena u centimetrima, ima vrijednost »a«

– odsječak usporedan s visinom pravokutnika čija duljina, izražena u centimetrima, ima vrijednost »b».

2.2.2.      Najmanje vrijednosti »a« i »b« dane su u donjoj tablici:

Razred

retrovizora

Kategorija vozila za koja su konstruirani retrovizori

a

b

II

M2, M3. N2 i N3

20

 

III

M1, N1 i N2

N3 (ako se se primjenjuju zahtjevi iz točke 2.1.3. priloga III.)

7

 

2.3. »Širokokutni« vanjski retrovizori (razred IV.)

Obris zrcalne površine mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da omogućava, po potrebi zajedno s vanjskim retrovizorom razreda II., vidno polje određeno u točki 5.4. priloga III.

2.4. »Blizinski« vanjski retrovizori (razred V.)

Obris zrcalne površine mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da omogućava, po potrebi zajedno s vanjskim retrovizorom razreda II., vidno polje određeno u točki 5.5. priloga III.

3. ZRCALNA POVRŠINA I KOEFICIJENT REFLEKSIJE

3.1. Zrcalna površina retrovizora mora biti ravna ili kuglasto izbočena

3.2. Razlike između polumjera zakrivljenosti

3.2.1. Razlika između ri ili rži i rp kod svake referentne točke ne smije prelaziti 0.15 r.

3.2.2. Razlika između svakog od polumjera zakrivljenosti (rp1, rp2 i rp3) i r ne smije prelaziti 0,15 r.

3.2.3. Kada žrž nije manji od 3 000 mm, vrijednost od 0,15 r određena u točkama 3.2.1. i 3.2.2. zamjenjuje se s 0,25 r.

3.3. Vrijednost žrž ne smije biti manja od:

3.3.1. 1 200 mm za unutrašnje retrovizore (razred I.) i glavne vanjske retrovizore razreda III.

3.3.2. 1 800 mm za glavne retrovizore razreda II.

3.3.3. 400 mm za »širokokutne« vanjske retrovizore (razred IV.) i »blizinske« vanjske retrovizore (razred V.).

3.4. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određena prema metodi opisanoj u dodatku 1. ovoga priloga, ne smije biti manja od 40%.

Ako zrcalna površina ima dva položaja (»dnevni« i »noćni«), »dnevni« položaj treba omogućiti prepoznavanje boja signalizacije koja se upotrebljava u cestovnome prometu. Vrijednost uobičajenoga koeficijenta refleksije u »noćnome« položaju ne smije biti manja od 4 %

3.5. Zrcalna površina treba zadržati svojstva utvrđena u točki 3.4. usprkos duljem izlaganju nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenoj uporabi.

4. ISPITIVANJA

4.1. Retrovizori se podvrgavaju ispitivanjima koja su opisana u točkama 4.2. i 4.3.

4.1.1. Ispitivanje navedeno u točki 4.2. nije potrebno kod svih vanjskih retrovizora čiji nijedan dio, bez obzira na položaj namještanja pri najvećoj tehnički dopuštenoj masi vozila nije manji od 2 m iznad tla.

Ta se iznimka također primjenjuje za pričvrsne dijelove retrovizora (pričvrsne pločice, nosači, kuglasti zglobovi itd.) koji su postavljeni manje od 2 m iznad tla i koji ne strše iznad ukupne širine vozila izmjerene u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz pričvrsne dijelove najniže retrovizora ili kroz druge točke ispred te ravnine ako to daje veću ukupnu širinu.

U takvim slučajevima treba priložiti opis s objašnjenjem da stražnji retrovizor treba ugraditi tako da bude u skladu s navedenim uvjetima za postavljanje njegovih pričvrsnih dijelova na vozilo.

Pri primjeni te iznimke, nosač treba neizbrisivo označiti simbolom

2 m

i u certifikat o homologaciji tipa staviti odgovarajuću napomenu.

4.2. Ispitivanje udarom

4.2.1. Opis ispitne naprave

4.2.1.1. Ispitna naprava sastoji se od njihala koje se može njihati oko dviju vodoravnih međusobno okomitih osi, od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja otpuštanja njihala.

Kraj njihala ima čekić u obliku krute kugle promjera 165 ± 1 mm koja je obložena slojem gume debljine 5 mm tvrdoće 50 Shore A.

Opremljena je uređajem koji omogućava određivanje pretpostavljenoga najvećeg kuta kraka njihala u ravnini otpuštanja.

Podloga koja je čvrsto pričvršćena na konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima za ispitivanje udarom koji su navedeni u točki 4.2.2.6.

Na slici 1. prikazane su dimenzije ispitne naprave i posebni konstrukcijski zahtjevi.

4.2.1.2. Središte udarca njihala leži u središtu kugle koja predstavlja čekić. Njegova udaljenost »l« od osi njihanja u ravnini otpuštanja iznosi 1 m ± 5 mm. Reducirana masa njihala je m0 = 6,8 ± 0,05 kilograma (odnos između »m0« i ukupne mase njihala »m« i razmaka »d« između težišta njihala i njegove osi vrtnje izražen je jednadžbom:

4.2.2. Opis ispitivanja

4.2.2.1. Za pričvršćivanje retrovizora na podlogu upotrebljava se postupak koji je preporučio proizvođač uređaja ili, kad je primjenjivo, proizvođač vozila.

4.2.2.2. Postavljanje retrovizora za ispitivanje

4.2.2.2.1.Retrovizori se postavljaju na napravu za udar njihalom tako da su uspravna i vodoravna os u istome položaju kao kad je retrovizor ugrađen na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama za ugradbu.

4.2.2.2.2.Kad je retrovizor namjestiv u odnosu na podlogu, položaj pri ispitivanju mora biti takav da je unutar granica namještanja, koje je naveo podnositelj zahtjeva, mogućnost pomicanja uređaja najmanje vjerojatna.

 

Slika 1.

 

4.2.2.2.3.Kad retrovizor ima napravu za namještanje njegove udaljenosti od podloge, ta se naprava treba namjestiti u položaj u kojemu je razmak između kućišta i podloge najkraći.

4.2.2.2.4.Kad je zrcalna površina pomična u kućištu, ona se namješta tako da je gornji rub koji je najudaljeniji od vozila u položaju najvećeg stršenja u odnosu na kućište.

4.2.2.3. Osim u slučaju ispitivanja 2. za unutrašnje retrovizore (vidi točku 4.2.2.6.1.) kad je njihalo u uspravnome položaju, vodoravna i uzdužna uspravna ravnina, koje prolaze kroz središte čekića, moraju prolaziti kroz središte zrcalne površine, prema definiciji u točki 10. priloga I. Uzdužni smjer njihanja njihala mora biti usporedan s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

4.2.2.4. Kad pri uvjetima namještanja utvrđenim u točkama 4.2.2.1. i 4.2.2.2. dijelovi retrovizora ograničavaju vraćanje čekića, točku udara treba pomaknuti u smjeru okomitu na os vrtnje ili zakretanja o kojoj je riječ.

Pomak ne smije biti veći od nužno potrebna za provedbu ispitivanja; pomak može biti ograničen tako:

– Da kugla koja ograničava čekić barem dodiruje cilindar, prema definiciji u točki 1.4.

– ili da je dodirna točka s čekićem odmaknuta barem 10 mm od ruba zrcalne površine.

4.2.2.5. Ispitivanje se provodi tako da čekić padne s visine koja odgovara kutu njihala od 60 0 u odnosu na okomicu, tako da čekić udari retrovizor u trenutku kad klatno dođe u uspravni položaj.

4.2.2.6. Ispitivanje retrovizora udarom pod različitim sljedećim uvjetima

4.2.2.6.1. Unutrašnji retrovizori

Ispitivanje 1. Točke udara moraju odgovarati definiciji u točki 4.2.2.3. Udar mora biti takav da čekić udari retrovizor na strani zrcalne površine.

Ispitivanje 2. Točka udara na rubu je zaštitnoga kućišta, tako da proizvedeni udarac čini kut 450 u odnosu na ravninu zrcalne površine i nalazi se u vodoravnoj ravnini koja prolazi kroz središte te površine. Udarac mora biti u zrcalnu površinu.

4.2.2.6.2. Vanjski retrovizori

Ispitivanje 1. Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3. i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari retrovizor na strani zrcalne površine.

Ispitivanje 2. Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3. i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari retrovizor na suprotnoj strani od zrcalne površine.

Kad su retrovizori razreda II. i III., koji su s retrovizorima razreda IV. pričvršćeni na zajednički nosač, gore navedena ispitivanja provode se na nižemu retrovizoru. Ipak, tehnička služba odgovorna za ispitivanja može ponoviti jedno ili oba ta dva ispitivanja na gornjemu retrovizoru ako je on manje od 2 m iznad tla.

4.3. Ispitivanje na savijanje zaštitnoga kućišta pričvršćena na nosač

4.3.1. Ispitivanje se provodi na svim retrovizorima osim retrovizora razreda V.

4.3.2. Opis ispitivanja

Zaštitno kućište treba postaviti vodoravno na napravu tako, da se dijelovi za namještanje nosača mogu čvrsto pričvrstiti. Rub kućišta koji je najbliži točki pričvršćenja na dijelu za namještanje blokira se u smjeru najveće dimenzije kućišta nepomičnim umetkom širine 1,5 mm koji prekriva cijelu širinu kućišta.

Na drugom se kraju umetak, koji je istovjetan naviše opisanu, postavlja na kućište tako da se na njega može djelovati propisanom ispitnom silom (slika 2.).

Kraj kućišta, koji je nasuprot dijela na kojega se djeluje silom, može se pričvrstiti umjesto da se blokira, kako je prikazano na slici 2.

4.3.3. Ispitno je opterećenje 25 kilograma. Ono se primjenjuje jednu minutu.

5. REZULTATI ISPITIVANJA

5.1. Kod ispitivanja opisanih u točki 4.2. njihalo mora nakon udarca nastaviti njihanje tako da projekcija pretpostavljenoga položaja kraka u ravnini otpuštanja čini kut 20° u odnosu na okomicu.

Točnost mjerenja kuta mora biti ± 1°.

5.1.1. Taj se zahtjev ne primjenjuje na retrovizore pričvršćene na vjetrobransko staklo, na koje se nakon ispitivanja primjenjuje zahtjev određen u točki 5.2.2.

5.1.2. Propisan kut vraćanja njihala u odnosu na okomicu smanjuje se od 20° na 10° za retrovizore razreda II. i retrovizore razreda III. koji su pričvršćeni na nosač koji se uobičajeno upotrebljava za retrovizore razreda IV.

5.2. Ako bi se nosač retrovizora koji je pričvršćen na vjetrobransko staklo slomio za vrijeme ispitivanja opisanih u točki 4.2, preostali dio ne smije stršiti iznad podloge više od 1 cm, a njegov oblik nakon ispitivanja mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u točki 1.3.

 

PRIMJER NAPRAVE ZA ISPITIVANJE SAVIJANJA DRŽAČA RETROVIZORA

Slika 2.

 

5.3. Zrcalna površina ne smije popucati za vrijeme ispitivanja opisanih u točkama 4.2 i 4.3. Međutim, dopušteno je pucanje zrcalne površine ako je ispunjen jedan od ovih uvjeta:

5.3.1. da fragmenti stakla još ostaju na podlozi kućišta ili na površini koja je čvrsto pričvršćena na kućište; djelomično odvajanje stakla od njegove podloge prihvatljivo je pod uvjetom da ne prekoračuje 2,5 mm na svakoj strani pukotina. Dopušteno je da sitni djelići otpadaju s površine stakla u točki udara;

5.3.2. da je zrcalna površina od sigurnosnog stakla.

Prilog 1. Dodatka II.

METODA ISPITIVANJA ZA ODREĐIVANJE REFLEKSIJE

1. DEFINICIJE

1.1. Etalon osvijetljenosti CIE A (1): sekundarni izvor svjetlosti koji odgovara zračenju crnoga tijela temperature T68 = 2 855,6 K.

1.2. Etalon izvora svjetlosti CIE A (1): žarulja s volftanskom žarnom niti punjena plinom s radnom temperaturom boje T68 = 2 855,6 K.

1.3. Etalon analizatora boje CIE 1931 (1): monokromator (osjetilo zračenja) čije kolorimetrijske značajke odgovaraju koordinatama boje
(vidi tablicu)

1.4. Koordinate boje CIE (1): koordinate boje spektralnih linija određene energije spektra u CIE (XYZ) sustavu.

1.5. Fotooptičko viđenje (1): viđenje normalnim okom koje je prilagođeno razinama osvijetljenosti od najmanje nekoliko kandela po kvadratnom metru.

2. OPREMA

2.1. Općenito

Oprema se sastoji od izvora svjetlosti, držača ispitivanog uzorka, prijamnika s fotoreceptorom i pokaznog uređaja (vidi sliku 1.) te uređaja za poništavanje utjecaja druge svjetlosti.

Prijamnik može imati ugrađenu Ulbrichtovu kuglu za lakše mjerenje refleksije retrovizora koji nisu ravni (izbočeni retrovizori) (vidi sliku 2.).

2.2. Spektralne značajke izvora svjetlosti i prijamnika

Izvor svjetlosti mora biti sastavljen od etalona svjetlosnog izvora CIE A i pridruženog mu optičkog sustava koji omogućava dobivanje skoro usporedne svjetlosne zrake. Preporučuje se stabilizator napona radi održavanja stalnog napona svjetiljke za vrijeme rada uređaja.

Prijamnik mora imati fotoreceptor sa spektralnim odzivom razmjernim fotooptičkoj funkciji etalona analizatora boje CIE (1931) (vidi tablicu). Može se svaka druga kombinacija izvor svjetlosti – filtar – receptor koja u cijelosti daje ekvivalent etalona osvijetljenosti CIE A i fotooptičkog viđenja. Kad se u prijamniku upotrebljava Ulbrichtova kugla, unutarnja površina kugle mora biti prekrivena zagasitobijelom prevlakom spektralno neselektivnom.

2.3. Geometrijski uvjeti

Kut upadnog snopa (Q) treba po mogućnosti biti 0,44 ± 0,09 rad (25 ± 5°) u odnosu na okomicu na ispitnu površinu i ne smije prekoračiti gornju granicu odstupanja (tj. 0,53 rad ili 30°). Os receptora mora činiti kut (Q) s tom okomicom, koji je jednak kutu upadnog snopa (vidi sliku 1.). Nakon dolaska na ispitnu površinu upadni snop mora imati promjer najmanje 19 mm. Reflektirani snop ne smije biti širi od osjetilne površine fotoreceptora, ne smije pokrivati manje od 50% te površine i po mogućnosti mora pokrivati isti dio površine kao i snop koji se upotrebljava za umjeravanje uređaja. Ako prijamnik ima Ulbrichtovu kuglu, njezin promjer mora biti najmanje 127 mm. Otvori na stijenki kugle za uzorkovani i upadni snop moraju biti dovoljno veliki da potpuno omogućuju prolaz upadnog i reflektiranog snopa svjetlosti. Fotoreceptor mora biti postavljen tako da ne može primiti izravno svjetlo od upadnog ili reflektiranog snopa.

2.4. Električne značajke sklopa fotoreceptor – pokazni uređaj

Izlazni signal fotoreceptora koji pokazuje mjerilo mora biti linearna funkcija jačine svjetla fotoosjetljive površine. Moraju se osigurati sredstva (električna i/ili optička) za lakše zauzimanje ništice i namještanje umjeravanja. Ta sredstva ne smiju djelovati na linearnost ili spektralne značajke uređaja. Točnost sklopa receptor – pokazni uređaj mora biti unutar ± 2 % cijele ljestvice ili ± 10 % amplitude zapisa, ovisno o tomu što je manje.

2.5. Držač uzorka

Mehanizam mora omogućivati postavljanje uzorka tako da se osi stalka izvora i receptora sijeku na reflektirajućoj površini. Reflektirajuća površina može ležati unutar uzorka retrovizora ili na obje njegove strane, ovisno o tome je li to prva površina, druga površina ili je prizmatičnog »flip« tipa.

_________

(1) Definicije su uzete iz CIE publikacije 50 (45), Međunarodni elektronički rječnik, Skupina 45: osvjetljavanje

 

3. POSTUPAK

3.1. Metoda izravnog umjeravanja

Kod metode izravnog umjeravanja zrak se uzima za referentni etalon. Ta se metoda primjenjuje na one uređaje koji su izrađeni tako da omogućuju umjeravanje na čitavoj ljestvici usmjeravanjem prijamnika izravno u os izvora svjetlosti (vidi sliku 1.).

Ta metoda dopušta u nekim slučajevima (kao kod mjerenja površina s niskom refleksijom) primjenu umjeravanja u jednoj međutočki (između 0 i 100 %). U tim slučajevima filtar neutralne gustoće poznate propusnosti umeće se u optičku putanju te se sustav umjeravanja namješta dok pokazni uređaj ne pokaže postotak propuštanja koji odgovara filtru neutralne gustoće. Taj se filtar skida prije početka mjerenja refleksije.

3.2. Metoda neizravnog umjeravanja

Metoda neizravnog umjeravanja primjenjuje se u slučaju uređaja s fiksnim izvorom i geometrijom prijamnika. Ona zahtijeva odgovarajuće umjeren i održavan etalon refleksije. Poželjno je da taj referentni etalon bude ravno zrcalo čija je vrijednost refleksije što je moguće bliža onoj kod ispitivanih uzoraka.

3.3. Mjerenje ravnog retrovizora

Refleksija uzoraka ravnog zrcala može se mjeriti uređajima primjenom izravne ili neizravne metode umjeravanja. Vrijednost refleksije očitava se izravno na pokaznome mjerilu.

3.4. Mjerenje neravnog (izbočenog) retrovizora

Mjerenje koeficijenta refleksije neravnih retrovizora zahtijeva uporabu uređaja koji imaju ugrađenu Ulbrichtovu kuglu u prijamniku (vidi sliku 2.). Ako pokazno mjerilo uređaja pokazuje ne podjela sa etalonskim zrcalom refleksije E %, tada, sa zrcalom nepoznate refleksije, nx podjela odgovarat će refleksiji X %, u skladu s formulom:

 

  

Slika 1. Osnovna shema reflektometra koja prikazuje geometrijU obiju metoda umjeravanja

  

Slika 2. Osnovna shema reflektometra s Ulbrichtovom kuglom u prijamniku

 

Koordinate boje za etalon kolorimetrijskog analizatora CIE 1931 (1)

Ta je tablica izvod iz CEI publikacije 50 (45) (1970)

 

______________

(1) Skraćena tablica. Vrijednosti zaokružene su na pet decimalnih mjesta.

(2) Izmijenjeno 1966. s 3 na 2.

 

Dodatak 2. priloga II.

POSTUPAK HOMOLOGACIJE TIPA
SASTAVNOGA DIJELA I OZNAČIVANJE RETROVIZORA

 

1. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA

1.1. Zahtjev za homologaciju sastavnoga dijela za tip retrovizora mora podnijeti posjednik trgovačkog znaka ili naziva, ili njegov ovlašteni predstavnik.

1.2. Za svaki tip retrovizora zahtjev mora biti popraćen:

1.2.1. tehničkim opisom, posebno s podacima o tipu (tipovima) vozila kojima je retrovizor namijenjen

1.2.2. dovoljno podrobnim crtežima za prepoznavanje retrovizora, zajedno s uputama za ugradnju: crteži moraju prikazivati predloženi položaj broja homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatni simbol u odnosu na četverokut koji čini dio homologacijske oznake tipa sastavnoga dijela

1.2.3. četiri retrovizora: tri za ispitivanja i jedan koji ostaje u laboratoriju za kakvo daljnje ispitivanje za koje bi se kasnije mogla ukazati potreba. Laboratorij može zahtijevati dostavljanje dodatnih uzoraka.

2. NATPISI

Uzorci tipa retrovizora koji su dostavljeni za homologaciju tipa sastavnoga dijela moraju biti jasno vidljivo i neizbrisivo označeni trgovačkom oznakom ili nazivom i moraju imati dovoljno prostora za upisivanje –homologacije tipa sastavnoga dijela: taj prostor mora biti prikazan na crtežima koji se navode u točki 1.2.2.

3. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOGA DIJELA

3.1. Za svaki retrovizor dostavljen u skladu s odredbama točke 1., koji zadovoljava zahtjeve iz točaka 1. – 5. priloga II. dodjeljuje se homologacija tipa sastavnoga dijela i dodjeljuje homologacijski broj.

3.2. Taj se broj ne smije dodijeliti kojemu drugom tipu retrovizora.

4. OZNAČIVANJE

4.1. Svaki retrovizor koji je u skladu s tipom za koji je dodijeljena homologacija tipa sastavnoga dijela prema ovomu pravilniku mora nositi oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela.

4.2. Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela sastoji se od pravokutnika oko malog slova »e«, iza kojeg se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku). Ona također uključuje, u blizini pravokutnika, broj homologacije tipa sastavnoga dijela. Taj se broj sastoji od homologacijskoga broja tipa sastavnoga dijela koji je naveden u certifikatu koji je izdan za tip (vidi dodatak 3.), ispred kojega je dvoznamenkasti broj koji pokazuje redoslijedni broj najnovijih izmjena i dopuna Smjernice Vijeća 71/127/EEC na dan dodjeljivanja homologacije tipa sastavnoga dijela. Redoslijedni broj i homologacijski broj tipa sastavnoga dijela navedeni na certifikatu moraju se razdvojiti zvjezdicom. U ovome pravilniku taj je redoslijedni broj »02«. Redoslijedni broj 01 može se međutim zadržati na retrovizorima razreda I., II. i III. ako zahtjevi koji se odnose na ta tri razreda retrovizora ostanu neizmijenjeni.

4.3. Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela mora se dopuniti dodatnim simbolom I., II. III. IV. ili V., koji određuju razred kojemu pripada tip retrovizora. Dodatni simbol stavlja se u bilo koji položaj u blizini četverokuta koji sadrži slovo »e«.

4.4. Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatni simbol moraju se neizbrisivo postaviti na glavni dio retrovizora tako da su jasno vidljivi čak nakon što se retrovizor ugradi na vozilo.

4.5. Četiri primjera oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela, s dodatnim simbolom, navode se niže.

PRIMJERI OZNAKA HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOGA DIJELA I DODATNOGA SIMBOLA


Primjer br. 1.


Retrovizor označen prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela retrovizor je razreda I. (unutrašnji retrovizor) homologiran u Francuskoj (e2) pod brojem 02*35.


Primjer br. 2.


Retrovizor označen prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela retrovizor je razreda II. (unutrašnji retrovizor) homologiran u Nizozemskoj (e4) pod brojem 02*187.


Primjer br. 3.


Retrovizor označen prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela retrovizor je razreda V. (vanjski retrovizor, »blizinski«) homologiran u Grčkoj (eGR) pod brojem 02*39.


 

Primjer br. 4.


Retrovizor označen prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela retrovizor je razreda IV. (vanjski širokokutni retrovizor) homologiran u Italiji (e3) pod brojem 02*1248.


 

Dodatak 3. priloga II.

OBRAZAC CERTIFIKATA O HOMOLOGACIJI SASTAVNOGA DIJELA ZA RETROVIZOR

 

Naziv tijela za homologaciju  

 

Izjava o dodijeljenoj, odbijenoj, povučenoj ili dopunjenoj homologaciji tipa sastavnoga dijela za tip retrovizora

 

Broj homologacije tipa: ..........................................

1. Trgovački naziv ili zaštitni znak:..................

2. Razred (I., II., III., IV., V,) (1):..................

3. Naziv i adresa proizvođača:.......................

4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača:

5. Simbol 2 m određen u točki 4.1.1 prilog II.: da/ne (1)

6. Dostavljeno na homologaciju dana:............

7. Ispitni laboratorij:

8. Datum i broj laboratorijskog izvještaja:.......

9. Datum kad je dodijeljena/odbijena/povučena ili dopunjena homologaciji tipa sastavnoga dijela (1)

10. Mjesto:.....................................................

11. Datum:......................................................

12. Sljedeći dokumenti koji nose gore navedeni broj homologacije tipa dodani su ovom certifikatu

............ (Napomene, crteži, sheme i nacrti retrovizora)

Ti se dokumenti moraju dostaviti mjerodavnim tijelima drugih država članica na njihov izričit zahtjev.

13. Bilješke, ako ih ima, posebno s obzirom na ograničenja uporabe i/ili uvjeta za ugradbu

.........................................................

(Potpis)

 

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

DODATAK III.

ZAHTJEVI ZA UGRADBU RETROVIZORA NA VOZILA

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1. Retrovizori moraju biti nepomično učvršćeni tako da se pomicanjem zrcala znatnije ne mijenja vidno polje i da se ne tresu toliko da bi kod vozača to moglo prouzročiti pogrešno tumačenje prirode uočene slike.

1.2. Uvjeti koji su utvrđeni u točki 1.1 moraju biti zadovoljeni do 80% najveće brzine vozila, ali ne veće od 150 km/h.

1.3. Na vozila kojima je dodijeljen certifikat o homologaciji tipa s obzirom na ugradbu njihovih retrovizora prema ovomu pravilniku mogu se ugraditi, potpuno ili djelomično, retrovizori označenim redoslijednim brojem 01 u njihovu broju homologaciji tipa sastavnog dijela pod uvjetom da zahtjevi koji se odnose na ta tri razreda retrovizora ostanu neizmijenjeni.

2. BROJ

2.1. Najmanji broj obveznih retrovizora

2.1.1. Vidna polja propisana u točki 5. moraju biti osigurana najmanje brojem obveznih retrovizora prema sljedećoj tablici:

 

Kategorija vozila

Unutrašnji retrovizori

Vanjski retrovizori

Glavni retrovizori

  

Razred I.

Razred II.

 

Razred I.

Razred II.

M1

1

(vidi međutim točku 2.1.2)

-

(vidi međutim točku 2.1.2.3)

M1

1

(vidi međutim točku 2.1.2)

-

(vidi međutim točku 2.1.2.3)

M2

-

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

M2

-

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

M3

-

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

M3

-

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

N1

1

(vidi međutim točku 2.1.2)

-

(vidi međutim točku 2.1.2.3)

N1

1

(vidi međutim točku 2.1.2)

-

(vidi međutim točku 2.1.2.3)

N2 ? 7,5 t

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

N2 ? 7,5 t

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

N2 > 7,5 t

N3

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

N2 > 7,5 t

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

N3

-

(vidi međutim točku 2.2.3)

2

(1 na lijevoj i 1 na desnoj strani)

 

2.1.2. Ipak, u slučaju vozila kategorija M1 i N1:

2.1.2.1. ako unutrašnji retrovizor ne zadovoljava zahtjeve propisane u točki 5.2, dodatni vanjski retrovizor mora biti ugrađen na strani vozila koja je suprotna strani s obveznim retrovizorom navedenim u točki 2.1.1

2.1.2.2. ako unutrašnji retrovizor ne osigurava stražnju vidljivost, nije ga potrebno ugraditi

2.1.2.3. dopušteni su vanjski retrovizori razreda II.

2.1.3. Ipak, kad prema konstrukciji vozila kategorije N2 i N3 tehnički nije moguće postići polja vidljivosti navedena u točkama 5.3.2.2 i 5.4, kad je retrovizor razreda IV. ugrađen na držaču retrovizora razreda II., retrovizor razreda II. može biti zamijenjen retrovizorom razreda III.

To se odstupanje primjenjuje samo do 1. listopada 1992. godine.

2.1.4. Retrovizor razreda IV. obvezan je kod svih vozila kategorija N1 čija najveća masa ne prelazi 7,5 tona, ako obvezni retrovizor ugrađen na istoj strani nije izbočen.

2.2. Najveći broj neobveznih retrovizora

2.2.1. Kod vozila kategorija M1 i N1, jedan vanjski retrovizor može se ugraditi na suprotnoj strani vozila u odnosu u na onu na kojoj je ugrađen obvezni vanjski retrovizor naveden u točki 2.2.1.

2.2.2. Vanjski retrovizor razreda V. dopušten je kod vozila kategorija N1 čija najveća masa ne prelazi 7,5 tona i vozila kategorija M2 i M3

2.2.3. Unutrašnji retrovizor može biti ugrađen na vozila kategorija N2 i N3.

2.2.4. Vanjski retrovizor razreda IV. dopušten je kod vozila kategorija N2 čija najveća masa ne prelazi 7,5 tona i vozila kategorija M2 i M3.

2.2.5. Retrovizori navedeni u točkama 2.2.1 - 2.2.4 moraju zadovoljavati zahtjeve ovoga pravilnika.

Ipak, odredbe točke 5. ovoga priloga primjenjuju se na retrovizore navedene u točki 2.2.3.

2.2.6. Odredbe ovoga pravilnika ne primjenjuju se na nadzorne retrovizore prema definiciji u točki 4. priloga I. Međutim, ti retrovizori trebaju biti ugrađeni na visini najmanje 2 m iznad tla, kad je vozilo s najvećom dopuštenom masom.

3. POLOŽAJ

3.1. Retrovizori moraju biti ugrađeni tako, da vozač iz svojeg sjedala u uobičajenom položaju jasno vidi cestu iza i bočno od vozila.

3.2. Vanjski retrovizori moraju biti vidljivi kroz bočne prozore ili kroz dio vjetrobranskog stakla koji prekrivaju brisači. Međutim, zbog konstrukcijskih razloga taj se zahtjev ne primjenjuje na vanjske retrovizore ugrađene na desnoj strani vozila kategorija M2 i M3 u državama članicama s pravilom vožnje desnom stranom ceste i na lijevoj strani vozila iste kategorije u državama članicama s pravilom vožnje lijevom stranom ceste.

3.3. U slučaju mjerenja vidnoga polja na podvozju s kabinom, najveće i najmanje širine nadogradnje vozila mora dati proizvođač i po potrebi ih simulirati profilom. Sve ispitivane konfiguracije vozila i retrovizora moraju se prikazati na certifikatu o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu retrovizora (vidi dodatak).

3.4. Propisani retrovizor na vozačevoj strani vozila mora biti postavljen tako da čini kut od najviše 55° između središnje uspravne ravnine vozila i uspravne ravnine koja prolazi kroz središte retrovizora i središte odsječka 65 mm koji spaja točke vozačevih očiju.

3.5. Retrovizori ne smiju stršiti izvan vanjskoga dijela nadogradnje vozila osjetno više nego je potrebno za zadovoljavanje zahtjeva za vidno polje utvrđenih u točki 5.

3.6. Kad je razmak od donjeg ruba vanjskog retrovizora do tla manji od 2 m, kad je opterećeno vozilo njegove najveće dopuštene mase, taj retrovizor ne smije stršiti više od 0,2 m izvan vanjske širine vozila izmjerene bez retrovizora. Navedeni retrovizori mogu stršiti izvan najveće širine vozila.

3.7. Retrovizori razreda V. moraju biti ugrađeni na vozila tako da bez obzira na njihov položaj nakon namještanja ni jedan njihov dio ili njihovih držača nije manje od 2 m iznad tla kad je vozilo opterećeno tako da ima najveću dopuštenu ukupnu masu.

3.8. U uvjetima iz točaka 3.5, 3.6 i 3.7 retrovizori mogu stršiti izvan najvećih dopuštenih širina vozila.

4. NAMJEŠTANJE

4.1. Unutrašnji retrovizor mora biti takav da ga vozač može namještati iz svojeg sjedala.

4.2. Vanjski retrovizor na vozačevoj strani vozila mora biti moguće namještati iz vozila kad su zatvorena vrata, a otvoren prozor. Međutim, mora ga biti moguće izvana učvrstiti u jednome položaju.

4.3. Zahtjevi iz točke 4.2 ne primjenjuju se na vanjske retrovizore koji se iz sklopljenoga položaja mogu vratiti u prijašnji položaj bez namještanja.

5. VIDNA POLJA

5.1. Općenito

Vidna polja utvrđena niže primjenjuju se gledanjem s oba oka istodobno, iz »točaka vozačevih očiju« prema definiciji u točki 12. priloga I. Vidna polja određuju se vozilom u voznome stanju prema definiciji u točki 2.6 priloga I Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila i putnikom mase 75 kg ± 1% na prednjemu sjedalu, Gledanje se provodi kroz stakla čiji je koeficijent ukupnoga propuštanja svjetlosti, izmjeren okomito na površinu, najmanje 70 %.

5.2. Unutrašnji retrovizor (razred I.)

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste, simetričan u odnosu na središnju uspravnu uzdužnu ravninu vozila, širine 20 m i duljine, iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta, 60 m (vidi sliku 3.).

5.3. Glavni vanjski retrovizori (razredi II. i III.)

5.3.1. Vanjski lijevi retrovizor za vozila za vožnju desnom i vanjski desni retrovizor za vozila za vožnju lijevom stranom ceste

5.3.1.1. Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 2,5 m, ograničen udesno (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili ulijevo (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku lijeve strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili desne (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) duljine 10 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi slike 4. i 5.).

5.3.2. Vanjski desni retrovizor za vozila za vožnju desnom i vanjski lijevi retrovizor za vozila za vožnju lijevom stranom ceste

5.3.2.1. U slučaju vozila kategorija M1 i N1 najveće mase koja ne prelazi 2,0 tone, vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 4 m, ograničen ulijevo (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili udesno (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku desne strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili lijeve (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) duljine 10 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 4.).

5.3.2.2. U slučaju drugih vozila osim onih navedenih u točki 5.3.2.1, vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 3,5 m, ograničen ulijevo (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili udesno (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom vozila i prolazi kroz krajnju točku desne strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili lijeve (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) duljine 30 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta.

Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču po širini preko 0,75 m od točke na 4 m iza uspravne ravnine koja prolazi kroz »točke vozačevih očiju« (vidi sliku 5.).

5.4. »Širokokutni« vanjski retrovizor (razred IV.)

5.4.1. Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 12,50 m, ograničen ulijevo (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili udesno (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom vozila i prolazi kroz krajnju točku desne strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili lijeve (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) duljine najmanje od 15 m do 20 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 4.). Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču po širini preko 2,5 m od točke na 3 m iza uspravne ravnine koja prolazi kroz »točke vozačevih očiju« (vidi sliku 6.).

5.5. »Blizinski« vanjski retrovizori (razred V.)

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste duž bočne strane vozila, ograničen sljedećim uspravnim ravninama (vidi slike 7(a). i 7(b).):

5.5.1. ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz točku na razmaku 0,2 m od krajnje točke desne strane kabine vozila (kod vozila za vožnju lijevom stranom) ili lijeve (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom)

5.5.2. u poprečnome smjeru, usporednom ravninom koja prolazi na razmaku od 1 m ispred ravnine navedene u točki 5.5.1.

5.5.3. prema unatrag, ravninom koja je usporedna s uspravnom ravninom koja prolazi kroz »točke vozačevih očiju« i postavljena je na razmaku od 1,25 m iza te ravnine

5.5.4. prema naprijed, ravninom koja je usporedna s uspravnom ravninom koja prolazi kroz »točke vozačevih očiju« i postavljena je na razmaku od 1,0 m ispred te ravnine. Ako je uspravna poprečna ravnina koja prolazi kroz prednji rub branika vozila manje od 1m ispred uspravne ravnine koja prolazi kroz »točke vozačevih očiju«, vidno polje mora biti ograničeno tom ravninom (vidi sliku 7.b).

5.6. U slučaju retrovizora koji imaju više reflektirajućih površina različite zakrivljenosti ili su pod kutom jedna prema drugoj, barem jedna od reflektirajućih površina mora osigurati vidno polje s dimenzijama kako je određeno za razred kojem oni pripadaju.

5.7. Zaklanjanja

5.7.1. Unutrašnji retrovizor (razred I.)

5.7.1.1. Smanjenje vidnoga polja zbog postojanja uređaja kao što su nasloni za glavu, štitnici protiv sunca, brisači stražnjeg stakla i grijači dopušteno je pod uvjetom da ti uređaji zajedno ne zaklanjaju više od 15 % propisanoga vidnog polja.

5.7.1.2. Stupanj zaklanjanja mjeri se naslonima za glavu namještenim u najniži mogući položaj i sa sklopljenim štitnicima protiv sunca.

5.7.2. Vanjski retrovizori (razredi II., III., IV. i V.)

Zaklanjanje naviše navedenih vidnih polja nadogradnjom ili nekim njezinim dijelovima, kao što su ručke na vratima, gabaritna svjetla, pokazivači smjera, vanjski rubovi stražnjih branika i reflektirajuće površine naprava za čišćenje, zanemaruje se ako je ukupno zaklanjanje manje od 10 % od propisanoga vidnog polja.

5.8. Postupak ispitivanja

Vidno polje određuje se postavljanjem jakih izvora svjetlosti u položaj očiju i promatranjem reflektirane svjetlosti na uspravnome zaslonu za promatranje. Mogu se upotrebljavati druge istovrijedne metode.

 

Slika 3.

Unutrašnji retrovizor



   

Glavni vanjski retrovizori

Vozilo za vožnju po desnoj strani ceste

Slika 4.

Vozila kategorije M1 i kategorije N1 čija masa ne prekoračuje 2 t



 

Slika 5.

Vozila drugih kategorija osim M1 i N1 čija masa ne prekoračuje 2 t



 

Slika 6.

Širokokutni retrovizor





 


Slika 7.

»Blizinski« vanjski retrovizor

  

Dodatak prilogu III.

Obrazac

 

Naziv tijela za homologaciju  

 

DODATAK CERTIFIKATU O HOMOLOGACIJI TIPA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU RETROVIZORA

(Članak 4.(2) i članak 10. Smjernice Vijeća 70/156/EEC od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakona zemalja članica o homologaciji tipa motornih vozila i njihovih prikolica)

Broj homologacije tipa:...........................................

............ dopuna (1)

1. Trgovački naziv ili zaštitni znak vozila:.........

2. Tip vozila:..................................................

3. Kategorija vozila (M1, M2, M3, N1 £ 2 t, N1, N2, N3) (2)

3.1 Tip vozila kategorije N3: kamion/prikolica/poluprikolica

4. Naziv i adresa proizvođača vozila:..............

5. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika:

6. Trgovački naziv ili zaštitni znak retrovizora i broj homologacije tipa sastavnoga dijela:

7. Razred (razredi) retrovizora (I., II., III., IV., V.) (2)

8. Odstupanje (primjenjivo do 1. listopada 1992.) retrovizora II. i III. razreda na istome nosaču kod vozila kategorije N3 (u slučaju koji je naveden u točki 2.1.3. priloga III.) odobreno je/odbijeno je(2)

9. Izmjena ili dopuna homologacije tipa vozila za sljedeći tip retrovizora:

10. Podatak o R-točki vozačeva položaja za sjedenje:

11. Najveća i najmanja širina nadogradnje s obzirom na koju je dodijeljena homologacija tipa za retrovizor (u slučaju podvozja s kabinom koji je naveden u točki 3.3 priloga III.)

12. Podatak o R-točki vozačeva položaja za sjedenje:

13. Vozilo dostavljeno za homologaciju dana:...

14. Tehnička služba odgovorna za provjeru sukladnosti u postupku homologacije:

15. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta služba:

16. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta služba:.

17. Homologacija tipa s obzirom na ugradbu retrovizora izdana je/odbijena je (1)

18. Mjesto......................................................

19. Datum:......................................................

20. Potpis:.......................................................

21. Sljedeći dokumenti, koji nose naviše navedeni homologacijski broj, dodani su ovomu certifikatu:

– crteži koji prikazuju nosače retrovizora

– crteži i nacrti koji prikazuju mjesta ugradbe i značajke dijela konstrukcije na koju su ugrađeni retrovizori

– pogled sprijeda, odostraga i iz prostora za putnike koji prikazuje mjesta ugradbe retrovizora

Ti se dokumenti dostavljaju mjerodavnim tijelima drugih država članica na njihov izričit zahtjev.

________

(1) Kad je potrebno, navesti je li prva, druga, itd. izmjena ili dopuna prvobitne homologacije tipa.

(2) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

  
zatvori
Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije retrovizora i njihove ugradbe na motorna vozila TPV 108 (izdanje 00)
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !