Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi ("Narodne novine", br. XX/09, XX/12)
označi tražene riječi printaj stranicu
117 28.09.2009 Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi

MINISTARSTVO MORA, PROMETA  I INFRASTRUKTURE

2882

Na temelju članka 142.L470647 točka 6. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU IZDAVANJA SVJEDODŽBE PRUŽATELJA USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom se utvrđuju opći i posebni zahtjevi kojima trebaju udovoljavati pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (u daljnjem tekstu: ANSP), uvjeti za stjecanje i način izdavanja Svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (u daljnjem tekstu: Svjedodžba), te ovlasti Agencije za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) kao Nacionalnog nadzornog tijela (u daljnjem tekstu: NSA) u postupku certificiranja, provođenja nadzora nad udovoljavanjem Zajedničkim zahtjevima i nadzora sigurnosti nad ANSP-ima, u cilju sigurnog i učinkovitog pružanja usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Uvjeti koji su propisani ovim Pravilnikom ne odnose se na usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju vojnim zrakoplovima radi provođenja vojnih operacija i vojne obuke.

Pojmovi i kratice

Članak 2.

(1) Definicije pojmova iz ovoga Pravilnika nalaze se u Uredbama iz Dodataka D, F, G i H ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pojmovi »Zajednica«, »pravo Zajednice«, »Ugovor o osnivanju Europske zajednice«, »Službeni list Europske unije«, »zračni prijevoznik Zajednice«, »zračna luka Zajednice« i »država članica« iz Uredaba iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika, čitat će se u skladu sa točkama 2. i 3. Dodatka II ECAA Sporazuma.

DIO DRUGI
OPĆE ODREDBE

Nadležna tijela

Članak 3.

(1) U smislu provedbe Uredaba iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika, NSA u Republici Hrvatskoj je Agencija.

(2) U smislu provedbe članka 12. stavka 1. Uredbe iz Dodatka D ovoga Pravilnika i članka 7. stavka 7. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika nadležno tijelo za dostavljanje godišnjeg izvješća Komisiji je Ministarstvo nadležno za poslove civilnog zračnog prometa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) U smislu provedbe članka 2. stavka 3., članka 7. stavka 5., članka 10. stavka 3. i članka 11. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika nadležno tijelo je Ministarstvo.

(4) U smislu provedbe članaka 8. i 9. Uredbe iz dodatka E ovoga Pravilnika nadležna tijela su Ministarstvo i Agencija sukladno proceduri iz članka 12.#clanak12 ovoga Pravilnika.

(5) U smislu provedbe članka 12. stavka 4. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika, Agencija je nadležna za određivanje tijela koje će imati pristup računima ANSP-a.

(6) U smislu provedbe članka 8. stavka 1. točke (a) Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika nadležno tijelo je Ministarstvo, a točke (b), (c) i (d) istog članka i Uredbe nadležno tijelo je Agencija.

(7) U smislu provedbe članka 9. Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika, nadležno tijelo za suradnju sa Europskom komisijom u svezi organizacije stručne provjere na istoj razini je Ministarstvo.

DIO TREĆI
UVJETI KOJIMA MORA UDOVOLJITI ANSP-i

Opći uvjet za ANSP-a

Članak 4.

(1) Samo ANSP-i koji posjeduju Svjedodžbu izdanu u skladu s Uredbama iz Dodataka E do G ovoga Pravilnika, mogu pružati usluge u zračnoj plovidbi u području letnih informacija Republike Hrvatske.

(2) Za izdavanje Svjedodžbe ANSP-u koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, nadležna je Agencija.

Udovoljavanje Zajedničkim zahtjevima

Članak 5.

(1) Za stjecanje Svjedodžbe, ANSP mora udovoljavati Zajedničkim zahtjevima utvrđenima Uredbama iz Dodataka F, H i I ovoga Pravilnika i to:

– općim zahtjevima, utvrđenima u Aneksu I Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika, a kojima trebaju udovoljavati svi ANSP-i, i

– specifičnim dodatnim zahtjevima utvrđenima u Aneksima II do V Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika te Uredbama H i I ovoga Pravilnika, kojima trebaju udovoljavati pojedini ANSP-i, ovisno o vrsti usluga koje pružaju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, moguće je odstupanje od dijela Zajedničkih zahtjeva, pod uvjetima propisanima u članku 4. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika.

(3) U trenutku izdavanja Svjedodžbe, ANSP mora u potpunosti udovoljavati zahtjevima za izdavanje Svjedodžbe.

DIO ČETVRTI
POSTUPAK CERTIFICIRANJA ANSP-a

Pokretanje postupka izdavanja Svjedodžbe

Članak 6.

(1) ANSP mora Agenciji dostaviti obavijest o namjeri podnošenja Zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe, najmanje 120 dana prije planiranog datuma dobivanja Svjedodžbe.

(2) Nakon primitka obavijesti o namjeri iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će utvrditi plan certificiranja i dostaviti ga ANSP-u u roku od 30 dana, zajedno s listama provjere (check liste) udovoljavanja Zajedničkim zahtjevima.

(3) ANSP predaje Agenciji Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe, na obrascu iz Dodatka A ovoga Pravilnika, u roku od 30 dana od zaprimanja plana certificiranja iz stavka 2. ovoga članka.

Dokumenti koji se prilažu uz Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe

Članak 7.

Uz Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe, ANSP je dužan predati:

1) Popis i opseg usluga u zračnoj plovidbi koje namjerava pružati, iz Dodatka C ovoga Pravilnika;

2) Dokument »Prikaz organizacije« (Organisation Exposition), koji uključuje sljedeće:

– Izjavu koju je potpisao glavni direktor ANSP-a ili odgovorna osoba (accountable manager), koja potvrđuje da »Prikaz organizacije« definira trenutno i trajno udovoljavanje ANSP-a Zajedničkim zahtjevima iz članka 5.#clanak5 stavka 1. ovoga Pravilnika,

– Nazive radnih mjesta viših rukovoditelja ANSP-a, njihova imena, opis poslova i odgovornosti tih rukovoditelja koje su vezane uz udovoljavanje Zajedničkim zahtjevima,

– Organizacijsku shemu koja pokazuje nadležnosti i sustav odgovornosti u područjima na koja se odnose Zajednički zahtjevi,

– Opći opis ljudskih resursa,

– Opći opis radnih prostora, postrojenja i tehničke opreme ANSP-a,

– Cjelovit opis načina na koji ANSP udovoljava i kako će nastaviti udovoljavati Zajedničkim zahtjevima;

3) Popunjene liste provjere iz članka 6.#clanak6 stavka 2. ovoga Pravilnika;

4) Ostale dokumente i informacije koje ANSP smatra za primjerene u cilju dokazivanja udovoljavanja Zajedničkim zahtjevima.

Izdavanje Svjedodžbe

Članak 8.

(1) Agencija će obaviti pregled predanih dokumenata iz članka 7.#clanak7 ovoga Pravilnika i provesti nadzor na lokacijama ANSP-a radi utvrđivanja udovoljavanja Zajedničkim zahtjevima utvrđenima Uredbama iz Dodataka F, H i I ovoga Pravilnika. Proceduru za provođenje certifikacijskog nadzora određuje Agencija i osigurava, na prikladan način, uvid u istu

(2) Udovoljavanje Zajedničkim zahtjevima iz članka 5.#clanak5 ovoga Pravilnika procjenjuje Agencija završnim izvješćem nakon provedenog nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija može izdati pojedinačnu Svjedodžbu za svaku uslugu koju ANSP pruža ili jedinstvenu Svjedodžbu za dvije ili više usluga. Izgled Svjedodžbe prikazan je u Dodatku B ovoga Pravilnika.

(4) Uz Svjedodžbu se prilaže i detaljan popis i opseg usluga na koje se odnosi Svjedodžba. U obrascu se mogu navesti i posebni uvjeti koje Agencija može utvrditi prilikom certificiranja. Izgled obrasca prikazan je u Dodatku C ovoga Pravilnika.

(5) Svjedodžba se izdaje na neograničeni rok i vrijedi do opoziva.

DIO PETI
INICIJALNI I KONTINUIRANI NADZOR UDOVOLJAVANJA UVJETIMA

Inicijalni i kontinuirani nadzor

Članak 9.

(1) U cilju provođenja nadzora nad udovoljavanjem zahtjevima utvrđenima u Uredbama iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika, Agencija provodi inicijalni i kontinuirani nadzor nad pružateljem usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Inicijalni nadzor iz stavka 1. ovoga Pravilnika provodi se prilikom postupka certificiranja prije izdavanja Svjedodžbe, sukladno članku 8.#clanak8 stavku 1. ovoga Pravilnika.

(3) Nakon izdavanja Svjedodžbe, Agencija je dužna provoditi kontinuirani nadzor udovoljavanja uvjetima propisanima ovim Pravilnikom.

(4) Nadzor iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka obavlja Agencija u skladu s odredbama Uredaba iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika i Zakona o zračnom prometu.

(5) U cilju provođenja kontinuiranog nadzora, Agencija može obaviti nadzor i bez prethodne najave.

Korektivne mjere

Članak 10.

(1) U smislu provedbe članka 5. Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika, ukoliko tijekom kontinuiranog nadzora utvrdi da ANSP koji posjeduje Svjedodžbu više ne udovoljava primjenjivim Zajedničkim zahtjevima ili uvjetima vezanima uz Svjedodžbu kako su definirani u Aneksu II Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika, Agencija će najkasnije u roku od 30 dana od dana utvrđivanja neudovoljavanja donijeti odluku kojom će odrediti obvezu poduzimanja odgovarajućih korektivnih mjera od strane ANSP-a i vremenski rok za njihovu provedbu te odluku odmah dostaviti ANSP-u.

(2) ANSP će izraditi plan korektivnih mjera sukladno odluci iz stavka 1. ovoga članka i dostaviti ga Agenciji na odobrenje.

(3) ANSP je dužan poduzeti odobrene korektivne mjere te o poduzetim mjerama izvještava Agenciju.

(4) Agencija će sukladno članku 5. Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika procijeniti da li su korektivne mjere provedene na zadovoljavajući način te, ukoliko nisu, poduzeti odgovarajuće mjere, ali istovremeno osigurati kontinuitet usluga.

(5) Kao jednu od mjera iz stavka 4. ovoga članka, Agencija može odlučiti opozvati Svjedodžbu, te o odluci o opozivu obavještava ANSP-a, Ministarstvo i Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom.

Inspekcijski program kontinuiranog nadzora

Članak 11.

(1) U smislu provedbe članka 9.#clanak9 ovoga Pravilnika i članka 7. Uredbe iz Dodatka F ovoga Pravilnika, Agencija mora:

– izraditi inspekcijski program kontinuiranog nadzora te ga ažurirati barem jednom godišnje;

– inspekcijski program iz podstavka prvog ovoga stavka unaprijed dostaviti ANSP-u;

– tijekom godine, a najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, izraditi godišnje izvješće o obavljenom kontinuiranom nadzoru ANSP-a za prethodnu kalendarsku godinu, i dostaviti ga Ministarstvu.

(2) Izvješće iz stavka 1. podstavka trećeg ovoga članka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji, temeljem članka 3.#clanak3 stavka 2. ovoga Pravilnika.

Priznate organizacije

Članak 12.

(1) U smislu provedbe članaka 9.#clanak9 i 11.#clanak11 ovoga Pravilnika i članka 3. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika, Agencija može u cijelosti ili djelomično povjeriti te poslove jednoj ili više priznatih organizacija.

(2) Priznate organizacije moraju udovoljavati zahtjevima iz Aneksa I Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umjesto udovoljavanja europskom normama EN 45004 (inspekcijska tijela) i EN 2900, priznate organizacije udovoljavat će normama EN 17020 i EN 9001.

DIO ŠESTI
IMENOVANJE ANSP-a

Opći uvjet za imenovanje ANSP-a

Članak 13.

(1) U smislu provedbe članaka 8. i 9. Uredbe iz Dodatka E ovoga Pravilnika, Ministarstvo imenuje ANSP kojemu je izdana Svjedodžba u skladu sa odredbama Zakona o zračnom prometu, ovoga Pravilnika i Uredaba iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika.

(2) Odluku o imenovanju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo donosi na temelju prethodno izrađene stručne analize koju izrađuje Agencija.

(3) Agencija je obvezna razviti procedure za izradu stručne analize iz stavka 2. ovoga članka.

DIO SEDMI
NADZOR SIGURNOSTI U UPRAVLJANJU ZRAČNIM PROMETOM

Provođenje nadzora

Članak 14.

U skladu s Uredbama iz Dodataka F i G ovoga Pravilnika, Agencija provodi i nadzor sigurnosti (Safety Oversight) ANSP-a, za čije potrebe donosi i održava ažurnim Priručnik za nadzor sigurnosti (Safety Oversight Manual).

DIO OSMI
UPRAVLJANJE SOFTVEROM KOJI SE KORISTI KAO POTPORA USLUGAMA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Opće odredbe

Članak 15.

Način upravljanja softverom koji se koristi kao potpora uslugama u zračnoj plovidbi provest će se u skladu s Uredbom iz Dodatka H ovoga Pravilnika.

DIO DEVETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađenost s međunarodnim propisima

Članak 16.

Ovaj Pravilnik usklađen je sa:

1) Uredbom (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o definiranju pravnog okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba);

2) Uredbom (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi unutar Jedinstvenog europskog neba (Uredba o pružanju usluga);

3) Uredbom Komisije (EZ) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

4) Uredbom Komisije (EZ-a) br. 1315/2007 od 8. studenoga 2007. o nadzoru sigurnosti funkcije upravljanja zračnim prometom kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 2096/2005.

5) Uredbom Komisije (EZ-a) br. 482/2008 od 30. svibnja 2008. o uspostavljanju sustava za osiguravanje sigurnosti softvera, koji moraju uvesti pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Aneks II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005

6) Uredbom Komisije (EZ-a) br. 668/2008 od 15. srpnja 2008. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Prilozi II. do V. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u odnosu na metode rada i operativne postupke.

Dodaci

Članak 17.

(1) Dodaci A do I tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

(2) Dodatke iz stavka 1. ovoga članka čine:

– Dodatak A: Obrazac Zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

– Dodatak B: Obrazac Svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi;

– Dodatak C: Obrazac popisa i opsega usluga za koje se ANSP-u izdaje Svjedodžbu;

– Dodatak D: Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o definiranju pravnog okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba) i Izjava država članica o vojnim pitanjima u svezi jedinstvenog europskog neba;

– Dodatak E: Uredba (EZ) 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o pružanju usluga);

– Dodatak F: Uredba Komisije (EZ) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

– Dodatak G: Uredba Komisije (EZ-a) br. 1315/2007 od 8. studenoga 2007. o nadzoru sigurnosti prilikom upravljanja zračnim prometom kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 2096/2005.

– Dodatak H: Uredba Komisije (EZ-a) br. 482/2008 od 30. svibnja 2008. o uspostavljanju sustava za osiguravanje sigurnosti softvera, koji moraju uvesti pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Aneks II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005

– Dodatak I: Uredba Komisije (EZ-a) br. 668/2008 od 15. srpnja 2008. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Prilozi II. do V. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u odnosu na metode rada i operativne postupke.

(3) U slučaju nejasnoća u tumačenju i nedostataka odredaba ovoga Pravilnika koristit će se tekst Uredaba iz Dodataka D do I ovoga Pravilnika na engleskom jeziku, kako je objavljen u Službenom listu Europske Unije.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 18.

(1) Svjedodžba o sposobnosti – certifikat pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, izdan temeljem Pravilnika iz članka 19.#clanak19 stavka 1. ovoga Pravilnika, ostaje važeća do opoziva sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Uredba iz Dodatka H ovoga Pravilnika počet će se primjenjivati 1 godinu nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(3) Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. dužna je uskladiti se s Uredbom iz stavka 2. ovoga članka do početka njene primjene.

Stupanje na snagu

Članak 19.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe o sposobnosti – certifikata pružatelja usluga u zračnoj plovidbiL470649 (»Narodne novine«, broj 81/2008).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/09-02/45

Urbroj: 530-09-09-5

Zagreb, 7. rujna 2009.

Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Božidar Kalmeta, v. r.

DODATAK A

Obrazac Zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi

REPUBLIKA HRVATSKA

AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

REPUBLIC OF CROATIA

CROATIAN CIVIL AVIATION AGENCY

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

ZAHTJEV

ZA IZDAVANJE SVJEDODŽBE PRUŽATELJA USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI*

Application for the Certification of an Air Navigation Service Provider

? Zahtjev za prvu certifikaciju/Application for Initial Certification

? Zahtjev za certifikaciju promjene/Application for Changes

Podnositelj (Naziv tvrtke – pružatelja usluge u zračnoj plovidbi koja podnosi Zahtjev) /

Registered Name of Applicant:

Adresa/Address:

Usluge za koje je zatražena certifikacija u skladu sa Zakonom o zračnom prometu, članak 96., i u skladu s Uredbom (EZ) 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o pružanju usluga):

Scope of services for which Certification is requested in accordance with the provisions of Croatian Air Traffic Law, Articles 96th, and of Regulation EC) No 550/2004 of the European Parliament and of the Council of 10 March 2004 on the provision of air navigation services in the single European sky (the service provision Regulation):

? ATS Operativne usluge u zračnom prometu/Air Traffic Services

? CNS Usluge komunikacije, navigacije i nadzora/Communication, Navigation and Surveillance Services

? AIS Usluge zrakoplovnog informiranja/Aeronautical Information Services

? MET Usluge zrakoplovne meteorologije/Meteorological services

detaljniji opis usluga je na 3. stranici ovog obrasca/for a detailed description, refer to Page 3 of this application form

Kontakt osoba za provedbu postupka certificiranja/Focal point Contact Details:

Ime i prezime/Name:

Tel. , Faks: , E-mail

Odgovorna osoba – predstavnik Podnositelja (npr. glavni direktor) /

Accountable manager (e.g. Chief Executive Officer or Director General)

Ime i prezime/Name:

Potpis/

Signature:

Mjesto i datum/Place and Date:

* Na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, članak 6. stavak 3.

Priložen »Prikaz orgaizacije«/Attached Organisation Exposition Document

? DA/Yes ? NE/No

----------------------------------------------------

? Zahtjev za inicijalnu certifikaciju: Dokument s podacima o podnositelju se prilaže ovom obrascu /

Application for Initial Certification: The organization exposition is forwarded together with this application form

? Zahtjev za certifikaciju promjene: Izmijenjene stranice dokumenta s podacima o pružatelju usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na zahtjev koji je bio predan pri zadnjoj certifikaciji, prilažu se ovom obrascu /

Application for Changes: The pages modified in the previous organization exposition are forwarded together with this application form

Upitnici (»Check-liste«)/Questionnaires (»Check-lists)

Upitnici definirani u certifikacijskim postupcima Agencije za civilno zrakoplovstvo proslijeđeni su zajedno s ovim obrascem Zahtjeva /

Questionnaires defined in the NSA certification procedures are forwarded together with this application form

? DA/Yes ? NE/No

Ograničenja (ukoliko je primjenjivo)/Derogations (if applicable)

? NE/No

? DA/Yes (popuniti i ostale »kućice« u ovom polju »Ograničenja« ukoliko je primjenjivo/the boxes below to be checked if applicable)

? Podonositelj je upoznat da prema čl. 5. stavku 2. Pravilnika o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, odnosno članku 4. Uredbe EZ-a 2096/2005, Svjedodžba neće dopustiti obavljanje prekograničnih usluga i neće koristiti pravo na uzajamno prihvaćanje unutar Jedinstvenog europskog neba /

The applicant is aware that under Article 4 of the Reguklation EC 2096/2005 (Croatian Rule of the Certification of ANSPs, Article 20) the certificate will not allow for the provision of cross-border services and that they will not benefit from the right to mutual recognition within the Single European Sky.

Podnositelj planira osigurati operativne usluge u zračnom prometu za jednu ili više sljedećih kategorija /

The applicant intends to provide ATS services only with respect to one or more of the following categories:

? opća avijacija/general aviation

? radovi iz zraka/aerial work

? komercijalni zračni promet za zrakoplove lakše od 10 t dopuštene maksimalne težine pri uzljetanju ili manje od 20 sjedala/commercial air transport limited to aircraft with less than 10 tonnes of maximum take off mass or less than 20 seats

? komercijalni zračni promet s manje od 10000 operacija na godinu (izračunate kao zbroj uzljetanja i slijetanja), bez obzira na maksimalnu dopuštenu težinu pri uzljetanju i broj korištenih sjedala zrakoplova, broj operacija izračunatih prema prosjeku u prethodne 3 godine/commercial air transport with less than 10000 movements per year (counted as the sum of take offs and landings), regardless of the maximum take off mass and the number of aircraft seats used, the number of movements being calculated as the average over the previous 3 years

? Podnositelj ne pruža operativne usluge u zračnom prometu i ima godišnji bruto promet od 1 milijun EUR ili manje u odnosu na usluge koje osigurava ili planira osigurati /

The applicant is an air navigation service provider other than a provider of air traffic services and has a gross annual turnover of 1.000.000 EUR or less in relation to the services it provides or intends to provide.

? Podnositelj osigurava ili planira osigurati usluge letnih informacija redovitim djelovanjem na najviše jednom radnom mjestu na svakom aerodromu gdje se osigurava ova usluga /

The applicant provides, or intends to provide, AFIS services by operating regularly not more than one working position at any aerodrome where the service is provided.

? Podnositelj ima odgovarajuće zapise koji dokazuju sve gore iznijeto u Dokumentu s podacima o pružatelju usluga u zračnoj plovidbi/

The applicant has documented the relevant evidences of all the above in its organization exposition

Detaljni opis usluga na koje se odnosi certifikacija ili promjena/

Detailed Description of the Scope of Services for which Ceretification/Change is Requested

Napomene/Notes:

a) Popuniti samo dijelove tabele ukoliko je navedena usluga ili podusluga primjenjiva, tj. ukoliko je predmet certifikacije.

Complete only the boxes relevant to the application.

b) »Napomene i uvjeti vezani za sigurnost»: Podnositelj može navesti uvjete i ograničenja u odnosu na određenu uslugu ili poduslugu, na način koji će biti u skladu s nabrojanim u Aneksu II Uredbe EZ-a br. 550/2004. Moguće je i navesti referentne dokumente koji pobliže opisuju navedene uvjete.

The ‘Identified safety related conditions« proposed by the applicant should include all those conditions and limitations identified by the organisation in relation to the services for which certification is requested. The conditions proposed should be clearly formulated and fall under the categories of possible conditions to be attached to certificates in accordance with Annex II of Regulation (EC) 550/2004. Wherever necessary, the conditions can be described by means of references to documents attached to this application form or other relevant documentation.

Usluge/

Services

Tip usluge/

Type of service to be provided

Dio usluge/

Part of the service to be provided

Pod dio usluge/

Sub-part of the service to be provided

Specifičnosti (npr. lokacija)/

Specific qualities (e.g. location)

Napomene i uvjeti vezani za sigurnost/

Identified safety related conditions

Operativne usluge u zračnom prometu/

Air Traffic Services (ATS)

Usluge kontrole zračnog prometa/

Air Traffic Control (ATC)

Služba oblasne kontrole/

Area Control Service

? Da/Yes ? Ne/No

Služba prilazne kontrole/

Approach Control Services

? Da/Yes ? Ne/No

Služba aerodromske kontrole/

Aerodrome Control Service

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge letnih informacija/

Flight Information Service (FIS)

HF OFIS

HF Operational Flight Information Service (OFIS) Broadcasts

? Da/Yes ? Ne/No

VHF OFIS

VHF Operational Flight Information Service (OFIS) Broadcasts

? Da/Yes ? Ne/No

Automatsko emitiranje govornih informacija za slijetanje i uzlijetanje

Voice-Automatic Terminal Information Service (Voice-ATIS) Broadcasts

? Da/Yes ? Ne/No

Automatsko emitiranje podatkovnih informacija za slijetanje i uzlijetanje

Data Link Automatic Terminal Information Service (D-ATIS)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge VOLMET i/ili D-VOLMET

Volmet Broadcasts and/or D-VOLMET Service

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge uzbunjivanja (AL)/

Alerting Services (AL)

? Da/Yes ? Ne/No

Savjetodavne usluge u zračnom prometu/

Advisory Service

(Napomena: One koje nisu obuhvaćene ICAO Annexom 11)

(NOTE: not reffered to in ICAO Annex 11)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge aerodromskih letnih informacija (AFIS)/

Aerodrome Flight Information Service (AFIS)

(Kombinacija FIS i ALRS službi na aerodromu bez ATC usluga)

(Combination of FIS and AL in an aerodrome with no ATC services)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge/

Services

Tip usluge/

Type of service to be provided

Dio usluge/

Part of the service to be provided

Pod dio usluge/

Sub-part of the service to be provided

Specifičnosti (npr. lokacija)/

Specific qualities (e.g. location)

Napomene i uvjeti vezani za sigurnost/

Identified safety related conditions

Usluge komunikacije, navigacije i nadzora/

Communications, Navigation and Serveillance

(CNS)

Usluge komunikacije

Communications (C)

Komunikacija zrak-zemlja/

Aeronautical Mobile Service (air-ground communications)

(A/G)

Za usluge letnih informacija/

For flight information service

? Da/Yes ? Ne/No

Za službu oblasne kontrole/

For ares control service

? Da/Yes ? Ne/No

Za službu prilazne kontrole/

For approach control service

? Da/Yes ? Ne/No

Za aerodromske usluge/

For aerodrome service

? Da/Yes ? Ne/No

Komunikacija zemlja-zemlja/

Aeronautical Fixed Service (ground-ground communications)

(G/G)

? Da/Yes ? Ne/No

Satelitska veza/

Aeronautical Mobile Satelite Service (AMSS)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge navigacije

Navigation (N)

(SES definicija: Usluge navigacije odnose se na one uređaje i usluge koje informiraju zrakoplove o poziciji)

(Op: Usluga mora uključivati generiranje radio navigacijskog signala i njegovu daljnju distribuciju i procesiranje do predaje na korištenje zrakoplovima.)

(SES definition: Navigation services means those facilities and services that provide aircraft with positioning and timing information)

(NOTE: the service should include the generation of aeronautical radio navigation signal-in-space, and its subsequent distribution and proccesing up to the delivery for its use by aircraft)

NDB

Provision of NDB signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

VOR

Provision of VOR signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

DME

Provision of DME signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

Sustav za instrumentalno slijetanje (ILS)

Provision of ILS signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

CAT I

? Da/Yes ? Ne/No

CAT II

? Da/Yes ? Ne/No

CAT IIIa

? Da/Yes ? Ne/No

CAT IIIb

? Da/Yes ? Ne/No

CAT IIIc

? Da/Yes ? Ne/No

Mikrovalni sustav za slijetanje (MLS)/

Provision of MLS signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

Globalni navigacijski satelitski sistem (GNSS)

Provision of GNSS signal-in-space

? Da/Yes ? Ne/No

GNNS Core System (GALILEO)

? Da/Yes ? Ne/No

Satelite Based Augmentation System (SBAS)

? Da/Yes ? Ne/No

Ground Based Augmentation System (GBAS)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge nadzora

Surveillance (S)

(SES def.: Usluge nadzora odnose se na one uređaje i usluge koje koristimo za određivanje pojedinačnih pozicija zrakoplova u cilju sigurnog razdvajanja)

(Napomena: usluga mora uključivati generiranje podataka o nadzoru pomoću senzora, daljnju distribuciju podataka i njihovo procesiranje do trenutka predaje na korištenje ATM-u)

(SES definition: Surveillance services means those facilities and services used to determine the respective positions of aircraft to allow safe separation)

(NOTE: the service should include the generation of surveillance data by means of sensors and its subsequent distribution and processing up to the delivery for use in ATM operations)

Prosljeđivanje podataka primarnog nadzornog radara (PSR)/

Provision of data from Primary Surveillance Radar (PSR)

? Da/Yes ? Ne/No

Prosljeđivanje podataka sekundarnog nadzornog radara (SSR)/

Provision of data from Secondary Surveillance Radar (SSR)

? Da/Yes ? Ne/No

Prosljeđivanje podataka automatski zavisnog nadzora (ADS)

Provision of data from Automatic Dependent Surveillance (ADS)

? Da/Yes ? Ne/No

Prosljeđivanje podataka s radara za nadzor kretanja na površini (SMR)

Provision of data from Surface Movement Radar (SMR)

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge/

Services

Tip usluge/

Type of service to be provided

Dio usluge/

Part of the service to be provided

Pod dio usluge/

Sub-part of the service to be provided

Specifičnosti (npr. lokacija)/

Specific qualities (e.g. location)

Napomene i uvjeti vezani za sigurnost/

Identified safety related conditions

Usluge zrakoplovnog informiranja (AIS

Aeronautical Information Service (AIS)

AIS

Pružanje kompl. usluge zrakoplovnog informiranja (AIS) u skladu s ICAO Annexom 15

Provision of the whole AIS service as described in ICAO Annex 15.

? Da/Yes ? Ne/No

Usluge zrakoplovne meteorologije (MET)

Meteorological Services (MET)

MET

Pružanje kompletne usluge zrakoplovne meteorologije u skladu s ICAO Annexom 3

Provision of the whole MET service as described in ICAO Annex 3.

Napomena: Kada pružatelj MET usluga osigurava dio MET usluge (npr. aerodromsko motrenje i izvješćivanje) moraju se naznačiti ograničenja

Note: When the METP provides part of the MET service (e.g. aerodrome observing and reporting) the limitations have to be indicated.

? Da/Yes ? Ne/No

DODATAK B

OBRAZAC SVJEDODŽBE PRUŽATELJA USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIBI

REPUBLIKA HRVATSKA

AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

REPUBLIC OF CROATIA

CROATIAN CIVIL AVIATION AGENCY

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

SVJEDODŽBA PRUŽATELJA USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Certificate of Air Navigation Service Provider

U skladu sa Zakonom o zračnom prometu i Pravilnikom o uvjetima i načinu izdavanja Svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, Agencija za civilno zrakoplovstvo kao Nacionalno nadzorno tijelo (NSA) Republike Hrvatske ovim potvrđuje da je:

Pursuant to Croatian Air Traffic Law and the Ordinance on the ways and conditions for issuing the Certificate of the Air Navigation Service Provider, the Croatian Civil Aviation Agency as the National Supervisory Authority of Croatia hereby certifies:

pružatelj usluga u zračnoj plovidbi koji udovoljava propisanim zahtjevima koji se odnose na usluge koje su dolje navedene i da je sposoban pružati te usluge u skladu s propisanim zahtjevima.

as an air navigation service provider organization compliant with the Common Requirements applicable to the services listed below and, therefore, capable of providing them.

? ATS Operativne usluge u zračnom prometu/Air Traffic Services

? CNS Usluge komunikacije, navigacije i nadzora/Communication, Navigation and Surveillance Services

? AIS Usluge zrakoplovnog informiranja/Aeronautical Information Services

? MET Usluge zrakoplovne meteorologije/Meteorological services

Detaljniji opis usluga i eventualna ograničenja navedena su u posebnom dokumentu koji je priložen ovoj Svjedodžbi/

Detailed description of services as well as potential conditions and limitations are given in a separate document which is attached to this Certificate.

Mjesto i datum/Place and Date: Vrijedi do/Validity period:

Referentna oznaka/Reference:

Potpis odgovorne osobe/Signature: ___________________________

DODATAK C

OBRAZAC POPISA I OPSEGA USLUGA ZA KOJE SE IZDAJE SVJEDODŽBA I POSEBNI UVJETI

REPUBLIKA HRVATSKA

AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

REPUBLIC OF CROATIA

CROATIAN CIVIL AVIATION AGENCY

Ulica grada Vukovara 284

10 000 Zagreb

Popis i opseg usluga za koje se izdaje Svjedodžba i posebni uvjeti

Scope of the services that are related to Cerificate and conditions attached to certificate

Naziv tvrtke – pružatelja usluga u zračnoj plovidbi /

ANSP Name:

Referentna oznaka Svjedodžbe /

Reference Number of the Certificate:

Usluge/Services

Tip usluge /

Type of service to be provided:

Dio usluge /

Part of the service to be provided:

Pod-dio usluge /

Sub-part of the service to be provided:

Identificirana ograničenja i odstupanja /

Conditions identified and aplicable derogations:

ATS

CNS

AIS

MET

Napomena: Popis i opseg usluga se može u cijelosti ili djelomično referirati i na dokument »Zahtjev za izdavanjem Svjedodžbe« u kojem Podnositelj navodi sve usluge koje pruža. U ovom obrascu se trebaju upisati sva ograničenja i odstupanja vezana uz izdavanje Svjedodžbe ukoliko ih ima.

Note: The Scope of Services in this form may be refered to the list of services provided that have been listed in the document »Application for the Certification of an ANSP». In this form, all conditions identified during the certification process and relevant limitations and derogations have to be recorded.

Datum izdavanja/Date of issue: ____________________, 20__

Potpis ovlaštene osobe/Signed: ____________________________________________________

DODATAK D

UREDBA (EZ) Br. 549/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 10. ožujka 2004. o definiranju pravnog okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba)

i

Izjava država članica o vojnim pitanjima u svezi jedinstvenog europskog neba

UREDBA (EZ) Br. 549/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 10. ožujka 2004.

o definiranju pravnog okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba

(Okvirna uredba)

(Tekst koji se primjenjuje na Europski gospodarski prostor – EEA)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a osobito na članak 80(2) Ugovora,

Uzimajući u obzir prijedlog Komisije[1],

Uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za ekonomska i socijalna pitanja[2],

Uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[3],

Djelujući sukladno postupku utvrđenom u članku 251 Ugovora[4], a s obzirom na zajednički tekst kojeg je Mirovni odbor potvrdio 11. prosinca 2003.,

Budući da:

(1) Provođenje zajedničke prometne politike zahtijeva učinkovit sustav zračnog prometa koji će omogućiti sigurno i redovito pružanje usluga u zračnom prometu, a time i slobodno kretanje robe, putnika i usluga.

(2) Na Izvanrednom sastanku u Lisabonu održanom 23. i 24. ožujka 2000., Europsko vijeće se obratilo Komisiji za iznošenje prijedloga o upravljanju zračnim prostorom, kontroli zračnog prometa i upravljanju protokom zračnog prometa, utemeljenih na radu Visokog povjerenstva za uvođenje jedinstvenog europskog neba koje je ustanovila Komisija. Ovo Povjerenstvo, koje uglavnom čine civilne i vojne uprave zračnog prometa u državama članicama, podnijelo je izvješće u studenom 2000.

(3) Nesmetano funkcioniranje sustava zračnog prometa zahtijeva dosljednu, visoku razinu sigurnosti u pružanju usluga u zračnoj plovidbi, omogućujući time optimalnu uporabu europskog zračnog prostora te dosljednu, visoku razinu sigurnosti u zračnom prometu, sukladno obvezi pružanja usluga u zračnoj plovidbi koja je od zajedničkog interesa, uključujući i obveze državne uprave. Stoga se pružanje usluga treba provoditi sukladno najvišim standardima odgovornosti i stručnosti.

(4) Inicijativu za uvođenje jedinstvenog europskog neba potrebno je razvijati sukladno obvezama temeljem članstva u Zajednici i obvezama država članica Eurocontrola, te sukladno načelima utvrđenim Čikaškom konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944.

(5) Odluke u svezi sadržaja, djelokruga ili provođenja vojnih operacija i obuke nisu u području nadležnosti Zajednice.

(6) Države članice prihvatile su opću izjavu o vojnim pitanjima u svezi jedinstvenog europskog neba[5]. Prema toj izjavi države članice osobito trebaju unapređivati civilno-vojnu suradnju i, ako i u kojoj mjeri države članice to budu smatrale potrebnim, omogućiti suradnju između njihovih oružanih snaga u svim stvarima upravljanja zračnim prometom.

(7) Zračni prostor predstavlja ograničeni potencijal, čija je optimalna i učinkovita uporaba moguća samo ako se uvaže zahtjevi svih korisnika i, gdje je to bitno, budu zastupljeni u cjelovitom procesu razvoja i odlučivanja te uvođenja jedinstvenoga europskog neba, uključujući i Odbor za uvođenje jedinstvenog neba.

(8) Slijedom svih navedenih razloga i uzimajući u obzir širenje jedinstvenog europskog neba na veći broj europskih država, Zajednica će, uzevši u obzir trendove događanja unutar Eurocontrola, utvrditi zajedničke ciljeve i program akcija za ulaganje vlastitih napora, te napora država članica i raznih ekonomskih subjekata u cilju stvaranja cjelovitijeg operativnog zračnog prostora: jedinstvenog europskog neba.

(9) Ukoliko države članice pokreću mjere u cilju pridržavanja zahtjeva Zajednice, državna tijela koje provode provjeru poštivanja zahtjeva trebaju biti u dovoljnoj mjeri neovisna od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(10) Usluge u zračnoj plovidbi, a osobito usluge zračnog prometa, u odnosu na javna tijela, zahtijevaju funkcionalno ili organizacijsko razdvajanje i u državama članicama organizirane su sukladno različitim legalnim oblicima.

(11) U slučaju potrebe neovisne revizije poslovanja pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, kontrole koje provode službena revizijska tijela država članica u kojima je za reviziju nadležna državna uprava ili javno tijelo pod nadzorom gore navedenih revizijskih tijela trebaju se priznati kao neovisna revizija, bez obzira na to da li se izvješća objavljuju ili ne objavljuju.

(12) Poželjno je proširiti zračni prostor jedinstvenog europskog neba na treće zemlje, u okviru sudjelovanja Zajednice u radu Eurocontrola nakon pristupanja ili kroz sporazume zaključene između Zajednice i tih zemalja.

(13) Pristupanje Zajednice Eurocontrolu važna je komponenta u stvaranju sveeuropskog zračnog prostora.

(14) U procesu stvaranja jedinstvenog europskog neba Zajednica treba po mogućnosti razvijati najvišu razinu suradnje s Eurocontrolom, kako bi se osigurala regulativna suradnja i dosljedni pristupi, odnosno izbjeglo bilo kakvo međusobno dupliranje.

(15) Sukladno zaključcima Visokog povjerenstva, Eurocontrol je tijelo koje posjeduje primjereno stručno znanje za pružanje potpore Zajednici kao regulatornom subjektu. Slijedom toga, potrebno je izraditi propise za provedbu zadaća u nadležnosti Eurocontrola temeljem dodijeljenih ovlasti, a prema uvjetima koji će se uvrstiti u okvir suradnje između Komisije i Eurocontrola.

(16) Izrada nacrta mjera za stvaranje jedinstvenog europskog neba zahtijeva opsežnije konzultacije ekonomskih i društvenih subjekata.

(17) Socijalne partnere potrebno je primjereno upoznati i konzultirati o svim mjerama od društvenog značaja. Potrebno je konzultirati i Odbor za međusektorski dijalog osnovan temeljem Odluke Komisije 1998/500/EZ od 20. svibnja 1998. o osnutku odbora za međusektorski dijalog u cilju promicanja dijaloga između socijalnih partnera na europskoj razini[6].

(18) Zainteresiranim subjektima kao što su pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, korisnici zračnog prostora, zračne luke, industrijski sektor i strukovna predstavnička tijela potrebno je osigurati uvjete za upoznavanje Komisije s tehničkim aspektima uvođenja jedinstvenog europskog neba.

(19) Funkcioniranje cjelokupnog sustava usluga u zračnoj plovidbi redovito će se provjeravati, osobito s obzirom na održavanje visoke razine sigurnosti, a u cilju provjere učinkovitosti usvojenih mjera i predlaganja daljnjih mjera.

(20) Sankcije zbog kršenja ove Uredbe i mjera iz čl. 3 trebaju biti učinkovite, proporcionalne i preventivne, i ne smiju umanjivati sigurnost.

(21) Učinak mjera poduzetih za provedbu ove Uredbe potrebno je sagledati u kontekstu redovnih izvješća Komisije.

(22) Ova Uredba ne utječe na ovlast država članica za usvajanje odredbi u svezi organiziranja vlastitih oružanih snaga. Sukladno ovoj ovlasti države članice mogu usvojiti mjere u cilju osiguranja zračnog prostora za svoje oružane snage koji će veličinom odgovarati potrebama provođenja školovanja i izobrazbe. Stoga je potrebno uvrstiti zaštitnu klauzulu kojom bi se osigurala provedba ove ovlasti.

(23) Odluke o proširenju suradnje na korištenju Zračne luke Gibraltar između Kraljevine Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva donesene su u Londonu 2. prosinca 1987. zajedničkom izjavom ministara vanjskih poslova dviju zemalja. Ove odluke još nisu stupile na snagu.

(24) Obzirom da cilj ove Uredbe, tj. stvaranje jedinstvenog europskog neba, ne mogu u zadovoljavajućoj mjeri postići same države članice zbog transnacionalnog opsega djelovanja, navedeni cilj može se bolje ostvariti na razini Zajednice, uzimajući u obzir provedbena pravila u kojima su uvaženi specifični lokalni uvjeti, Zajednica može usvojiti mjere sukladno načelu supsidijarnosti utvrđenom u čl. 5 Ugovora. Sukladno načelu proporcionalnosti iz navedenoga članka, ova Uredba ne prelazi mjere potrebne za postizanje ovoga cilja.

(25) Mjere za provedbu ove Uredbe potrebno je usvojiti sukladno Odluci Vijeća br. 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojim su utvrđeni postupci za provođenje izvršnih ovlasti Komisije.[7]

(26) Čl. 8(2) Standardnog poslovnika odbora[8] donesenog na temelju primjene čl. 7(1) Odluke 1999/468/EZ propisuje standardno pravilo prema kojem predsjednik odbora može donijeti odluku o pozivanju trećih strana na sastanak odbora. Po potrebi, predsjednik Odbora za uvođenje jedinstvenog neba, može pozvati predstavnike Eurocontrola da prisustvuju sastancima u svojstvu promatrača ili stručnjaka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

CILJ I DJELOKRUG

Članak 1.

1. Cilj inicijative jedinstvenog europskog neba je unapređenje postojećih standarda sigurnosti i sveukupne učinkovitosti općeg zračnog prometa u Europi, optimiziranje kapaciteta sukladno zahtjevima svih korisnika zračnog prostora i smanjenje kašnjenja. Slijedom ovoga cilja, svrha ove Uredbe je utvrditi usuglašeni pravni okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba do 31. prosinca 2004.

2. Primjena ove Uredbe i mjera iz čl. 3 ne dovodi u pitanje suverenitet država članica nad vlastitim zračnim prostorom niti zahtjeve država članica u svezi javnog reda, javne sigurnosti i obrambenih pitanja, kao što je definirano u čl. 13. Ova Uredba i gore navedene mjere ne odnose se na vojne operacije i izobrazbu.

3. Primjena ove Uredbe i mjera iz čl. 3 ne dovodi u pitanje prava i obveze država članica definirane Čikaškom konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944.

4. Podrazumijeva se da primjena ove Uredbe i mjera iz čl. 3 Uredbe na Zračnu luku Gibraltar neće dovoditi u pitanje pravne pozicije Kraljevine Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva u sporu oko suvereniteta nad teritorijem na kojem se zračna luka nalazi.

5. Primjena ove Uredbe i mjera iz čl. 3 na Zračnu luku Gibraltar odgodit će se dok odluke iz Zajedničke izjave ministara vanjskih poslova Kraljevine Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva od 2. prosinca 1987. ne stupe na snagu. Vlade Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva izvijestit će Vijeće o datumu stupanja na snagu navedenih odluka.

Članak 2.

POJMOVI

Za potrebe ove Uredbe i mjera iz čl. 3, koristit će se sljedeći pojmovi:

1. ‘usluga kontrole zračnog prometa (ATC usluga)’ je usluga uspostavljena u svrhu:

(a) sprečavanja sudara:

– između zrakoplova, i

– između zrakoplova i prepreka u manevarskom prostoru; i

(b) provedbe i održavanja redovitog odvijanja zračnog prometa;

2. ‘usluga aerodromske kontrole’ je ATC usluga za aerodromski promet;

3. ‘usluga zrakoplovnog informiranja’ je usluga uspostavljena u određenom području pokrivenosti koja služi za prosljeđivanje zrakoplovnih informacija i podataka neophodnih za sigurnost, redovitost i učinkovitost zračne plovidbe;

4. ‘usluge u zračnoj plovidbi’ su usluge u zračnom prometu; usluge komunikacije, navigacije i nadzora; meteorološke usluge; i usluge zrakoplovnog informiranja;

5. ‘pružatelji usluga u zračnoj plovidbi’ su bilo koji javni ili privatni subjekt koji pruža usluge u zračnoj plovidbi za opći zračni promet;

6. ‘blok zračnog prostora’ je zračni prostor određenih dimenzija, u prostoru i vremenu, unutar kojega se pružaju usluge u zračnoj plovidbi;

7. ‘upravljanje zračnim prostorom’ je funkcija planiranja čiji je primarni cilj maksimiziranje uporabe raspoloživoga zračnog prostora putem dinamične raspodjele vremena korištenja i, povremeno, raspodjelom zračnog prostora između različitih kategorija korisnika zračnog prostora temeljem kratkoročnih potreba;

8. ‘korisnici zračnog prostora’ su svi zrakoplovi koji lete prema pravilima općeg zračnog prometa;

9. ‘upravljanje protokom zračnog prometa’ je funkcija uspostavljena s ciljem podrške odvijanju sigurnog, redovitog i ekspeditivnog protoka zračnog prometa uz maksimalno korištenje ATC kapaciteta i uz obim prometa sukladan kapacitetima koje su obznanili određeni pružatelji usluga u zračnoj plovidbi;

10. ‘upravljanje zračnim prometom’ je skup funkcija u pružanju usluga zrakoplovima u zraku i na zemlji (operativne usluge u zračnom prometu, upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa) koje su potrebne za osiguravanje sigurnog i učinkovitog kretanja zrakoplova tijekom svih faza leta;

11. ‘operativne usluge u zračnom prometu’ su različite usluge prosljeđivanja letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavne usluge i usluga kontrole zračnog prometa (usluge oblasne, prilazne i aerodromske kontrole);

12. ‘usluga oblasne kontrole’ je ATC usluga za kontrolirane letove u bloku zračnog prostora;

13. ‘usluga prilazne kontrole’ je ATC usluga za kontrolirane letove u dolasku i odlasku;

14. ‘paket usluga’ su dvije ili više usluga u zračnoj plovidbi;

15. ‘svjedodžba’ je dokument koji izdaje država članica u bilo kojem obliku sukladno nacionalnom pravu, a kojim se potvrđuje da pružatelj usluga u zračnoj plovidbi udovoljava zahtjevima za pružanje određene usluge;

16. ‘usluge komunikacije’ su nepokretne i pokretne zrakoplovne veze koje omogućuju komunikacije zemlja-zemlja, zrak-zemlja i zrak-zrak za potrebe ATC službi;

17. ‘Europska mreža za upravljanje zračnim prometom’ (EATMN) je skupina sustava navedenih u Aneksu I Uredbe (EZ) 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti)[9], koja omogućuje pružanje usluga u zračnoj plovidbi u Zajednici, uključujući i dodirne točke na granicama s trećim zemljama;

18. ‘operativni koncept’ su kriteriji za operativnu uporabu EATMN-a ili njegovog dijela;

19. ‘sastavni elementi’ su opipljivi objekti kao npr. hardver i nepokretni objekti kao npr. softver, o kojima ovisi interoperabilnost EATMN-a;

20. ‘Eurocontrol’ je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe osnovana Međunarodnom konvencijom o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe[10] od 13. prosinca 1960.;

21. ‘načela Eurocontrola za utvrđivanje baze troškova rutnih naknada i izračun jedinične cijene usluga’ su načela navedena u dokumentu br. 99.60.01/01 od 1. kolovoza 1999., kojeg je izdao Eurocontrol;

22. ‘fleksibilna uporaba zračnog prostora’ je koncept upravljanja zračnim prostorom koji se primjenjuje na području Europske konferencije civilnog zrakoplovstva, kako je navedeno u prvom izdanju ‘Priručnika za upravljanje zračnim prostorom uz primjenu koncepta fleksibilne uporabe zračnog prostora’ od 5. veljače 1996., kojeg je izdao Eurocontrol;

23. ‘područje letnih informacija’ je zračni prostor određenih dimenzija u kojem su prosljeđuju letne informacije i provodi uzbunjivanje;

24. ‘razina leta’ je površina stalnog atmosferskog tlaka u odnosu na specifičnu visinu tlaka od 1013,2 hPa koja je od drugih površina odijeljena određenim razmacima u visini tlaka;

25. ‘funkcionalni blok zračnog prostora’ je blok zračnog prostora utvrđen na temelju operativnih zahtjeva, zbog potrebe osiguranja cjelovitijeg upravljanja zračnim prostorom bez obzira na postojeće granice;

26. ‘opći zračni promet’ obuhvaća sve letove civilnih zrakoplova, kao i letove državnih zrakoplova (uključujući vojne, carinske i policijske zrakoplove), koji se izvode sukladno postupcima ICAO-a;

27. ‘ICAO’ je Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva osnovana temeljem Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944.;

28. ‘interoperabilnost’ je niz funkcionalnih, tehničkih i operativnih karakteristika sustava i sastavnih elemenata EATMN-a, kao i njihovih operativnih postupaka, u cilju osiguranja sigurnog, nesmetanog i učinkovitog rada. Interoperabilnost se postiže usklađivanjem sustava i njegovih sastavnih dijelova s temeljnim zahtjevima;

29. ‘meteorološke usluge’ su uređaji i usluge kojima se zrakoplovima osiguravaju meteorološke prognoze, upoznavanje s meteorološkom situacijom te motrenja, kao i ostale meteorološke informacije i podaci koje države dostavljaju za korištenje zrakoplovstvu;

30. ‘usluge navigacije’ su uređaji i usluge za prosljeđivanje informacija zrakoplovima o poziciji i vremenskoj udaljenosti;

31. ‘operativni podaci’ su informacije o svim fazama leta potrebne za donošenje operativnih odluka od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora, operatora aerodrom i ostalih sudionika;

32. ‘postupak’, kako se navodi u kontekstu Uredbe o interoperabilnosti, je standardna metoda za tehničku ili operativnu uporabu sustava, u smislu dogovorenih i prihvaćenih operativnih koncepata koji zahtijevaju usklađenu provedbu kroz EATMN;

33. ‘puštanje u rad’ je prva operativna uporaba nakon prve instalacije ili nadgradnje nekog sustava;

34. ‘mreža ruta’ je mreža utvrđenih ruta za usmjeravanje protoka općeg zračnog prometa, koja je potrebna za pružanje usluga kontrole zračnog prometa;

35. ‘ruta’ je odabrani pravac po kojem se zrakoplov kreće tijekom leta;

36. ‘nesmetani rad’ je funkcioniranje EATMN-a koje gledano sa stanovišta korisnika izgleda kao funkcioniranje zasebne jedinice;

37. ‘sektor’ je dio kontroliranog područja i/ili područja letnih informacija/gornjeg područja;

38. ‘usluge nadzora’ su uređaji i usluge za utvrđivanje određenih pozicija zrakoplova u cilju sigurnog razdvajanja;

39. ‘sustav’ je skup uređaja na zrakoplovu i na zemlji, kao i satelitskih uređaja, za podršku uslugama u zračnoj plovidbi tijekom svih faza leta;

40. ‘nadgradnja’ je svaka izmjena koja utječe na operativne karakteristike nekog sustava.

Članak 3.

PODRUČJA DJELOVANJA ZAJEDNICE

1. Ovom Uredbom definira se usklađeni pravni okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba u svezi sa:

(a) Uredbom (EZ) 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i uporabi zračnog prostora unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o zračnom prostoru)[11]

(b) Uredbom (EZ) 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o pružanju usluga)[12]

(c) Uredbom (EZ) 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti)[13]

i u svezi s provedbenim pravilima koje je Komisija usvojila temeljem ove i gore navedenih Uredaba.

2. Mjere iz stavka 1 primjenjivat će se sukladno odredbama iz ove Uredbe.

Članak 4.

NACIONALNA NADZORNA TIJELA

1. Države članice nominirat će ili osnovati jedno ili više tijela kao nacionalno nadzorno tijelo za provedbu zadaća koje su mu povjerene sukladno ovoj Uredbi i mjerama iz čl. 3.

2. Nacionalna nadzorna tijela djelovat će neovisno od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Ta neovisnost postići će se primjerenim razdvajanjem, barem na funkcionalnoj razini, između nacionalnih nadzornih tijela i pružatelja usluga. Države članice osigurat će nacionalnim nadzornim tijelima uvjete za provođenje dodijeljenih ovlasti nepristrano i transparentno.

3. Države članice obavijestit će Komisiju o nazivima i adresama nacionalnih nadzornih tijela, kao i o mogućim promjenama, te o mjerama poduzetim za poštivanje odredbi iz stavka 2.

Članak 5.

POSLOVANJE ODBORA

1. Komisiji će u radu pomagati Odbor za uvođenje jedinstvenog europskog neba, u daljnjem tekstu ‘Odbor’, sastavljen od dva predstavnika svake države članice, kojim predsjedava predstavnik Komisije. Odbor će osigurati primjereno uvažavanje interesa svih kategorija korisnika.

2. U slučaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjivat će se čl. 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe iz čl. 8.

3. U slučaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjivat će se čl. 5 i 7 Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe iz čl. 8.

Razdoblje navedeno u čl. 5(6) Odluke 1999/468/EZ je mjesec dana.

4. Odbor će usvojiti vlastiti poslovnik.

Članak 6.

SAVJETODAVNO TIJELO

Ne dovodeći u pitanje ulogu Zajednice i Eurocontrola, Komisija će osnovati savjetodavno tijelo kojem će pripadati pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, udruge korisnika zračnog prostora, zračne luke, proizvodni sektor i strukovna predstavnička tijela. Uloga ovoga tijela je isključivo upoznati Komisiju s tehničkim aspektima uvođenja jedinstvenog europskog neba.

Članak 7

ODNOSI S TREĆIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

Zajednica će težiti i podupirati proširenje jedinstvenog europskog neba na zemlje koje nisu članice Europske unije. U tu svrhu Zajednica će nastojati, ili u okviru sporazuma zaključenih sa susjednim trećim zemljama ili u kontekstu Eurocontrola, proširiti djelokrug ove Uredbe i mjera iz čl. 3 na te zemlje.

Članak 8.

PROVEDBENA PRAVILA

1. Za izradu provedbenih pravila sukladno čl. 3, za što je nadležan Eurocontrol, Komisija će Eurocontrolu povjeriti mandate za provedbu određenih zadaća s utvrđenim rokovima. U vezi s time, Komisija će nastojati optimalno iskoristiti odluke Eurocontrola o sudjelovanju i dogovaranju svih zainteresiranih strana, ako su takve odluke sukladne praksi Komisije o transparentnosti i načinima dogovaranja i ako nisu proturječne njezinim institucionalnim obvezama. Komisija će djelovati sukladno postupku iz čl. 5(2).

2. Temeljem zadaća provedenih sukladno stavku 1, odluke o primjeni rezultata takvog načina rada unutar Zajednice i o roku za njihovu provedbu donijet će se sukladno postupku iz čl. 5(3). Ove odluke objavit će se u Službenom glasniku Europske unije.

3. Bez obzira na odredbe iz stavka 2, u slučaju da Eurocontrol nije u mogućnosti prihvatiti mandat koji mu je povjeren prema stavku 1 ili u slučaju da Komisija, u dogovoru s Odborom, smatra da:

(a) se provedba zadaća sukladno povjerenom mandatu ne odvija zadovoljavajuće u odnosu na utvrđeni rok, ili

(b) su postignuti rezultati u provedbi zadaća neprimjereni,

Komisija, djelujući sukladno postupku iz čl. 5(3), može usvojiti alternativne mjere za postizanje ciljeva u okviru određenog mandata.

4. Za izradu provedbenih pravila sukladno čl. 3, za što je nadležnost Eurocontrol, Komisija će djelovati sukladno postupku iz čl. 5(3).

Članak 9.

SANKCIJE

Sankcije koje će države članice uvesti za kršenje ove Uredbe i mjere iz čl. 3 od strane korisnika zračnog prostora i pružatelja usluga, trebaju biti učinkovite, proporcionalne i preventivne.

Članak 10.

DOGOVOR ZAINTERESIRANIH SUBJEKATA

Države članice, postupajući sukladno nacionalnoj legislativi, i Komisija odredit će načine dogovora za primjereno sudjelovanje zainteresiranih subjekata u uvođenju jedinstvenog europskog neba.

Zainteresirani subjekti mogu uključivati:

– pružatelje usluga u zračnoj plovidbi,

– korisnike zračnog prostora,

– zračne luke, i

– strukovna predstavnička tijela.

Dogovor zainteresiranih subjekata osobito će se odnositi na razvoj i uvođenje novih koncepata i tehnologija u EATMN.

Članak 11.

REVIZIJA POSLOVANJA

1. Komisija će osigurati pregled i procjenu učinkovitosti zračne plovidbe, oslanjajući se na postojeće stručno mišljenje Eurocontrola.

2. Analiza prikupljenih podataka za potrebe stavka 1. ima za cilj:

(a) omogućiti usporedbu i unapređenje pružanja usluga u zračnoj plovidbi;

(b) osigurati pomoć pružateljima usluga u zračnoj plovidbi tijekom provedbe traženih usluga;

(c) unaprijediti dogovaranje između korisnika zračnog prostora, pružatelja usluga i zračnih luka;

(d) omogućiti utvrđivanje i promicanje najboljih rješenja, uključujući višu razinu sigurnosti, učinkovitosti i kapaciteta.

3. Ne dovodeći u pitanje prava na javni pristup dokumentima Komisije sukladno Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. koja se odnosi na javni pristup dokumentaciji Parlamenta, Vijeća i Komisije[14], Komisija će, sukladno postupku iz čl. 5(3), usvojiti mjere za prosljeđivanje informacija iz stavka 2. zainteresiranim stranama.

Članak 12.

NADZOR, PRAĆENJE I METODE ANALIZE UTJECAJA

1. Nadzor, praćenje i metode analize utjecaja temeljit će se na podnošenju godišnjih izvješća od strane država članica o provedbi poduzetih akcija sukladno ovoj Uredbi i mjerama iz čl. 3.

2. Komisija će periodično provjeravati primjenu ove Uredbe i mjera iz čl. 3, te o tome podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću najprije do 20. travnja 2007., a nakon toga svake tri godine. U tu svrhu, Komisija može od država članica, osim informacija iz izvješća podnesenih sukladno stavku 1, zatražiti i dodatne informacije.

3. U svrhu izrade izvješća iz stavka 2, Komisija će zatražiti mišljenje Odbora.

4. Izvješća trebaju sadržavati ocjenu rezultata akcija provedenih sukladno ovoj Uredbi, uključujući i odgovarajuće informacije o razvoju unutar sektora, a osobito informacije o ekonomskim i socijalnim pitanjima, zapošljavanju i tehnološkim pitanjima, odnosno informacije o kvaliteti usluga u odnosu na postavljene ciljeve i buduće potrebe.

Članak 13.

ZAŠTITA

Ova Uredba neće spriječiti primjenu mjera od strane države članice u omjeru u kojem je potrebno osigurati temeljnu zaštitu ili obranu političkih interesa. Takve mjere su posebice one koje su nužne:

– za nadzor zračnog prostora u vlastitoj nadležnosti sukladno regionalnim sporazumima ICAO-a o zračnoj plovidbi, uključujući i sposobnost otkrivanja, identifikacije i provjere svih zrakoplova koji se koriste tim prostorom, imajući u vidu iznalaženje načina za zaštitu sigurnosti letova i za poduzimanje akcija u cilju zaštite i obrane,

– u slučaju velikih unutarnjih nemira koji bi mogli utjecati na održavanje reda i zakona,

– u slučaju rata ili velike međunarodne napetosti koja prijeti ratom,

– za ispunjenje međunarodnih obveza neke države članice u svezi održavanja mira i međunarodne sigurnosti,

– za izvođenje vojnih operacija i obuke, uključujući i mogućnosti izvođenja vojnih vježbi.

Članak 14.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Uredba stupa na snagu dvadeseti dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.

U Strasbourgu, 10. ožujka 2004.

Za Europski parlament Za Vijeće

predsjednik predsjednik

P. COX D. ROCHE

IZJAVA DRŽAVA ČLANICA O VOJNIM PITANJIMA U SVEZI JEDINSTVENOG EUROPSKOG NEBA

Države članice,

– uzimajući u obzir da se Uredbe o stvaranju jedinstvenog europskog neba primjenjuju samo na opći zračni promet i da se ne odnose na vojne operacije i obuku,

– potvrđujući potrebu definiranja pravnog okvira za uvođenje jedinstvenog europskog neba na jedinstven i dosljedan način, u potpunosti uvažavajući potrebe nacionalne obrane, sigurnosne politike i međunarodnih sporazuma,

– u uvjerenju da se sigurna i učinkovita uporaba zračnog prostora može postići jedino kroz tijesnu suradnju između civilnih i vojnih korisnika zračnog prostora, koja se pretežno temelji na konceptu fleksibilne uporabe zračnog prostora i učinkovite civilno-vojne suradnje kakvu je uspostavio ICAO.

izjavljuju da će:

1. međusobno surađivati, uvažavajući nacionalne vojne zahtjeve, kako bi svi korisnici zračnog prostora u svim državama članicama primjenjivali koncept fleksibilne uporabe zračnog prostora u potpunosti i na jedinstven način;

2. osigurati mogućnosti za zastupanje interesa vojnih korisnika zračnog prostora u državama članicama, gdje je to relevantno, u cjelokupnom razvoju, procesu donošenja odluka i uvođenju jedinstvenog europskog neba, uključujući i Odbor za uvođenje jedinstvenog neba osnovan sukladno čl. 5 Uredbe (EZ) br. 549/2004 (Okvirna uredba);

3. osigurati, gdje je to primjereno, sudjelovanje vojnog osoblja u radu priznatih organizacija osnovanih sukladno čl. 3 Uredbe (EZ) br. 550/2004 (Uredba o pružanju usluga);

4. u svezi s poslovima upravljanja zračnim prometom, poštivati temeljnu važnost Eurocontrola;

5. unapređivati civilno-vojnu suradnju i, ako i u kojoj mjeri to sve države članice o kojima se radi budu smatrale potrebnim,

– omogućiti suradnju oružanih snaga na svim poslovima upravljanja zračnim prometom, kako bi se mogle slijediti relevantne potrebe definiranja pravnog okvira za uvođenje jedinstvenog europskog neba;

– uzimajući u obzir cilj definiranja pravnog okvira za uvođenje jedinstvenog europskog neba do 31. prosinca 2004., donijeti rješenja o podupiranju takvog načina vojne suradnje, kojima će jamčiti jednako uvažavanje ekonomskih, sigurnosnih i obrambenih zahtjeva.

DODATAK E

UREDBA (EZ) br. 550/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o pružanju usluga)

(Tekst koji se primjenjuje na Europski gospodarski prostor – EEA)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebice čl. 80 (2) toga Ugovora,

Uzimajući u obzir prijedlog Komisije(),

Uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za ekonomska i socijalna pitanja(),

Uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(),

Djelujući sukladno postupku utvrđenom u čl. 251 Ugovora (4), a s obzirom na zajednički tekst kojeg je Mirovni odbor potvrdio 11. prosinca 2003,

Budući da:

(1) Države članice su, u različitoj mjeri, restrukturirale svoje organizacije za provedbu usluga u zračnoj plovidbi povećavajući stupanj njihove autonomnosti i slobode u pružanju usluga. Sve je više prisutna potreba da se u novom okruženju osigura minimalno ispunjavanje zahtjeva od javnog interesa.

(2) Izvješće Visokog povjerenstva za uvođenje jedinstvenog europskog neba iz studenog 2000. potvrdilo je potrebu donošenja propisa na razini Zajednice zbog razdvajanja reguliranja i pružanja usluga, te zbog uvođenja jednog sustava izdavanja svjedodžbi u cilju zaštite javnog interesa, ponajviše po pitanju sigurnosti, te zbog poboljšanja mehanizama naplate usluga.

(3) Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka (Okvirna uredba) (5) definira pravni okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba.

(4) Za stvaranje jedinstvenog europskog neba potrebno je usvojiti mjere kojima će se osigurati sigurno i učinkovito pružanje usluga u zračnoj plovidbi u skladu s organizacijom i korištenjem zračnog prostora na način kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora unutar jedinstvenog europskog neba (Uredba o zračnom prostoru) (6). Uspostava usklađene organizacije za provedbu takvih usluga važna je kako bi se primjereno odgovorilo na zahtjeve korisnika zračnog prostora i kako bi se zračni promet regulirao sigurno i učinkovito.

(5) Pružanje operativnih usluga u zračnom prometu, kako to predviđa ova Uredba, povezano je s provedbom ovlasti nekog javnog tijela, a koje nisu ekonomske naravi koja bi opravdavala primjenu pravila konkurencije iz Ugovora.

(6) Države članice odgovorne su za praćenje sigurnog i učinkovitog pružanja usluga u zračnoj plovidbi i za kontrolu poštivanja Zajedničkih zahtjeva definiranih na razini Zajednice od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(7) Državama članicama trebalo bi dopustiti da provjeru poštivanja Zajedničkih zahtjeva od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi povjere Priznatim, renomiranim organizacijama (Priznatim Organizacijama) s odgovarajućim tehničkim iskustvom.

(8) Za nesmetano funkcioniranje sustava zračnog prometa potrebno je također odrediti jedinstvene visoke standarde sigurnosti za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

(9) Potreban je dogovor oko usklađivanja sustava licenciranja kontrolora radi poboljšanja kadrovskih kapaciteta i promicanja uzajamnog priznavanja tih licenci.

(10) Garantirajući kontinuitet pružanja usluga, trebalo bi uspostaviti zajednički sustav za izdavanje svjedodžbi pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, koji bi predstavljao sredstvo za definiranje njihovih prava i obveza te za redovito praćenje ispunjavanja tih uvjeta.

(11) Uvjeti za izdavanje svjedodžbi trebaju biti objektivno opravdani, nepristrani, proporcionalni i transparentni, te sukladni s relevantnim međunarodnim standardima.

(12) Sve države članice trebaju uzajamno priznavati navedene svjedodžbe, kako bi se pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, unutar okvira sigurnosnih zahtjeva, omogućilo pružanje usluga u nekoj državi članici koja se razlikuje od zemlje u kojoj su dobili svoje svjedodžbe.

(13) Provođenje komunikacije, navigacije i nadzora, kao i zrakoplovnog informiranja, potrebno je organizirati prema tržišnim uvjetima, vodeći istovremeno računa o posebnim karakteristikama tih usluga i održavajući visoki stupanj sigurnosti.

(14) U interesu sigurnog odvijanja zračnog prometa preko granica država članica na dobrobit korisnika zračnog prostora i njihovih putnika, navedeni sustav izdavanja svjedodžbi treba stvoriti pravni okvir kojim će se državama članicama omogućiti imenovanje pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu neovisno o tome gdje su stekli svjedodžbu.

(15) Na temelju provedenih analiza sigurnosnih aspekata, državama članicama treba omogućiti imenovanje jednog ili više pružatelja meteoroloških usluga za cijeli ili dio zračnog prostora pod njihovom nadležnošću, bez potrebe raspisivanja natječaja.

(16) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi trebaju putem odgovarajućih sporazuma uspostaviti i održavati tijesnu suradnju s vojnim tijelima odgovornim za aktivnosti koje bi mogle utjecati na opći zračni promet.

(17) Financijsko poslovanje svih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi treba biti maksimalno transparentno.

(18) Uvođenje usklađenih načela i uvjeta za pristup operativnim podacima trebalo bi olakšati pružanje usluga u zračnoj plovidbi te poslovanje korisnika zračnog prostora i zračnih luka u novom okruženju.

(19) Uvjeti naplate usluga od korisnika zračnog prostora trebaju biti nepristrani i transparentni.

(20) Naknade koje plaćaju korisnici trebale bi pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i državama članicama pokrivati troškove uređaja i usluga. Visina tih naknada trebala bi biti proporcionalna troškovima, uzimajući u obzir ciljeve sigurnosti i gospodarske učinkovitosti.

(21) Među korisnicima zračnog prostora ne bi smjelo biti nikakve pristranosti u pružanju ekvivalentnih usluga u zračnoj plovidbi.

(22) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi nude određene uređaje i usluge u izravnoj vezi s letenjem zrakoplova, pa bi nastale troškove trebali naplaćivati po načelu »tko koristi, taj plaća«, što znači da bi korisnici zračnog prostora troškove koje generiraju morali platiti u, ili što je moguće bliže, mjestu korištenja.

(23) Važno je osigurati transparentnost troškova vezanih uz takve uređaje ili usluge. Sukladno tome, korisnicima zračnog prostora treba objasniti sve promjene u sustavu ili visini naknada; takve promjene ili ulaganja koje predlažu pružatelji usluga u zračnoj plovidbi trebaju se objašnjavati u okviru razmjene informacija između upravnih tijela i korisnika zračnog prostora.

(24) Potrebno je utvrditi okvir za moduliranje naknada na način koji će doprinijeti maksimalnom povećanju kapaciteta cijeloga sustava. Financijski poticaji mogli bi biti koristan način za ubrzanje uvođenja opreme na zemlji i na zrakoplovu koja povećava kapacitet; za nagrađivanje visoke učinkovitosti ili za kompenziranje smetnji zbog odabira manje poželjnih ruta.

(25) U kontekstu prihoda prikupljenih radi osiguravanja primjerenog povrata uloženih sredstava, i u izravnoj vezi s uštedama zbog poboljšanja učinkovitosti, Komisija bi trebala razmotriti mogućnost stvaranja rezervnih sredstava čija bi svrha bila umanjiti utjecaj naglog povećanja naknada za korisnike zračnog prostora u razdobljima smanjenog intenziteta prometa.

(26) Komisija bi trebala ispitati mogućnost organiziranja privremene financijske potpore mjerama za povećanje kapaciteta europskog sustava kontrole zračnog prometa u cjelini.

(27) Komisija bi, u suradnji s Eurocontrolom te s nacionalnim nadzornim tijelima i korisnicima zračnog prostora, trebala redovito provjeravati utvrđivanje i naplaćivanje naknada korisnicima zračnog prostora.

(28) Zbog posebne osjetljivosti informacija koje se odnose na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, nacionalna nadzorna tijela ne bi smjela otkrivati podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja profesionalne tajne, ne dovodeći time u pitanje organiziranje sustava za praćenje i objavljivanje rezultata poslovanja pružatelja tih usluga,

DONIJELI SU SLJEDEĆU UREDBU:
POGLAVLJE I
OPĆENITO

Članak 1.

CILJ I DJELOKRUG

1. U djelokrugu Okvirne uredbe (br. 550/2004), ova Uredba odnosi se na pružanje usluga u zračnoj plovidbi unutar jedinstvenog europskog neba. Cilj je ove Uredbe utvrditi zajedničke zahtjeve za sigurno i učinkovito pružanje usluga u zračnoj plovidbi unutar Zajednice.

2. Ovom se Uredbom regulira pružanje usluga u zračnoj plovidbi općem zračnom prometu, u skladu s predmetom i svrhom Okvirne uredbe.

Članak 2.

ZADAĆE NACIONALNIH NADZORNIH TIJELA

1. Nacionalna nadzorna tijela iz čl. 4 Okvirne uredbe trebaju osigurati odgovarajući nadzor nad primjenom ove Uredbe, osobito u odnosu na sigurno i učinkovito poslovanje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji pružaju usluge u zračnom prostoru pod nadležnošću države članice koja je imenovala ili osnovala relevantno nadležno tijelo.

2. U tu svrhu, svako nacionalno nadzorno tijelo mora organizirati odgovarajuće inspekcije i kontrole u cilju provjere poštivanja zahtjeva iz ove Uredbe. Imenovani pružatelj usluga u zračnoj plovidbi treba omogućiti provedbu navedenih aktivnosti.

3. S obzirom na funkcionalne blokove zračnog prostora koji se prostiru preko zračnog prostora pod nadležnošću više od jedne države članice, navedene države članice moraju zaključiti sporazum o nadzoru iz ovoga članka vezano uz pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji usluge obavlja u navedenim blokovima. Države članice mogu zaključiti sporazum o nadzoru iz ovoga članka vezano uz pružatelja usluga koji usluge obavlja u državi članici u kojoj nema svoje sjedište.

4. Nacionalna nadzorna tijela moraju stvoriti odgovarajuće uvjete za tijesnu suradnju, u cilju osiguranja primjerenog nadzora pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji imaju važeću svjedodžbu jedne države članice, a koji također pružaju usluge i u zračnom prostoru pod nadležnošću neke druge države članice. Takva suradnja treba uključivati dogovore oko rješavanja slučajeva neispunjavanja važećih Zajedničkih zahtjeva definiranih u čl. 6 ili uvjeta definiranih u Aneksu II.

Članak 3.

PRIZNATE ORGANIZACIJE

1. Nacionalna nadzorna tijela mogu odlučiti da inspekcije i kontrole iz čl. 2(2) u cijelosti ili djelomično povjere Priznatim organizacijama koje ispunjavaju uvjete iz Aneksa I.

2. Priznanje koje izda neko nacionalno nadzorno tijelo vrijedi unutar Zajednice kroz produživo razdoblje od tri godine. Nacionalna nadzorna tijela mogu dati nalog bilo kojoj od Priznatih organizacija lociranih unutar Zajednice da poduzmu takve inspekcije i kontrole.

Članak 4.

SIGURNOSNI ZAHTJEVI

Komisija će, u skladu s postupkom utvrđenim u čl. 5(3) Okvirne uredbe, odrediti i usvojiti Eurocontrolove sigurnosne regulatorne zahtjeve (ESARR-e) te naknadne izmjene i dopune tih zahtjeva u okviru ove Uredbe, koji će se proglasiti obvezujućima temeljem zakona Zajednice. Prilikom objavljivanja u Službenom listu Europske unije, treba se pozivati na navedene ESARR-e.

Članak 5.

LICENCIRANJE KONTROLORA

U najkraćem mogućem roku nakon objavljivanja ove Uredbe, Komisija će, po potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog o licenciranju kontrolora.

POGLAVLJE II
PRAVILA O PRUŽANJU USLUGA

Članak 6.

ZAJEDNIČKI ZAHTJEVI

Zajednički zahtjevi u svezi pružanja usluga u zračnoj plovidbi utvrđuju se u skladu s postupkom definiranim u čl. 5(3) Okvirne uredbe. Zajednički zahtjevi uključuju sljedeće:

– tehničku i operativnu stručnost i prikladnost

– sustave i procese za upravljanje sigurnošću i kvalitetom

– sustave izvještavanja

– kvalitetu usluga

– financijsku sposobnost

– odgovornost i osiguranje

– vlasničku i organizacijsku strukturu, uključujući sprečavanje sukoba interesa

– ljudske potencijale, uključujući odgovarajuće planiranje kadrova

– zaštitu.

Članak 7.

IZDAVANJE SVJEDODŽBI PRUŽATELJIMA USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

1. Pružanje svih usluga u zračnoj plovidbi unutar Zajednice podliježe izdavanju svjedodžbi od strane država članica.

2. Zahtjevi za izdavanje svjedodžbi podnose se nacionalnom nadzornom tijelu države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima svoje matično poslovanje i, eventualno, registrirano sjedište.

3. Nacionalna nadzorna tijela izdaju svjedodžbu pružateljima usluga u zračnoj plovidbi koji ispunjavaju Zajedničke zahtjeve iz čl. 6. Svjedodžbe se mogu izdavati pojedinačno za svaku vrstu usluga u zračnoj plovidbi koje su definirane u čl. 2. Okvirne uredbe, ili za paket takvih usluga, između ostaloga, kada neki pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu, neovisno o svom pravnom statusu, koristi i održava vlastite sustave za komunikaciju, navigaciju i nadzor. Svjedodžbe se moraju redovito provjeravati.

4. U svjedodžbi je potrebno specificirati prava i obveze pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uključujući nepristrani pristup uslugama za korisnike zračnog prostora, s posebnim osvrtom na sigurnost. Izdavanje svjedodžbi može biti podložno samo uvjetima definiranim u Anekiranim u Aneksu II. Takvi uvjeti moraju biti objektivno opravdani, nepristrani, proporcionalni i transparentni.

5. Neovisno o odredbama iz stavka 1, države članice mogu dozvoliti pružanje usluga u zračnoj plovidbi u cjelokupnom zračnom prostoru pod svojom nadležnošću ili nekom njegovom dijelu bez takve svjedodžbe u slučajevima kada se usluge prije svega pružaju zrakoplovima koji ne spadaju u opći zračni promet. Tada je određena država članica dužna obavijestiti Komisiju i druge države članice o svojoj odluci i o mjerama koje je poduzela u cilju osiguranja maksimalnog poštivanja Zajedničkih zahtjeva.

6. Ne dovodeći u pitanje odredbe iz čl. 8. te ovisno o odredbama iz čl. 9., izdavanje svjedodžbe pružateljima usluga u zračnoj plovidbi daje im mogućnost ponude usluga drugim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, korisnicima zračnog prostora i zračnim lukama unutar Zajednice.

7. Nacionalna nadzorna tijela dužna su pratiti udovoljavanje Zajedničkim zahtjevima kao i uvjetima koji se prilažu svjedodžbi. Detalji o navedenom praćenju uvrstit će se u godišnja izvješća koja države članice podnose sukladno čl. 12.(1) Okvirne uredbe. Ako neko nacionalno nadzorno tijelo otkrije da posjednik svjedodžbe više ne ispunjava navedene zahtjeve ili uvjete, poduzet će odgovarajuće mjere i istovremeno osigurati kontinuitet usluga. Te mjere mogu uključivati oduzimanje svjedodžbe.

8. Svaka država članica dužna je priznati bilo koju svjedodžbu koja je izdana u nekoj drugoj državi članici sukladno ovom članku.

9. U izuzetnim okolnostima, države članice mogu odgoditi primjenu ovoga članka na šest mjeseci nakon datuma koji proizlazi iz čl. 19.(2). Države članice obavijestit će Komisiju o takvoj odgodi, navodeći svoje razloge.

Članak 8.

IMENOVANJE PRUŽATELJA OPERATIVNIH USLUGA U ZRAČNOM PROMETU

1. Države članice dužne su osigurati pružanje operativnih usluga u zračnom prometu na ekskluzivnoj osnovi unutar specifičnih blokova zračnog prostora u odnosu na zračni prostor u njihovoj nadležnosti. Države članice će u tu svrhu imenovati pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu koji posjeduje važeću svjedodžbu u Zajednici.

2. Države članice definirat će prava i obveze koje trebaju ispunjavati imenovani pružatelji usluga. Te obveze mogu uključivati uvjete za pravovremenu dostavu relevantnih informacija koje omogućuju identifikaciju svih letova zrakoplova u zračnom prostoru u njihovoj nadležnosti.

3. Države članice imaju diskrecijsko pravo u odabiru pružatelja usluga, pod uvjetom da isti ispunjava zahtjeve i uvjete iz čl. 6. i 7.

4. U svezi funkcionalnih blokova zračnog prostora, utvrđenih sukladno čl. 5. Uredbe o zračnom prostoru, koji se prostiru preko zračnog prostora u nadležnosti više od jedne države članice, navedene države članice trebaju zajednički imenovati jednog ili više pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu, najmanje mjesec dana prije uvođenja tog bloka zračnog prostora.

5. Države članice dužne su odmah obavijestiti Komisiju i druge države članice o svim odlukama u okviru ovoga članka, vezanim uz imenovanje pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu unutar specifičnih blokova zračnog prostora u njihovoj nadležnosti.

Članak 9.

IMENOVANJE PRUŽATELJA METEOROLOŠKIH USLUGA

1. Države članice mogu imenovati ekskluzivnog pružatelja meteoroloških usluga koji će prosljeđivati sve ili dio meteoroloških podataka u cijelom ili u dijelu zračnog prostora u njihovoj nadležnosti, vodeći računa o aspektima sigurnosti zračnog prometa.

2. Države članice dužne su bez odlaganja obavijestiti Komisiju i druge države članice o svakoj odluci u smislu ovoga članka koja se odnosi na imenovanje pružatelja meteoroloških usluga.

Članak 10.

MEĐUSOBNI ODNOSI PRUŽATELJA USLUGA

1. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi mogu se koristiti uslugama drugih pružatelja usluga koji su za to certificirani unutar Zajednice.

2. Svi pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju formalno urediti svoje međusobne poslovne odnose putem pisanih sporazuma ili ekvivalentnih pravnih rješenja, kojima će se odrediti specifične zadaće i funkcije koje preuzima svaki pružatelj usluga i omogućiti razmjena operativnih podataka između svih pružatelja usluga u dijelu koji se odnosi na opći zračni promet. O tim rješenjima potrebno je obavijestiti nacionalno nadzorno tijelo ili tijela kojih se to tiče.

3. Kad je riječ o slučajevima koji se odnose na pružanje operativnih usluga u zračnom prometu, potrebno je odobrenje određenih država članica. U slučajevima koji se odnose na pružanje meteoroloških usluga, odobrenje određenih država članica potrebno je ako su one imenovale pružatelja takvih usluga na ekskluzivnoj osnovi, u skladu s čl. 9(1).

Članak 11.

ODNOSI S VOJNIM TIJELIMA

Države članice dužne su, u kontekstu opće prometne politike, poduzeti potrebne korake da bi osigurale donošenje pisanih sporazuma ili ekvivalentnih pravnih rješenja između civilnih i vojnih tijela u odnosu na upravljanje specifičnim blokovima zračnog prostora.

Članak 12.

TRANSPARENTNOST FINANCIJSKOG POSLOVANJA

1. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, bez obzira na vlasničku strukturu ili pravni oblik, dužni su sastavljati, podnositi na reviziju i objavljivati svoja financijska izvješća. Ta izvješća moraju biti sukladna međunarodnim računovodstvenim standardima koje je usvojila Zajednica. U slučajevima kad zbog pravnog statusa pružatelja usluga nije moguće potpuno usklađivanje s međunarodnim računovodstvenim standardima, određeni pružatelj usluga mora nastojati uskladiti svoje financijsko poslovanje s navedenim standardima u najvećoj mogućoj mjeri.

2. U svim slučajevima, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dužni su objavljivati godišnje financijsko izvješće i redovito se podvrgavati provjeri od strane nezavisnog revizora.

3. Ako se radi o paketu usluga, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi će u svom internom računovodstvu navesti relevantne troškove i prihode od usluga u zračnoj plovidbi, specificirane u skladu s Eurocontrolovim načelima za utvrđivanje baze troškova rutnih naknada i za izračun jediničnih cijena naknada i, gdje je to primjereno, voditi konsilidirano računovodstvo za ostale usluge koje ne spadaju u kategoriju usluga u zračnoj plovidbi, kako bi inače morali raditi da navedene usluge pruža neka zasebna organizacija.

4. Države članice imenovat će nadležna tijela koja će imati pravo pristupa financijskim podacima pružatelja usluga koji pružaju usluge u zračnom prostoru u njihovoj nadležnosti.

5. Države članice mogu primijeniti prijelazne mjere iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda(1) na pružatelje usluga obuhvaćene ovom Uredbom.

Članak 13.

PRISTUP PODACIMA I ZAŠTITA PODATAKA

1. U općem zračnom prometu relevantni operativni podaci razmjenjivat će se u stvarnom vremenu između svih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora i zračnih luka. Navedeni podaci koristit će se isključivo u operativne svrhe.

2. Pristup relevantnim operativnim podacima omogućit će se bez diskriminacije nadležnim tijelima, certificiranim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, korisnicima zračnog prostora i zračnim lukama.

3. Certificirani pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, korisnici zračnog prostora i zračne luke definirat će standardne uvjete za pristup drugim relevantnim operativnim podacima osim onih navedenih u stavku 1. Nacionalna nadzorna tijela odobrit će ove standardne uvjete. Detaljna pravila u svezi navedenih uvjeta, gdje je to primjereno, donijet će se u skladu s postupkom iz čl. 5(3) Okvirne uredbe.

POGLAVLJE III
PLANOVI NAPLATE NAKNADA

Članak 14.

OPĆENITO

U skladu s uvjetima iz čl. 15. i 16., potrebno je izraditi plan naplate naknada za usluge u zračnoj plovidbi, koji će doprinijeti ostvarivanju veće trnju veće transparentnosti u odnosu na uvođenje i naplatu naknada od korisnika zračnog prostora. Taj plan također treba biti sukladan čl. 16. Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. i Eurocontrolovom sustavu naplate rutnih naknada.

Članak 15.

NAČELA

1. Plan naplate naknada temeljit će se na obračunu troškova pružatelja usluga za usluge korisnicima zračnog prostora. Prema tom planu, troškovi se raspoređuju po kategorijama korisnika.

2. Za utvrđivanje baze troškova naknada primjenjivat će se sljedeća načela:

(a) troškovi koje zajednički snose korisnici zračnog prostora su puni troškovi usluga u zračnoj plovidbi, uključujući odgovarajuće iznose za kamate na kapitalna ulaganja i amortizaciju sredstava, kao i troškove održavanja, rada, uprave i administracije;

(b) troškovi koje treba uzeti u obzir u ovom kontekstu su troškovi procijenjeni u odnosu na korištene uređaje i usluge u skladu s ICAO-vim regionalnim planom zračne plovidbe za europsku regiju. Tu se mogu uključiti i troškovi nacionalnih nadzornih tijela i/ili Priznatih organizacija, kao i drugi troškovi koje pretrpi relevantna država članica i pružatelj usluga u svezi s uslugama u zračnoj plovidbi;

(c) troškovi različitih usluga u zračnoj plovidbi specificirat će se zasebno, na način kako je to definirano u čl. 12.(3);

(d) uzajamno subvencioniranje troškova između raznih usluga u zračnoj plovidbi bit će dopušteno samo kada za to postoje objektivni razlozi i pod uvjetom da je jasno navedeno;

(e) transparentnost baze troškova za utvrđivanje naknada mora biti zajamčena. Potrebno je donijeti provedbene propise o dostavi informacija od strane pružatelja usluga, kako bi se omogućila kontrola planiranih sredstava, stvarnih troškova i prihoda. Te će se informacije redovito razmjenjivati između nacionalnih nadzornih tijela, pružatelja usluga, korisnika zračnog prostora, Komisije i Eurocontrola.

3. Ne dovodeći u pitanje Eurocontrolov sustav naplate rutnih naknada, države članice će se prilikom određivanja naknada u skladu sa stavkom 2 pridržavati sljedećih načela:

(a) naknade za raspoloživost usluga u zračnoj plovidbi određivat će se pod pravičnim uvjetima. Kod uvođenja naknada za različite korisnike zračnog prostora koji koriste istu uslugu, ne smiju se praviti nikakve razlike na nacionalnoj osnovi ili prema kategorijama korisnika;

(b) izuzeće određenih korisnika, naročito lakih i državnih zrakoplova, može se dozvoliti pod uvjetom da se troškovi takvog izuzeća ne prenose na druge korisnike;

(c) usluge u zračnoj plovidbi mogu donijeti dovoljno prihoda koji prelaze sve direktne i indirektne troškove poslovanja i omogućiti umjereni povrat sredstava, koji će doprinijeti unapređenju kapitalnih sredstava;

(d) naknade će odražavati troškove usluga u zračnoj plovidbi i uređaja stavljenih na raspolaganje korisnicima zračnog prometa, vodeći računa o relativnim proizvodnim kapacitetima raznih tipova zrakoplova;

(e) naknade će poticati sigurno, učinkovito i uspješno pružanje usluga u zračnoj plovidbi u cilju ostvarivanja visoke razine sigurnosti i ekonomičnosti, te stimulirati integrirano pružanje usluga. U tom smislu, naknade se mogu koristiti za ostvarivanje:

– mehanizama, uključujući financijske poticaje koji se sastoje od dobiti i gubitaka, kojima bi se pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i/ili korisnike zračnog prostora potaknulo na uvođenje poboljšanja u upravljanju protokom zračnog prometa, kao što su povećanje kapaciteta i smanjenje kašnjenja, uz istovremeno održavanje optimalne razine sigurnosti. Odluka o primjeni takvih mehanizama isključivo je u nadležnosti pojedine države članice,

– prihoda koji će se ulagati u projekte pružanja pomoći specifičnim kategorijama korisnika zračnog prostora i/ili pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u poboljšaju zajedničke infrastrukture zračne plovidbe, pružanju usluga u zračnoj plovidbi i uporabi zračnog prostora.

4. Provedbeni propisi na područjima iz stavaka 1, 2 i 3 utvrdit će se sukladno postupku iz čl. 8. Okvirne uredbe.

Članak 16.

REVIZIJA NAKNADA

1. Komisija će, u suradnji s državama članicama, kontinuirano provjeravati poštivanje načela i pravila iz čl. 14. i 15. Komisija će nastojati uspostaviti potrebne mehanizme za korištenje Eurocontrolovog stručnog znanja.

2. Na zahtjev jedne ili više država članica koje smatraju da se gore spomenuta načela i pravila ne primjenjuju propisno, ili na vlastitu inicijativu, Komisija će provesti istragu svake prijave nepoštivanja ili neprimjenjivanja navedenih načela i/ili pravila. U roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva, nakon saslušanja predstavnika dotične države članice i nakon konzultacija s Odborom za uvođenje jedinstvenog neba u skladu s postupkom iz čl. 5.(2) Okvirne uredbe, Komisija će donijeti odluku o primjeni čl. 14. i 15. i o tome može li se nastaviti s dotadašnjom praksom.

3. Komisija će određenoj zemlji članici priopćiti svoju odluku i o tome informirati pružatelja usluga ukoliko se ta odluka pravno odnosi na njega. Svaka država članica može odluku Komisije uputiti Vijeću na razmatranje u roku od mjesec dana. Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku u roku od mjesec dana.

POGLAVLJE IV
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

USKLAĐIVANJE S TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA

1. Radi usklađivanja s novim tehničkim dostignućima, Aneksi se mogu mijenjati u skladu s postupkom iz čl. 5.(3) Okvirne uredbe.

2. Provedbene propise, donesene na temelju ove Uredbe, Komisija će objaviti u Službenom listu Europske unije.

Članak 18.

SLUŽBENA TAJNA

1. Ni nacionalna nadzorna tijela, postupajući u skladu s nacionalnim zakonima, ni Komisija ne smiju otkrivati informacije povjerljive naravi, posebice informacije o pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, njihovim poslovnim odnosima ili komponentama njihovih troškova.

2. Stavak 1 ne dovodi u pitanje pravo nacionalnog nadzornog tijela da otkrije određene informacije kada je to neophodno u svrhu izvršavanja svojih dužnosti, a takvo otkrivanje mora biti srazmjerno potrebama i pri tom se mora voditi računa o legitimnim interesima pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u zaštiti svojih poslovnih tajni.

3. Nadalje, stavak 1 ne sprečava otkrivanje informacija o uvjetima i uspješnosti pružanja usluga, kada te informacije nisu povjerljive naravi.

Članak 19.

STUPANJE NA SNAGU

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadeseti dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

2. Međutim, čl. 7. i 8. stupaju na snagu godinu dana nakon objave Zajedničkih zahtjeva prema čl. 6. u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU.

U Strasbourgu, 10. ožujka 2004.

Za Europski parlament Za Vijeće:

predsjednik predsjednik

P. Cox D. Roche

ANEKS I

UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI PRIZNATE ORGANIZACIJE (Recognised Organisation)

Priznata organizacija:

– mora u pisanom obliku pokazati da ima veliko iskustvo u ocjenjivanju javnih i privatnih pravnih osoba u području zračnog prometa, osobito pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i u sličnim djelatnostima koje su predmet ove Uredbe,

– mora imati opsežna pravila i propise za periodičnu provjeru gore navedenih pravnih subjekata, koja su objavljena i koja se kontinuirano dorađuju i usavršavaju kroz programe istraživanja i razvoja,

– ne smije rolom pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, upravnih tijela zračnih luka ili drugih tijela koja su poslovno angažirana u pružanju usluga u zračnoj plovidbi ili usluga zračnog prijevoza,

– mora osigurati dovoljno ljudskih potencijala – tehničkih, rukovodećih, pomoćnog i istraživačkog osoblja – srazmjerno zadaćama koje mora obavljati,

– mora imati takvo upravljanje i administraciju koje će osigurati tajnost informacija kakvu administracija zahtijeva,

– mora biti spremna prosljeđivati relevantne informacije nadležnom nacionalnom nadzornom tijelu,

– mora definirati i dokumentirati svoju poslovnu politiku i ciljeve te svoju opredijeljenost za kvalitetu i mora osigurati da ljudi na svim razinama organizacije razumiju, provode i održavaju tu politiku,

– mora razvijati, provoditi i održavati učinkovit interni sustav kvalitete koji se temelji na odgovarajućim međunarodno priznatim standardima kvalitete i sukladan je europskom normama EN 45004 (inspekcijska tijela) i EN 29001, u skladu sa zahtjevima certifikacijske sheme sustava kvalitete IACS,

– mora imati certificiran sustav kvalitete od strane nekog neovisnog auditorskog tijela, priznatog od strane nadležnih tijela države članice u kojoj je gore navedena Priznata organizacija locirana.

ANEKS II

UVJETI VEZANI UZ SVJEDODŽBU

1. U svjedodžbi je potrebno navesti sljedeće:

(a) naziv nacionalnog nadzornog tijela koje izdaje svjedodžbu;

(b) podnositelj zahtjeva za izdavanje svjedodžbe (naziv i adresa);

(c) usluga za koju se izdaje svjedodžba;

(d) izjava da podnositelj zahtjeva ispunjava Zajedničke zahtjeve definirane u čl. 6#clanak6 ove Uredbe;

(e) datum izdavanja i rok valjanosti svjedodžbe.

2. Dodatni uvjeti odnosno ograničenja koji se prilažu svjedodžbi, mogu se, ovisno o slučaju, odnositi na sljedeće:

(a) ravnopravan pristup uslugama za korisnike zračnog prostora i potrebni stupanj kvalitete takvih usluga uključujući stupanj sigurnosti i interoperabilnosti;

(b) operativne specifikacije pojedinih usluga;

(c) rok do koje se te usluge trebaju pružati;

(d) razna operativna oprema koja će se koristiti za neku određenu uslugu;

(e) izuzimanje ili ograničavanje pružanja nekih drugih usluga koje ne spadaju u usluge u zračnoj plovidbi;

(f) ugovori, sporazumi i druga pravna rješenja između pružatelja usluga i neke treće strane, koji se odnose na predmetne usluge;

(g) pružanje informacija koje su opravdano potrebne za provjeru sukladnosti usluga sa Zajedničkim zahtjevima, uključujući planove, financijske i operativne podatke te veće promjene vrste i/ili opsega usluga u zračnoj plovidbi;

(h) svi drugi pravni uvjeti koji nisu specifični za usluge u zračnoj plovidbi, kao što su uvjeti privremenog ili trajnog oduzimanja svjedodžbe.

DODATAK F

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

Uzimajući u obzir Sporazum o osnivanju Europske zajednice,

Uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu, a posebice članke 4 i 6 te Uredbe,

Budući da:

(1) U skladu s Uredbom (EZ) br. 550/2004 Komisija treba utvrditi zajedničke zahtjeve vezane uz pružanje usluga u zračnoj plovidbi unutar cijele Europske zajednice i da je u tu svrhu najprikladniji instrument Uredba kojom se predviđa izravna primjena tih zahtjeva.

(2) Pružanje usluga u zračnoj plovidbi unutar Zajednice mora biti uvjetovano certifikacijom od strane zemalja članica. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, koji ispunjavaju zajedničke zahtjeve, trebaju dobiti svjedodžbu u skladu sa člankom 7 Uredbe (EZ) br. 550/2004. Oni pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, koji mogu raditi bez svjedodžbe, moraju nastojati osigurati maksimalno ispunjavanje zajedničkih zahtjeva, koliko im to njihov pravni status dopušta.

(3) Primjena zajedničkih zahtjeva, koje treba definirati u skladu sa člankom 6 Uredbe (EZ) br. 550/2004 ne smije dovoditi u pitanje suverenost zemalja članica u odnosu na njihov zračni prostor niti zahtjeve zemalja članica koji se odnose na pitanja javnog reda, javne sigurnosti i obrane, kako je to definirano u članku 13 Uredbe (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004., kojom se određuje pravni okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba)

Ti zajednički zahtjevi ne bi trebali obuhvatiti vojne operacije i školovanje u smislu članka 1(2) Uredbe (EZ) br. 549/2004.

(4) Prilikom definiranja zajedničkih zahtjeva za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu treba voditi računa o pravnom statusu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u zemljama članicama. Nadalje, kad neka organizacija obavlja i druge aktivnosti osim pružanja usluga u zračnoj plovidbi, zajednički zahtjevi koji će biti definirani u skladu sa člankom 6. Uredbe (EZ) br. 550/2004 neće se odnositi na takve druge aktivnosti niti na resurse dodijeljene aktivnostima koje ne spadaju u pružanje usluga u zračnoj plovidbi, osim ako se ne propiše drugačije.

(5) Primjena zajedničkih zahtjeva na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi treba biti proporcionalna rizicima vezanim uz specifična obilježja svake usluge kao što su broj i/ili narav i karakteristike obrađenih zrakoplovnih operacija. Ako određeni pružatelji usluga u zračnoj plovidbi odluče da se neće koristiti mogućnošću da pružaju usluge izvan granica svoje zemlje i time se odreknu prava uzajamnog priznavanja unutar jedinstvenog europskog neba, nacionalno nadzorno tijelo mora imati pravo da tim pružateljima usluga dopusti da se srazmjerno pridržavaju određenih općih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi i određenih specifičnih zahtjeva za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu. S tim u svezi, ograničenja vezana uz svjedodžbu moraju reflektirati narav i opseg ovog odstupanja.

(6) Da bi se zajamčilo propisno funkcioniranje programa certifikacije, zemlje članice moraju u okviru svojih godišnjih izvještaja Komisiji dostaviti sve relevantne informacije o odstupanjima, koja je odobrilo njihovo nacionalno nadzorno tijelo.

(7) Razne vrste usluga u zračnoj plovidbi ne podliježu nužno istim zahtjevima. Stoga je potrebno zajedničke zahtjeve prilagoditi specifičnim karakteristikama svake vrste usluga.

(8) Pružanje dokaza o udovoljavanja Zajedničkim zahtjevima obveza je pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, za razdoblje valjanosti svjedodžbe i za sve usluge obuhvaćene tom svjedodžbom.

(9) Da bi se osigurala efektivna primjena zajedničkih zahtjeva, treba uspostaviti sustav redovnog nadzora i provjere ispunjavanja ovih zajedničkih zahtjeva i ograničenja specificiranih u svjedodžbi. Prije izdavanja svjedodžbe, nacionalno nadzorno tijelo treba ispitati prikladnost pružatelja usluga a jednom godišnje treba ocijeniti da li pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, kojima je to tijelo izdalo svjedodžbu, nastavljaju ispunjati te zahtjeve. Stoga to tijelo mora donijeti i svake godine ažurirati okvirni inspekcijski program, koji će obuhvatiti sve pružatelje usluga kojima je to tijelo izdalo svjedodžbu na temelju procjene rizika. Taj program treba omogućavati inspekciju svih relevantnih dijelova pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, unutar realnog vremenskog okvira. Prilikom ocjenjivanja da li određeni pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu i pružatelji meteoroloških usluga udovoljavaju Zajedničkim zahtjevima, nacionalno nadzorno tijelo mora imati pravo provjeriti relevantne zahtjeve koji proizlaze iz međunarodnih obveza dotične zemlje članice.

(10) Uzajamne stručne provjere na istoj razini između nacionalnih nadzornih tijela (peer-reviews) trebali bi doprinositi ostvarivanju zajedničkog pristupa nadzoru pružatelja usluga u zračnoj plovidbi cijele Zajednice. Komisija, u suradnji sa zemljama članicama, treba organizirati te stručne nadzore, koje treba koordinirati s aktivnostima koje se poduzimaju u okviru Eurocontrolovog Programa podrške i monitoringa implementacije ESARR-a (ESIMS) i Univerzalnog programa revizije nadzora sigurnosti (USOAP), koji provodi Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO). Time će se izbjeći dupliciranje poslova. Kako bi se za vrijeme takvog nadzora omogućila razmjena iskustava i najbolje prakse, nacionalni stručnjaci bi po mogućnosti trebali dolaziti iz nekog nacionalnog nadzornog tijela ili neke Priznate organizacije.

(11) Eurocontrol je razvio sigurnosne regulatorne zahtjeve (ESARR-e), koji su od najveće važnosti za sigurno pružanje operativnih usluga u zračnom prometu. U skladu s uredbom (EZ) br. 550/2004, Komisija treba identificirati i usvojiti relevantne odredbe ESARR-a 3 o korištenju sustava za upravljanje sigurnošću od strane pružatelja usluga upravljanja zračnim prometom (ATM), ESARR-a 4 o procjenjivanju i ublažavanju rizika u ATM-u te ESARR-a 5 o ATM osoblju i zahtjevima za inženjersko i tehničko osoblje koje obavlja zadaće vezane uz operativnu sigurnost. Sukladno članku 5 Uredbe (EZ) br. 550/2004, Komisija je prezentirala prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o licenci za kontrolore zračnog prometa u Zajednici, koja obuhvaća odredbe ESARR-a5 za kontrolore zračnog prometa. Stoga te odredbe nije potrebno ponavljati u ovoj Uredbi. Međutim, treba uključiti odredbe kojima se od nacionalnog nadzornog tijela traži da provjerava posjeduje li osoblje nekog pružatelja operativnih usluga u zračnom prometu, osobito kontrolori zračnog prometa, odgovarajuća ovlaštenja (licence).

(12) Isto tako nije potrebno ponavljati odredbe iz ESARR-a 2 o prijavljivanju i ocjenjivanju događaja u ATM-u, koje su obuhvaćene Direktivom Vijeća 94/56/EZ od 21. studenog 1994., kojom se utvrđuju temeljna načela za istraživanje nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu i Direktivom 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2003 o izvješćivanju događaja od značaja za sigurnost (safety occurrences) u civilnom zrakoplovstvu. Međutim, treba donijeti nove odredbe o događajima koji utječu ili mogu utjecati na sigurnost (safety occurrences), a kojima će se od nacionalnih nadzornih tijela tražiti da provjeravaju da li pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu a isto tako i pružatelji komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga, poštuju aranžmane koji su potrebni za prijavljivanje i ocjenjivanje takvih situacija. Relevantne odredbe ESARR-a 1 o nadzoru sigurnosti u ATM-u i ESARR-a 6 of softveru u ATM sustavima treba identificirati i usvojiti putem zasebnih akata Zajednice.

(13) Posebice treba naglasiti da je, kao prvo, upravljanje sigurnošću ona funkcija pružanja operativnih usluga u zračnom prometu, koja osigurava da se svi sigurnosni rizici prepoznaju, procijene i na zadovoljavajući način ublaže i, kao drugo, da će se formalnim i sustavnim pristupom upravljanju sigurnošću na vidljiv i sljedljiv način maksimalno doprinijeti povećanju sigurnosti. Komisija treba ažurirati i specificirati daljnje sigurnosne zahtjeve koji se odnose na operativne usluge u zračnom prometu, da bi osigurala najviši mogući stupanj sigurnosti ne umanjujući time buduću ulogu, koja će za ovo područje biti definirana za Europsku agenciju za sigurnost zrakoplovstva (EASA).

(14) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi trebaju raditi u skladu s relevantnim ICAO standardima. U cilju olakšavanja prekograničnog pružanja usluga, zemlje članice i Komisija, u tijesnoj suradnji s Eurocontrolom, trebaju raditi u pravcu minimaliziranja razlika u primjeni ICAO standarda na polju usluga zračne plovidbe, o kojima su izvijestile zemlje članice, da bi se došlo do zajedničkog skupa standarda među zemljama članicama unutar jedinstvenog europskog neba, a posebice u cilju razvijanja zajedničkih pravila letenja.

(15) Različiti nacionalni aranžmani u odnosu na odgovornost ne bi smjeli onemogućavati pružatelju usluga u zračnoj plovidbi sklapanje sporazuma o prekograničnom pružanju usluga nakon što oni utvrde aranžmane za pokrivanje gubitaka zbog šteta proizašlih iz njegove odgovornost prema važećem zakonu. Korištena metoda mora biti u skladu sa zahtjevima nacionalnih zakona. Zemlje članice, koje u cijelom ili dijelu zračnog prostora u svojoj nadležnosti dopuštaju pružanje usluga u zračnoj plovidbi bez certifikacije u skladu s Uredbom (EZ) br. 550/2004, trebaju osigurati pokriće za odgovornosti takvih pružatelja usluga.

(16) Premda ESARR 4 definira maksimalnu dopustivu vjerojatnost da ATM izravno doprinosi prometnim nesrećama u regiji ECAC (Europska konferencija o civilnom zrakoplovstvu), još uvijek nisu utvrđene maksimalne dopustive vjerojatnosti za sve kategorije ozbiljnosti rizika. Zemlje članice i Komisija, u suradnji s Eurocontrolom, trebaju dovršiti i ažurirati te vjerojatnosti i razviti mehanizme za njihovo primjenjivanje u raznim okolnostima.

(17) S obzirom da su mjere predviđene ovom uredbom u skladu s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo, koji je osnovan temeljem članka 5 Uredbe (EZ) br. 549/2004

USVOJILA JE SLJEDEĆU UREDBU:

Članak 1.

PREDMET I SVRHA

Ova Uredba utvrđuje zajedničke zahtjeve za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Međutim, ukoliko Aneksom I ili II nije suprotno regulirano, ti se zajednički zahtjevi ne primjenjuju na:

(a) aktivnosti nekog pružatelja usluga koje nisu usluge u zračnoj plovidbi;

(b) resurse koji su namijenjeni aktivnostima koje ne spadaju u pružanje usluga u zračnoj plovidbi.

Ova Uredba određuje i usvaja obvezne odredbe sljedećih Eurocontrolovih propisa o sigurnosti (ESARR-a), koje su relevantne za certifikaciju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi:

(a) ESARR 3 o korištenju sustava upravljanja sigurnošću od strane pružatelja usluga upravljanja zračnim prometom (ATM), izdan 17. srpnja 2000.;

(b) ESARR 4 o procjenjivanju i ublažavanju rizika u ATM-u, izdan 5. travnja 2001.;

(c) ESARR 5 o osoblju koje pruža ATM usluge, zahtjevima za inženjersko i tehničko osoblje koje obavlja zadaće vezane uz operativnu sigurnost, izdan 11. travnja 2002.

Članak 2.

DEFINICIJE

1. Za potrebe ove uredbe, primjenjuju se definicije iz Uredbe (EZ) 549/2004.

2. Pored definicija iz stavka 1, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) »radovi iz zraka« znači letovi zrakoplovima kad se zrakoplov koristi za specijalne usluge, kao što su poljoprivreda, graditeljstvo, fotografiranje, promatranje i patrola, traženje i spašavanje ili oglašavanje u zraku;

(b) »komercijalni zračni promet« znači letovi zrakoplova radi prijevoza putnika, tereta ili pošte uz plaćanje naknade ili najamnine;

(c) »funkcionalni sustav« znači kombinaciju sustava, procedura i ljudskih resursa, organiziranih radi obavljanja neke funkcije u kontekstu ATM-a;

(d) »opće zrakoplovstvo« znači svaku drugu uporabu zrakoplova osim komercijalnog zračnog prometa ili radnih letova;

(e) »nacionalno nadzorno tijelo« znači tijelo ili tijela koja imenuju ili osnuju zemlje članice kao svoja nacionalna tijela prema članku 4. Uredbe (EZ) br. 549/2004;

(f) »hazard« znači potencijalnu opasnost, odnosno svako stanje, događaj ili okolnost koja bi mogla dovesti do nesreće;

(g) »operativna organizacija« znači organizacija odgovorna za pružanje usluga inženjeringa i tehničkih usluga koje služe kao podrška uslugama zračnog prometa, komunikacije, navigacije ili nadzora;

(h) »rizik« znači kombinaciju opće vjerojatnosti ili učestalosti nastajanja neke štetne posljedice izazvane nekim hazardom i težine te posljedice;

(i) »osiguranje sigurnosti« znači sve planirane i sustavne mjere, koje su potrebne da bi se steklo odgovarajuće povjerenje u to da neki proizvod, usluga, organizacija ili funkcionalni sustav postižu prihvatljivu ili snošljiv ili snošljivu sigurnost;

(j) »sigurnosni cilj« znači izjavu kojom se kvalitativno ili kvantitativno utvrđuje maksimalna učestalost odnosno vjerojatnost pojave nekog hazarda;

(k) »sigurnosni zahtjev« znači sredstvo za ublažavanje rizika, definirano iz strategije ublažavanja rizika, koje ostvaruje neki određeni sigurnosni cilj, uključujući organizacijske, operativne, proceduralne, funkcionalne, performansne i interoperabilne zahtjeve ili karakteristike radnog okruženja;

(l) »usluge« znači ili pojedinu uslugu u zračnoj plovidbi ili skup usluga u zračnoj plovidbi.

3. »Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi« podrazumijeva organizaciju koja je podnijela zahtjev za izdavanje svjedodžbe za pružanje takvih usluga.

Članak 3.

IZDAVANJE SVJEDODŽBE

1. Da bi dobili svjedodžbu koja je potrebna za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a ne dovodeći u pitanje članka 7(5) Uredbe (EZ) 550/2004, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju ispunjavati opće zahtjeve definirane u Aneksu I a isto tako i specifične dodatne zahtjeve definirane u aneksima II do V ove Uredbe, ovisno o vrsti usluga koju oni pružaju i ovisno o odstupanjima iz članka 4.

2. Prije izdavanja svjedodžbe nekom pružatelju usluga u zračnoj plovidbi, nacionalno nadzorno tijelo mora provjeriti njegovo ispunjavanje ovih zajedničkih zahtjeva.

3. Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora ispuniti ove zajedničke zahtjeve najkasnije do trenutka kad mu se izdaje svjedodžba u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) 550/2004.

Članak 4.

ODSTUPANJA

1. Odstupajući od odredbi iz članka 3(1), neki pružatelji usluga u zračnoj plovidbi mogu odlučiti da se ne koriste mogućnošću pružanja usluga izvan granica svoje zemlje i mogu se odreći prava na uzajamno priznavanje unutar jedinstvenog europskog neba.

Oni mogu, u takvim okolnostima, podnijeti zahtjev za izdavanje svjedodžbe koji je ograničen na zračni prostor u nadležnosti dotične zemlje članice, kako je to navedeno u članku 7(2) Uredbe (EZ) br. 550/2004).

Da bi podnio takav zahtjev, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora pružati usluge ili planirati pružati usluge samo u odnosu na jednu ili više od sljedećih kategorija:

(a) opće zrakoplovstvo;

(b) radovi iz zraka;

(c) komercijalni zračni prijevoz ograničen na zrakoplove čija je najveća dopuštena uzletna masa manja od 10 tona ili koji imaju manje od 20 putničkih sjedišta;

(d) komercijalni zračni prijevoz s godišnjim prosjekom od 10.000 operacija ili manje, neovisno o najvećoj dopuštenoj uzletnoj masi i broju putničkih sjedišta korištenog zrakoplova, izračunato na bazi prosjeka tijekom zadnje tri godine.

Da bi mogao podnijeti takav zahtjev, pružatelj operativnih usluga u zračnom plovidbi, koji ne pruža operativne usluge u zračnom prometu, mora imati bruto godišnji promet od EUR 1 000 000 ili manje u odnosu na usluge koje on pruža ili planira pružati.

Kad zbog objektivnih praktičnih razloga pružatelj usluga u zračnoj plovidbi nije u stanju predočiti dokaze da ispunjava te kriterije, nacionalno nadzorno tijelo može prihvatiti analogne brojčane vrijednosti ili prognoze u odnosu na gornje granice definirane u trećoj i četvrtoj alineji.

Prilikom podnošenja takvog zahtjeva, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora istovremeno nacionalnom nadzornom tijelu predočiti relevantne dokaze o ispunjavanju kvalifikacijskih kriterija.

2. Nacionalno nadzorno tijelo može odobriti specijalna odstupanja podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju kriterije iz stavka 1, proporcionalno njihovom udjelu u upravljanju zračnim prometom u zračnom prostoru koji je u nadležnosti dotične zemlje članice.

Ta odstupanja mogu se odnositi samo na zahtjeve iz Aneksa I, uz primjenu sljedećih izuzetaka:

(a) dio 1 tehnička i operativna stručnost i sposobnost;

(b) dio 3.1 upravljanje sigurnošću

(c) dio 5, ljudski resursi;

(d) dio 8.1 otvoreno i transparentno pružanje usluga.

3. Pored odstupanja navedenih u stavku 2, nacionalno nadzorno tijelo može odobriti odstupanja podnositeljima zahtjeva koji pružaju usluge aerodromskih letnih informacija radeći redovito na najviše jednom radnom mjestu po aerodromu. To može učiniti proporcionalno udjelu podnositelja zahtjeva u upravljanju zračnim prometom u zračnom prostoru koji je u nadležnosti dotične zemlje članice.

Ta se odstupanja mogu odnositi samo na sljedeće zahtjeve iz Aneksa II, dio 3;

(a) odgovornost za upravljanje sigurnošću kao i vanjske usluge i isporuke (pod točkom 3.1.2);

(b) analize sigurnosti (pod točkom 3.1.3);

(c) sigurnosni zahtjevi za procjenjivanje i ublažavanje rizika s obzirom na promjene (točka 3.2).

4. Od zahtjeva sadržanih u Aneksima III, IV ili V ne smiju se odobravati nikakva odstupanja.

5. U skladu s Aneksom II Uredbe (EZ) br. 550/2004, nacionalno nadzorno tijelo mora:

(a) kroz ograničenja vezana uz svjedodžbu, specificirati narav i opseg odstupanja, navodeći pravnu osnovu za takvo odstupanje;

(b) vremenski ograničiti rok važenja svjedodžbe; i

(c) pratiti da li pružatelj usluga u zračnoj plovidbi nastavlja ispunjavati uvjete za dotično odstupanje.

Članak 5.

DOKAZIVANJE ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA

1. Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dužni su na zahtjev nacionalnog nadzornog tijela pružiti odgovarajuće dokaze da bi demonstrirali da ispunjavaju važeće zajedničke zahtjeve. Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može u potpunosti koristiti postojeće podatke.

2. Certificirani pružatelj usluga u zračnoj plovidbi dužan je nacionalno nadzorno tijelo obavijestiti o planiranim promjenama u svom pružanju usluga, koje bi mogle utjecati na njegovo udovoljavanje primjenjivih Zajedničkih zahtjeva ili udovoljavanje uvjetima ograničenja vezanih uz svjedodžbu.

3. Certificirani pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu dužan je obavijestiti nacionalno nadzorno tijelo o planiranim promjenama u pružanju operativnih usluga u zračnom prometu, a koje se odnose na sigurnost,

4. Kad neki certificirani pružatelj usluga u zračnoj plovidbi više ne ispunjava važeće Zajedničke zahtjeve ili uvjete ograničenja vezanih uz svjedodžbu, nadležno nacionalno nadzorno tijelo mora o tome donijeti odluku u roku od najviše mjesec dana. Tom odlukom nacionalno nadzorno tijelo mora od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi zatražiti poduzimanje korektivnih akcija.

O toj odluci treba odmah obavijestiti dotičnog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

Prije nego li dotičnom pružatelju usluga u zračnoj plovidbi dostavi svoje odobrenje, nacionalno nadzorno tijelo mora provjeriti jesu li korektivne akcije provedene. Ako nacionalno nadzorno tijelo smatra da korektivne akcije nisu propisno provedene unutar dogovorenog roka, ono mora poduzeti odgovarajuće prisilne mjere u skladu sa člankom 7(7) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i člankom 9 Uredbe (EZ) br. 549/2004, vodeći računa o potrebi da se osigura kontinuitet usluga.

Članak 6.

OMOGUĆAVANJE PRAĆENJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA

U skladu s člankom 2(2) Uredbe (EZ) br. 550/2004, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju nacionalnom nadzornom tijelu ili nekoj ovlaštenoj organizaciji koja nastupa u njegovo ime, dopustiti inspekcije i analize, uključujući posjete na licu mjesta, i posjete bez prethodne najave.

Ovlaštene osobe moraju biti opunomoćene za obavljanje sljedećih radnji:

(a) pregledavanje relevantne evidencije, podataka, procedura i svih drugih materijala koji su relevantni za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

(b) izrađivanje kopija ili uzimanje izvadaka iz te evidencije, podataka, procedura i drugih materijala;

(c) traženje usmenih objašnjenja na licu mjesta;

(d) ulaženje u relevantne službene prostorije, terene i prijevozna sredstva.

Takve inspekcije i provjere moraju se obavljati u skladu sa zakonskim odredbama zemlje članice u kojoj se provode.

Članak 7.

KONTINUIRANO ISPUNJAVANJE ZAHTJEVA

Nacionalno nadzorno tijelo dužno tijelo dužno je, na temelju evidencije že, svake godine provjeravati kontinuitet u ispunjavanju zahtjeva od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, kojima je to tijelo izdalo svjedodžbu.

U tu svrhu, nacionalno nadzorno tijelo mora donijeti i jednom godišnje ažurirati orijentacioni inspekcijski program, kojim će obuhvatiti sve pružatelje usluga kojima je izdalo svjedodžbu a na temelju procjene rizika vezanih uz razne poslove od kojih se sastoje pružane usluge. Prije donošenja tog programa, ono se mora konzultirati s dotičnim pružateljima usluga u zračnoj plovidbi a isto tako, ovisno o slučaju, s drugim nacionalnim nadležnim tijelima.

U tom programu treba navesti predviđeni interval inspekcijskih pregleda različitih lokacija.

Članak 8.

REGULIRANJE SIGURNOSTI ZA INŽENJERE I TEHNIČKO OSOBLJE

U odnosu na pružanje usluga zračnog prometa, komunikacija, navigacije ili nadzora, nacionalno nadzorno tijelo li bilo koje drugo tijelo koje neka zemlja članice odredi za obavljanje ovih zadaća, mora:

(a) donijeti odgovarajuće propise o sigurnosti za inženjere i tehničko osoblje koje obavlja zadatke vezane uz sigurnost;

(b) osigurati adekvatnu i primjerenu kontrolu sigurnosti u odnosu na inženjere i tehničko osoblje koje neka operativna organizacija angažira za obavljanje zadaća vezanih uz operativnu sigurnost;

(c) na objektivnim osnovama i nakon propisno provedenog ispitivanja, poduzeti odgovarajuće mjere u odnosu na operativnu organizaciju i/ili njeno tehničko ili inženjersko osoblje koje ne ispunjava odredbe izu Aneksa II, točka 3.3;

(d) provjeriti postoje li odgovarajuće metode kojima se osigurava da treće osobe, koje su raspoređene na radne zadatke koji su vezani uz operativnu sigurnost, ispunjavaju odredbe iz Aneksa II, točka 3.3.

Članak 9.

STRUČNA PROVJERA NA ISTOJ RAZINI

(PEER-REVIEW PROCEDURE)

1. Komisija će, u suradnji sa zemljama članicama, organizirati stručne provjere na istoj razini nacionalnih nadzornih tijela u skladu sa stavcima 2. do 6.

2. Stručne provjere na istoj razini obavljat će tim nacionalnih stručnjaka. Tim će se sastojati od stručnjaka koji dolaze iz najmanje tri različite zemlje članice, u kojima su oni zaposleni. Komisija mora osnovati i održavati skupinu nacionalnih stručnjaka koje odrede zemlje članice, koji će svojim kvalifikacijama pokrivati sve aspekte Zajedničkih zahtjeva prema članku 6. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

3. Najmanje tri mjeseca prije svakog stručnog nadzora, Komisija mora dotične zemlje članice i nacionalno nadzorno tijelo obavijestiti o stručnoj provjeri, datumu za koji je planirana te o osobnim podacima stručnjaka koji će sudjelovati u tom nadzoru.

Zemlja članica čije se nacionalno nadzorno tijelo podvrgava stručnoj provjeri, mora odobriti tim stručnjaka prije nego li on bude mogao pristupiti stručnoj provjeri.

4. Unutar razdoblja od tri mjeseca nakon nadzora, tim koji obavlja nadzor mora konsenzusom sastaviti izvještaj, koji može sadržavati određene preporuke. Komisija će sazvati sastanak sa stručnjacima i nacionalnim nadzornim tijelima radi rasprave o tom izvještaju.

5. Komisija mora izvještaj poslati zemlji članici na koju se isti odnosi. Dotična zemlja članica može, u roku od tri mjeseca od primitka izvještaja, dostaviti svoje primjedbe; ovisno o slučaju, te primjedbe mogu uključivati mjere koje je poduzela ili namjerava poduzeti u definiranom roku kao odgovor na izvještaj o stručnoj provjeri.

Ukoliko s dotičnom zemljom članicom ne bude drugačije dogovoreno, izvještaj o stručnoj provjeri i daljnji postupci, koji se budu poduzimali na temelju tog izvještaja, ne smiju se objavljivati.

6. Komisija je dužna jednom godišnje, putem Odbora za jedinstveno nebo, zemlje članice informirati o glavnim nalazima ovih stručnih provjera.

Članak 10.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Uredba stupa na snagu treći dan nakon njene objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje sve zemlje članice i izravno se primjenjuje u svim zemljama članicama.

U Bruxellesu 20. prosinca 2005.

Za Komisiju

Jacques Barrot

potpredsjednik

ANEKS I

OPĆI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora biti u stanju te usluge pružati na siguran, učinkovit, kontinuiran i održiv način, u skladu s razumnim opsegom opće potražnje za takvim uslugama u nekom određenom zračnom prostoru. U tu svrhu on mora održavati adekvatne tehničke i operativne kapacitete i stručne kadrove.

2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I UPRAVLJANJE

2.1. Organizacijska struktura

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora svoju organizaciju ustrojiti te njome upravljati u skladu sa strukturom koja podržava sigurno, učinkovito i kontinuirano pružanje usluga.

Organizacijskom strukturom treba definirati:

(a) ovlasti, dužnosti i odgovornosti djelatnika raspoređenih na pojedina radna mjesta, a posebice rukovodećeg osoblja odgovornog za funkcije vezane uz sigurnost, kvalitetu, zaštitu i ljudske resurse;

(b) odnose i linije odgovornosti između raznih dijelova i procesa organizacije.

2.2. Upravljanje organizacijom

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora izraditi plan poslovanja, koji kao minimum obuhvaća razdoblje od pet godina. Taj plan poslovanja mora:

(a) određivati opće ciljeve pružatelja usluga i njegovu strategiju na putu ka njihovom ostvarivanju, u skladu s eventualnim općim, dugoročnijim planom dotičnog pružatelja usluga i s relevantnim zahtjevima Zajednice, koji se odnose na razvoj infrastrukture i druge tehnologije;

(b) sadržavati odgovarajuće ciljeve učinkovitosti u smislu kvalitete i razine usluga, sigurnosti i ekonomičnosti.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora izrađivati godišnji plan za predstojeću godinu, koji treba specificirati dodatna obilježja plana poslovanja i opisivati eventualne izmjene tog plana.

Godišnji plan treba obuhvatiti sljedeće odredbe o razini i kvaliteti usluga, kao što su očekivana razina kapaciteta, sigurnosti i kašnjenja letova te odredbe o financijskim aranžmanima:

(a) podatke o implementaciji nove infrastrukture i drugim razvojnim poslovima te mišljenje o tome kako će to doprinijeti poboljšanju razine kvalitete usluga;

(b) indikatore učinkovitosti na temelju kojih se može objektivno ocijeniti razina i kvaliteta usluga;

(c) očekivano kratkoročno financijsko stanje pružatelja usluga kao i sve eventualne promjene tog stanja ili utjecaj na plan poslovanja.

3. UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU I KVALITETOM

3.1. Upravljanje sigurnošću

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora upravljati sigurnošću svih svojih usluga. U tu svrhu on mora uspostaviti službene veze sa svim subjektima koji mogu izravno utjecati na sigurnost njegovih usluga.

3.2. Sustav upravljanja kvalitetom

Najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora posjedovati sustav upravljanja kvalitetom, koji obuhvaća sve usluge koje on pruža, u skladu sa sljedećim načelima. On mora:

(a) definirati propise o kvaliteti na način da se maksimalno zadovolje potrebe raznih korisnika;

(b) definirati program osiguranja kvalitete, koji sadrži procedure kojima će se provjeravati da li se svi poslovi vode u skladu s primjenjivim zahtjevima, standardima i procedurama;

(c) pružati dokaze o funkcioniranju sustava kvalitete pomoću priručnika i dokumenata koji opisuju nadzor i praćenje sustava kvalitete;

(d) imenovati predstavnike uprave koji će pratiti adekvatnost i poštivanje procedura za osiguravanje sigurne i efikasne operativne prakse;

(e) provoditi ocjene postojećeg sustava kvalitete i, kad je to potrebno, poduzimati odgovarajuće korektivne mjere.

Certifikat EN ISO 9001, izdan od strane neke propisno akreditirane organizacije, koji obuhvaća usluge u zračnoj plovidbi dotičnog pružatelja usluga, smatrat uga, smatrat će se dovoljnim dokazom ju zahtjevu koji se odnosi na sustav upravljanja kvalitetom. Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora prihvatiti da se nacionalnom nadzornom tijelu na njegov zahtjev stavi na uvid dokumentacija vezana uz izdavanje tog certifikata.

3.3 Operativni priručnici

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati i redovito ažurirati operativne priručnike koji se odnose na pružanje njegovih usluga kako bi operativno osoblje imalo primjerene smjernice za izvršenje zadaća. On mora osigurati da:

(a) ti priručnici sadrže sve instrukcije i informacije koje su operativnom osoblju potrebne za obavljanje njihovih zadaća;

(b) relevantni dijelovi priručnika za rad budu dostupni odgovarajućem osoblju;

(c) operativno osoblje bude odmah obaviješteno o izmjenama i dopunama tih priručnika, koje se odnose na njihove zadaće kao i o njihovom stupanju na snagu.

4. ZAŠTITA

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora usvojiti sustav upravljanja zaštitom kojim jamči:

(a) zaštitu svojih objekata, opreme i zaposlenika radi sprečavanja protuzakonitog ometanja u pružanju usluga;

(b) zaštitu operativnih podataka koje prima, proizvodi ili na drugi način koristi, tako da pristup tim podacima bude ograničen samo na ovlaštene osobe.

Sustav upravljanja zaštitom mora definirati:

(a) procedure za procjenjivanje i ublažavanje rizika, praćenje i poboljšavanje zaštite, analizu stanja zaštite i izvješćivanje o stečenim iskustvima;

(b) mjere za otkrivanje proboja zaštite i za alarmiranje osoblja odgovarajućim upozorenjima;

(c) mjere za otklanjanje posljedica proboja zaštite, te za određivanje postupaka oporavka (recovery action) i metoda ublažavanja, kako bi se otklonila mogućnost ponovnog proboja.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora, sukladno potrebama, pribaviti sigurnosne provjere (certifikate) za svoje zaposlenike, te surađivati s odgovarajućim civilnim i vojnim organizacijama kako bi osigurao zaštitu svojih objekata, zaposlenika i podataka.

5. LJUDSKI RESURSI

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora zapošljavati ljude odgovarajućih kvalifikacija da bi osigurao pružanje svojih usluga na siguran, efikasan, kontinuiran i održiv način. U tom kontekstu on mora donijeti službenu politiku zapošljavanja i školovanja kadrova.

6. FINANCIJSKA SNAGA

6.1. Ekonomska i financijska sposobnost

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora biti u stanju podmirivati svoje financijske obveze, kao što su fiksni i promjenjivi troškovi poslovanja ili troškovi kapitalnih ulaganja. On mora demonstrirati svoju sposobnost da ispunjava svoje financijske obveze kroz godišnji plan iz točke 2.2. ovog Aneksa, kao i kroz bilancu i obračune kakvi se od njega traže s obzirom na njegov pravni status.

6.2. Revizija financijskog poslovanja

U skladu s člankom 12(2) Uredbe (EZ) br. 550/2004, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora pružiti dokaze o redovitoj reviziji njegovog financijskog poslovanja od strane nezavisnog revizora.

7. ODGOVORNOST I OSIGURANJE

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora sklopiti aranžmane za pokriće svojih odgovornosti koje proizlaze iz važećeg zakona.

Metoda, koju će koristiti za to pokriće, mora biti primjerena potencijalnim gubicima i štetama, vodeći računa o pravnom statusu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi te visini komercijalnog osiguravateljskog pokrića koje mu stoji na raspolaganju.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, koji se koristi uslugama nekog drugog pružatelja usluga, dužan je osigurati da ugovorima bude regulirana podjela odgovornosti između tih pružatelja usluga.

8. KVALITETA USLUGA

8.1. Otvoreno i transparentno pružanje usluga

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora svoje usluge pružati na otvoren i transparentan način. On mora objaviti uvjete pristupa njegovim uslugama i uspostaviti formalni proces redovitih konzultacija s korisnicima svojih usluga, bilo individualno ili kolektivno, i to najmanje jednom godišnje.

Sukladno važećim zakonima Zajednice, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi ne smije diskriminirati korisnika ili kategoriju korisnika po nacionalnoj osnovi ili po osnovi njihovog identiteta.

8.2. Planovi za slučaj posebnih okolnosti

Najkasnije godinu dana nakon certifikacije, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora za sve usluge koje on pruža donijeti planove za slučaj nastupa posebnih okolnosti, odnosno nastupa događaja koji dovode do značajnog slabljenja ili prekida njegovih usluga.

8.3. Zahtjevi glede izvještavanja

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora biti u stanju relevantnom nacionalnom nadzornom tijelu podnositi godišnji izvještaj o svojim aktivnostima. Taj izvještaj mora uključivati podatke o njegovim financijskim rezultatima, ne dovodeći time u pitanje članak 12. Uredbe (EZ) br. 550/2004, a isto tako treba uključivati podatke o uspješnosti poslovanja i svim drugim značajnim aktivnostima i zbivanjima a posebice na području sigurnosti.

Godišnji izvještaj kao minimum mora uključivati:

– ocjenu razine i kvalitete generiranih usluga i ostvareni stupanj sigurnosti,

– ostvarene poslovne rezultate pružatelja usluga, u usporedbi s ciljevima utvrđenim u planu poslovanja, usporedbu stvarnih poslovnih rezultata s godišnjim planom, koristeći indikatore uspješnosti utvrđene tim godišnjim planom,

– razvoj poslovanja i infrastrukture;

– financijske rezultate, ukoliko isti nisu zasebno objavljeni u skladu s člankom 12(1) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

– informacije o procesu formalnih konzultacija s korisnicima njegovih usluga,

– informacije o kadrovskoj politici.

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi mora sadržaj svog godišnjeg izvještaja učiniti dostupnim javnosti, pod uvjetima koje odredi nacionalno nadzorno tijelo u skladu s nacionalnim zakonom.

ANEKS II

SPECIFIČNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE OPERATIVNIH USLUGA U ZRAČNOM PROMETU

1. VLASNIŠTVO

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora nacionalno nadzorno tijelo iz članka 7(2) Uredbe (EZ) br. 550/2004, jasno informirati o:

– svom pravnom statusu, strukturi vlasništva i eventualnim aranžmanima koji značajno utječu na upravljanje njegovom imovinom

– svim vezama s organizacijama koje nisu uključene u pružanje usluga u zračnoj plovidbi, uključujući komercijalne djelatnosti u kojima je on angažiran, bilo izravno ili putem odgovarajućih poduzeća, a koje u njegovom planiranom prihodu sudjeluju s više od 1%. Nadalje, on mora obavijestiti o svakoj promjeni bilo kojeg pojedinačnog udjela koji predstavlja 10% ili više u njegovom ukupnom udjeličarskom kapitalu.

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora poduzeti sve potrebne mjere da bi spriječio stanje sukoba interesa, koje bi moglo ugroziti nepristrano i objektivno pružanje njegovih usluga.

2. OTVORENO I TRANSPARENTNO PRUŽANJE USLUGA

Pored odredbe iz Aneksa I, točka 8.1 i kad neka zemlja članica odluči organizirati pružanje specifičnih ATS usluga u nekom konkurentnom okruženju, svaka zemlja članica može poduzeti sve odgovarajuće mjere da bi osigurala da se pružatelji tih specifičnih operativnih usluga u zračnom prometu ne ponašaju na način koji bi imao za cilj ili za posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili iskrivljavanje konkurencije niti se smiju ponašati na način koji bi prerastao u zlouporabu dominantnog položaja sukladno važećim nacionalnim zakonom i zakonima Zajednice.

3. SIGURNOST USLUGA

3.1. Sustav upravljanja sigurnošću

3.1.1. Opći zahtjevi glede sigurnosti

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora, kao sastavni dio upravljanja svojim uslugama, imati sustav za upravljanje sigurnošću (SMS) koji:

– jamči formaliziran, eksplicitan i proaktivan pristup sustavnom upravljanju sigurnošću prilikom ispunjavanja svojih sigurnosnih obveza u okviru pružanja svojih usluga; djeluje u odnosu na sve njegove usluge i pomoćne aranžmane pe aranžmane pod njegovom kontrolom; kao vlastiti temelj, opis politike sigurnosti kojim se definira temeljni pristup organizacije upravljanju sigurnošću (safety management),

– osigurava da svatko tko je uključen u sigurnosne aspekte pružanja operativnih usluga u zračnom prometu snosi individualnu odgovornost za vlastite akcije, da su rukovoditelji odgovorni za sigurnosnu učinkovitost svojih sektora ili odjela i da najviše rukovodstvo pružatelja usluga snosi sveukupnu odgovornost za sigurnost (safety responsibility/odgovornost za sigurnost)

– osigurava da se postizanje zadovoljavajuće sigurnosti u operativnim uslugama u zračnom prometu odredi kao najviši prioritet (safety priority),

– osigurava da prilikom pružanja operativnih usluga u zračnom prometu glavni sigurnosni cilj bude da se doprinos tih usluga riziku od zrakoplovne nesreće svede na najmanju moguću mjeru (safety objective).

3.1.2. Zahtjevi glede postizanja sigurnosti (Safety Achievement)

U okviru primjene SMS-a, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora:

– osigurati da osoblje bude adekvatno školovano i kvalificirano za posao koji su dužni obavljati te da posjeduju odgovarajuću licencu, ako se to traži, i da ispunjavaju važeće zahtjeve u odnosu na zdravstveno stanje (competency),

– osigurati da se na razini organizacije definira funkcija upravljanja sigurnošću s odgovornošću za razvijanje i održavanje sustava upravljanja sigurnošću; osigurati da ova točka odgovornosti bude neovisna o liniji upravljanja i da odgovara izravno najvišoj rukovodstvenoj razini organizacije. Međutim, u slučaju malih organizacija, u kojima kombinacija odgovornosti može spriječiti dovoljnu neovisnost u ovom pogledu, aranžmane za postizanje sigurnosti treba dopuniti dodatnim nezavisnim sredstvima; i osigurati da najviše rukovodstvo pružatelja usluga bude aktivno uključeno u poslove oko upravljanja sigurnošću (safety management responsibility),

– osigurati da se, gdje god je to praktički izvedivo, za sve funkcionalne sustave odrede i održavaju kvantitativne razine sigurnosti (quantitative safety levels),

– osigurati da se SMS sustavno dokumentira na način koji omogućava jasno povezivanje s poslovnom politikom organizacije u odnosu na sigurnost (SMS documentation),

– osigurati adekvatno opravdanje sigurnosti izvana pribavljanih roba i usluga, imajući u vidu njihov značaj za sigurnost pružanih usluga (external services and supplies),

– osigurati da se procjena i ublažavanje rizika provode na odgovarajućoj razini, da bi se osiguralo da se dužna pažnja posvećuje svim aspektima pružanja ATM usluga (risk assessment and mitigation). Što se tiče promjena u funkcionalnom ATM sustavu, primjenjuju se odredbe iz točke 3.2 ovog Aneksa.

– osigurati da se događaji, bilo da su operativne ili tehničke prirode« za koje se smatra da imaju značajne sigurnosne implikacije, odmah istraže i da se poduzmu sve potrebne korektivne mjere (safety occurrences). Pružatelj usluga također mora demonstrirati da je implementirao zahtjeve glede prijavljivanja i ocjenjivanja tih događaja u skladu s važećim zakonima svoje države i Zajednice.

3.1.3. Zahtjevi za osiguranje sigurnosti (Safety Assurance)

U okviru primjene SMS-a, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati:

– da se redovito provode interni pregledi stanja sigurnosti, kako bi se definirale preporuke u cilju uvođenja poboljšanja kad je to potrebno, i kako bi se rukovoditeljima osiguralo da aktivnosti unutar njihovih područja odrađuju na što sigurniji način, i da se potvrdi sukladnost s relevantnim dijelovima SMS-a (safety surveys),

– da postoje metode za otkrivanje promjena u funkcionalnim sustavima ili poslovima, koje bi ukazivale na to da se bilo koji element približava točki u kojoj se više ne mogu zadovoljiti prihvatljivi standardi sigurnosti i da se poduzmu korektivne mjere (safety monitoring),

– da se zapisi o sigurnosti čuvaju kroz cijelo vrijeme primjene SMS-a, kao osnova za osiguranje sigurnosti svima koji su povezani s pružanim uslugama, odgovorni za te usluge ili ovise o njima, a također i nacionalnom nadzornom tijelu (safety records).

3.1.4. Zahtjevi za promicanje sigurnosti (Safety Promotion)

U okviru primjene SMS-a, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati:

– da sve osoblje bude svjesno potencijalnih opasnosti po sigurnost vezanih uz njihove dužnosti (safety awareness),

– da se saznanja stečena kroz istraživanja događaja od značaja za sigurnost zračnog prometa (safety occurrences) i druge aktivnosti vezane uz sigurnost prenose unutar organizacije na rukovodstvenoj i operativnoj razini (prijenos stečenih saznanja/lesson dissemination),

– da se sve osoblje aktivno potiče na predlaganje rješenja za identificirane hazarde i da, kad se za to ukaže potreba, izvršavaju promjene radi poboljšavanja sigurnosti (safety improvement).

3.2. Sigurnosni zahtjevi za procjenu i ublažavanje rizika vezano uz promjene (Risk assessment and Mitigation)

3.2.1. Dio 1

U okviru primjene SMS-a, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu dužan je osigurati da se identifikacija hazarda kao i procjena i ublažavanje rizika sustavno provode kod svih promjena dijelova funkcionalnog ATM sustava i pratećih aranžmana pod njegovom kontrolom, na način da se sagledava

(a) cijeli životni vijek sastavnih dijelova funkcionalnog ATM sustava koji se razmatra, od početnog planiranja i definiranja, do operativnog rada, održavanja i povlačenja iz operativnog rada;

(b) zračne, zemaljske i, ako je to slučaj, svemirske komponente funkcionalnog ATM sustava, kroz suradnju s odgovornim subjektima; i

(c) oprema, procedure i ljudski resursi funkcionalnog ATM sustava, interakcije između tih elemenata te interakcije između razmatranih komponenti i preostalog dijela funkcionalnog ATM sustava.

3.2.2. Dio 2

Procesi identifikacije hazarda, procjene i ublažavanja rizika moraju uključivati:

(a) utvrđivanje opsega, granica i sučelja komponente koja se razmatra, kao i identifikaciju funkcija koje ta komponenta treba obavljati te okruženja u kojem se predviđa da će ista raditi;

(b) utvrđivanje ciljeva sigurnosti (safety objectives) koje će se odrediti za dotičnu komponentu, što uključuje:

– identifikaciju vjerojatnih hazarda i potencijalno opasnih stanja (failure conditions) vezanih uz ATM, zajedno s njihovim kombiniranim posljedicama,

– procjenu posljedica koje isti mogu imati po sigurnost zrakoplova, kao i procjenu ozbiljnosti tih posljedica, koristeći klasifikacijsku shemu ozbiljnosti iz Dijela 4,

– utvrđivanje njihove prihvatljivosti, odnosno utvrđivanje maksimalne vjerojatnosti koju je moguće prihvatiti za određeni hazard, a koja se izvodi iz ozbiljnosti i maksimalne vjerojatnosti koju je moguće prihvatiti za posljedicu tog hazarda, sukladno tekstu u Dijelu 4.

(c) definiranje strategije ublažavanja rizika koja:

– specificira vrste obrane koje treba implementirati radi zaštite od hazarda koji produciraju rizike,

– uključuje, prema potrebi, razvoj sigurnosnih zahtjeva (safety requirements) od potencijalnog značenja za određenu komponentu koja se razmatra ili druge dijelove funkcionalnog ATM sustava, ili za okruženje u kojem se odvija operativni rad, i

– je izvediva i djelotvorna.

(d) provjeravanje jesu li ostvareni svi identificirani sigurnosni ciljevi i zahtjevi (safety objectives and requirements):

– prije provedbe određene promjene,

– tijekom puštanja u operativni rad,

– za vrijeme operativnog vijeka,

– tijekom bilo koje tranzicijske faze, sve do povlačenja iz operativnog rada.

3.2.3. Dio 3

Rezultati, uz to vezana obrazloženja i dokazi o provedenim procesima procjenjivanja i ublažavanja rizika (risk assessment and mitigation), uključujući identifikaciju hazarda, moraju se prikupljati i dokumentirati na način kojim se osigurava da su:

– utvrđeni kompletni argumenti koji pokazuju da je određena komponenta sustava koja se razmatra, kao i sveukupni funkcionalni ATM sustav, jesu i da će ostati prihvatljivo sigurni ispunjavanjem pridijeljenih sigurnosnih ciljeva i zahtjeva. To treba, ovisno o slučaju, uključivati specifikacije svih tehnika predviđanja, monitoringa ili provjere (predictive, monitoring and survey techniques),

– svi sigurnosni zahtjevi, vezani uz implementaciju neke promjene, sljedljivi od početka implementacije pa sve do ostvarivanja operacija/funkcija dotične promjene.

3.2.4. Dio 4

Identifikacija hazarda i procjena ozbiljnosti

Potrebno je provesti sustavnu identifikaciju hazarda. Ozbiljnost posljedica hazarda u nekom određenom radnom okruženju treba utvrditi koristeći se klasifikacijskom shemom koja je prikazana u sljedećoj tablici, pri čemu se klasifikacija ozbiljnosti mora temeljiti na nekom specifičnom argumentu, koji demonstrira najvjerojatnije posljedice hazarda prema najgorem mogućem scenariju.

Klasa ozbiljnosti

Posljedica

1

(Najozbiljnija)

Nesreća(1)

2

Ozbiljan incident(1)

3

Veći incident vezan uz let nekog zrakoplova, u kojem je sigurnost zrakoplova dovedena u pitanje, koji je skoro doveo do sudara između zrakoplova, s tlom ili preprekama

4

Značajni incident koji uključuje okolnosti koje ukazuju da je moglo doći do nesreće, ozbiljnog ili većeg incidenta da se dotični rizik nije riješio u okviru sigurnosnih margina ili da se u blizini našao neki drugi zrakoplov

5

(Najmanje ozbiljan)

Bez neposrednog utjecaja na sigurnost

(1) Prema definiciji u Direktivi Vijeća 94/56/EZ od 21. studenog 1994. kojom se utvrđuju osnovna načela za provođenje istrage nesreća i incidenata u civilnom zrakoplovstvu (Sl. list L 319, 12. 12. 1994., str. 14)

Da bi se logičkim zaključivanjem došlo do definiranja posljedica nekog hazarda i utvrdilo ozbiljnost te posljedice, sustavni pristup/proces mora uključivati utjecaj hazarda odnosno njegove posljedice na razne elemente funkcionalnog ATM sustava, kao što su posada zrakoplova, kontrolori zračnog prometa, funkcionalne mogućnosti zrakoplova, funkcionalne mogućnosti zemaljskog dijela ATM sustava te sposobnost pružanja sigurnih operativnih usluga u zračnom prometu.

Shema za klasifikaciju rizika

Sigurnosni ciljevi temeljeni na riziku trebaju se odrediti na osnovu maksimalne vjerojatnosti pojave hazarda, određene i na temelju ozbiljnosti posljedica hazarda i na temelju maksimalne vjerojatnosti te posljedice.

Kao potrebnu dopunu dokazu da su utvrđeni kvantitativni ciljevi ostvareni, treba primijeniti dodatne načine upravljanja sigurnošću tako da se, gdje god je to objektivno moguće, u ATM sustav unese dodatna sigurnost.

3.3. Sigurnosni zahtjevi za inženjere i tehničko osoblje koje obavlja zadaće vezane uz operativnu sigurnost

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati da tehničko osoblje i inženjeri, uključujući osoblje kooperantskih organizacija čije osoblje radi s odobrenom ATM opremom i održava tu opremu, posjeduju i održavaju adekvatno znanje i razumijevanje usluga koje oni podržavaju, znanje o stvarnim i potencijalnim utjecajima njihovog rada na sigurnost tih usluga te o primjerenim radnim ograničenjima koje treba poštivati.

U odnosu na osoblje koje obavlja zadaće vezane uz sigurnost, uključujući osoblje kooperanata, pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu dužan je dokumentirati adekvatnost kvalifikacija tog osoblja; da ima organizirani način raspoređivanja na rad u smjenama kojim se osigurava dovoljan kapacitet i kontinuitet usluga; da ima pravilnik o školovanju, planove školovanja te evidenciju o školovanju te da ima organizirano nadziranje nekvalificiranog osoblja. Pružatelj usluga mora imati definirane procedure za slučajeve kad je tjelesno ili duševno stanje osoblja dvojbeno.

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora voditi registar podataka o broju, statusu i radnom rasporedu osoblja uključenog u zadaće vezane uz sigurnost. U tom registru treba:

(a) odrediti osobe odgovorne za funkcije vezane uz sigurnost;

(b) upisati relevantne kvalifikacije tehničkog i operativnog osoblja u odnosu na tražene kvalifikacije i zahtjeve glede osposobljenosti;

(c) specificirati lokacije i zadaće na koje je raspoređeno tehničko i operativno osoblje, uključujući metodu raspoređivanja na rad u smjenama.

4. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora biti u stanju demonstrirati da njegove radne metode i operativne procedure zadovoljavaju standarde iz sljedećih aneksa Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, u dijelu u kojem su isti relevantni za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu u dotičnom zračnom prostoru:

• Aneks 2 o pravilima letenja (10. izdanje, srpanj 2005.)

• Aneks 10 o aeronautičkim telekomunikacijama, Svezak 2 o komunikacijskim procedurama (6. izdanje, listopad 2001. uključujući sve izmjene i dopune do br. 79),

• Aneks 11 o operativnim uslugama u zračnom prometu (13. izdanje, srpanj 2001., uključujući sve izmjene i dopune do br. 43).

ANEKS III

SPECIFIČNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE METEOROLOŠKIH USLUGA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelj meteoroloških usluga mora osigurati da meteorološke informacije, koje su potrebne za obavljanje njihovih funkcija, u obliku koji je prikladan za korisnike, budu dostupne:

– operatorima zrakoplova i članovima posade zrakoplova radi planiranja prije i za vrijeme leta,

– pružateljima operativnih usluga u zračnom prometu i usluga letnih informacija

– službama traženja i spašavanja

– zračnim lukama

Pružatelj meteoroloških usluga mora potvrditi stupanj točnosti informacija koje se distribuiraju za potrebe letnih operacija, uključujući izvor takvih informacija, prije njihovog distribuiranja ali istovremeno treba osigurati da se te informacije distribuiraju na vrijeme i da se prema potrebi ažuriraju.

2. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelj meteoroloških usluga mora demonstrirati da njegove radne metode i operativne procedure zadovoljavaju standarde iz sljedećih aneksa Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, u dijelu u kojem su isti relevantni za pružanje meteoroloških usluga u dotičnom zračnom prostoru:

• Aneks 3 o meteorološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu (15. izdanje, srpanj 2004.)

• Aneks 11 o operativnim uslugama u zračnom prometu (13. izdanje, srpanj 2001. uključujući sve izmjene i dopune do br. 43)

• Aneks 14 o aerodromima (Svezak I: 4, izdanje, srpanj 2004.; Svezak II, 2. izdanje, srpanj 1995., uključujući sve izmjene i dopune do br. 3).

ANEKS IV

SPECIFIČNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA ZRAKOPLOVNIH INFORMACIJA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelj usluga zrakoplovnih informacija mora osigurati da informacije i podaci budu dostupni u obliku koji je prikladan za:

– osoblje koje izvršava letove, uključujući posadu zrakoplova kao za planiranje letova, sustave za upravljanje letovima i simulatore letenja;

– pružatelje operativnih usluga u zračnom prometu koji su zaduženi za usluge letnih informacija (FIS), aerodromsku službu za letne informacije (AFIS) te službu za pružanje informacija prije leta.

Pružatelj usluga zrakoplovnih informacija mora osigurati cjelovitost podataka i potvrditi stupanj točnosti informacija koje se distribuiraju operativcima, uključujući i izvor takvih informacija, prije njihovog distribuiranja.

2. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelj usluga zrakoplovnih informacija mora demonstrirati da njegove radne metode i operativne procedure zadovoljavaju primjenjive standarde iz sljedećih aneksa Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, u dijelu u kojem su isti relevantni za pružanje usluga zrakoplovnih informacija u dotičnom zračnom prostoru:

• Aneks 3 o meteorološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu (15. izdanje, srpanj 2004.)

• Aneks 4 o zrakoplovnim kartama (10. izdanje, srpanj 2001., uključujući sve izmjene i dopune do br. 53),

• Aneks 15 o uslugama zrakoplovnih informacija (12. izdanje, srpanj 2004.)

ANEKS V

SPECIFIČNI ZAHTJEVI ZA PRUŽANJE USLUGA KOMUNIKACIJA, NAVIGACIJE ILI NADZORA

1. TEHNIČKA I OPERATIVNA STRUČNOST I SPOSOBNOST

Pružatelj usluga komunikacija, navigacije ili nadzora mora osigurati redovitost i integritet svojih usluga.

Pružatelj usluga komunikacija, navigacije ili nadzora mora potvrditi stupanj kvalitete usluga koje on pruža te mora demonstrirati da se njegova oprema redovito održava i po potrebi kalibrira.

2. SIGURNOST USLUGA

Pružatelj usluga komunikacija, navigacije ili nadzora mora ispunjavati zahtjeve iz Aneksa II, dio 3 o sigurnosti usluga.

3. RADNE METODE I OPERATIVNE PROCEDURE

Pružatelj usluga komunikacija, navigacije ili nadzora mora biti u stanju demonstrirati da njegove radne metode i operativne procedure zadovoljavaju standarde iz Aneksa 10 o aeronautičkim telekomunikacijama Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Svezak I: 5. izdanje, srpanj 1996.; Svezak II: 6. izdanje, listopad 2001.; Svezak III: 1. izdanje, srpanj 1995; Svezak IV: 3. izdanje, srpanj 2002; Svezak V: 2. izdanje, srpanj 2001. uključujući sve izmjene i dopune do br. 79), u dijelu u kojem su isti relevantni za pružanje usluga komunikacija, navigacije ili nadzora u dotičnom zračnom prostoru:

DODATAK G

UREDBA KOMISIJE (EZ-a) br. 1315/2007 od 8. studenoga 2007. o nadzoru sigurnosti prilikom upravljanja zračnim prometom kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 2096/2005

(Tekst od važnosti za Europski gospodarski prostor)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ-a) br. 550/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi na Jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga), a posebno njegov članak 4.,

budući da:

(1) Sukladno Uredbi (EZ-a) br. 550/2004 Komisija mora utvrditi i usvojiti relevantne odredbe Eurocontrolovih sigurnosnih propisa (ESARR) uzimajući u obzir važeće pravne propise Zajednice. ESARR 1 pruža skup sigurnosnih regulatornih zahtjeva za provedbu učinkovite funkcije nadzora sigurnosti prilikom upravljanja zračnim prometom (ATM).

(2) Uloga i funkcije nacionalnih nadzornih tijela utvrđene su u Uredbi (EZ-a) br. 549/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. kojom se utvrđuje okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba), Uredbi (EZ-a) br. 550/2004, Uredbi (EZ-a) br. 552/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) i Uredbi Komisije (EZ-a) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju Zajednički zahtjevi za pružanje usluga zračne plovidbe. Ovi propisi uključuju zahtjeve u pogledu sigurnosti usluga zračne plovidbe. Iako je za sigurno pružanje usluga odgovoran pružatelj, države članice moraju osigurati učinkoviti nadzor putem nacionalnih nadzornih tijela.

(3) Ova se Uredba ne odnosi na vojne operacije i obuku iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004.

(4) Nacionalna nadzorna tijela morala bi audite sigurnosti i sigurnosne preglede u skladu s ovom Uredbom provoditi u okviru potrebnih inspekcijskih pregleda i nadzora propisanih Uredbom (EZ-a) br. 550/2004.

(5) Nacionalna nadzorna tijela morala bi razmotriti korištenje pristupa nadzora sigurnosti iz ove Uredbe prema potrebi i u drugim područjima nadzora radi razrade učinkovitog i cjelovitog nadzora.

(6) U skladu s Odjeljkom 2.26 Aneksa 11 Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, ESARR 1 zahtijeva nadzor i ocjenu postignutih razina sigurnosti u odnosu na prihvatljive razine sigurnosti utvrđene za pojedinačne blokove zračnog prostora. Međutim, ove prihvatljive razine sigurnosti potrebno je u cijelosti utvrditi i na razini Zajednice te ih je stoga potrebno uzeti u obzir kasnije u ovoj Uredbi.

(7) Sve usluge zračne plovidbe, kao i upravljanje protokom zračnog prometa i zračnim prostorom, koriste funkcionalne sustave koji omogućuju upravljanje zračnim prometom. Stoga bi sve promjene funkcionalnih sustava trebale biti podvrgnute nadzoru sigurnosti.

(8) Članak 7. Uredbe (EZ-a) br. 552/2004 zahtijeva da nacionalno nadzorno tijelo poduzme sve potrebne mjere ako sustav ili sastavni dio sustava ne ispunjava relevantne zahtjeve. U ovome kontekstu, te osobito u slučajevima kada je potrebno izdati sigurnosnu direktivu, nacionalno nadzorno tijelo trebalo bi predvidjeti mogućnost da obaviještena tijela koja sudjeluju u izdavanju izjave EZ-a zaduži za provedbu posebnih istraga u pogledu navedenog tehničkog sustava.

(9) Nacionalnim nadzornim tijelima potrebno je osigurati dovoljno vremena kako bi se pripremili za nadzor sigurnosti promjena, prije svega u vezi s utvrđivanjem ciljeva i normi. Navedeno se utvrđivanje treba zasnivati na odgovarajućim specifikacijama Zajednice i drugim smjernicama.

(10) Godišnja izvješća o nadzoru sigurnosti koja pripremaju nacionalna nadzorna tijela trebala bi doprinijeti preglednosti i odgovornosti nadzora sigurnosti. Izvješća je potrebno nasloviti na države članice koje imenuju ili uspostavljaju dotično tijelo. Nadalje, potrebno ih je koristiti u okviru regionalne suradnje i međunarodnog praćenja nadzora sigurnosti. Mjere o kojima se izvještava obuhvaćaju relevantne informacije u pogledu praćenja uspješnosti osiguranja sigurnosti, usklađenosti s mjerodavnim sigurnosnim propisima od strane nadziranih organizacija, programa audita sigurnosti, pregleda sigurnosnih obrazloženja, promjena funkcionalnih sustava koje provode organizacije u skladu s postupcima koje je prihvatilo tijelo i sigurnosnim direktivama koje je izdalo nacionalno nadzorno tijelo.

(11) Sukladno članku 2. stavku 4. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004 nacionalna nadzorna tijela moraju donijeti odgovarajuće mjere radi osiguranja tijesne međusobne suradnje kako bi se primjereno nadzirali pružatelji usluga zračne plovidbe koji pružaju usluge vezane uz zračni prostor koji je pod nadležnošću države članice koja nije država članica izdavateljica dozvole. Tijela bi prije svega trebala razmijeniti odgovarajuće informacije o nadzoru sigurnosti organizacija.

(12) Stoga je Uredbu (EZ-a) br. 2096/2005 potrebno na odgovarajući način izmijeniti i dopuniti kako bi se osigurala usklađena provedba jedinstvenog europskog neba.

(13) Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno europsko nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

1. Ovom se Uredbom uspostavlja funkcija nadzor sigurnosti u pogledu usluga zračne plovidbe, upravljanja protokom zračnog prometa (ATFM) i upravljanja zračnim prostorom (ASM) za opći zračni promet utvrđivanjem i usvajanjem relevantnih obveznih odredaba sigurnosnih propisa Eurocontrola o nadzoru sigurnosti prilikom upravljanja zračnim prometom (ATM) (ESARR 1) objavljenih 5. studenoga 2004.

2. Ova se Uredba primjenjuje na djelatnosti nacionalnih nadzornih tijela i Priznatih organizacija koje djeluju u njihovo ime u vezi sa nadzora sigurnosti usluga zračne plovidbe, upravljanja protokom zračnog prometa i upravljanja zračnim prostorom.

Članak 2.

DEFINICIJE

U smislu ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene Uredbom (EZ-a) br. 549/2004.

Također se primjenjuju sljedeće definicije:

1. »korektivna mjera« podrazumijeva mjeru za otklanjanje uzroka otkrivene neusklađenosti;

2. »funkcionalni sustav« podrazumijeva kombinaciju sustava, postupaka i ljudskih resursa organiziranih radi izvođenja funkcije u okviru upravljanja zračnim prometom;

3. »organizacija« podrazumijeva pružatelja usluga zračne plovidbe ili subjekta koji osigurava upravljanje protokom zračnog prometa ili upravljanje zračnim prostorom;

4. »proces« podrazumijeva skup međusobno povezanih ili uzajamno djelujućih djelatnosti koji pretvara ulazne elemente u izlazne elemente;

5. »sigurnosno obrazloženje« podrazumijeva postupak dokazivanja da se predložena promjena u funkcionalnom sustavu može provesti u skladu sa sigurnosnim propisima u okviru ciljeva ili normi utvrđenih postojećim zakonodavnim okvirom;

6. »sigurnosna direktiva« podrazumijeva dokument koji objavljuje ili usvaja nacionalno nadzorno tijelo i koji nalaže provođenje mjera radi ponovnog uspostavljanja sigurnosti funkcionalnog sustava, ako se dokaže da bi u suprotnome zrakoplovna sigurnost mogla biti ugrožena;

7. »sigurnosni cilj« podrazumijeva kvalitativnu ili kvantitativnu izjavu kojom se definira najveća učestalost ili vjerojatnost očekivanog pojavljivanja hazarda koju je moguće prihvatiti;

8. »audit sigurnosti« podrazumijeva sustavan i neovisan pregled obavljen od strane nacionalnog nadzornog tijela, ili u njegovo ime, kako bi se utvrdilo jesu li cjelokupna rješenja u pogledu sigurnosti, ili njihovi elementi, a koja su povezana s procesima i njihovim rezultatima, proizvodima ili uslugama, usklađena sa zahtijevanim sigurnosnim rješenjima te provode li se učinkovito i jesu li primjerena za postizanje očekivanih rezultata;

9. »sigurnosni propisi« podrazumijevaju propise u vezi s pružanjem usluga zračne plovidbe ili obavljanjem funkcija upravljanja protokom zračnoga prometa ili upravljanja zračnim prostorom, koji su ustanovljeni propisima Zajednice ili nacionalnim propisima, te koji se odnose na tehničku i operativnu osposobljenost i primjerenost za pružanje navedenih usluga i obavljanje navedenih funkcija na upravljanje sigurnošću, kao i na sustave, njihove sastavne dijelove i pripadajuće postupke;

10. »sigurnosni zahtjev« podrazumijeva sredstva za ublažavanje rizika, definirana strategijom za ublažavanje rizika, koje omogućuju postizanje posebnog sigurnosnog cilja; sigurnosni zahtjevi uključuju organizacijske, operativne, postupovne, funkcionalne zahtjeve, zahtjeve u pogledu uspješnosti djelovanja i interoperabilnosti ili u pogledu značajki okoliša;

11. »provjera« podrazumijeva potvrdu predočavanjem objektivnih dokaza da su specificirani zahtjevi ispunjeni.

Članak 3.

FUNKCIJA NADZORA SIGURNOSTI

1. Nacionalna nadzorna tijela obavljaju nadzor sigurnosti u sklopu nadzora zahtjeva primjenjivih na usluge zračne plovidbe i na upravljanje protokom zračnoga prometa i upravljanje zračnim prostorom radi praćenja sigurnog obavljanja ovih djelatnosti i provjere poštuju li se mjerodavni sigurnosni propisi te jesu li njihova provedbena rješenja ostvarena.

2. Prilikom sklapanja sporazuma o nadzoru organizacija aktivnih u funkcionalnim blokovima zračnoga prostora koji se protežu preko zračnih prostora pod nadležnošću više od jedne države članice, dotične države članice utvrđuju i dodjeljuju odgovornosti za nadzor sigurnosti na način da:

(a) postoje jasno utvrđena mjesta odgovornosti za provedbu svake odredbe ove uredbe;

(b) države članice imaju pregled mehanizama nadzora sigurnosti i njihovih rezultata.

Države članice redovito preispituju sporazum i njegovu praktičnu provedbu, osobito u svjetlu uspješnosti u pogledu osiguranja sigurnosti.

Članak 4.

PRAĆENJE USPJEŠNOSTI U POGLEDU OSIGURANJA SIGURNOSTI

1. Nacionalna nadzorna tijela redovito nadziru i ocjenjuju postignute razine sigurnosti kako bi provjerila njihovu usklađenost sa sigurnosnim propisima koji se primjenjuju u blokovima zračnoga prostora pod njihovom nadležnošću.

2. Nacionalna nadzorna tijela, na temelju rezultata praćenja sigurnosti, utvrđuju prije svega područja kojima je nužno dati prednost u pogledu provjere usklađenosti sa sigurnosnim propisima.

Članak 5.

PROVJERA I POTVRĐIVANJE USKLAĐENOSTI SA SIGURNOSNIM PROPISIMA

1. Nacionalna nadzorna tijela uspostavljaju proces za provjeru:

(a) usklađenosti s mjerodavnim sigurnosnim propisima prije izdavanja ili produženja dozvole potrebne za pružanje usluga zračne plovidbe kao i s pridruženim sigurnosnim uvjetima;

(b) usklađenosti sa svakom obvezom u vezi sa sigurnošću iz akta o određivanju, izdanog u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004;

(c) stalne usklađenosti organizacija s mjerodavnim sigurnosnim propisima;

(d) provedbe sigurnosnih ciljeva, sigurnosnih zahtjeva i ostalih sigurnosnih uvjeta utvrđenih u:

(i) EC-izjavama o verifikaciji sustava, uključujući svaku relevantnu EC-izjavu o usklađenosti sastavnih dijelova sustava ili njihovoj primjerenosti za korištenje;

(ii) postupcima procjene i ublažavanja rizika, koji su propisani sigurnosnim propisima koji se odnose na usluge zračne plovidbe, upravljanje protokom zračnoga prometa i upravljanje zračnim prostorom;

(e) provedbe sigurnosnih direktiva.

2. Proces iz stavka 1.:

(a) temelji se na dokumentiranim postupcima;

(b) naslanja se na dokumentaciju čija je osobita namjena da osoblju za nadzor sigurnosti pruži smjernice za obavljanje njihovih zaduženja;

(c) pruža dotičnoj organizaciji naznaku rezultata djelatnosti nadzora sigurnosti;

(d) temelji se na auditima i pregledima sigurnosti koji se provode u skladu s člancima 6., 8. i 9.;

(e) pruža nacionalnim nadzornim tijelima dokaze potrebne radi usvajanja dodatnih mjera, uključujući mjere predviđene člankom 9. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004 i člankom 7. stavkom 7. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004 u slučajevima nepoštivanja sigurnosnih propisa.

Članak 6.

AUDITI SIGURNOSTI

1. Nacionalna nadzorna tijela, ili njihove priznate organizacije, provode audite sigurnosti (safety regulatory audita).

2. Auditi sigurnosti iz stavka 1.:

(a) procjenom potreba za poboljšanjem ili korektivnim mjerama, nacionalnim nadzornim tijelima pružaju dokaze o usklađenosti s mjerodavnim sigurnosnim propisima i provedbenim rješenjima;

(b) su neovisne o internim auditima koje obavlja dotična organizacija u okviru svojih sustava za upravljanje sigurnošću i kakvoćom;

(c) obavljaju revizori kvalificirani u skladu sa zahtjevima iz članka 11.;

(d) primjenjuju se na sva ili dio provedbenih rješenja, na procese, proizvode ili usluge;

(e) utvrđuju usklađenost ili neusklađenost:

(i) provedbenih rješenja sa sigurnosnim propisima;

(ii) poduzetih mjera s provedbenim rješenjima;

(iii) rezultata poduzetih mjera s očekivanim rezultatima provedbenih rješenja;

(f) imaju za posljedicu ispravljanje svake utvrđene neusklađenosti u skladu s člankom 7.

3. U okviru inspekcijskog programa propisanog člankom 7. Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005, nacionalna nadzorna tijela uspostavljaju i barem jednom godišnje ažuriraju program audita sigurnosti, a koji im omogućuje da:

(a) obuhvate sva područja mogućih sigurnosnih rizika, usredotočujući se na ona područja gdje su utvrđeni problemi;

(b) obuhvate sve organizacije i usluge koje su pod nadzorom nacionalnoga nadzornog tijela;

(c) osiguraju obavljanje audita na način koji je razmjeran razini rizika aktivnosti organizacije;

(d) osiguraju obavljanje dostatnih audita tijekom dvogodišnjeg razdoblja kako bi se provjerilo poštuju li sve relevantne organizacije sigurnosne propise koji se primjenjuju u svim relevantnim područjima funkcionalnoga sustava;

(e) osiguraju praćenje provedbe korektivnih mjera.

4. Nacionalna nadzorna tijela mogu odlučiti promijeniti opseg prethodno planiranih audita i prema potrebi predvidjeti dodatne audite.

5. Nacionalna nadzorna tijela odlučuju koja rješenja, elementi, usluge, proizvodi, fizičke lokacije i aktivnosti podliježu auditu u utvrđenom vremenskom razdoblju.

6. Nalazi audita i utvrđene neusklađenosti se dokumentiraju. Neusklađenosti se dokazuju te utvrđuju na temelju mjerodavnih sigurnosnih propisa i njihovih provedbenih rješenja na kojima se zasnivao audit.

Sastavlja se auditorsko izvješće u kojemu se preciziraju neusklađenosti.

Članak 7.

KOREKTIVNE MJERE

1. Nacionalno nadzorno tijelo priopćava nalaze audita organizaciji koja je bila auditirana te istovremeno nalaže poduzimanje korektivnih mjera radi otklanjanja utvrđenih neusklađenosti, ne dovodeći pritom u pitanje bilo kakve dodatne mjere koje nalažu mjerodavni sigurnosni propisi.

2. Organizacija koja je bila auditirana određuje korektivne mjere koje smatra potrebnima za otklanjanje neusklađenosti te vremenski rok za njihovu provedbu.

3. Nacionalno nadzorno tijelo ocjenjuje korektivne mjere koje je odredila organizacija koja je bila revidirana i njihovu provedbu te ih prihvaća ako ih ocijeni dostatnima za otklanjanje utvrđenih neusklađenosti.

4. Organizacija koja je bila auditirana započinje provoditi korektivne mjere koje je prihvatilo nacionalno nadzorno tijelo. Ove korektivne mjere i daljnji postupak praćenja provode se u roku prihvaćenom od strane nacionalnog nadzornog tijela.

Članak 8.

NADZOR SIGURNOSTI PROMJENA U FUNKCIONALNIM SUSTAVIMA

1. Prilikom odlučivanja o uvođenju promjena u funkcionalnim sustavima organizacije, a koje bi mogle utjecati na sigurnost, organizacije koriste isključivo postupke koje je prihvatilo njihovo nacionalno nadzorno tijelo. U slučaju pružatelja operativnih usluga zračnog prometa te pružatelja usluga komunikacija, navigacije ili nadzora, nacionalno nadzorno tijelo prihvaća navedene postupke u okviru Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005.

2. Organizacije obavještavaju svoja nacionalna nadzorna tijela o svim planiranim promjenama u pogledu sigurnosti. U tu svrhu nacionalna nadzorna tijela utvrđuju odgovarajuće upravne postupke u skladu s nacionalnim pravnim propisima.

3. Osim u slučaju primjene članka 9., organizacije mogu provesti prijavljenu promjenu u skladu s postupcima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 9.

POSTUPAK PREGLEDA PREDLOŽENIH PROMJENA

1. Nacionalno nadzorno tijelo pregledava sigurnosna obrazloženja vezana uz nove funkcionalne sustave ili promjene u postojećim funkcionalnim sustavima koje je organizacija predložila kada:

(a) procjena ozbiljnosti, provedena u skladu s točkom 3.2.4. Aneksa II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 utvrđuje stupnjeve ozbiljnosti 1 ili 2 za potencijalne posljedice utvrđenih hazarda; ili

(b) provedba promjena zahtijeva uvođenje novih zrakoplovnih normi.

Kada nacionalno nadzorno tijelo utvrdi potrebu za pregledom u okolnostima koje nisu navedene pod točkama (a) i (b), ono obavještava organizaciju koja će provesti sigurnosni pregled prijavljene promjene.

2. Pregled se obavlja u skladu s razinom rizika koji predstavlja novi funkcionalni sustav ili promjenu postojećih funkcionalnih sustava.

Pregled:

(a) se temelji na dokumentiranim postupcima;

(b) se temelji na dokumentaciji posebno namijenjenoj kako bi osoblju za nadzor sigurnosti osigurala upute za obavljanje njihovih dužnosti;

(c) razmatra sigurnosne ciljeve i zahtjeve te ostale sigurnosne uvjete koji se odnose na razmatranu promjenu i koji su bili utvrđeni u:

(i) EC-izjavama o verifikaciji sustava;

(ii) EC-izjavama o usklađenosti sastavnih dijelova sustava ili njihovoj primjerenosti za korištenje; ili

(iii) dokumentaciji o procjeni i ublažavanju rizika izrađenoj u skladu s mjerodavnim sigurnosnim propisima;

(d) prema potrebi utvrđuje dodatne sigurnosne uvjete u vezi s provedbom promjene;

(e) ocjenjuje prihvatljivost iznesenih sigurnosnih obrazloženja te pritom uzima u obzir:

(i) identifikacija hazarda;

(ii) dosljednost utvrđivanja razina ozbiljnosti;

(iii) valjanost sigurnosnih ciljeva;

(iv) valjanost, učinkovitost i izvedivost sigurnosnih zahtjeva i svih drugih utvrđenih sigurnosnih uvjeta;

(v) dokaz da se sigurnosni ciljevi, zahtjevi i svi ostali utvrđeni sigurnosni uvjeti kontinuirano ostvaruju i ispunjavaju;

(vi) dokaz da je postupak oblikovanja sigurnosnih obrazloženja u skladu s mjerodavnim sigurnosnim propisima;

(f) provjerava postupke koje koriste organizacije prilikom oblikovanja sigurnosnih obrazloženja u vezi s novim funkcionalnim sustavom ili razmatranim promjenama postojećih funkcionalnih sustava;

(g) utvrđuje potrebu za provjerom stalne usklađenosti;

(h) obuhvaća sve potrebne aktivnosti koordinacije s tijelima koja su odgovorna za nadzor sigurnosti plovidbenosti i zrakoplovnih operacija;

(i) pruža obavijest o prihvaćanju, prema potrebi uvjetovanom, ili o neprihvaćanju, popraćenu odgovarajućim obrazloženjem, razmatrane promjene.

3. Nacionalno nadzorno tijelo prihvaća provedbu promjene koja podliježe pregledu.

Članak 10.

PRIZNATE ORGANIZACIJE

1. Kada nacionalno nadzorno tijelo odluči delegirati obavljanje audita ili provjere sigurnosti Ovlaštenoj organizaciji u skladu s člankom 9. stavkom 2., ono mora voditi računa o tome da kriteriji koji se primjenjuju prilikom odabira Priznate organizacije u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004 uključuju sljedeće:

(a) Priznata organizacija posjeduje iskustvo u procjenjivanju sigurnosti zrakoplovnih prijevoznika;

(b) Priznata organizacija ne sudjeluje istovremeno u internim aktivnostima u okviru sustava upravljanja sigurnošću ili kvalitetom dotične organizacije;

(c) cjelokupno osoblje koje sudjeluje u obavljanju audita ili provjera sigurnosti primjereno je obučeno i kvalificirano te ispunjava kvalifikacijske kriterije članka 11.#clanak11 stavka 3. ove Uredbe.

2. Priznata organizacija prihvaća mogućnost da je nacionalno nadzorno tijelo ili bilo koje drugo tijelo u njegovo ime auditira.

3. Nacionalno nadzorno tijelo vodi evidenciju Priznatih organizacija zaduženih da u njegovo ime obavljaju audite ili provjere sigurnosti. U evidencijama se dokumentira usklađenost sa zahtjevima iz stavka 1.

Članak 11.

KAPACITETI NADZORA SIGURNOSTI

1. Države članice vode računa o tome da nacionalna nadzorna tijela posjeduju potrebne kapacitete za obavljanje nadzora sigurnosti svih organizacija za koje su ona nadležna, uključujući dostatna sredstva za provedbu mjera definiranih u ovoj Uredbi.

2. Svake dvije godine, na temelju analize procesa koje ova Uredba zahtijeva i njihove primjene, nacionalna nadzorna tijela obavljaju i ažuriraju procjenu ljudskih resursa potrebnih za obavljanje njihovih funkcija nadzora sigurnosti.

3. Nacionalna nadzorna tijela vode računa o tome da su sve osobe koje sudjeluju u aktivnostima nadzora sigurnosti osposobljene za obavljanje dotične funkcije. U vezi s time ona:

(a) definiraju i dokumentiraju obrazovanje, obuku, tehničko i operativno znanje, iskustvo i kvalifikacije relevantne za obavljanje zadataka svakog radnog mjesta povezanog s aktivnostima nadzora sigurnosti unutar njihove strukture;

(b) osobama koje unutar njihove strukture sudjeluju u obavljanju aktivnosti nadzora sigurnosti osiguravaju posebnu obuku;

(c) vode računa o tome da osobe zadužene za obavljanje audita sigurnosti, uključujući revizore iz Priznatih organizacija, ispunjavaju posebne kvalifikacijske kriterije koje je definiralo nacionalno nadzorno tijelo. Kriteriji se odnose na:

(i) poznavanje i razumijevanje zahtjeva u vezi s uslugama zračne plovidbe, upravljanjem protoka zračnoga prometa i upravljanjem zračnim prostorom, u pogledu kojih se mogu obaviti auditi sigurnosti;

(ii) korištenje tehnika ocjenjivanja;

(iii) vještine potrebne za upravljanje auditom;

(iv) dokaz o osposobljenosti revizora na temelju evaluacije ili drugih prihvatljivih načina.

Članak 12.

SIGURNOSNE DIREKTIVE

1. Nacionalno nadzorno tijelo izdaje sigurnosnu direktivu kada u funkcionalnom sustavu otkrije okolnosti koje ugrožavaju sigurnost funkcionalnog sustava i nalažu neposredno djelovanje.

2. Sigurnosna direktiva prosljeđuje se relevantnim organizacijama te sadrži barem sljedeće informacije:

(a) utvrđivanje okolnosti koje ugrožavaju sigurnost;

(b) utvrđivanje pogođenoga funkcionalnog sustava;

(c) potrebne mjere i njihova utemeljenost;

(d) rok za usklađivanje potrebnih mjera sa sigurnosnom direktivom;

(e) datum njezina stupanja na snagu.

3. Presliku sigurnosne direktive nacionalno nadzorno tijelo prosljeđuje drugim relevantnim nacionalnim nadzornim tijelima, osobito onim tijelima koja sudjeluju u nadzoru sigurnosti funkcionalnog sustava, te prema potrebi Komisiji, Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) i Eurocontrolu.

4. Nacionalno nadzorno tijelo provjerava usklađenost s mjerodavnim sigurnosnim direktivama.

Članak 13.

EVIDENCIJE O NADZORU SIGURNOSTI

Nacionalna nadzorna tijela vode i omogućuju pristup odgovarajućim evidencijama koje se odnose na njihove procese nadzora sigurnosti, uključujući izvješća o svim auditima sigurnosti i druge evidencije u vezi sa sigurnošću, a koje se odnose na potvrde, oznake, nadzor sigurnosti promjena, sigurnosne direktive i korištenje Priznatih organizacija.

Članak 14.

IZVJEŠTAVANJE O NADZORU SIGURNOSTI

1. Nacionalno nadzorno tijelo priprema godišnje izvješće o nadzoru sigurnosti koje se odnosi na mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom. Izvješće također sadrži informacije o:

(a) organizacijskoj strukturi i postupcima nacionalnoga nadzornog tijela;

(b) zračnom prostoru pod nadležnošću države članice koja je osnovala ili imenovala nacionalno nadzorno tijelo i organizacije pod nadzorom nacionalnoga nadzornog tijela;

(c) Priznatim organizacijama zaduženima za obavljanje audita sigurnosti;

(d) postojećim razinama sredstava tijela;

(e) svakom sigurnosnom pitanju utvrđenom prilikom procesa nadzora sigurnosti koje provodi nacionalno nadzorno tijelo.

2. Prilikom izrade vlastitih godišnjih izvješća za Komisiju, izradu koju nalaže članak 12. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004, države članice koriste izvješća koja su izradila njena nadzorna tijela.

3. Godišnje izvješće o nadzoru sigurnosti je na raspolaganju dotičnim državama članicama, u slučaju funkcionalnih blokova zračnog prostora i programima i aktivnostima koje se provode u skladu s prihvaćenim međunarodnim mjerama za praćenje ili auditiranje provedbe nadzora sigurnosti usluga u zračnoj plovidbi, upravljanja protokom zračnoga prometa i upravljanja zračnim prostorom.

Članak 15.

RAZMJENA INFORMACIJA IZMEĐU NACIONALNIH NADZORNIH TIJELA

Nacionalna nadzorna tijela donose mjere za osiguranje tijesne međusobne suradnje u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004 te razmjenjuju sve odgovarajuće informacije kako bi osigurala nadzor sigurnosti svih organizacija koje pružaju prekogranične usluge ili funkcije.

Članak 16.

Izmjena i dopuna Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005

Članak 5. stavak 3. Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005 se briše.

Članak 17.

PRIJELAZNA ODREDBA

Države članice mogu odgoditi primjenu članka 9. stavka 3. do 1. studenoga 2008. O tome su dužne odmah obavijestiti Komisiju.

Članak 18.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2007.

Za Komisiju

Jacques Barrot

potpredsjednik

DODATAK H

UREDBA KOMISIJE (EZ-a) br. 482/2008 od 30. svibnja 2008.

kojom se uspostavlja sustav softverskog osiguranja sigurnosti, koji moraju uvesti pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Aneks II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005

(Tekst značajan za Europski gospodarski prostor)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ-a) br. 550/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga)[15], a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1) U skladu s Uredbom Komisije (EZ-a) br. 550/2004, Komisija mora utvrditi i donijeti relevantne odredbe Eurocontrolovih sigurnosnih regulatornih zahtjeva (ESARR), uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo Zajednice. ESARR 6., s naslovom ‘Softver u ATM sustavima’ predviđa skup sigurnosnih regulatornih zahtjeva za provedbu sustava softverskog osiguranja sigurnosti.

(2) U posljednjoj rečenici uvodne izjave 12. Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi[16] navodi se ‘da se relevantne odredbe ESARR-a 1. o sigurnosnom nadzoru u upravljanju zračnim prometom (ATM-u) i ESARR-a 6. o softveru u ATM sustavima moraju odrediti i donijeti posebnim aktima Zajednice’.

(3) Aneksom II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 zahtijeva se da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi uvedu sustav upravljanja sigurnošću kao i sigurnosne zahtjeve za ocjenu i ublažavanje rizika u odnosu na promjene. U okviru svog sigurnosnog sustava upravljanja, i kao dio ocjene svojih aktivnosti te ublažavanja rizika u odnosu na promjene, pružatelj usluga u zračnom prometu mora definirati i uvesti sustav softverskog osiguranja sigurnosti koji je namijenjen posebno za aspekte povezane sa softverom.

(4) Glavni cilj softverske sigurnosti koji treba ispuniti, za funkcionalne sustave koji sadrže softver, jest osiguravanje da se rizik povezan s upotrebom softvera u sustavima Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (EATMN softver)) smanji na prihvatljivu razinu.

(5) Ovom se Uredbom ne bi smjele obuhvatiti vojne operacije i obuka, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. kojom se propisuje okvir za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba)[17].

(6) Stoga treba primjereno izmijeniti i dopuniti Aneks II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005.

(7) Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

1. Ovom Uredbom utvrđuju se zahtjevi za sustav upravljanja softverom u cilju osiguranja sigurnosti, a kojeg trebaju uspostaviti i provoditi pružatelji operativnih usluga u zračnom prometu (ATS), subjekti koji obavljaju upravljanje protokom zračnog prometa (ATFM) i upravljanje zračnim prometom (ASM) za opći zračni promet, kao i pružatelji usluga komunikacija, navigacije i nadzora (CNS).

Njom se utvrđuju i primjenjuju obvezni dijelovi Eurocontrolovog sigurnosnog regulatornog zahtjeva – ESARR 6 – s naslovom ‘Softver u ATM sustavima’, koji su izdani 6. studenoga 2003.

2. Ova se Uredba primjenjuje na svaki novi softver i na bilo kakve izmjene softvera na sustavima koji se koriste kao podrška pružanju usluga ATS i CNS kao i za obavljanje ASM-a i ATFM-a.

Ona se ne primjenjuje na softver sastavnih dijelova na zrakoplovu i na svemirsku opremu.

Članak 2.

DEFINICIJE

U smislu ove Uredbe, primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004.

Primjenjuju se također i sljedeće definicije:

1. ‘softver’ su računalni programi i odgovarajući konfiguracijski podaci, uključujući nerazvojni softver, ali isključujući elektroničke elemente kao što su integrirani krugovi specifični za aplikaciju, programabilni sklopovi ulaza (‘gate array’) ili poluvodički logički kontroleri;

2. ‘konfiguracijski podaci’ su podaci kojima se generički softverski sustav konfigurira za određeni slučaj njegove upotrebe;

3. ‘nerazvojni softver’ je softver koji nije razvijen posebno za tekući ugovor;

4. ‘osiguravanje sigurnosti’ znači sve planirane i sistematske mjere potrebne za pružanje odgovarajuće pouzdanosti kako bi proizvod, usluga, organizacija ili funkcionalni sustav postigao zadovoljavajuću ili prihvatljivu sigurnost;

5. ‘organizacija’ znači ili pružatelja ATS usluga ili pružatelja CNS usluga ili je to subjekt koji obavlja ATFM ili ASM;

6. ‘funkcionalni sustav’ je kombinacija sustava, postupaka i ljudskih resursa organiziranih na način da obavljaju funkciju u okviru ATM-a;

7. ‘rizik’ je kombinacija cjelokupne vjerojatnosti ili učestalost pojavljivanja nekog štetnog učinka koji je posljedica opasnosti i ozbiljnosti tog učinka;

8. ‘opasnost’ je bilo koje stanje, događaj ili okolnost koja može uzrokovati nesreću;

9. ‘novi softver’ je softver koji je naručen ili za koji su potpisani obvezujući ugovori nakon stupanja ove Uredbe na snagu;

10. ‘sigurnosni cilj’ je kvalitativni ili kvantitativni iskaz koji definira najveću učestalost ili najveću vjerojatnost pri kojoj se može očekivati pojava opasnosti;

11. ‘sigurnosni zahtjev’ znači sredstva za ublažavanje rizika definirana strategijom ublažavanja rizika koja postiže određeni sigurnosni cilj, uključujući organizacijske, operativne, postupovne, funkcionalne, izvedbene i interoperabilne zahtjeve ili okolišne značajke;

12. ‘prijelaz ili vruće prebacivanje’ je pristup zamjene komponenata ili softverskog sustava Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (EATMN) tijekom rada sustava;

13. ‘softverski sigurnosni zahtjev’ je opis onoga što softver mora proizvesti temeljem danih ulaza i ograničenja i ako je taj zahtjev ispunjen osigurava da je izvedba EATMN softvera sigurna i u skladu s operativnom potrebom;

14. ‘EATMN softver’ je softver koji se koristi u sustavima EATMN-a iz članka 1.;

15. ‘valjanost zahtjeva’ znači potvrđivanje temeljem pregleda i davanja objektivnog dokaza da su određeni zahtjevi za specifičnu upotrebu upravo onakvi kako je bilo predviđeno;

16. ‘postignuto s neovisnošću’ znači, za aktivnosti postupka verifikacije softvera, da je aktivnosti verifikacije softvera izvela neka druga osoba a ne osoba koja je razvila stavku koja se verificira;

17. ‘pogrešan rad softvera’ znači nemogućnost programa da ispravno izvede traženu funkciju;

18. ‘softverska greška’ znači nemogućnost programa da izvede traženu funkciju;

19. ‘COTS’ je komercijalno raspoloživa aplikacija koju dobavljač prodaje putem javnih kataloga i koja nije namijenjena za prilagođavanje ili poboljšanje;

20. ‘softverske komponente’ su osnovni blokovi koji se mogu ugraditi ili povezati s drugim ponovno upotrebljivim blokovima softvera s namjenom kombiniranja i stvaranja programske aplikacije po mjeri;

21. ‘neovisne softverske komponente’ su one softverske komponente koje ne prestaju raditi radi istog uzroka kvara koji je uzrokovao opasnost;

22. ‘vremenska performansa softvera’ je vrijeme koje softver ima za odgovor na dane ulaze ili na periodične događaje, i/ili performansa softvera u smislu transakcija ili poruka koje se obrade u jedinici vremena;

23. ‘kapacitet softvera’ je mogućnost softvera da obradi određenu količinu protoka podataka;

24. ‘točnost’ je zahtijevana preciznost rezultata obrade;

25. ‘upotreba softverskih resursa’ je količina resursa unutar računalnog sustava koje može koristiti aplikativni softver;

26. ‘robusnost softvera’ je ponašanje softvera u slučaju neočekivanih ulaza, hardverskih grešaka i prekida napajanja energijom, bilo u samom računalnom sustavu ili u povezanim uređajima;

27. ‘tolerancija na preopterećenost’ je ponašanje sustava, a posebno njegova tolerancija, u slučaju ulaza koji se javljaju većom brzinom od one koja se očekuje tijekom uobičajenog rada sustava;

28. ‘ispravna i potpuna verifikacija EATMN softvera’ su svi softverski sigurnosni zahtjevi koji ispravno navode što se zahtijeva od softverske komponente u postupku ocjene i ublažavanja rizika i dokazivanje njihove provedbe na razini koju zahtijeva razina osiguravanja softvera;

29. ‘podaci o životnom ciklusu softvera’ su podaci koji se proizvode tijekom životnog ciklusa softvera kako bi se planirale, usmjeravale, objašnjavale, definirale, zabilježile ili dokazale aktivnosti; ovi podaci omogućavaju postupke tijekom životnog ciklusa softvera, odobrenje sustava ili opreme i promjene softverskog proizvoda nakon odobrenja;

30. ‘životni ciklus softvera’ znači:

(a) uređeni skup postupaka za koje organizacija utvrdi da su dostatni i odgovarajući za izradu softverskog proizvoda;

(b) vremensko razdoblje koje započinje odlukom o izradi ili promjenama softverskog proizvoda a završava povlačenjem tog proizvoda iz upotrebe;

31. ‘sigurnosni zahtjev za sustav’ je sigurnosni zahtjev izveden za funkcionalni sustav.

Članak 3.

OPĆENITI SIGURNOSNI ZAHTJEVI

1. Kadgod organizacija treba provesti postupak ocjene i ublažavanja rizika u skladu s važećim zakonom Zajednice ili nacionalnim zakonom, ona mora definirati i provesti sustav softverskog osiguranja sigurnosti posebno za rješavanje aspekata povezanih s EATMN softverom, uključujući sve on-line softverske operativne promjene, a posebno prijelaz ili vruće prebacivanje.

2. Najmanje što organizacija mora učiniti jest osigurati da njezin sustav softverskog osiguranja sigurnosti iznese dokaze i argumente koji pokazuju sljedeće:

(a) u softverskim sigurnosnim zahtjevima je točno navedeno što se zahtijeva za softver kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi i zahtjevi, kako je utvrđeno postupkom ocjene i ublažavanja rizika;

(b) vodi se računa o sljedivosti glede svih softverskih sigurnosnih zahtjeva;

(c) provedba softvera ne sadrži funkcije koje negativno utječu na sigurnost;

(d) EATMN softver ispunjava svoje zahtjeve s razinom pouzdanosti koja je sukladna kritičnosti softvera;

(e) predviđena su osiguranja koja potvrđuju da su ispunjeni općeniti sigurnosni zahtjevi iz točaka (a) do (d), a argumenti koji dokazuju zahtijevana osiguranja izvode se uvijek iz:

(i.) poznate izvedbene verzije softvera;

(ii.) poznatog raspona konfiguracijskih podataka;

(iii.) poznatog skupa softverskih proizvoda i opisa, uključujući specifikacije koje su upotrijebljene pri izradi te verzije.

3. Organizacija stavlja na raspolaganje nacionalnom nadzornom tijelu potrebna osiguranja koja dokazuju da su ispunjeni zahtjevi predviđeni u stavku 2.

Članak 4.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA SUSTAV SOFTVERSKOG OSIGURANJA SIGURNOSTI

Najmanje što organizacija mora učiniti jest osigurati da je sustav softverskog osiguranja sigurnosti:

1. dokumentiran, posebno kao dio cjelokupne dokumentacije o ocjeni i ublažavanju rizika;

2. da dodjeljuje razine osiguranja za cjelokupni operativni EATMN softver u skladu sa zahtjevima navedenim u Aneksu I.;

3. da uključuje osiguranja za:

(a) valjanost softverskih sigurnosnih zahtjeva u skladu sa zahtjevima navedenim u Aneksu II., dijelu A;

(b) verifikaciju softvera u skladu sa zahtjevima navedenim u Aneksu II., dijelu B;

(c) upravljanje softverskom konfiguracijom u skladu sa zahtjevima navedenim u Aneksu II., dijelu C;

(d) sljedivost softverskih sigurnosnih zahtjeva u skladu sa zahtjevima navedenim u Aneksu II., dijelu D;

4. da određuje strogost kojom su utvrđena osiguranja; strogost se mora definirati za svaku razinu osiguranja softvera te se mora povećavati kako se povećava kritičnost softvera; u tu svrhu:

(a) varijacije strogosti osiguranja u odnosu na razinu osiguranja softvera moraju uključivati sljedeće kriterije:

(i.) moraju se dostići s neovisnošću;

(ii.) moraju se dostići;

(iii.) nije potrebno;

(b) osiguranja koja odgovaraju svakoj razini osiguranja softvera moraju pružati dovoljno pouzdanosti da EATMN softver može raditi dopustivo sigurno;

5. da koristi povratne informacije o EATMN softveru na temelju iskustva kako bi se potvrdilo da su sustav softverskog osiguranja sigurnosti i dodjela razina osiguranja primjereni. U tu se svrhu ocjenjuju učinci pogrešnog funkcioniranja softvera ili softverske greške izviješteni u skladu s odgovarajućim zahtjevima za izvješćivanje i ocjenu sigurnosnih pojava, u usporedbi s učincima utvrđenim za predmetni sustav u odnosu na shemu klasifikacije ozbiljnosti koja je utvrđena u odjeljku 3.2.4 Aneksa II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005.

Članak 5.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA IZMJENE SOFTVERA I NA ODREĐENI SOFTVER

1. Za bilo kakve izmjene softvera ili za određene vrste softvera, kao što su COTS, nerazvojni softver ili ranije upotrebljavani softver, na koje se ne mogu primijeniti neki od zahtjeva iz članka 3. stavka 2. točke (d) ili (e) ili članka 4. stavaka 2., 3., 4. ili 5., organizacija mora osigurati da sustav softverskog osiguranja sigurnosti, upotrebom drugih sredstava odabranih i dogovorenih s nacionalnim nadzornim tijelom, pruža jednaku razinu pouzdanosti softvera kao odgovarajuća razina osiguranja softvera kada se ona odredi.

Ta sredstva moraju pružati dostatnu pouzdanost kako bi softver ispunjavao sigurnosne ciljeve i zahtjeve, kako je određeno postupkom ocjene i ublažavanja rizika.

2. Pri ocjeni sredstava iz stavka 1., nacionalno nadzorno tijelo može upotrijebiti Priznatu organizaciju ili prijavljeno tijelo.

Članak 6.

Izmjene i dopune Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005

U Aneksu II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 dodaje se sljedeći odjeljak:

‘3.2.5 Odjeljak 5.

Sustav softverskog osiguranja sigurnosti

U okviru djelovanja sustava upravljanja sigurnošću, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora uvesti sustav softverskog osiguranja sigurnosti u skladu s Uredbom Komisije (EZ-a) br. 482/2008 od 30. svibnja 2008. kojom se uspostavlja sustav softverskog osiguranja sigurnosti, koji moraju uvesti pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Aneks II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005*.

* SL L 141, 31.5.2008., str. 5.’

Članak 7.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Uredba stupa na snagu dvadeseti dan od njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2009. na novi softver EATMN sustava iz prvog podstavka članka 1. stavka 2.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2010. na bilo kakve izmjene softvera EATMN sustava iz prvog podstavka članka 1. stavka 2., koji se tada upotrebljava.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. svibnja 2008.

Za Komisiju

Antonio TAJANI

član Komisije

ANEKS I.

Zahtjevi koji se primjenjuju na razini osiguranja softvera navedeni u članku 4. stavku 2.

1. Razina osiguranja softvera povezuje strogost osiguranja softvera s kritičnošću EATMN softvera upotrebom sheme klasifikacije ozbiljnosti navedene u odjeljku 4. točke 3.2.4 Aneksa II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 u kombinaciji s vjerojatnošću pojave određenog negativnog učinka. Moraju se utvrditi najmanje četiri razine osiguranja softvera, pri čemu razina 1 osiguranja softvera označava najkritičniju razinu.

2. Dodijeljena razina osiguranja softvera mora biti razmjerna najtežem učinku koji pogrešno funkcioniranje softvera ili pogreška softvera mogu uzrokovati, kako je navedeno u odjeljku 4. točke 3.2.4 Aneksa II. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005. Pri tom se posebno uzimaju u obzir rizici povezani s pogrešnim funkcioniranjem softvera ili s pogreškama softvera te utvrđena arhitektura i/ili postupovne obrane.

3. Za komponente EATMN softvera, za koje se ne može dokazati da su međusobno neovisne, dodjeljuje se najkritičnija razina osiguranja softvera od svih međusobno ovisnih komponenata.

ANEKS II.

Dio A: Zahtjevi koji se primjenjuju na osiguranje valjanosti softverskih sigurnosnih zahtjeva iz članka 4. stavka 3. točke (a)

1. Softverskim sigurnosnim zahtjevima se po potrebi određuje funkcionalno ponašanje EATMN softvera kod normalnog i narušenog rada, vremenske performanse, kapacitet, točnost, iskorištenje softverskih resursa na ciljnom hardveru, robusnost u odnosu na neuobičajene operativne uvjete te tolerancija na preopterećenost.

2. Softverski sigurnosni zahtjevi moraju biti potpuni i ispravni te sukladni sa sistemskim sigurnosnim zahtjevima.

Dio B: Zahtjevi koji se primjenjuju na osiguranje verifikacije softvera iz članka 4. stavka 3. točke (b)

1. Funkcionalno ponašanje EATMN softvera, vremenske performanse, kapacitet, točnost, iskorištenje softverskih resursa na ciljnom hardveru, robusnost u odnosu na neuobičajene operativne uvjete te tolerancija na preopterećenost moraju biti u skladu sa softverskim zahtjevima.

2. EATMN softver se mora na odgovarajući način verificirati analizom i/ili testiranjem i/ili jednakovrijednim načinima, prema dogovoru s nacionalnim nadzornim tijelom.

3. Verifikacija EATMN softvera mora biti ispravna i potpuna.

Dio C: Zahtjevi koji se primjenjuju na osiguranje upravljanja softverskom konfiguracijom iz članka 4. stavka 3. točke (c)

1. Moraju postojati identifikacija konfiguracije, sljedivost i zapisivanje stanja, tako da se može dokazati da su podaci o životnom ciklusu softvera pod nadzorom konfiguracije tijekom cijelog životnog ciklusa EATMN softvera.

2. Moraju postojati izvješćivanje o problemima, praćenje i korektivne akcije, tako da se može dokazati da su sigurnosni problemi povezani sa softverom ublaženi.

3. Moraju postojati postupci prikupljanja i davanja podataka, tako da se podaci o životnom ciklusu softvera mogu obnavljati i davati tijekom životnog ciklusa EATMN softvera.

Dio D: Zahtjevi koji se primjenjuju na osiguranje sljedivosti softverskih sigurnosnih zahtjeva iz članka 4. stavka 3. točke (d)

1. Svaki se softverski sigurnosni zahtjev mora pratiti do one razine projekta na kojoj je on bio dokazano ispunjen.

2. Svaki softverski sigurnosni zahtjev, na svakoj razini dizajna na kojoj je on bio dokazano ispunjen, mora se pratiti do sistemskog sigurnosnog zahtjeva.

Dodatak I

UREDBA KOMISIJE (EZ-a) br. 668/2008 od 15. srpnja 2008.

kojom se izmjenjuju i dopunjuju Prilozi II. do V. Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u odnosu na metode rada i operativne postupke

(Tekst značajan za Europski gospodarski prostor)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ-a) br. 550/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga)[18], a posebno njezine članke 4. i 6.,

budući da:

(1) Prilozi II., III., IV. i V. Uredbi Komisije (EZ-a) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. kojom se utvrđuju zajednički zahtjevi za pružanje usluga u zračnoj plovidbi[19] upućuju na različite Anekse Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Od donošenja Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005 Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva je te Anekse izmjenjivala i dopunjavala, kao što je navedeno u dopisima država 2001/74 od 10. kolovoza 2001.; 2003/29 od 28. ožujka 2003.; 2004/16 od 26. ožujka 2004.; 2005/35 i 2005/39 od 24. ožujka 2005.; 2006/38 od 24. ožujka 2006.; 2006/64 od 18. kolovoza 2006.; 2007/11, 2007/13, 2007/19, 2007/20, 2007/23 i 2007/24 od 30. ožujka 2007. Upućivanja u Uredbi (EZ-a) br. 2096/2005 treba ažurirati kako bi se ispunile međunarodne zakonske obveze država članica i kako bi se osigurala sukladnost s međunarodnim zakonodavnim okvirom.

(2) Uredbu (EZ-a) br. 2096/2005 treba stoga primjereno izmijeniti i dopuniti.

(3) Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ-a) br. 2096/2005 se izmjenjuje i dopunjuje kako slijedi:

1. u Aneksu II., točka 4. se mijenja i glasi:

‘4. METODE RADA I OPERATIVNI POSTUPCI

Pružatelj usluga u zračnom prometu mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu sa standardima iz sljedećih Aneksa Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, ukoliko su oni značajni za pružanje usluga u zračnom prometu u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Aneks 2. o pravilima letenja, 10. izdanje od srpnja 2005., uključujući sve izmjene i dopune do broja 40.,

(b) Aneks 10. o zrakoplovnim telekomunikacijama, Svezak II. o komunikacijskim postupcima uključujući one sa statusom PANS, šesto izdanje od listopada 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.,

(c) Aneks 11. o uslugama u zračnom prometu, 13. izdanje od srpnja 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 45.’;

2. u Aneksu III. točka 2. se mijenja i glasi:

‘2. METODE RADA I OPERATIVNI POSTUPCI

Pružatelj meteoroloških usluga mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu sa standardima iz sljedećih Aneksa Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, ukoliko su oni značajni za pružanje meteoroloških usluga u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Aneks 3. o meteorološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu, 16. izdanje od srpnja 2007., uključujući sve izmjene i dopune do broja 74.,

(b) Aneks 11. o uslugama u zračnom prometu, 13. izdanje od srpnja 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 45.,

(c) Aneks 14. o aerodromima u sljedećim verzijama:

(i.) Svezak I. o projektu i djelovanju aerodroma, četvrto izdanje od srpnja 2004., uključujući sve izmjene i dopune do broja 9.,

(ii.) Svezak II. o heliodromima, drugo izdanje od srpnja 1995., uključujući sve izmjene i dopune do broja 3.’;

3. u Aneksu IV. točka 2. se mijenja i glasi

‘2. METODE RADA I OPERATIVNI POSTUPCI

Pružatelj zrakoplovnih informacijskih usluga mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu sa standardima iz sljedećih Aneksa Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, ukoliko su oni značajni za pružanje zrakoplovnih informacijskih usluga u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Aneks 3. o meteorološkim uslugama za međunarodnu zračnu plovidbu, 16. izdanje od srpnja 2007., uključujući sve izmjene i dopune do broja 74.,

(b) Aneks 4. o zrakoplovnim kartama, 10. izdanje od srpnja 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 54.,

(c) Aneks 15. o zrakoplovnim informacijskim uslugama, 12. izdanje od srpnja 2004., uključujući sve izmjene i dopune do broja 34.’;

4. u Aneksu V. točka 3. se mijenja i glasi

‘3. METODE RADA I OPERATIVNI POSTUPCI

Pružatelj komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga mora moći dokazati da su njegove metode rada i operativni postupci u skladu sa standardima iz Aneksa 10. o zrakoplovnim telekomunikacijama Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, u sljedećim verzijama, ukoliko su oni značajni za pružanje komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga u predmetnom zračnom prostoru:

(a) Svezak I. o pomagalima radijske navigacije u šestom izdanju od srpnja 2006., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.,

(b) Svezak II. o komunikacijskim postupcima uključujući one sa statusom PANS, u šestom izdanje od listopada 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.,

(c) Svezak III. o komunikacijskim sustavima, u drugom izdanju od srpnja 2007., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.,

(d) Svezak IV. o nadzornom radaru i sustavima za sprječavanje sudara u četvrtom izdanju od srpnja 2007., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.,

(e) Svezak V. o upotrebi zrakoplovnog spektra radijskih frekvencija, u drugom izdanju od srpnja 2001., uključujući sve izmjene i dopune do broja 82.’

Članak 2.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Uredba stupa na snagu dvadeseti dan od njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. srpnja 2008.

Za Komisiju

Antonio TAJANI

potpredsjednik

[1] Sl. list C 103 E, 30. 4. 2002., str. 26

[2]Sl. list C 241, 7. 10. 2002., str. 24

[3] Sl. list C 278, 14. 11. 2002., str. 13

[4] Mišljenje Europskog parlamenta od 3. rujna 2002. (Sl. list C272 E, 13.11.2003., str. 296), Usuglašeni stav Vijeća od 18. ožujka 2003. (Sl. list C 129 E, 3. 6. 2003., str. 1) i stav Europskog parlamenta od 3. srpnja 2003. (još nije objavljen u Službenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. siječnja 2004. i Odluka Vijeća od 2. veljače 2004.

[5] Vidi str. 9 ovoga Službenog lista.

[6] Sl. list 225, 12. 8. 1998., str. 27.

[7] Sl. list L 184, 17. 7. 1999., str. 23.

[8] Sl. list C 38, 6. 2. 2001., str. 3.

[9] Vidi str. 33 ovoga Službenog lista.

[10] Konvencija izmijenjena protokolom od 12. veljače i revidirana protokolom od 27. lipnja 1997.

[11] Vidi str. 20 ovoga Službenog lista.

[12] Vidi str. 10 ovoga Službenog lista.

[13] Vidi str. 26 ovoga Službenog lista.

[14] Sl. list L 145, 31. 5. 2001., str. 43.

[15] SL L 96, 31. 3. 2004., str. 10.

[16] SL L 335, 21. 12. 2005., str. 13. Uredba kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a) br. 1315/2007 (SL L 291, 9. 11. 2007., str. 16.).

[17] SL L 96, 31. 3. 2004., str. 1.

[18] SL L 96, 31.3.2004., str. 10.

[19] SL L 335, 21.12.2005., str. 13. Uredba kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a) br. 482/2008 (SL L 141, 31.5.2008., str. 5.).

zatvori
Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !