Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine – (“Narodne novine“, br. XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
3 5.1.2005 Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

43

Na temelju članka 12.L122818 Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, broj 180/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. prosinca 2004. godine donijela

PROGRAM

GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE

UVOD

Polazne osnove za ostvarenje racionalne politike gospodarenja javnim cestama u Republici Hrvatskoj stvorene su donošenjem Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, Programa građenja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine i Zakona o javnim cestama.

Strategijom su utvrđeni jasni ciljevi budućeg razvitka cestovne infrastrukture s naglaskom na podizanju nivoa uslužnosti ukupne mreže cesta i na ubrzanoj izgradnji i kompletiranju osnovne mreže autocesta, a izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama utvrđeni osnovni organizacijski okviri, financiranje i nosioci gospodarenja cestama u Hrvatskoj. Ovako definiran koncept strateškog razvitka cesta u Hrvatskoj, sa precizno utvrđenim jasnim ciljevima, sa novom organizacijskom strukturom gospodarenja i financiranja cestama, polučio je dobre rezultate već u realizaciji Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine.

Polazeći od općeg i trajnog interesa svih političkih i gospodarskih subjekata za daljim razvitkom prometne infrastrukture, kao kapitalne pretpostavke bržeg ukupnog razvitka zemlje i osobito pojedinih gospodarskih grana, nastavak ulaganja u izgradnju mreže cesta i autocesta nameće se kao logičan i nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima Republike Hrvatske. Prometni sustav mora razvojno i gospodarski svrhovito povezati sva područja Hrvatske radi uravnoteženog gospodarskog, demografskog i društvenog razvoja. U isto vrijeme, kroz razradu Strategije, moraju se poštivati i preuzete obveze o nastavku gradnje dionica koje su dio glavnih europskih cestovnih pravaca da bi se novoizgrađenim prometnicama Hrvatska spojila na međunarodne tranzitne koridore.

Obzirom na povoljni geografsko-prometni položaj Republike Hrvatske i ulogu koju ona može imati u europskom prometnom sustavu, neophodno je stvoriti sve potrebne preduvjete kako bi Hrvatska udovoljila zahtjevima europskog prometnog sustava. Modernizacija i izgradnja prometne infrastrukture nužan je uvjet integracije Hrvatske u europski prometni sustav. To je dugoročan proces koji zahtijeva ogromna materijalna sredstva, pa prometnu politiku treba voditi krajnje racionalno.

U novonastalom sustavu, gdje Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste raspolažu vlastitim prihodima i izravno su odgovorne za provođenje politike gospodarenja javnim cestama, započeti trend ulaganja u održavanje cesta, nastavit će se i u novom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine.

Daljnji strateški ciljevi odnose se na rješavanje najkritičnijih dionica i objekata s posebnim naglaskom na rješavanje cestovne infrastrukture u prigradskim i gradskim područjima te kvalitetno povezivanje otoka s kopnom. Plansko razdoblje od 2005. do 2008. godine neće bilježiti takav skok kakav smo imali na prijelazu 2001. godine, no s obzirom na stvorene preduvjete, ostvarit će se kontinuitet i sigurnost ulaganja u redovno održavanje, izvanredno održavanje, rekonstrukcije i investicije u ceste. Na taj način su stvoreni preduvjeti za maksimiziranje rezultata tj. za postizanje daleko veće racionalnosti ulaganja u ceste.

Ovakvo planiranje ostvarenja razvojnih ciljeva u novom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine, na području osnovne mreže cesta u Republici Hrvatskoj, zahtjeva daljnje zahvate u zakonodavnoj i ostaloj normativnoj domeni. Donošenjem novog Zakona o javnim cestama, došlo je do poboljšanja, ali ne i korjenitih promjena, učvršćen je status subjekata koji gospodare cestama na način da im se osiguravaju redovni izvori financiranja, a s druge strane čini ih se odgovornim za uspješnost gospodarenja segmentom javnih cesta za koji su zaduženi.

Prva konkretizacija ovako postavljenih strateških razvojnih ciljeva na području javnih cesta izvršena je donošenjem Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, kao i realizacijom godišnjih planova. Već danas možemo zaključiti da je došlo do vidnog poboljšanja u svim segmentima, od održavanja, rekonstrukcije i modernizacije, do ubrzane gradnje autocesta i ostalih objekata visoke razine služnosti. Ovako utvrđeni razvojni ciljevi na području cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj bit će aktualni i u narednom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine.

Predstoji daljnji rad na njihovoj realizaciji kroz:

a) daljnju reorganizaciju procesa redovnog održavanja javnih cesta, uz maksimalnu specijalizaciju, poboljšanje kadrovske strukture i tehničke opremljenosti subjekata koji vrše tu djelatnost;

b) ubrzanje izvršenja svih priprema za realizaciju programa gradnje i rekonstrukcije na osnovnoj mreži cesta;

c) prioritetno rješavanje aktualnih prometnih problema u gradskim i prigradskim područjima te dovršenje prilaza novoizgrađenim autocestama;

d) dovršenje započetih dionica i kontinuirani nastavak gradnje autocesta i ostalih objekata visoke razine služnosti, sve s ciljem što bržeg kompletiranja osnovne mreže ovih prometnica.

Prometno tehničke karakteristike autocesta i ostalih objekata s naplatom te specifičnosti financijskog poslovanja, uvjetovali su stvaranje posebne organizacijske strukture za gospodarenje tim objektima. Pored osiguranja kontinuiteta u održavanju započetih dionica i objekata i nastavak gradnje, u narednom planskom razdoblju predstoji intenzivni rad na poboljšanju organizacije redovnog održavanja, procesa automatizacije naplate cestarine i osiguranja kvalitetnijih pratećih uslužnih djelatnosti na autocestama.

I. OSNOVNE PRETPOSTAVKE RAZVITKA

1. Općenito

Za dugoročni razvitak javnih cesta nužno je sustavno provođenje racionalne politike gospodarenja javnim cestama s ostvarivanjem ciljeva zadanih usvojenom Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske.

Naime, geoprometni položaj Hrvatske – obalno i kontinentalno područje i položaj na mreži glavnih europskih prometnih koridora, uvjetuje razvoj cestovne infrastrukture koji svojim značenjem, s prometnog i financijskog aspekta, nadmašuje ulaganja u ostale segmente prometnih sadržaja.

Pri tome, u realizaciji postavljenih ciljeva, odgovarajuću pažnju treba posvetiti, kako sigurnosti prometa, tako i postavljenim ekološkim kriterijima za očuvanje okoliša.

2. Strateški ciljevi razvitka javnih cesta

Strategijom prometnog razvitka utvrđeni su sljedeći ciljevi dugoročnog razvoja cesta:

• U vremenskom razdoblju od 2000. do 2007. godine osigurati, postupnim godišnjim povećanjem izdvajanja sredstava, puni standard održavanja.

• Posebnim programima obnove kolnika i opreme te modernizacijom i rekonstrukcijom najkritičnijih dionica i objekata podići ukupnu razinu kvalitete cestovne mreže na razinu koju nameću potrebe suvremenog cestovnog prometa;

• Izgraditi dionice cesta i objekata, uključujući zaobilaznice, kako bi se riješio problem cestovnog prometa u gradskim i prigradskim prostorima te kvalitetnijeg povezivanja otoka s kopnom;

• Postupno izgraditi ceste najviše razine služnosti – autoceste, poluautoceste i brze ceste u osnovnim magistralnim koridorima u skladu sa sadašnjom i prognoziranom prometnom potražnjom te strateškim opredjeljenjem ukupnog razvitka Republike Hrvatske.

3. Organizacijska struktura gospodarenja cestama

Gospodarenje javnim cestama Vlada Republike Hrvatske povjerila je sljedećim pravnim subjektima:

• Hrvatske ceste d.o.o. (HC) za gospodarenje mrežom državnih cesta i koordinativnom ulogom u odnosu na županijske i lokalne ceste te za pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole;

• Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) za gospodarenje mrežom autocesta i ostalih objekata s naplatom;

• Koncesijska društva za izgradnju i gospodarenje autocestama i objektima:

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. (ARZ),

Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. (AZM),

BINA ISTRA d.d. (BI),

• Županijske uprave za ceste (ŽUC) za gospodarenje mrežom županijskih i lokalnih cesta

4. Sustav financiranja

Sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvatskoj pridružen je prvenstveno osnovnim prometno – tehničkim i ekonomskim karakteristikama ukupne mreže cesta, koju možemo podijeliti na osnovnu mrežu i na komercijalne ceste.

Osnovnu mrežu javnih cesta čine državne, županijske i lokalne ceste na kojima se za njihovu uporabu izravno ne naplaćuje naknada, dok se kod komercijalnih cesta (autoceste, objekti i druge ceste visoke razine usluga) izravno naplaćuje naknada (cestarina, tunelarina, mostarina) za njihovu uporabu. Daljnje obilježje, koje suštinski odvaja ova dva sustava, je princip rentabilnosti izgradnje komercijalnih cesta i objekata i njihova gradnja putem dugoročnih kredita, a koji se vraćaju iz naplate cestarine. U tom smislu svakoj gradnji autocesta i komercijalnih objekata prethodi izrada studija isplativosti kojima se izračunavaju direktne i indirektne koristi i stopa povrata uloga u pretpostavljenom životnom vijeku takvog objekta.

U tom smislu imamo:

a) autoceste, koje se financiraju putem naknade za ceste iz goriva, cestarine koja se plaća prilikom izravne upotrebe i dugoročnih kredita

b) državne ceste, koje se financiraju pretežno iz naknade za ceste iz goriva

c) županijske i lokalne ceste, koje se financiraju najvećim dijelom iz naknade za ceste koja se plaća prilikom registracije motornih vozila.

Pored navedenih osnovnih izvora financiranja, HC d.o.o., ŽUC-e i HAC d.o.o. ostvaruju prihode i iz drugih izvora, no njihova veličina, u pravilu, ne prelazi 5% osnovnih izvora. Isto tako treba istaći da u politici razvoja HC d.o.o. i ŽUC-e također koriste dugoročne kredite kao izvor sredstava kako bi ubrzale ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva, no u odnosu na osnovne prihode visina kreditnog zaduženja doseže daleko manju razinu nego kod autocesta.

Ovakav sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvatskoj je rezultat dugogodišnjeg razvojnog puta, koji se razvijao paralelno s razvitkom cestovne mreže. Od čisto proračunskog sustava preko mješovitog došlo se do sustava koji je upravo izložen, a koji maksimalno uvažava tržišni princip da troškove infrastrukture snose korisnici. Veoma je logičan i na sadašnjem stupnju ukupnog razvitka, a posebno razvitka cesta, je najprimjenjeniji. Dok se osnovna mreža javnih cesta financira iz naknada od goriva i registracije vozila, komercijalne ceste se financiraju putem cestarine, naknade od goriva i dugoročnim kreditima. Iako se u svijetu financiranje autocesta vrši prvenstveno putem dugoročnih kredita (koji se vraćaju iz cestarine), Hrvatska je, u cilju što brže izgradnje i dovršenja mreže autocesta, za ovu namjenu odvojila dio naknade za ceste iz goriva.

Radi što zornijeg prikaza, u nastavku se daje tabelarni prikaz izvora financiranja pojedinih subjekata:

 

Tablica 1.

  

NAZIV PRAVNOG SUBJEKTA

Redni

IZVORI SREDSTAVA

HC

HAC

ŽUC-e

broj

 

d.o.o.

d.o.o.

 

0

         1

2

3

4

1.

Naknada iz goriva za

   
 

financiranje građenja i

   
 

održavanja javnih cesta

   

2.

Godišnja naknada pri

   
 

registraciji mot. vozila

   

3.

Cestarina za uporabu

   
 

autocesta i objekata s

   
 

naplatom

   

4.

Naknada od vozila

   
 

registriranih izvan Republike

   
 

Hrvatske

x

  

5.

Naknada za izvanredni

   
 

prijevoz

x

x

x

6.

Naknada za prekomjernu

   
 

uporabu javne ceste

x

 

x

7.

Naknada za korištenje

   
 

cestovnog zemljišta i od

   
 

obavljanja pratećih uslužnih

   
 

djelatnosti

x

x

x

8.

Ostali izvori (iz djelatnosti)

x

x

x

Izvor: Zakon o javnim cestama

x = izvor

xx = prevladavajući izvor

 

5. Planovi i programi

Pored zakonske i ostale normativne uređenosti planske aktivnosti važan su čimbenik u definiranju politike razvitka ovog segmenta prometne infrastrukture.

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, koju je na prijedlog Vlade donio Hrvatski sabor 1999. godine, polazni je i okvirni dokument svih daljnjih planskih aktivnosti na području prometa i prometne infrastrukture. Ovim su dokumentom utvrđeni osnovni okviri i strateški ciljevi razvitka cesta, a zacrtani su također organizacijska struktura i način financiranja.

Temeljem tog dokumenta, Vlada Republike Hrvatske je donijela Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine. Ovim su dokumentom razrađeni i konkretizirani utvrđeni dugoročni strateški ciljevi, razrađen je konkretan program gradnje i održavanja državnih cesta i autocesta i dati su konkretni okviri razvitka županijskih i lokalnih cesta. Budući je preostalo svega jedno tromjesečje ovog planskog razdoblja, veoma se precizno mogu iznijeti rezultati i ostvarenje planiranog programa za protekle četiri godine.

Četverogodišnji program realizirali su subjekti: Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijske uprave za ceste i koncesijska društva putem godišnjih planova. Nužno je na ovom mjestu istaknuti da je Hrvatska 2001. godine ušla u novo plansko razdoblje s veoma jasno utvrđenim ciljevima, dobro razrađenom strukturom organizacije gospodarenja i precizno razrađenim sustavom financiranja. Istovremeno nisu bile izvršene nužne pripreme od studija, istraživanja, projektne dokumentacije, izvlaštenja nekretnina, ishođenja potrebnih suglasnosti i građevinske dozvole, tako da je ta činjenica stvarala velike probleme u kvaliteti realizacije donijetog Programa. Danas je taj problem daleko blaži, tako da će se ovaj program za razdoblje od 2005. do 2008. godine moći realizirati ravnomjernije i kvalitetnije. Pod tim se podrazumijeva ostvarenje programa u zadanom obimu, u zadanim rokovima i pretpostavljenoj kvaliteti.

U proces planiranja cesta nužno je uvesti metode suvremenog, dinamičkog planiranja kojemu će prethoditi izrade fizibiliti studije za dionice autoceste i objekte s naplatom i uz precizno razrađen investicijski program za sve projekte koji se u okviru ovog programa realiziraju.

Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine je jedinstven dokument koji bilancira ukupne aktivnosti na mreži javnih cesta u Republjici Hrvatskoj.

6. Kriteriji za utvrđivanje prioriteta

a) Dovršenje nedovršenih dionica i objekata planiranih u prethodnom planskom razdoblju od 2001. do 2004. godine

b) Aktualno stanje dionice ili objekta

c) Ostvareni i prognozirani promet

d) Pristupi – priključci na autoceste

e) Strateški razvojni ciljevi

• ujednačenost regionalnog razvitka

• priključenje Hrvatske na širi europski cestovni sustav

• demografski razvitak, zaštita okoliša, pogranične zone i drugo

II. OCJENA SADAŠNJEG STANJA

1. DRŽAVNE CESTE

1.1. Osnovni podaci

Hrvatske ceste d.o.o. upravljaju i gospodare s mrežom državnih cesta u ukupnoj dužini od 6.934 kilometra. Dužinu od 6.812 kilometara čine cestovni pravci, a razliku pokrivaju odvojci i krakovi na križanjima.

98% državnih cesta su ceste s asfaltnim kolnicima, dok 2% (ili 122 km) čine ceste od navezenoga kamenog materijala (makadamski kolnici).

1.2. Promet

Stanje cestovne mreže u korelaciji je s različitim obimom prometa. Hrvatske ceste d.o.o. organizirano provode brojanje prometa na postojećoj mreži državnih cesta. Prema postojećim podacima, za 2003. godinu, na državnim cestama je prosječni dnevni promet (PGDP) 3637 vozila/dan. U odnosu na 2002. godinu porast je 5,6%.

 

UČestalost PGDP-a na mreŽi drŽavnih cesta

Slika 1.

 

Najveće učešće kolnika u lošem stanju (više od 60%) je na državnim cestama s malim obimom prometa (PGDP<1500 vozila). Porastom prometa smanjuje se postotak državnih cesta u lošem i vrlo lošem stanju, a najbolje stanje je na najjače prometno opterećenim cestama (cca 30%).

ProsjeČne ravnosti drŽavnih cesta
s razliČitim razinama prometa

Tablica 2.

PGDP

< 1.500

1.500

> 5.000

vozila/dan

 

–5.000

 

Prosječna neravnost

   

IRI (m/km)

4,0

3,2

2,7

 

Analogno prikazanoj prosječnoj ravnosti državnih cesta u odnosu na frekventnost prometa, slijedi slika

 

Stanje ravnosti drŽavnih cesta s razliČitim razinama prometa

Slika 2.

 

Ovakvo stanje kvalitete kolnika, u odnosu na razinu prometa, ukazuje da su Hrvatske ceste d.o.o., zbog nedostatnih sredstava, težište održavanja usmjeravale na ceste s frekventnijim prometom.

1.3. Procjena sadašnjeg stanja

Sadašnje stanje kolnika, važno za promet i rezultirajuće troškove s aspekta gospodarenja i održavanja prometnica, može se opisati slijedećim parametrima:

• Uzdužna ravnost

• Poprečna ravnost

• Oštećenja površine ceste

• Otpor trenju (hvatljivost)

Prikupljeni podaci o pojedinim karakteristikama evidentirani su u bazi cestovnih podataka Hrvatskih cesta d.o.o. i omogućili su da se analizira i ocjeni sadašnje stanje kolnika mreže državnih cesta.

Prema raspoloživim podacima za pojedine parametre stanja kolnika prema ravnosti i oštećenosti (hvatljivost nije uključena u vrednovanje), ukupno stanje kolnika na mreži državnih cesta može se iskazati u pet kategorija – od vrlo dobrog do vrlo lošeg stanja:

• U dobrom i vrlo dobrom stanju je 28% kolnika

• U prihvatljivom stanju je 25% kolnika

• U lošem stanju je 23% kolnika

• U vrlo lošem stanju je 24% kolnika

 

Ukupno stanje kolnika

Slika 3.

  

2. AUTOCESTE

Prema Zakonu o javnim cestama Hrvatske autoceste d.o.o. su nositelj izgradnje, održavanja i upravljanja autocestama u Republici Hrvatskoj.

Hrvatske autoceste održavaju 666 kilometara autocesta, od čega je pod naplatom 630 kilometara.

U izgradnji je zadnjih 78 km autocesta Bosiljevo – Split i Rupa – Rijeka. Provode se pripremne aktivnosti za nove autoceste: Split – Ploče, Beli Manastir – Osijek – granica BiH, Zagreb – Sisak. Na pojedinim dionicama u prometu izvode se naknadni radovi. U tijeku je sanacija autoceste Zagreb – Županja u dužini od ukupno 184 kilometra od Jankomira do Brodskog Stupnika. Sanacija se provodi i na Krčkom mostu, a uključuje građevinske radove na malom i velikom luku i odgovarajući nadzor nad ovim radovima.

Održavanje autocesta provodi se prema najvišim svjetskim standardima uz praćenje trenda razvitka svjetskih tehnologija s ciljem podizanja sigurnosti i udobnosti odvijanja prometa na autocesti. Standard održavanja autocesta u cijelosti je usklađen s važećim propisima i suvremenim tehnološkim i razvojnim spoznajama.

Izgradnja, održavanje i upravljanje autocestama financira se iz kredita, cestarine, naknade u cijeni goriva te iz ostalih izvora.

Naknada na naftne derivate od 0,60 kn po litri goriva namijenjena je financiranju izgradnje i investicijskom održavanju autocesta.

Visina cestarine, razmjerno dužini korištene dionice prema pripadajućoj skupini vozila, iznosi u zatvorenom sustavu naplate za prvu skupinu vozila 0,40 kn po kilometru autoceste i povećava se do omjera 1 : 3,3 za četvrtu skupinu vozila. Na mostu Krk i na autocesti Bregana – Zagreb primjenjuje se otvoreni sustav naplate. Cestarina na autocesti Bregana – Zagreb iznosi 0,36 kn po kilometru za prvu skupinu vozila, uz omjer 1 : 4 između prve i četvrte skupine vozila.

3. ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE

3.1. Osnovni podaci

Županijske uprave za ceste upravljaju i gospodare u ukupnoj dužini s 10 604 km županijskih i 10 535 km lokalnih cesta.

90,86% ukupne mreže županijskih i lokalnih cesta čine ceste s asfaltnim kolnikom, dok 9,14% čine ceste od navezenog kamenog mateijala (makadamski kolnici).

S obzirom da županijske uprave za ceste nisu tehnološki opremljene za ocjenjivanje stanja cesta prema parametrima koje koriste Hrvatske ceste d.o.o. (ravnost, hvatljivost), pri ocjenjivanju postojećeg stanja zadržali su metodu ocjenjivanja kojom se ocjenjuje stanje ceste ocjenama od 0 do 5, a ocjena znači sljedeće:

Ocjena 0: Kolnik je u dobrom stanju

1: Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 30%

2: Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 50%

3: Konstrukcija kolnika je manje oštećena, a površina kolnika je oštećena do 70%

4: Konstrukcija kolnika je znatno oštećena, dok je površina kolnika je oštećena do 80%

5: Konstrukcija kolnika je potpuno oštećena, dok je površina kolnika oštećena preko 80%

 

3.2. Procjena sadašnjeg stanja

Tablica 3.

 

ukupno

       
 

km

ocjena

0

1

2

3

4

5

županijske

        

ceste

10266

u %

17

12

21

28

15

8

lokalne

        

ceste

8939

u %

18

11

19

26

15

12

UKUPNO

19206

u %

17

11

20

27

15

10

 

Slika 4.

 

Iz dane analize stanja, koja je prikazana u Tablici 3., proizlazi da je 48% mreže županijskih i lokalnih cesta ocijenjeno s 0,1 i 2, dok je 52% mreže tih cesta ocijenjeno s ocjenom 3, 4 i 5. Dodamo li ovome činjenicu da se ocjenjivanje odnosi samo na asfaltirane ceste, proizlazi da je oko pola mreže ovih cesta u dobrom, a pola u lošem stanju. Ovdje moramo istaknuti da je i pored pojednostavljene metode procjene stanja, došlo do veoma različitih rezultata po pojedinoj ŽUC-e.

III. IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA
I ODRŽAVANJA OD 2001. DO 2004. GODINE

Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine je izrađen i usvojen kao jedinstveni planski dokument, koji je sistematizirao konkretne programe razvitka u segmentu državnih cesta, županijskih i lokalnih cesta i autocesta. Ubrzo nakon donošenja, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o ubrzanoj izgradnji autocesta, tako da je došlo do potrebe ishođenja dodatnih izvora sredstava za tu namjenu.

U sektoru državnih cesta sredstva i program su ostvareni u planiranim okvirima, dok su planirana sredstva, a samim time i programi županijskih i lokalnih cesta ostvareni za 2,1 puta više od planiranog (u Tablici 6. iskazane su planske veličine uzete iz godišnjih planova županijskih uprava za ceste).

Ovdje treba istaći specifičnost da su Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. kao trgovačka društva u sustavu PDV, dok županijske uprave za ceste nisu i ne mogu računati s povratom PDV-a.

 

1. DRŽAVNE CESTE

IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA DRŽAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE
OD 2001. DO 2004. GODINE

Tablica 4. u mln kn

Redni

 

Plan

    

Izvršenje

%

broj

OPIS

2001.–2004.

2001.

2002.

2003.

2004.

2001.–2004.

izvršenja

0

1

2

    

3

4

I.

PROGRAM GRADNJE

2.921

417

536

944

993

2.908

100

1.

Program gradnje brzih cesta

1.467

227

319

502

419

1.468

100

2.

Program poboljšanja

1.014

129

149

360

344

982

97

3.

Razvojne pripreme

129

16

26

46

50

157

122

4.

Spojevi na autoceste

158

 

2

8

139

149

95

5.

Zaostale obveze-zemljište

8

  

3

3

7

85

6.

Ostali objekti

66

31

24

2

8

64

97

7.

Osnovna sredstva

80

14

16

22

30

82

102

II.

PROGRAM ODRŽAVANJA

3.161

375

813

828

1.060

3.076

97

1.

Redovno održavanje

1.369

242

336

360

442

1.381

101

2.

Izvanredno održavanje

843

133

252

196

212

793

94

3.

Betterment

260

 

13

34

166

212

82

4.

Županijske i lokalne ceste

689

212

238

240

690

100

III.

OSTALI POSLOVNI IZDACI

486

146

147

106

116

515

106

1.

plaće

172

33

40

45

53

172

100

2.

ostali poslovni izdaci

187

48

38

51

51

187

100

3.

financijski izdaci

127

65

69

10

12

156

123

 

UKUPNO

6.568

938

1.495

1.878

2.170

6.499

99

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

Iz datog prikaza u Tablici 4., HC d.o.o. su realizirale u vrijednosnom iskazu na program gradnje 2.908 mln kn, ili 100% od planiranog, program održavanja s 97% od planiranog i ostali troškovi poslovanja s 106% od planiranog (ovo povećanje je prvenstveno rezultat povećanja financijskih izdataka – kamate, u odnosu na planirane).

Obzirom da je izostala realizacija 22% planiranih sredstava iz dugoročnih kredita, što iznosi oko 110 mln kn, ili 6% ukupno ostvarenih sredstava, nije realiziran dio programa na nekim projektima. Dio programa nije realiziran zbog duže procedure ishođenja potrebnih suglasnosti i dozvola, a dio kasni zbog posebno teških geografskih uvjeta kroz koje ceste prolaze i zbog obima priprema koje je u relativno kratko vrijeme trebalo izvršiti.

Prema naturalnim pokazateljima, u promatranom razdoblju od 2001. do 2004. godine, program građenja realiziran je s oko 130 km novoizgrađenih (i rekonstruiranih) i 100 km uređenih i saniranih državnih cesta.

U istom razdoblju, Hrvatske ceste d.o.o. su radovima izvanrednog održavanja sanirale 536 km državnih cesta, a u sklopu programa bettermenta obnovile su oko 70 km državnih cesta.

 

2. AUTOCESTE

Realizacija programa 2001. – 2004. godine

 

Program za 2001. – 2004. godine realiziran je u ukupnoj vrijednosti s 94,90% i to po godinama kako slijedi:

 

Tablica 5. u mil. kn

Opis

Program

Realizacija Programa

Indeks

 

2001.–2004.

2001.

2002.

2003.

2004.

Ukupno

(6/1)

0

1

2

3

4

5

6

7

GRAĐENJE

15.710,73

1.372,11

3.414,55

5.865,15

4.686,89

15.338,70

97,63

SANACIJA I IZVAN.

       

ODRŽ.

877,20

0,00

107,51

61,09

188,58

357,18

40,72

UPRAVLJANJE I RED.

       

ODRŽ.

1.248,69

182,72

272,80

297,54

478,38

1.231,43

98,62

UKUPNO

17.836,62

1.554,82

3.794,86

6.223,78

5.353,85

16.927,31

94,90

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

  

Rokovi za puštanje u promet dionica autocesta predviđeni Programom u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine su izvršeni i to:

 

Tablica 6.

Naziv

Km/

Ostvareno

god.

01

02

03

04

1.

Zagreb – Bregana

14

14

   

2.

Zagreb – Lipovac

     

2.1.

Velika Kopanica – Županja

26

 

26

  

3.

Zagreb – Goričan

     
 

(B. Hum – Varaždin)

23

  

23

 

4.

Rijeka – Rupa

     
 

(Jušići – Rupa)

4

   

4

 

Ukupno 1. – 4.

67

14

26

23

4

5.

Bosiljevo – Split

     

5.1.

Bosiljevo – tunel Mala Kapela

36

  

36

 

5.2.

Tunel Mala Kapela –

     
 

Gornja Ploča

96

   

96

5.3.

Gornja Ploča – Zadar 2

61

  

61

 

5.4.

Zadar 2 – Pirovac

36

   

36

5.5.

Vrpolje – Split (Dugopolje)

45

  

45

 
 

Ukupno 5.

274

  

97

177

 

UKUPNO 1. – 5.

341

14

26

120

181

 

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

Izgradnjom autoceste od mađarske granice (Goričan) do Zagreba te od Zagreba do Splita i Rijeke postignut je veliki napredak u povezivanju hrvatske obale i unutrašnjosti države i integraciji u europski sustav prometa i koridora. Osim što su pridonijele razvoju turizma, boljem protoku ljudi i roba, autoceste svojim korisnicima pružaju veću sigurnost i udobnost u prometu.

 

3. ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE

IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA
OD 2001. DO 2004. GODINE

 

Tablica 7. u mln kn

Red.

 

PLANSKO RAZDOBLJE

broj

OPIS

2001.

2002.

2003.

2004.

UKUPNO

0

1

2

3

4

5

6

1.

ODRŽAVANJE

     

1.1.

Redovno

     
 

Planirano

331

393

431

440

1.595

 

Izvršeno

324

390

428

440

1.582

 

Realizirano %

98

99

99

100

99

1.2.

Izvanredno

     
 

Planirano

218

316

547

492

1.573

 

Izvršeno

204

306

517

492

1.519

 

Realizirano %

94

97

95

100

97

2.

INVESTICIJE

     
 

Planirano

102

134

223

194

653

 

Izvršeno

94

130

201

194

619

 

Realizirano %

92

97

90

100

95

3.

OSTALI IZDACI

     
 

Planirano

22

29

117

110

278

 

Izvršeno

21

32

107

110

270

 

Realizirano %

95

110

91

100

97

 

UKUPNO

     
 

Planirano

673

872

1.318

1.236

4.099

 

Izvršeno

643

858

1.253

1.236

3.990

 

Realizirano %

96

98

95

100

97

Izvor: Županijske uprave za ceste

  

Iz Tablice 7. vidljivo je da je, od ukupno planiranih 4.099 mln kuna za ulaganje u županijske i lokalne ceste u radoblju od 2001. do 2004. godine, uloženo 3.990 mln kn, ili 97%.

Najviše je ostvareno redovnog održavanja, 1.582 mln kn, ili 38% od ukupno planiranih ulaganja. Ostvarenje izvanrednog održavanja (1.519 mln kn) je u odnosu na plan ukupnih ulaganja ostvareno s 37%, dok je u investicije uloženo 619 mln kn ili 15% ukupnih ulaganja.

U istom razdoblju ostali izdaci realizirani su u iznosu od 270 mln kn, ili 7% od ukupno planiranih iznosa.

Iz prethodnih podataka o prilivima sredstava i ulaganjima za županijske i lokalne ceste, možemo zaključiti da je relativno visoki godišnji rast prihoda, a shodno tome i ulaganja u županijske i lokalne ceste, ali s obzirom na višegodišnje zapostavljanje ove mreže cesta, nužno je i dalje zadržati tempo porasta kojeg smo imali u prve tri godine ovog planskog razdoblja.

 

IV. PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA
OD 2005. DO 2008. GODINE

1. DRŽAVNE CESTE

1.1. Plan priliva sredstava

PLAN PRILIVA SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE DRŽAVNIH CESTA OD 2005. DO 2008. GODINE

 

Tablica 8. u mln kn

Redni

     

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

VLASTITI PRIHODI

1.550

1.614

1.682

1.754

6.600

1.1.

Naknada za ceste u cijeni goriva

1.477

1.536

1.597

1.661

6.271

1.2.

Ostale naknade za ceste i drugi prihodi

73

78

85

93

329

2.

DUGOR. KREDITI

600

800

900

1.000

3.300

 

UKUPNO

2.150

2.414

2.582

2.754

9.900

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

Od ukupno planiranog priliva sredstava, 9.900 mln kn, na redovne prihode otpada 6.600 mln kn, ili 67%, a na dugoročne kredite 3.300 mln kn, ili 33%.

Od redovnih izvora, iz naknade za ceste u cijeni goriva planira se ostvariti 6.271 mln kn, ili 95%.

Kod naknade za ceste u cijeni goriva, 0,60 kn/l goriva, planiran je godišnji porast od 4%, baziran na porastu potrošnje goriva. S obzirom na očekivani godišnji porast turističkog prometa i ubrzanu izgradnju autocesta i ostale mreže cesta, ovaj pristup možemo smatrati restriktivnim.

Ostale naknade i prihodi Hrvatskih cesta d.o.o., koji iznose 329 mln kn i čine 5% vlastitih prihoda, definirani su Zakonom o javnim cestama i to su:

• naknada od vozila registriranih izvan Republike Hrvatske,

• naknada za izvanredni prijevoz,

• naknada za prekomjernu uporabu javne ceste,

• naknada za korištenje cestovnog zemljišta i od obavljanja pratećih uslužnih djelatnosti te ostali prihodi

Zbog trenda porasta prometa te očekivanog povećanja priliva sredstava od korištenja cestovnog zemljišta i od obavljanja pratećih uslužnih djelatnosti, priliv od ostalih naknada i drugih prihoda planiran je s prosječnim porastom od 8% godišnje.

Uz redovne izvore sredstava, za financiranje građenja i održavanja državnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. koriste i dugoročne kredite domaćih i inozemnih kreditora.

U razdoblju od 2005. do 2008. godine Hrvatske ceste d.o.o. planiraju se zadužiti s ukupno 3.300 mlrd kuna kredita. Kreditna sredstva koja se misle angažirati u sljedeće četiri godine za državnu mrežu cesta unutar su kvote mogućeg zaduženja za ceste, 25%, u odnosu na oko 1,5% planiranog BDP u tom razdoblju.

Otplate ugovorenih i ukupno predviđenih kredita niti u jednoj godini neće prelaziti 15% redovnih prihoda Hrvatskih cesta d.o.o. i neće ugroziti ulaganja u programe i tekuće poslovanje.

1.2. Plan ulaganja sredstava

Za sljedeće četverogodišnje razdoblje planira se u programe građenja i održavanja državnih cesta, kao i za razvoj županijskih i lokalnih cesta, uložiti sredstva prema sljedećoj strukturi izdataka:

 

PLAN ULAGANJA SREDSTAVA ZA PROGRAME RADOVA NA DRŽAVNIM CESTAMA
U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 9. u mln kn

Redni

     

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Strateške studije i razvoj

30

20

20

20

90

2.

Investicije

1.089

1.181

1.161

1.169

4.600

2.1.

Projektiranje

30

40

35

31

136

2.2.

Izvlaštenje nekretnina

60

70

70

70

270

2.3.

Građenje

975

1.046

1.031

1.048

4.100

2.4.

Nabavke osnovnih sredstava

24

25

25

20

94

3.

Održavanje

613

793

971

1.123

3.500

3.1.

Redovno

370

390

410

430

1.600

3.2.

Izvanredno

90

100

110

124

424

3.3.

Betterment

153

303

451

569

1.476

4.

Sufinanciranje razvoja županijskih i lokalnih cesta

240

240

240

240

960

5.

Troškovi upravljanja

118

120

125

130

493

6.

Financijski izdaci

60

60

53

58

231

7.

Otplata kredita

12

14

26

 

UKUPNO

2.150

2.414

2.582

2.754

9.900

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

STRATEŠKE STUDIJE I RAZVOJ

Tablica 10. u mln kn

Redni

     

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Razvojne pripreme za autoceste s naplatom

3,80

–  

–  

–  

3,80

2.

Razvojne pripreme za ostale ceste

16,04

8,00

10,00

10,00

44,04

3.

Ostale studije

7,36

9,00

7,00

7,00

30,36

4.

Informatičke studije

0,80

1,00

1,00

1,00

3,80

5.

Ostale interventne studije

2,00

2,00

2,00

2,00

8,00

 

UKUPNO

30,00

20,00

20,00

20,00

90,00

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

U narednom planskom razdoblju intenzivno će se nastaviti s financiranjem izrade strateških studija i istraživanja za ukupnu mrežu javnih cesta, a posebno za pravovremeno dovršenje nužne projektne dokumentacije za realizaciju planiranog programa gradnje autocesta. Za tu namjenu planira se u razdoblju od 2005. do 2008. godine utrošiti ukupno 90 mln kn.

INVESTICIJE

Tablica 11. u mln kn

Redni

 

Ukupno

GODINA

   

broj

O P I S

2005. – 2008.

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

I.

SPOJEVI AUTOCESTA

     

1.

SOLIN–KLIS–SINJ

210,00

125,00

85,00

1.1.

ROTOR BILICE–MRAVINCI (puni profil)

70,00

45,00

25,00

1.1.1.

Tunel Mravinci

46,00

30,00

16,00

1.1.2.

Dračevac–Majdan, vijadukt Majdan

8,00

5,00

3,00

1.1.3.

Dračevac–Majdan, dionica: Dračevac–Mačkovac

16,00

10,00

6,00

1.2.

ČVOR GRLO–PODI (puni profil)

70,00

40,00

30,00

1.2.1.

Čvor Grlo–Podi, objekti

37,00

20,00

17,00

1.2.2.

Čvor Grlo–Podi, trasa

33,00

20,00

13,00

1.3.

PODI–KRIŽICE

70,00

40,00

30,00

1.3.1.

Podi–Križice

70,00

40,00

30,00

2.

ZADAR–ČVOR ZADAR 2

90,00

20,00

30,00

20,00

20,00

2.1.

Zadar–Čvor Zadar 2

90,00

20,00

30,00

20,00

20,00

3.

TROMILJA–RAŽINE

90,00

60,00

15,00

15,00

3.1.

Šibenik (spoj na D 8)–čvor Dubrava

60,00

60,00

3.2.

Čvor Šibenik–Tromilja (spoj na D 33)

30,00

15,00

15,00

4.

ČVOR BISKO

60,00

20,00

40,00

4.1.

Čvor Bisko (spoj D 62– D 60)

60,00

20,00

40,00

5.

MASLENIČKI MOST–OBNOVA

20,00

20,00

5.1.

Maslenički most–obnova

20,00

20,00

6.

ČVOR UMAG–DRAGONJA

30,00

30,00

6.1.

Čvor Umag–Dragonja (Plovanija–Kaštel)

30,00

30,00

7.

ČVOR ŠESTANOVAC

20,00

5,00

15,00

7.1.

Čvor Šestanovac–Šestanovac

20,00

5,00

15,00

 

UKUPNO I.

520,00

280,00

170,00

35,00

35,00

II.

PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE BRZIH CESTA

     
      

1.

PRIGORSKO–PODRAVSKA SPOJNA CESTA S ODVOJCIMA

 

300,00

 

70,00

 

90,00

 

140,00

 

1.1.

Sveta Helena–Vrbovec–Bjelovar–Đurđevac,

     
 

dionica: Vrbovec–Gradec

300,00

70,00

90,00

140,00

2.

ZAPADNA ZAOBILAZNICA OSIJEKA

240,00

36,00

78,00

98,00

28,00

2.1.

Darda–Osijek

240,00

36,00

78,00

98,00

28,00

3.

JADRANSKA CESTA KROZ RIJEČKU

     
 

AGLOMERACIJU

964,10

182,80

246,80

222,00

312,50

3.1.

dionica: Orehovica–Draga–Sveti Kuzam

276,60

122,80

141,80

12,00

3.2.

dionica: Sveti Kuzam–Križišće

252,50

10,00

70,00

172,50

3.3.

Spojna cesta Luka Brajdica–Čvor Draga D 404

345,00

60,00

75,00

120,00

90,00

3.4.

Orehovica–Diračje, II. faza (puni profil)

90,00

20,00

20,00

50,00

4.

JADRANSKA CESTA KROZ SPLITSKU

     
 

AGLOMERACIJU

835,00

28,00

176,00

295,00

336,00

4.1.

Plano–Split

345,00

28,00

79,00

98,00

140,00

4.2.

Stobreč–Dugi Rat–Omiš

490,00

97,00

197,00

196,00

 

UKUPNO II.

2.339,10

316,80

590,80

755,00

676,50

III.

OSTALI PROGRAMI ZAHVATA NA

     
 

DRŽAVNIM CESTAMA

     

1.

Rekonstrukcija D 8 kroz Zadar, III. dionica

9,00

9,00

2.

Ulaz u luku Ploče

20,00

20,00

3.

Cesta Tunel »Učka«–Labin, dionica:

     
 

Boljunsko Polje–Mandići–obilaznica Vranja

25,00

6,00

3,00

8,00

8,00

4.

Zapadna vezna cesta u Slavonskom Brodu

25,00

25,00

5.

Izmještanje D 30 iz centra Velike Gorice

60,00

30,00

20,00

10,00

6.

Rekonstrukcija raskrižja D 510 i Ž 2068

     
 

(kružni tok–rotor) u Varaždinu

2,50

2,50

7.

Presečno–Gornje Makojišće (Novi Marof)

1,80

1,80

8.

Prelaganje trase ceste D 7 Slavonski Šamac

25,00

15,00

10,00

9.

Rekonstrukcija ceste kroz Muć

2,70

2,70

10.

Posedarje – Ražanac L=15,0 km

20,00

10,00

10,00

11.

Krapinske Toplice–Čret

5,00

5,00

12.

Duga Resa–Čvor Novigrad–Netretić

3,00

1,00

1,00

1,00

13.

Mostanje–Vukmanički Cerovac

50,00

5,00

10,00

10,00

25,00

14.

Ulaz u Šibensku luku

20,00

5,00

5,00

5,00

5,00

15.

Most kopno–otok Čiovo

35,00

3,00

3,00

15,00

14,00

16.

Dubrovnik–Ćilipi

60,00

3,00

10,00

20,00

27,00

17.

Popovec – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica

     
 

– Zabok

39,00

2,00

5,00

12,00

20,00

18.

Prolaz kroz Belišće L=1,40 km

5,00

5,00

19.

Veli Vrh–čvor Istarski Ipsilon

40,00

2,50

10,00

27,50

20.

Novigrad–Čvor Nova Vas, I. dionica

25,00

15,00

10,00

21.

Čvor Nova Vas–Ponte Portone, II. dionica

25,00

10,00

15,00

22.

Denivelacija križanja na D–8 u Solinu

     
 

(Mravinci)

2,00

2,00

23.

Vitaljina–Đurinići

10,00

5,00

5,00

24.

Špilnik–Čovići

10,00

5,00

5,00

25.

Most na D 57 u Lipovcu

12,00

5,00

5,00

2,00

26.

Projekti obnove neasfaltiranih državnih cesta

30,00

7,50

7,50

7,50

7,50

27.

Obilaznice gradova (Virovitica, Varaždin,

     
 

Čakovec, Bjelovar, Čazma, Našice, Vinkovci,

     
 

Metković, Gospić, Zaprešić i dr.)

222,10

87,40

58,70

31,00

45,00

 

UKUPNO III.

784,10

278,40

188,20

166,00

151,50

IV.

REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA

     
 

NA OTOCIMA (OTOČNI PROGRAM)

     

1.

Otok Šolta–Izgradnja spojne ceste

     
 

Trajektna luka Rogač–Grohote

2,00

1,00

1,00

2.

Obilaznica grada Krka

18,00

18,00

3.

Otok Korčula: dionica Dubova–Kapje

     
 

(nova trasa), Žrnovo

40,00

10,00

5,00

5,00

20,00

4.

Projekt Pelješac – Most kopno – Pelješac

     
 

– prilazne ceste

630,00

85,00

145,00

155,00

245,00

5.

Porozina–Vransko jezero–Cres–Lošinj,

     
 

dionica: Vransko jezero

70,00

30,00

40,00

6.

Porozina–Vransko jezero–Cres–Lošinj,

     
 

dionica: Obilaznica Nerezina

20,00

5,00

15,00

7.

Trajektni prijelaz Prapratno

5,40

5,40

 

UKUPNO IV.

785,40

149,40

191,00

165,00

280,00

V.

REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA I

     
 

MOSTOVA UZ GRANICU

     

1.

Most Jasenovac

1,00

1,00

2.

Most preko Sutle

1,70

1,70

3.

Most preko Mure

13,70

13,70

 

UKUPNO V.

16,40

16,40

VI.

PROGRAM DENIVELACIJE I OSIGURANJA CESTOVNO-ŽELJEZNIČKIH PRIJELAZA

     
      

1.

Virje

18,00

10,00

8,00

2.

Cabuna

18,00

18,00

 

UKUPNO VI.

36,00

18,00

10,00

8,00

 

VII.

OSTALI INTERVENTNI PROJEKTI

     

1.

Interventni programi

25,00

6,00

6,00

7,00

6,00

 

UKUPNO VII.

25,00

6,00

6,00

7,00

6,00

VIII.

NABAVKE OSNOVNIH SREDSTAVA

     

1.

Nabavke osnovnih sredstava (PUO, izgradnja

     
 

objekata, oprema, inform. projekti i dr.)

94,00

24,00

25,00

25,00

20,00

 

UKUPNO VIII.

94,00

24,00

25,00

25,00

20,00

 

UKUPNO I.+II.+III.+IV.+V.+VI.+VII.+VIII.

4.600,00

1.089,00

1.181,00

1.161,00

1.169,00

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

U planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine planira se investirati u državne ceste ukupno 4,6 mlrd kn, ili 46,5%, od čega:

• u projektiranje 136 mln kn,

• za izvlaštenje nekretnina 270 mln kn,

• za građenje 4,1 mlrd kn, i

• za nabavu ostale dugotrajne imovine (izgradnja PUO, ostalih objekata, nabava opreme, informatički projekti i dr.) 94 mln kn.

Ovako predviđena struktura ulaganja ima orijentacijski karakter, jer je u ovom trenutku za ovako veliki broj projekata teško predvidjeti troškove investicija za pojedinu namjenu. Isto tako ukupni planirani iznosi investicija kod svih projekata nisu i konačni, zbog toga što dovršenje projektne dokumentacije i ostalih priprema tek predstoji i zbog toga što će se potpuno dovršenje pojedinih dionica i objekata u kontinuitetu završiti poslije 2008. godine.

Dosadašnjim obimom ulaganja u održavanje, u 2004. godini ostvareno je oko 72% utvrđenog standarda redovnog održavanja (u 2001. godini ostvareno je 40%) i 86% utvrđenog standarda izvanrednog održavanja (prema 21% u 2001. godini).

Moramo napomenuti da ovi pokazatelji služe samo kao slikoviti prikaz ulaganja u poboljšanje cestovne infrastrukture, ali ne mogu poslužiti kao egzaktno mjerilo poboljšanja stanja cesta, budući da bi trebalo revidirati mjere za ocjenu standarda ili odrediti druge kriterije za ocjenjivanje stanja cesta. Međutim, bez obzira na način ocjenjivanja, ulaganjem u održavanje javnih cesta podignuta je razina kvalitete cestovne mreže na razinu koju nameću potrebe suvremenog cestovnog prometa, a to je ujedno i ostvarenje jednog od ciljeva Strategije.

 

PREGLED PLANIRANIH ULAGANJA U ODRŽAVANJE DRŽAVNIH CESTA U RAZDOBLJU

OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 12. u mln kn

Redni

OPIS

2005.

2006.

2007.

2008.

UKUPNO

%

broj

     

2005.–08.

ulaganja

0

1

2

3

4

5

6

7

1.

Redovno održavanje

370

390

410

430

1.600

46  

2.

Izvanredno održavanje

90

100

110

124

424

12  

3.

Betterment

153

303

451

569

1.476

42  

 

UKUPNO

613

793

971

1.123

3.500

100 %

 

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

Predviđeno ulaganje u održavanje državnih cesta u razdoblju od 2005. do 2008. godine je 3.500 mln kn i znači povećanje ulaganja za ovu namjenu, u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje, za 47%.

Za redovno održavanje uložit će se 1.600 mln kn ili 16% više nego u prethodnom razdoblju.

Za izvanredno održavanje i rekonstrukciju (betterment), planira se uložiti 1.900 mln kn, što znači povećanje od 89,05%.

Programima izvanrednog održavanja trebalo bi se u sljedećem četverogodišnjem razdoblju poboljšati sljedeći broj kilometara državnih cesta:

Program betterment, koji s izvanrednim održavanjem doprinosi poboljšanju kvalitete postojeće mreže državnih cesta, planira se u razdoblju od 2005. do 2008. godine realizirati u visini 1.476 mln kn, ili 42% ukupnog ulaganja u održavanje državnih cesta. Financiranje planiranog programa realizirat će se dijelom iz kredita Europske investicijske banke, (EIB), a dijelom iz vlastitih izvora sredstava Hrvatskih cesta d.o.o. Od 2002. godine u realizaciji je financiranje programa betterment angažiranjem dugoročnog kredita EIB I u visini 60 mln EUR i koji bi se trebao završiti u 2006. godini kad se planira nastavak programa betterment s kreditom EIB II, također u visini 60 mln EUR. Dosadašnjim programom betterment obuhvaćeno je 27 dionica ili 414,25 km državnih cesta dok se programom betterment II planira obuhvatiti 53 dionice s ukupno 687,76 kilometara državnih cesta.

IZVANREDNO ODRŽAVANJE

Tablica 13.

Red.

 

Vrsta izvanrednog

Duljina

Iznos

broj

Županija

održavanja

(km)

(mil. kn)

1.

Bjelovarsko-

a. obnova kolnika

26,45

18,7

 

bilogorska

b. obnova objekata 

 

1,4

2.

Brodsko-posavska

a. obnova kolnika

 5,94

3,8

  

b. obnova objekata 

 

2,3

3.

Dubrovačko-

a. obnova kolnika

13,00

16,1

 

neretvanska

b. obnova objekata 

 

3,1

4.

Istarska

a. obnova kolnika

12,20

15,1

  

b. obnova objekata 

 

0,0

5.

Karlovačka

a. obnova kolnika

18,48

12,7

  

b. obnova objekata 

 

4,6

6.

Koprivničko-

a. obnova kolnika

19,31

15,5

 

križevačka

b. obnova objekata 

 

0,4

7.

Krapinsko-zagorska

a. obnova kolnika

  9,88

7,2

  

b. obnova objekata 

 

3,2

8.

Ličko-senjska

a. obnova kolnika

41,60

27,3

  

b. obnova objekata 

 

0,8

9.

Međimurska

a. obnova kolnika

1,71

1,7

  

b. obnova objekata 

 

2,1

10.

Osječko-baranjska

a. obnova kolnika

 21,38

22,0

  

b. obnova objekata 

 

0,6

11.

Primorsko-goranska

a. obnova kolnika

 18,41

16,0

  

b. obnova objekata 

 

9,8

12.

Požeško-slavonska

a. obnova kolnika

 11,08

9,6

  

b. obnova objekata 

 

1,4

13.

Splitsko-dalmatinska

a. obnova kolnika

 28,10

28,2

  

b. obnova objekata 

 

9,2

14.

Sisačko-moslavačka

a. obnova kolnika

21,93

15,8

  

b. obnova objekata 

 

4,7

15.

Šibensko-kninska

a. obnova kolnika

 17,15

13,2

  

b. obnova objekata 

 

3,6

16.

Virovitičko-

a. obnova kolnika

 2,78

3,5

 

podravska

b. obnova objekata 

 

0,0

17.

Vukovarsko-

a. obnova kolnika

19,44

14,7

 

srijemska

b. obnova objekata 

 

0,0

18.

Varaždinska

a. obnova kolnika

 1,97

2,7

  

b. obnova objekata 

 

2,2

19.

Zadarska

a. obnova kolnika

35,00

20,9

  

b. obnova objekata 

 

8,0

20.

Zagrebačka i grad

a. obnova kolnika

 6,37

12,4

 

Zagreb

b. obnova objekata 

 

1,5

21.

Ostali troškovi (pro-

   
 

jektiranje, nadzor i

   
 

kontrolna ispitivanja,

   
 

oprema i ostalo) 

  

88,2

 

UKUPNO:

a. obnova

  

   kolnika km

332,18

276,9

b. obnova objekata 

 

58,9

c. ostali troškovi 

 

88,2

SVEUKUPNO: 

 

424,0

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

Programom obnove kolnika predviđeno je obnoviti ukupno 332,18 km državnih cesta s 276,9 mln kn. Istovremeno izvršit će se obnova mostova, propusta, potpornih zidova, klizišta i prometne opreme cesta i izraditi projekti u ukupnom iznosu od 147,1 mln kn.

 

PROGRAM RADOVA NA OBNOVI DRŽAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE

 

Tablica 14. u mln kn

 

GODINA

UKUPNO

OPIS

2005.

2006.

2007.

2008.

2005.–2008.

     

GODINA

0

1

2

3

4

5

BETTERMENT I

153

303

135

 

591

BETTERMENT II

  

316

569

885

UKUPNO

153

303

451

569

1.476

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

BETTERMENT I

Tablica 15.

RED.

BROJ

DIONICA

DULJINA

BR.

CESTE

 

km

0

1

2

3

1.

D30

Velika Gorica – Žažina

27,80

2.

D225

Zaprešić – Harmica

10,70

3.

D2

Bartolovec – Ludbreg

7,00

4.

D2

Dubrava Križovljanska – Varaždin

24,20

5.

D2

Kloštar Podravski – Lozan

16,00

6.

D8

Gr. Prijelaz Pasjak – Rupa (D-24)

7,00

7.

D8

Senj – Karlobag

11,60

8.

D8

Karlobag – Mandalena

31,10

9.

D8

Karlobag bypass

3,20

10.

D2

Lozan – Virovitica

12,80

11.

D8

Seline – Maslenički most

7,10

12.

D8

Posedarje – Zeleni Hrast

2,00

13.

D54

Maslenica – Zaton Obrovački

9,85

14.

D2

Čačinci – Donja Motičina

16,66

15.

D517

Beli Manastir – Valpovo

27,48

16.

D8

Zapadni ulaz u Šibenik

5,05

17.

D8

Most Morinja – Marina Kremnik

17,41

18.

D46

Vinkovci – Tovarnik

32,77

19.

D214

Županja- Posavski Podgajci – Gunja

27,23

20.

D518

Osijek – Gaboš – Jarmina

30,05

21.

D8

Ruskamen – Dupci

13,50

22.

D8

Baška Voda – Sveti Vepric

6,70

23.

D8

Cesta kroz Makarsku

4,30

24.

D39

Šestanovec – Dupci

12,40

25.

D44

Buzet – Ponte Proton

24,50

26.

D8

Zaton Doli – Orašac

17,55

27.

D20

Čakovec – Varaždin

8,30

UKUPNA DULJINA km:

414,25

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

  

BETTERMENT II

Tablica 16.

RED.

BROJ

DIONICA

DULJINA

BR.

CESTE

 

km

0

1

2

3

1.

D28

Bjelovar – Patkovac

9,24

2.

D43

Bjelovar – Narta

8,87

3.

D45

V. Zdenci – Hercegovac

6,53

4.

D5

Doljani – Omanovac

13,11

5.

D49

Pleternica – Batrina

16,72

6.

D53

Podcrkavlje – Podvinje

5,90

7.

D2

Našice – Bizovac

20,63

8.

D7

Čepin – Vuka

8,50

9.

D515

Našice – Bračevci

13,67

10.

D34

Slatina – Čađavica

15,22

11.

D55

Vinkovci – Županja

17,80

12.

D64

Gračišće – Kršan

14,26

13.

D66

Barban – Most Raša

8,46

14.

D66

Vozilići – Brseč

13,43

15.

D1

Korenica – Debelo Brdo

9,33

16.

D25

Bunić – Ljubovo

6,50

17.

D25

Brušane – Baške Oštarije

10,51

18.

D50

Čvor Sv. Rok – Gračac

20,40

19.

D52

Špilnik – Babin Potok

22,00

20.

D405

D8 – Jablanac

7,06

21.

D100

Vodice – Orlec

11,64

22.

D102

Njivice – Treskavac

21,87

23.

D105

Lopar – Rab

11,50

24.

D8

Novi Vinodolski – Kozica

12,71

25.

D8

Živogošće – Ploče

28,81

26.

D8

Ćilipi – Karasovići

14,23

27.

D1

Pađene – Križanje St. Straža

5,88

28.

D1

Knin – Biskupija

5,86

29.

D33

Drniš – Pakovo Selo

10,10

30.

D39

Cista Provo – Šestanovac

7,95

31.

D60

Lovreč – Imotski

22,45

32.

D116

Jelsa – Poljice

15,00

33.

D27

D502 – Benkovac

12,00

34.

D106

Ražanac – Posedarje

12,48

35.

D110

Kukljica – Neviđane

12,46

36.

D306

Most Vir – Kožino

18,51

37.

D62

Šestanovac – Lovrinčević

16,20

38.

D36

Selce – D. Kupčina

14,68

39.

D35

Kuzminec – A2 (Začretje)

7,70

40.

D205

Risvica – Dubrovčan

10,40

41.

D206

Valentinovo – Krapina

8,53

42.

D6

Topusko – Glina

15,50

43.

D224

Komarevo – Brđani

5,43

44.

D37

Petrinja – Gora

9,20

45.

D2

Most Plitvica – Koprivnica

27,75

46.

D3

Turčin – Novi Marof

10,10

47.

D35

Vidovec – Lepoglava

18,22

48.

D309

Samobor – Sv. Nedjelja

4,41

49.

D29

Marija Bistrica – Kašina (Laz)

10,88

50.

D31

V. Gorica – M. Buna

5,68

51.

D43

Ivanić Grad

7,15

52.

Ž1042

Kalinovica – Draganić

25,04

53.

Ž2196

D205 – Čvor Zaprešić

19,33

UKUPNA DULJINA km:

687,76

 

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

Prema prikupljenim podacima o sadašnjem stanju mreže državnih cesta i raspolažući s podacima o mogućim ulaganjima u održavanje i rekonstrukciju cesta u razdoblju od 2005. do 2008. godine, očito je da dozvoljena sredstva neće biti dostatna za postizanje željenog rezultata vezano uz kvalitetu stanja cesta, ali će voditi ka zaustavljanju dugogodišnjeg trenda pogoršanja stanja državnih cesta te ka povećanju razine sigurnosti i udobnosti vožnje, smanjenju budućih potreba za većim ulaganjima, a samim tim vodit će i k pozitivnim kretanjima u gospodarstvu kao jednom od ciljeva Strategije.

SUFINANCIRANJE RAZVOJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA

Tablica 17. u mln kn

Redni

     

UKUPNO

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005.–2008.

0

1

2

3

4

5

6

 

Sufinanciranje ŽUC od strane Hrvatskih cesta d.o.o. – UKUPNO

240

240

240

240

960

1.

Ujednačavanje minimalnog standarda održavanja

27

27

27

27

108

2.

Raspored sredst. prema prometnoj opterećenosti

128

128

128

128

512

3.

Raspored sredstava prema stupnju modernizir. cesta

50

50

50

50

200

4.

Raspored interventnih sredstava

35

35

35

35

140

  

Hrvatske ceste d.o.o. značajno sudjeluju u izvorima sredstava županijskih uprava za ceste za održavanje i građenje županijskih i lokalnih cesta. U naredne četiri godine planira se s te osnove izdvojiti 960 mln kuna. S osnova sufinanciranja ne bi došlo do direktnog povećanja sadašnjeg godišnjeg iznosa od 240 mln kuna, ali imajući u vidu preuzimanje dijela županijskih cesta (paralelnih s autocestama) pod upravljanje HC-a, indirektno bi se povećalo izdvajanje HC-e za održavanje županijskih cesta.

Kriteriji za raspored planiranih sredstava po županijskim upravama bili bi sljedeći:

• ujednačavanje minimalnog standarda održavanja;

• prometna opterećenost županijskih i lokalnih cesta;

• postizanje potrebnog stupnja moderniziranosti županijskih i lokalnih cesta;

• od ukupno planiranih 240 mln kn godišnje, dio koji čini kategoriju interventnih sredstava bio bi raspoređen po posebnim nalozima ministra mora, turizma, prometa i razvitka.

Sredstva namijenjena za sufinanciranje ŽUC-e od strane HC-a uložit će se u programe razvoja i održavanja županijskih i lokalnih cesta.

TROŠKOVI UPRAVLJANJA

Troškove upravljanja čine troškovi zaposlenih (plaće, doprinosi i naknade), materijalni troškovi i izvanredni izdaci. Za plansko razdoblje od 2005. do 2008. godine ovi troškovi planiraju se u ukupnom iznosu od 493 mln kn, što iznosi 5% planiranih ukupnih ulaganja, odnosno godišnji porast u prosjeku 3,75%.

FINANCIJSKI IZDACI

Financijske izdatke čine kamate i naknade na dugoročne kredite, zatezne kamate, tečajne razlike i ostali financijski troškovi.

OTPLATA KREDITA

Prema ugovorima o dugoročnom zaduživanju te planovima otplate kredita u korištenju, prva otplata glavnice kredita (PBZ) počinje u 2007. godini. Otplate glavnica kredita EIB i IBRD počinju u 2008. godini.

2. AUTOCESTE

Izgradnja autocesta je od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku jer se njima predviđa postići:

– utjecaj na sveopći razvitak zemlje i pojedinih područja, razvitak prioritetnih gospodarskih grana (turizam, poljoprivreda, promet industrija)

– ravnomjerni područni razvitak, s posebnim utjecajem na nerazvijene dijelove Hrvatske (gorska područja, slabo naseljena područja)

– porast zaposlenosti i pozitivan utjecaj na demografski razvoj

– povezivanje Hrvatske u europski prometni sustav i tranzitna uloga Hrvatske (povezanost jadranskih luka i velikih prometnih čvorišta u Hrvatskoj i Europi)

– uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi, bolji protok ljudi i roba

– sigurnost prometa, udobnost i ušteda vremena putovanja

– povećanje mobilnosti pučanstva

– daljnje prometno povezivanje regija Hrvatske (Rijeka – Žuta Lokva, Split – Ploče – Dubrovnik, Zagreb – Sisak, Zagreb – Goričan, Beli Manastir – Osijek – Svilaj), kao i njihovo povezivanje s Europom

– revitalizacija morskih i riječnih luka

2.1. Hrvatske autoceste d.o.o.

Program građenja, održavanja i upravljanja autocesta za razdoblje 2005. – 2008. godine

Program građenja autocesta za razdoblje 2005. – 2008. godine

Hrvatske autoceste, nakon što se do 30. lipnja 2005. godine dovrši i pusti u promet 48 kilometara autoceste Bosiljevo – Split i autoceste Rupa – Rijeka, planiraju započeti izgradnju na sljedećim pravcima:

• Koridor Vc od Belog Manastira, preko Osijeka do granice BiH, te na jugu, od granice BiH do luke Ploče

• Od Splita do Dubrovnika

• Od Rijeke do Žute Lokve

• Od Županje do Lipovca

• Od Zagreba do Siska

• Granični spojevi – Rupa, Goričan, Macelj

U razdoblju 2005. – 2008. godine planiraju se radovi na pravcima autocesta i dionicama, kako slijedi:

 

Tablica 18. u 000 kuna

Redni

  

Preostala

    

Rok

broj

Naziv projekta

km

vrijednost

2005.

2006.

2007.

2008.

puštanja

   

investicije

    

u promet

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1.

DRAGONJA – PULA – RIJEKA

       
 

(Istarski ipsilon – koncesija)

       

1.1.

Nova Vas – Medaki (samo priprema)

29,2

515

515

0

0

0

u prometu

1.2.

Vodnjan – Pula

13,1

52.520

52.520

0

0

0

2006.

 

Ukupno 1.

42,3

53.035

53.035

0

0

0

 

2.

ZAGREB – VARAŽDIN – GORIČAN

       

2.1.

Sv. Helena – Komin

10,0

1.232

1.232

0

0

0

u prometu

2.2.

Komin – B. Hum

12,3

1.236

1.236

0

0

0

 

2.3.

B. Hum – Novi Marof

9,5

21.335

21.335

0

0

0

 

2.4.

Novi Marof – Varaždin

14,0

45.501

45.501

0

0

0

 

2.5.

Varaždin – Čakovec

15,6

1.215

1.215

0

0

0

 

2.6.

Čakovec – Goričan

16,0

950

950

0

0

0

 

2.7.

Goričan – granica Mađarske

1,4

89.680

14.520

75.160

0

0

2006.

 

Ukupno 2.

78,8

161.149

85.989

75.160

0

0

 

3.

ZAGREB – KRAPINA – MACELJ

       
 

(koncesija)

       

3.1.

Krapina – Macelj

19,4

90.828

31.178

59.650

0

0

2007.

3.2.

Gubaševo – Krapina

15,7

6.180

6.180

0

0

0

u prometu

 

Ukupno 3.

35,1

97.008

37.358

59.650

0

0

 

4.

BREGANA – ZAGREB – LIPOVAC

       

4.1.

Bregana – Zagreb

14,0

26.873

22.253

4.620

0

0

u prometu

4.2.

Jankomir – Ivanja Reka

27,7

162.750

78.850

83.900

0

0

 

4.3.

Čvor Kosnica

 

70.647

14.477

56.170

0

0

2006.

4.4.

Ivanja Reka – V. Kopanica

208,4

281.481

164.961

109.150

7.370

0

u prometu

4.5.

V. Kopanica – Županja

25,9

6.785

6.785

0

0

0

 

4.6.

Županja – Lipovac

29,0

776.250

346.740

398.610

30.900

0

2006.

4.7.

Okučani – granica BiH (projekti)

9,5

15.000

7.000

8.000

0

0

iza 2008.

 

Ukupno 4.

314,5

1.339.786

641.066

660.450

38.270

0

 

5.

BOSILJEVO – SV. ROK – ZADAR

       
 

– ŠIBENIK – SPLIT

       

5.1.

Bosiljevo – tunel Mala Kapela

35,9

62.538

62.538

0

0

0

u prometu

5.2.

Tunel Mala Kapela

5,7

186.203

186.203

0

0

0

2005.

5.3.

Tunel Mala Kapela – čvor Sv. Rok

100,9

321.398

321.398

0

0

0

u prometu

 

Ukupno 5.1. – 5.3.

142,5

570.139

570.139

0

0

0

 

5.4.

Čvor Sv. Rok – Zadar 2

54,7

27.553

17.283

10.270

0

0

u prometu

5.5.

Zadar 2 – Pirovac

37,0

56.822

56.822

0

0

0

 

5.6.

Pirovac – Vrpolje

33,7

947.973

931.555

16.418

0

0

2005.

5.7.

Vrpolje – Dugopolje

44,7

28.428

28.428

0

0

0

u prometu

 

Ukupno 5.4. – 5.7.

170,1

1.060.776

1.034.088

26.688

0

0

 
 

Ukupno 5.

312,6

1.630.915

1.604.227

26.688

0

0

 

6.

SPLIT – PLOČE

       

6.1.

Dugopolje – Bisko

11,8

787.890

196.240

390.800

200.850

0

2007.

6.2.

Bisko – Šestanovac

25,2

1.361.315

125.120

844.795

391.400

  

6.3.

Šestanovac – Zagvozd

13,0

589.114

26.424

109.490

154.500

298.700

u prometu

6.4.

Zagvozd – Ravča

26,9

1.089.195

22.095

223.950

338.450

504.700

cijeli

6.5.

Ravča – Ploče

19,3

1.115.878

5.219

245.340

324.022

541.297

pravac

 

Ukupno 6.

96,2

4.943.392

375.098

1.814.375

1.409.222

1.344.697

2008.

7.

RUPA – RIJEKA – ŽUTA LOKVA

       

7.1.

Čvor Rupa – Jurdani

14,4

422.304

415.184

3.090

0

4.030

9 km 2005.

7.2.

Križišće – N.Vinodolski (projekti)

24,0

35.301

0

11.301

12.000

12.000

iza 2008.

7.3.

N. Vinodolski – Senj (projekti)

17,0

8.000

0

0

0

8.000

 

7.4.

Senj – Žuta Lokva (projekti)

15,1

36.685

6.000

19.173

11.512

0

 
 

Ukupno 7.

70,5

502.290

421.184

33.564

23.512

24.030

 

8.

BELI MANASTIR – granica BiH

       

8.1.

Granica RM – Beli Manastir

5,1

10.881

0

0

0

10.881

iza 2008.

8.2.

Beli Manastir – Osijek

24,5

38.500

10.500

12.000

16.000

0

 

8.3.

Osijek – Đakovo

32,5

828.891

29.960

33.785

310.692

454.454

2008.

8.4.

Đakovo – Sredanci

23,0

573.876

29.338

215.092

329.446

0

2007.

8.5.

Sredanci – granica BiH

3,7

5.770

150

0

5.620

0

iza 2008.

 

Ukupno 8.

88,8

1.457.918

69.948

260.887

661.758

465.335

 

9.

ZAGREB – SISAK

       

9.1.

Jakuševac – V. Gorica

8,2

328.002

14.646

121.926

191.430

0

2007.

9.2.

V. Gorica – Lekenik

19,7

586.390

8.000

20.000

110.340

448.050

2008.

9.3.

Lekenik – Mošćenica

18,5

42.400

3.500

24.900

14.000

0

iza 2008.

 

Ukupno 9.

46,4

956.792

26.146

166.826

315.770

448.050

 

10.

OSTALO (Krčki most i sustav za

       
 

naplatu cestarine)

       
 

Ukupno 10.

 

86.535

51.535

15.000

0

20.000

 
 

Sveukupno 1. – 10.

1.085,2

11.228.820

3.365.586

3.112.591

2.448.531

2.302.112

 

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

Za predviđeno srednjoročno razdoblje od 2005. – 2008. godine za program građenja autocesta u Republici Hrvatskoj je predviđeno 11.228.820.000 kuna, od toga za otkup zemljišta cca 300.000.000 kuna, projektiranje cca 600.000.000 kuna, a ostalo se odnosi na izmještanje instalacija, građenje te za poslove nadzora.

U promatranom razdoblju predviđeno je puštanje u promet 257 km autocesta u programu HAC-a. Od 257 km 48 km je u izgradnji sa rokom puštanja u promet 2005. godine dok će preostali dio od 209 km započeti i završiti u promatranom razdoblju.

Predviđeno je puštanje u promet i to kako slijedi:

 

Tablica 19.

Dionice

Puštanje u promet km

 

2005.

2006.

2007.

2008.

Goričan – spoj sa Mađarskom

 

1

  

Tunel Mala Kapela

6

   

Pirovac – Vrpolje

33

   

Dugopolje – Ploče

  

37

59

Županja – Lipovac

 

29

  

Jurdani – Permani – Rupa

9

   

Sredanci – Đakovo – Osijek

  

23

32

Zagreb – V. Gorica – Lekenik

  

8

20

UKUPNO km

48

30

68

111

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

Na dionici Bosiljevo – Sv. Rok, autoceste Zagreb – Split dužine 142 km u prometu je sve osim tunela Mala Kapela (5.762 m) sa sjevernim i južnim priključkom na tunel. Puštanje u promet tog tunela (jedne cijevi) previđeno je u lipnju 2005.

Na dionici čvor Sv. Rok – Split dužine 170 km ostalo je nedovršeno 33 km i to dionice Pirovac – Skradin – Šibenik – Vrpolje. Puštanje u promet ovih dionica predviđeno je također u lipnju 2005. godine.

Na dijelu Istarskog ipsilona planirane aktivnosti predstavljaju obvezu HAC-a prema koncesionaru iz dijela pripremnih radova na dionicama. Prema planu koncesionara 41 km poluautocesta trebao bi biti pušten u promet u toku 2005. a 16 km do kraja 2006. godine.

Na pravcu Zagreb – Goričan preostalo je za izgraditi dionicu Goričan – granica Republike Mađarske u dužini od 1,3 km. s novim cestovnim graničnim mostom. Prema sporazumu između Vlade RH i Vlade RM projektnu dokumentaciju za most izrađuje mađarska strana, a troškove izgradnje mosta snosit će zajednički u istom omjeru obje Ugovorne stranke. Izgradnja navedene dionice i mosta bi trebala završiti u listopadu 2006. godine, sa svim pratećim objektima za nadzor graničnog prometa.

Na pravcu autoceste Zagreb – Macelj duljine 60,01 km od čega je od 1980. godine do danas izgrađeno 40,7 km, s tim da je na dionici Jankomir – Zaprešić izgrađen samo jedan kolnik. Neizgrađeni dio autoceste se planira dovršiti u prvoj polovini 2007. godine. Planirane aktivnosti HAC-a predstavljaju izvršenje obveze Republike Hrvatske kao koncedenta prema koncesionaru, koji prema koncesijskom ugovoru ima obvezu izgraditi dionicu od Krapine do Macelja i drugu traku autoceste od Jankomira do Zaprešića.

Na dionici Zagreb – Bregana predviđena za izgradnja zidova za zaštitu od buke.

Na pravcu Split – Šestanovac – Ploče dužine 96 km planirano je započeti te u promatranom razdoblju i završiti radove na izgradnji kompletne autoceste. U promet 2007. godine planirano je puštanje dionice Dugopolje – Šestanovac, dok bi se preostali dio završio do konca 2008. godine.

Na pravcu Rijeka – Rupa – granica Slovenije predviđeno je puštanje dionica Jurdani – Perman – Rupa (9 km) u toku 2005. godine. Na dionici Čvor Rupa – granica Slovenije (1,8 km) aktivnosti trebaju biti usklađene s aktivnostima dovršenja autoceste sa slovenske strane.

Na pravcu Zagreb – Lipovac planirani iznosi predviđaju aktivnosti na razminiranju pojasa od 200+200 m uz autocestu na dionicama Novska – Okučani – Nova Gradiška, na proširenju i rekonstrukciji postojećih cestarinskih prolaza, dovršenju zidova za zaštitu od buke te na izgradnji novih čvorova Križ i Rugvica.

Na dionici Županja – Lipovac dužine 29 km predviđena je izgradnja i puštanje u promet do kraja 2006. godine.

Na ovom dijelu predviđeno je i projektiranje spoja autoceste od Okučana prema granici BIH kod B. Gradiške.

Beli Manastir – Osijek – Svilaj, cestovni pravac dužine 89 km podijeljen je na pet dionica. U promatranom periodu planirano je izgraditi dionice na potezu Sredanci – Đakovo – Osijek ukupne dužine 55 km od čega bi 23 km do Đakova bilo pušteno u promet u drugoj polovici 2007. godine.

Pravac Zagreb – Sisak dužine 46,00 km podijeljen je na 3 dionice i to: dionica Jakuševac – Velika Gorica duž. 8,00 km, dionica Velika Gorica – Lekenik dužine 20,00 km i dionica Lekenik – Mošćenica duž. 18,00 km. U promatranom periodu planirano je izgraditi dionice do Lekenika.

Na trasi obilaznice Zagreba potrebno je izvesti zidove zaštite od buke. Za izgradnju čvora Kosnica planiran je početak građenja u toku 2005. godine a završetak izgradnje čvora predviđa se polovinom 2006. godine.

Program održavanja autocesta za razdoblje 2005. – 2008. godine

• Redovno održavanje autocesta

Hrvatske autoceste na kraju 2004. godine održavaju 666 km autocesta.

Planira se na kraju razdoblja novog Programa, redovnim održavanjem obuhvatiti ukupno 925 km autocesta.

Sukladno članku 24. Zakona o javnim cestama, Hrvatske autoceste d.o.o. mogu izravno izvoditi radove redovnog održavanja autocesta i objekata s naplatom, ali za izvođenje tih radova i pružanje usluga naplate cestarine mogu osnovati i posebna trgovačka društva.

Sada Hrvatske autoceste same izvode radove redovnog održavanja za što su u cijelosti osposobljeni, kadrovski i opremom.

U razdoblju 2005. – 2008. godine za redovno održavanje autocesta planirano je utrošiti ukupno 999.600.000 kuna.

• Izvanredno održavanje autocesta

Radovi izvanrednog održavanja na autocestama vrlo su kompleksni budući da zahtijevaju velika materijalna sredstva i prethodno kvalitetno planiranje i pripremu.

U razdoblju 2005. – 2008. godina planira se uspostaviti kvalitetniji sustav monitoringa nad postojećom mrežom autocesta visoke razine služnosti, temeljem kojeg će se dobiti potrebni podaci i podloga za analizu postojećeg stanja. Primjenom tih saznanja i suvremene informatičke tehnologije bit će moguće uspostaviti sustav koji će trajno pomoći u planiranju i pripremi daljnjih radova izvanrednog održavanja sukladno tehničko-tehnološkim, zakonskim i tržišnim zahtjevima.

U okviru izvanrednog održavanja planirana je obnova i rekonstrukcija kolničke konstrukcije te pripadajućih objekata, prometne signalizacije, pratećih uslužnih objekata i zelenih površina, sve u cilju poboljšanja kvalitete uvjeta odvijanja prometa na autocestama i smanjenja negativnog utjecaja prometa na autocestama na okoliš.

Projekt sanacije autoceste Zagreb – Lipovac, koji je započeo koncem 2003. godini, obuhvaća dionice Ivanić Grad – Lipovljani (51 km), Lipovljani – Dragalić (38 km) i Dragalić – Brodski Stupnik (39 km). Ova autocesta je u cestovnoj mreži Republike Hrvatske razvrstana kao državna cesta D-4, a u europskoj je mreži u Transeuropskom koridoru X.

Dionice autoceste Zagreb – Lipovac obuhvaćene sanacijom izgrađene su u razdoblju od 1980. do 1989. godine. Od puštanja u promet na njima nisu sustavno vršeni radovi izvanrednog održavanja, pa je sada u okviru programa njihove sanacije nužno izvesti zamjenu cjelokupnog habajućeg sloja kolnika i zamjenu veznog sloja kolnika do 30%, sanaciju objekata i odvodnje te zamjenu opreme i signalizacije.

Od izgradnje pojedinih dionica autoceste pa do 1990. godine, sukladno propisanim standardima održavanja, nije bilo predviđeno a ni potrebno izvanredno održavanje kolničke konstrukcije autoceste. Od 1990. do 1996. godine, zbog ratnih događanja nije bilo moguće održavanje autocesta, a nakon toga u državnom proračunu nisu bila osiguravana sredstva za potrebne radove na izvanrednom održavanju. Kvalitetno održavanje kolničke konstrukcije nije bilo provođeno, što je imalo za posljedicu progresivno propadanje kolnika, objekata i opreme. Zbog stanja kolnika i kolotraga na kritičnim dionicama autoceste moralo se brzinu ograničiti na 100 km/h, kako bi se povećala sigurnost prometa.

Nakon završetka sanacije u 2005. godini autocesta Zagreb – Županja na svim dionicama obuhvaćenim sanacijom bit će u takovom stanju da izvanredno održavanje neće biti potrebno sljedećih 12-15 godina.

U 2006. godini predviđen je završetak čitavog projekta sanacije okončanjem radova na mostu Sava, kod Ivanja Reke.

Ukupna vrijednost projekta sanacije na X koridoru iznosi 96,5 milijuna EUR. Projekt se financira dugoročnim zajmom EIB u visini od 50,0 milijuna EUR i dugoročnim zajmom Europske banke za obnovu i razvoj u visini od 46,5 milijuna EUR.

Uz navedeno, novim Programom predviđen je nastavak sanacije mosta Krk, čije je ukupno dovršenje planirano do 2007. godine. Radovi sanacije stupova i ležajnih sklopova malog luka, kao i sam mali luk mosta financiraju iz kredita Svjetske banke.

Novim Programom za radove izvanrednog održavanja autocesta planirano je 795.011.000 kuna.

 

PROGRAM GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA AUTOCESTA 2005. – 2008. GODINE

Tablica 20. u 000 kn

Redni

Vrsta radova

Ukupni

Godina

broj

 

planirani radovi

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

PROGRAM GRAĐENJA

11.228.820

3.365.586

3.112.591

2.448.531

2.302.112

2.

PROGRAM IZVANREDNOG ODRŽAVANJA

795.011

445.261

156.000

96.400

97.350

3.

PROGRAM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA

1.991.218

487.861

490.697

507.880

504.780

 

UKUPNO 1. – 3.

14.015.049

4.298.708

3.759.288

3.052.811

2.904.242

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

U razdoblju od 2005. – 2008. godine planira se koristiti 8,7 milijardi kuna kreditnih sredstava od čega su 1,3 milijarde kuna već ugovoreni krediti, a za razliku od 7,4 milijardi kuna potrebno je ugovoriti nove kredite.

Kao rezultat očekivanog rasta prometovanja autocestama, planira se da korisnici sufinanciraju izgradnju, održavanje i upravljanje autocestama u visini od 53%.

2.2. Koncesijska društva

2.2.1. Bina Istra d.d.

Koncesijskim ugovorom predviđena je realizacija izgradnje autoceste u dvije faze. U prvoj fazi gradi se poluautocesta, s time da se izvodi i dio radova druge faze. Od dodjele koncesije pa do sada u prometu su 92 km poluautoceste.

Planira se do svibnja 2005. godine pustiti u promet oko 42 km poluautoceste na zapadnom kraku, dionice Medaki – Višnjan – Nova Vas – Buje – Umag te u travnju 2006. godine preostalih 13 km na dionici Vodnjan – Pula.

 

Tablica 21. u 000 kn

Redni

Vrsta radova

Ukupni

 

Godina

  

broj

 

planirani radovi

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

PROGRAM GRAĐENJA

528.463

491.827

36.636

0

0

2.

PROGRAM IZVANREDNOG ODRŽAVANJA

44.113

14.683

9.180

8.220

12.030

3.

PROGRAM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA

120.599

28.272

29.870

30.767

31.690

 

UKUPNO 1. – 3.

693.175

534.782

75.686

38.987

43.720

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

2.2.2. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.

Ukupna duljina autoceste od Zagreba do Rijeke iznosi 146,5 km, od čega u profilu autoceste 90,93 km. Preostalih 55,57 km izgrađeno je u profilu poluautoceste s dodatnom trakom za spora vozila u usponu, na mjestima gdje je to potrebno.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske donešena je odluka o davanju suglasnosti koncesionaru za početak radova II. faze autoceste Rijeka – Zagreb, od čvora Bosiljevo do vijadukta Stara Sušica.

Tom odlukom pristupa se realizaciji plana izgradnje koja će se financirati iz neutrošenih ušteđenih kreditnih izvora u iznosu od € 55 milijuna, a za koji je dobivena načelna suglasnost kreditora (EIB / EBRD / KFW / ZABA). Za radove na navedenoj dionici, europske razvojne banke izdale su svoju suglasnost jer su prihodi više nego dovoljni za pokriće rashoda i otplate anuiteta kredita u ugovorenom iznosu.

U nastavku izgradnje, težište bi se dalo na izgradnju preostalih dionica s tunelom »Tuhobić« kao najduljim objektom projekta druge faze izgradnje, čijim bi dovršetkom bila ujedno dovršena i realizacija projekta odnosno izgrađen puni profil od Zagreba do Rijeke.

 

Tablica 22. u 000 kn

Redni

Vrsta radova

Ukupni

Godina

broj

 

planirani radovi

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

2A faza izgradnje

382.550

176.000

103.275

103.275

0

2.

2B faza izgradnje*

1.488.755

    

* Nakon sklapanja aneksa koncesijskog ugovora, u vrijednosti od 1,49 milijardi kuna.

  

PROGRAM GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA ARZ ZA RAZDOBLJE 2005. – 2008. GODINE

Tablica 23. u 000 kn

Redni

Vrsta radova

Ukupni

Godina

broj

 

planirani radovi

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

PROGRAM GRAĐENJA

382.550

176.000

103.275

103.275

0

2.

PROGRAM IZVANREDNOG ODRŽAVANJA

137.600

29.700

32.600

35.800

39.500

3.

PROGRAM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA

547.350

135.300

136.000

137.050

139.000

 

UKUPNO 1. – 3.

1.067.500

341.000

271.875

276.125

178.500

Izvor: ARZ

 

2.2.3. Zagreb – Macelj d.o.o.

Prema koncesijskom ugovoru koncesionar ima obvezu izgraditi dionicu od Krapine do Macelja (18,6 km) i drugu traku autoceste od Jankomira do Zaprešića (7,4 km).

U 2005. godini planira se izgraditi 1,4 km od Velike Vesi do Krapine, a nastavit će se izgradnja drugog kolnika na dionici Jankomir – Zaprešić s rokom završetka dionice u 2006. godini.

Autocesta Zagreb – Macelj bit će izgrađena u cijelosti u 2007. godini kada će biti završena izgradnja 17,2 km duge dionice Krapina – Macelj.

 

Tablica 24. u 000 kn

Redni

Vrsta radova

Ukupni

    

broj

 

planirani radovi

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

PROGRAM GRAĐENJA

1.798.600

765.000

775.200

258.400

0

2.

PROGRAM IZVANREDNOG ODRŽAVANJA

30.300

7.500

7.600

7.600

7.600

3.

PROGRAM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA

144.810

26.250

26.600

47.120

44.840

 

UKUPNO 1. – 3.

1.973.710

798.750

809.400

313.120

52.440

3. ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE

3.1. Plan priliva sredstava

Izvori sredstava za gospodarenje i upravljenje mrežom županijskih i lokalnih cesta su:

• naknada za ceste od registracije vozila

• ostale naknade

• sufinanciranje od HC-a

• krediti

 

PLAN PRILIVA SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA
U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 25. u mln kn

Redni

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

UKUPNO

broj

     

2005.–2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Vlastiti prihodi

1.124

1.162

1.200

1.247

4.733

1.1

Naknada od registracije

811

844

877

912

3.444

1.2.

Ostale naknade

73

78

83

95

329

1.3

Sufinanciranje HC d.o.o.

240

240

240

240

960

2.

Dugoročni krediti

97

62

33

37

229

 

UKUPNO

1.221

1.224

1.233

1.284

4.962

Izvor: Županijske uprave za ceste

  

Ukupni primici povećavali bi se prosječnom godišnjom stopom 1,71%, što dovodi do toga da bi primici u 2008. trebali biti 6,39% veći nego u 2005., na početku četverogodišnjeg razdoblja.

Primici županijskih uprava za ceste povećavat će se imajući u vidu sljedeće:

• Razmatra se mogućnost preuzimanja dijela županijskih cesta u kategoriju državnih, čime bi se sredstva kojima raspolažu ŽUC-e realno povećala,

• Očekuje se povećanje prihoda od naknada za ceste od registracije motornih vozila, kao i vlastitih prihoda.

3.2. Program razvoja i održavanja

 

PROGRAM RADOVA NA ŽUPANIJSKIM I LOKALNIM CESTAMA
U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 26. u mln kn

Redni

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

UKUPNO

broj

     

2005.–2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Održavanje

861

865

866

900

3.492

1.1

Redovno održavanje

445

435

435

430

1.745

1.2.

Izvanredno održavanje

416

430

431

470

1.747

2.

Investicije

226

223

225

244

918

3.

Ostalo

134

136

142

140

552

 

UKUPNO

1.221

1.224

1.233

1.284

4.962

Izvor: Županijske uprave za ceste

 

U skladu s Zakonom o javnim cestama, Hrvatske ceste d.o.o. u obvezi su, iz priliva sredstava iz naknade iz goriva, određeni iznos doznačavati županijskim upravama za ceste u svrhu sufinanciranja održavanja i građenja županijskih i lokalnih cesta. Za iznos sufinanciranja umanjuju se sredstva priliva Hrvatskih cesta d.o.o. u korist županijskih uprava za ceste.

 

PROGRAM GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA JAVNIH CESTA
ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE
R E K A P I T U L A C I J A

Tablica 27. u mln kn

Redni

Opis ulaganja

Pravni subjekti za gospodarenje javnim cestama

UKUPNO

broj

 

HAC

HC

ŽUC

Koncesijsko društvo

2005.–2008.

0

1

2

3

4

5

6 (2+3+4+5)

1.

GRAĐENJE JAVNIH CESTA

11.228,82

4.600,00

918,00

2.709,61

19.456,43

1.1

ODRŽAVANJE JAVNIH CESTA

2.786,23

4.460,00

2.532,00

1.024,77

10.803,00

1.2.

UKUPNO 1. – 2.

14.015,05

9.060,00

3.450,00

3.734,38

30.259,43

  

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Postojeći sustav gospodarenja javnim cestama preko pravnih subjekata registriranih kao trgovačka društva, koja djeluju u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima, pokazao se u protekle tri godine postojanja kao vrlo učinkovit s aspekta postignutih rezultata. Ovakav sustav organizacijske strukture treba zadržati jer su pravni subjekti, kao trgovačka društva, maksimalno usmjereni na tržišno poslovanje što, uz poštivanje Zakona o javnoj nabavi i primjenom istog, daje pozitivne rezultate koji proizlaze iz tržišne konkurencije (ponuda nižih cijena radova i usluga i dr.).

Hrvatske ceste d.o.o. će, pored svoje osnovne djelatnosti gospodarenja i održavanja državnih cesta, ovladati koordinativnom ulogom u području planiranja i pripreme studijske dokumentacije za izgradnju autocesta, kao i u području usuglašavanja i usmjeravanja razvoja županijskih i lokalnih cesta.

Svi subjekti iz djelokruga gospodarenja javnim cestama ubrzano će razvijati informatički poslovni sustav, vodeći računa o specifičnostima svog poslovanja, s ciljem maksimalne učinkovitosti utroška sredstava.

Hrvatske ceste d.o.o. instalirat će i voditi jedinstvenu bazu podataka o javnim cestama Republike Hrvatske. Na taj će način na jednom mjestu biti objedinjeni svi podaci o javnim cestama i bit će osigurano tehničko – tehnološko jedinstvo mreže javnih cesta s mogućnošću dobivanja podataka s jednog mjesta.

Financiranje programa građenja i održavanja javnih cesta regulirano je Zakonom o javnim cestama.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka krajem svake godine analizirat će ostvarenje zacrtanih programa održavanja županijskih i lokalnih cesta, kao i dostatnost sredstava za iste te će na bazi dobivenih rezultata korigirati visinu naknade za ceste koja se plaća prilikom registracije motornih vozila.

Radi ubrzane realizacije programa gradnje javnih cesta, pravni subjekti imaju mogućnost kreditnog zaduživanja. Pri planiranju zaduživanja moraju imati na umu odgovornost za stupanj zaduženosti i mogućnost podmirivanja dospjelih obveza proizašlih iz zaduženja, a da istovremeno ne ugroze izvršenje tekućih obveza iz osnovne djelatnosti.

Radi postizanja pravovremene pripreme istraživanja, studija, projektne dokumentacije, ishođenja svih suglasnosti i građevinske dozvole te izvlaštenja nekretnina, za sve objekte i dionice kojih se realizacija radova predviđa u razdoblju od 2005. do 2008. godine, potrebno je maksimalno ubrzati proces dovršenja. Nivo priprema za projekte koji se planiraju realizirati nakon tog razdoblja, uskladit će se s potrebama prometne potražnje.

Temeljem postignuća i iskustava razvijenih zemalja, u predstojećem planskom razdoblju razradit će se i u praksi primijeniti model procjene projekata primjenom ekonomskih, prometnih, tehničkih i društvenih kriterija.

Radi ostvarenja osnovnog strateškog cilja, podizanja nivoa služnosti ukupne mreže javnih cesta, svi subjekti koji gospodare javnim cestama moraju osigurati ravnotežu i traženi nivo ulaganja za ovu namjenu.

Radi osiguranja praćenja stanja ukupne mreže javnih cesta (uzdužna i poprečna ravnost, dubina kolotraga, oštećenje površine kolnika) osigurat će se daljnji razvoj referentnog sustava za mrežu državnih cesta te uvođenje istog sustava za mrežu županijskih i lokalnih cesta.

Hrvatske ceste d.o.o. analizirat će trogodišnje ugovore za redovno održavanje cesta s društvima kapitala i na osnovi dobivenih rezultata predložit će model daljnjeg ugovaranja ovih poslova.

Hrvatske ceste d.o.o. organizacijski će od drugih subjekata preuzeti ophodarsku službu, što bi trebalo rezultirati poboljšanom kontrolom nad stanjem državnih cesta.

U pripremnoj fazi je uvođenje u rad postavljenih meteoroloških stanica koje bi trebale biti u funkciji pravovremenog dijagnosticiranja stanja na cestama, osobito u zimskom razdoblju, radi poduzimanja preventivnih mjera u svrhu osiguranja sigurnosti odvijanja prometa.

Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Hrvatskih autocesta d.o.o. razmotriti mogućnosti za uvođenje sustava naplate cestarine na autocestama na temelju troška, s posebnim osvrtom na naplatu cestarine za teretna vozila.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka pratit će ostvarivanje prihoda od cestarine i sredstava od naknade iz goriva te prema potrebi s Hrvatskim autocestama d.o.o. predlagati Vladi Republike Hrvatske usklađenje visine cestarine, osobito odnosa cijene za osobna i teška teretna vozila.

Klasa: 340-03/04-02/09
Urbroj: 5030115-04-1
Zagreb, 29. prosinca 2004.

Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

zatvori
Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !