Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja - Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti poduzetniku Zračna luka Rijeka d.o.o. za zaduženje na domaćem tržištu ne odnosi se na državnu potporu ("Narodne novine", br. XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
115 7.10.2008 Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, klasa: UP/I 430-01/2008-04/04, urbroj: 580-03-08-54-6 od 27. lipnja 2008.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

3328

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 5.L415948 i članka 13.L415949 stavka 4. Zakona o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 140/05), u upravnom postupku donošenja odobrenja na Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti poduzetniku Zračna luka Rijeka d.o.o., sa sjedištem u Omišlju, Hamec 1, za zaduženje na domaćem tržištu kod kreditora Erste&SteiermärkischeBank d.d. Rijeka, uz državno jamstvo, pokrenutom na temelju zahtjeva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu, Prisavlje 14, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 109. sjednice održane 27. lipnja 2008., donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Utvrđuje se da se Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti poduzetniku Zračna luka Rijeka d.o.o., sa sjedištem u Omišlju, Hamec 1, za zaduženje na domaćem tržištu kod kreditora Erste&SteiermärkischeBank d.d. Rijeka, ne odnosi na državnu potporu u smislu odredbi Zakona o državnim potporama.
II. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. ZAHTJEV ZA POKRETANJE POSTUPKA

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 17. ožujka 2008., od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sa sjedištem u Zagrebu, Prisavlje 14, (dalje: Ministarstvo) dopis od 5. ožujka 2008., klasa: 441-01/07-01/21, urbroj: 530-09-06-2, u privitku kojeg je dostavljen Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti poduzetniku Zračna luka Rijeka d.o.o., sa sjedištem u Omišlju, Hamec 1, za zaduženje na domaćem tržištu kod kreditora Erste&SteiermärkischeBank d.d. Rijeka, uz državno jamstvo (dalje: Prijedlog Odluke).
Kako zaprimljena dokumentacija nije bila dovoljna za donošenje meritornog rješenja, Agencija je, sukladno članku 9. stavcima 1. i 2. ZDP-a, zahtjevima od 27. ožujka 2008., klasa: UP/I 430-01/2008-04/04, urbroj: 580-03-08-31-02 i 580-03-08-31-03 zatražila od Ministarstva i Erste&Steiermärkische Bank d.d. dostavu dodatne dokumentacije i očitovanja.
Tako je od Ministarstva zatražena dostava podataka i cjelokupne dokumentacije iz koje je vidljivo poslovanje poduzetnika Zračna luka Rijeka d.o.o., dok je od Erste&SteiermärkischeBank d.d. zatraženo očitovanje može li poduzetnik ostvariti pravo na kredit čiji bi povrat, umjesto državnog jamstva, bio osiguran ostalim instrumentima osiguranja, te koliko bi u tom slučaju iznosila kamatna stopa.
Dana 16. travnja 2008., zaprimljen je odgovor Erste&Steiermärkische Bank d.d. u svezi mogućeg kreditiranja poduzetnika, dok je Agencija traženu dostavu podataka i očitovanje Ministarstva zaprimila dana 2. svibnja 2008.

2. UTVRĐIVANJE ČINJENICA

2.1. Na temelju dostavljenih podataka utvrđeno je sljedeće:
Poduzetnik Zračna luka Rijeka d.o.o. upisan je u registru Trgovačkog suda u Rijeci, s matičnim brojem subjekta upisa 040136755, sa sjedištem u Omišlju, Hamec 1.
Sukladno Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, broj 52/03) osnovna djelatnost poduzetnika je redovan i izvanredan zračni prijevoz, te usluge u zračnim lukama.
Temeljem članka 10. Zakona o zračnim lukama (»Narodne novine«, broj 19/98) Društvo Aerodrom Rijeka – Rivijera Kvarner (dalje: Društvo) postalo je pravna osoba u čijem temeljnom kapitalu s određenim ulozima sudjeluju Republika Hrvatska, županija na čijem se području nalazi zračna luka i jedinice lokalne samouprave.
Postupak pretvorbe poduzetnika Zračne luke Rijeka d.o.o. dovršen je upisom u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci dana 27. listopada 1998., po prijavi broj Tt-98/1461-4, od kada Društvo posluje pod nazivom Zračna luka Rijeka, društvo s ograničenom odgovornošću za usluge u zračnom prometu.
Temeljni kapital poduzetnika u 2006., iznosio je 144.203.100,00 kuna, a u njemu sudjeluju Republika Hrvatska s 55 posto, Primorsko-goranska županija s 20 posto, Grad Rijeka s 10 posto, Gradovi Krk, Crikvenica i Opatija svaki s 4 posto, te Grad Omišalj s 3 posto.

Tabela 1. MJESEČNI TIJEK PUTNIKA U 2007.

mjesec

 

 

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

UKUPNO 

Domaći

6

 

6

10

13

14

234

206

20

2

1

4

516

Međunarodni

1.321

1.037

2.327

9.455

16.062

23.897

32.627

35.073

24.615

10.854

1.251

1.840

160.359

Tranzit

 

1

2

210

390

312

357

279

166

135

8

5

1.865

UKUPNO

1.327

1.038

2.335

9.675

16.465

24.223

33.218

35.558

24.801

10.991

1.260

1.849

162.740

Izvor: dokumentacija poduzetnika Zračna luka Rijeka d.o.o.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja


Prema navodima poduzetnika, a kako je to prikazano u Tabeli 1., zračna luka Rijeka, kojom upravlja poduzetnik Zračna luka Rijeka d.o.o., godišnje ostvaruje promet s manje od 200.000 prevezenih putnika. Većinu godišnjeg prometa ostvaruje u ljetnim mjesecima, odnosno u vrijeme turističke sezone, iz čega proizlazi da zračna luka Rijeka daje značajan doprinos razvoju regije u kojoj se nalazi i jačanju turizma kao važne gospodarske grane iz razloga što u zračnu luku uglavnom slijeću čarter letovi s turistima.
Međutim, zbog sigurnijeg i kvalitetnijeg obavljanja djelatnosti, na razini sadašnjeg ostvarenja prometa, a pogotovo u perspektivi daljnjeg razvoja zračne luke, prema navodima Ministarstva, nužna su velika ulaganja u infrastrukturu i opremu zračne luke Rijeka, čime bi se omogućilo da ista bude aktivni sudionik u razvoju turizma u gospodarskoj regiji.
Financiranje potrebnih nabava opreme i izgradnje infrastrukture iziskuje velika financijska sredstva koja poduzetnik Zračna luka Rijeka d.o.o. ne može osigurati iz svojeg redovnog poslovanja, te je stoga za sva veća ulaganja poduzetniku nužno financiranje iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Iz tog je razloga poduzetnik zatražio državno jamstvo u korist Erste&SteiermärkischeBank d.d. za kreditno zaduženje radi planiranih investicijskih ulaganja i investicijskih održavanja zračne luke Rijeka. Kreditno zaduženje poduzetnika u ovom slučaju iznosilo bi 28.000.000,00 kuna, dok bi jamstvo pokrivalo 80 posto kreditnog zaduženja i iznosilo bi 22.400.000,00 kuna. Dospijeće kredita odnosno rok otplate kredita je osam godina, računajući od 1. prosinca 2013., uz dvije godine počeka, računajući od 1. siječnja 2011.
Sredstvima kredita financirala bi se adaptacija i preuređenje pristanišne zgrade s pripadajućom opremom (40,7 posto ukupne vrijednosti kredita), izgradnja nove pristanišne zgrade za domaći i međunarodni dolazak s pripadajućom opremom (46,4 posto), izgradnja cargo skladišta koje bi bilo i garaža za opremu (7,1 posto), izgradnja platforme za generalnu avijaciju (2,9 posto), sanacija kanalizacije (1,8 posto), te izgradnja biopročišćivača za otpadne vode (1,1 posto).
Vezano uz izgradnju biopročišćivača za otpadne vode, Hrvatske vode, pravna osobe za upravljanje vodama, izdala je Dozvolbeni nalog od 7. travnja 2006., kojim se poduzetniku, kao korisniku vodopravne dozvole za ispuštanje otpadne vode iz lokacije u Omišlju, nalaže da do 31. srpnja 2009. izgradi glavnu izvedbenu dokumentaciju za uređaj za pročišćavanje otpadne vode sukladno lokacijskoj dozvoli; da do 31. srpnja 2010. izvede uređaj za pročišćavanje sanitarne otpadne vode, te da izvede odvodnju i mehaničko pročišćavanje zauljenih i oborinskih voda s prostora stajanke za prihvat i otpremu zrakoplova. Radi se, dakle, o zakonskoj obvezi koju je poduzetnik dužan provesti u dijelo.
Vezano uz ostale stavke, poduzetnik navodi kako je pristanišna zgrada u vrlo lošem stanju, te kako osnovni razlog modernizacije zračne luke nije samo njen derutni izgled i slika koja se pruža stranim turistima prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, već i nefunkcionalnost pristanišne zgrade. Povećanjem broja putnika u dolasku i odlasku u međunarodnom prometu dolazi do stvaranja velikih gužvi uslijed neadekvatne pristanišne zgrade.
Problem je do sada riješavan na način da je poduzetnik uspijevao odvijati zračni promet u dogovoru s ostalim prijevoznicima, te pomicanju slijetanja i polijetanja zrakoplova i dodatnim intervencijama osoblja zračne luke u procesu otpreme putnika koje nisu uobičajene.
Stoga, da bi se zračna luka Rijeka mogla dalje razvijati i povećavati promet, potrebno je cjelovito rješenje kroz duže vremensko razdoblje za što je potrebno modernizirati pristanišnu zgradu.
Poduzetnik, nadalje, navodi kako bi izgradnjom dodatnog dijela pristanišne zgrade za domaći i međunarodni dolazak, bio riješen problem prihvata putnika u dolasku, koji u sadašnjem malom prostoru nije moguće riješiti. Prenamjenom dosadašnjeg prostora u međunarodnom dolasku, u prostor za odlazak putnika, dobio bi se prostor u kojem je moguće povećati broj šaltera za registraciju putnika i prtljage na zadovoljavajući broj s potrebnom dubinom prostora ispred šaltera koji je sada nedostatan kao i prostor za komercijalne sadržaje u zračnoj luci, kojih, zbog malog prostora, sada nema. Na taj bi način, navodi poduzetnik, dosadašnja pristanišna zgrada, uz dodatne pregradnje, bila u funkciji za putnike u odlasku, sa svim potrebnim pratećim sadržajima.
Također, prema navodima poduzetnika, u zračnoj luci Rijeka ne postoji cargo skladište. Osim putničkog prometa, trebalo bi razvijati i cargo promet za što je nužno postojanje cargo skladišta. U prvoj fazi, novo cargo skladište predstavljalo bi i garažu za aerodromsku opremu.
Naime, povećanjem prometa poslovnih mlaznih zrakoplova, koji se na stajanci zračne luke parkiraju u rasponu od nekoliko sati do nekoliko dana, u uvjetima nepostojanja posebne stajanke za generalnu avijaciju, parkiraju se, zbog svojih gabarita i važećih propisa, na stajanku za velike zrakoplove i time otežavaju ili onemogućuju prihvat velikih zrakoplova u redovnom i izvanrednom prometu. Izgradnjom stajanke za generalnu avijaciju, isti problemi mogli bi se izbjeći.
Poduzetnik navodi kako bi se svi potrebni planirani radovi izvodili u etapama i to pretežno u zimskim mjesecima, na način da u vrijeme izvođenja radova zračna luka Rijeka ostane otvorena za promet.

3. ODLUKA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće) razmatralo je prijedlog Ministarstva na svojoj 109. sjednici, održanoj 27. lipnja 2008.
Pri donošenju odluke, Vijeće je uzelo u obzir sve dostavljene isprave i podatke, te rezultate provedenih pravnih i ekonomskih analiza.
Vijeće je u konkretnom slučaju najprije trebalo utvrditi predstavlja li državno jamstvo iz Prijedloga Odluke državnu potporu iz članka 3. stavka 1. ZDP-a, odnosno je li u konkretnom slučaju riječ o transferu ili smanjenju državnih sredstava; daje li predloženo državno jamstvo poduzetniku potporu koja donosi ekonomsku prednost koju isti ne bi ostvario kroz svoje redovno i normalno poslovanje; dodjeljuje li se državno jamstvo korisniku na selektivnoj osnovi, te postoji li time mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore osobito u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuL415951 (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/01, 14/02, 1/05 i 7/05; dalje SSP).
U provedenom postupku Vijeće je utvrdilo da nisu kumulativno ispunjeni svi navedeni uvjeti, odnosno da u konkretnom slučaju ne dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore.
Naime, s obzirom na ostvarene godišnje promete, zračne luke na području Europske unije razvrstane su od strane Europske komisije u određene kategorije. Prema navedenoj metodologiji razvrstavanja zračnih luka, zračna luka Rijeka, na temelju ostvarenog godišnjeg prometa s manje od 200.000 prevezenih putnika razvrstana je u razred kategorije D, odnosno s godišnjom količinom manjom od prevezenih milijun putnika predstavlja malu regionalnu luku.
Podjela zračnih luka po određenim kategorijama predviđena je Smjernicama Zajednice za financiranje zračnih luka i potpora za započinjanje poslovanja zračnih kompanija koje lete iz regionalnih zračnih luka (Službeni list Europske Unije, serija C, broj 312 od 9. prosinca 2005.) koju Agencija primjenjuje sukladno članku 6. stavku 4. ZDP-a i članku 70. stavku 2. SSP-a.
Slijedom navedenog, zračne luke raspoređene su u četiri kategorije i to: kategorija A (velike zračne luke, s preko 10 milijuna prevezenih putnika godišnje), kategorija B (nacionalne zračne luke, s godišnjom količinom prevezenih putnika između 5 i 10 milijuna), kategorija C (velike regionalne zračne luke, s godišnjom količinom putnika između 1 i 5 milijuna) i kategorija D (male regionalne zračne luke, s godišnjom količinom prevezenih putnika manjom od 1 milijuna).
Ovim Smjernicama također je utvrđeno kako u djelatnostima zračnih luka postoje nekoliko razina konkurencije između različitih tipova zračnih luka. Male zračne luke ne natječu se s drugim zračnim lukama, osim, u nekim slučajevima, sa susjednim zračnim lukama slične veličine čija se tržišta preklapaju. Stoga, zračna luka Rijeka ne predstavlja konkurenciju zračnim lukama smještenima u blizini, npr. u Zagrebu, Ljubljani ili Trstu, za koje je pretpostaviti da ne pripadaju kategoriji malih regionalnih zračnih luka.
Vijeće je prilikom odluke uzelo u obzir i važnost izgradnje dodatne infrastrukture potrebne za sigurniji i kvalitetniji prihvat domaćih i stranih putnika budući ova zračna luka najveći dio godišnjeg prometa ostvari sezonski u ljetnim mjesecima. Prethodno navedeno, te činjenica da u zračnu luku uglavnom slijeću čarter letovi ukazuje da zračna luka Rijeka daje značajan doprinos razvoju regije u kojoj se nalazi i jačanju turizma kao važne gospodarske grane.
Iz tih je razloga Vijeće utvrdilo da preduvjet iz članka 3. stavka 1. ZDP-a koji se odnosi na postojanje narušavanja tržišnog natjecanja davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore nije ispunjen, pa je time odlučeno kako državno jamstvo iz Prijedloga Odluke ne predstavlja državnu potporu, te je Agencija, na temelju odluke Vijeća, odlučila kao u točki I. izreke ovog rješenja.
Sukladno odredbi članka 18. ZDP-a u svezi s člankom 13. stavkom 4. ZDP-a, ovo rješenje Agencije, objavit će se u »Narodnim novinama«, kako je to odlučeno točkom II. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovog rješenja.

Klasa: UP/I 430-01/2008-04/04
Urbroj: 580-03-08-54-6
Zagreb, 27. lipnja 2008.

Predsjednica Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja
Olgica Spevec, v. r.
 

zatvori
Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja - Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti poduzetniku Zračna luka Rijeka d.o.o. za zaduženje na domaćem tržištu ne odnosi se na državnu potporu
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !