Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem kontrole stjecanjem većine dionica Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Republika Austrija, od strane Bayerische Landesbank, Republika Njemačka ("Narodne novine", br. XX/07)
označi tražene riječi printaj stranicu
116 12.11.2007 Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem kontrole stjecanjem većine dionica Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Republika Austrija, od strane Bayerische Landesbank, Republika Njemačka

HRVATSKA NARODNA BANKA

3408

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banciL359151 (»Narodne novine«, br. 36/01. i 135./06.), a u vezi s člankom 40.L359152 Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/02. i 141/06) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektoraL359154 (»Narodne novine«, br. 48/03.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnijela Bayerische Landesbank, sa sjedištem u Münchenu, Brienner Strasse 18, Republika Njemačka, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem kontrole stjecanjem većine dionica Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, sa sjedištem u Klagenfurtu, Alpen-Adria-Platz 1, Republika Austrija, od strane Bayerische Landesbank, sa sjedištem u Münchenu, Brienner Strasse 18, Republika Njemačka.
II. Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku.
III. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. Dana 30. svibnja 2007. Bayerische Landesbank, sa sjedištem u Münchenu, Brienner Strasse 18, Republika Njemačka (u nastavku teksta: BLB) podnijela je Hrvatskoj narodnoj banci (u nastavku teksta: HNB) prijavu namjere provedbe koncentracije BLB i Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, sa sjedištem u Klagenfurtu, Alpen-Adria-Platz 1, Republika Austrija (u nastavku teksta: Hypo International). Navedena prijava podnesena je jer je Hypo International imatelj 100% udjela u temeljnom kapitalu dviju banaka koje posluju na bankarskom tržištu Republike Hrvatske: Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb (u nastavku teksta: HAAB) i Slavonske banke d.d., Osijek (u nastavku teksta: Slavonska banka).
Rješenjima guvernera Hrvatske narodne banke broj 505-020/07-07/ŽR i 506-020/07-07/ŽR od 11. srpnja 2007. odbijen je zahtjev BLB za izdavanje prethodne suglasnosti za neizravno stjecanje kvalificiranog udjela koji čini više od 75% udjela u temeljnom kapitalu HAAB i Slavonske banke. Međutim, budući je podnositelj prijave iskazao želju da podnese novi zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za neizravno stjecanje kvalificiranog udjela u navedenim bankama u kojem bi ispunio sve uvjete Hrvatske narodne banke, predmetna prijava nije obrađivana. Sa obradom je nastavljeno nakon što je Hrvatska narodna banka rješenjem z. br. 1484/2007 od 12. rujna 2007. izdala prethodnu suglasnost BLB za neizravno stjecanje udjela u navedenim hrvatskim bankama.
II. Razmatrajući podatke dostavljene u prijavi te druge podatke kojima je raspolagala Hrvatska narodna banka, utvrđeno je sljedeće:

1. Sudionici koncentracije

Kao direktni sudionici predmetne koncentracije pojavljuju se BLB iz Njemačke i Hypo International iz Austrije. U navedenoj koncentraciji predmet kupoprodaje su dionice Hypo Internationala, a BLB se pojavljuje kao stjecatelj udjela u toj banci.

1.1. Bayerische Landesbank

Predmet poslovanja BLB jest obavljanje poslova državne i komunalne banke kao i središnje banke bavarskih štedionica te obavljanje svih vrsta bankarskih poslova. BLB je važan član grupe Sparkassen-Finanzgruppe Bayern.
U vlasničkoj strukturi BLB direktno postoji samo jedan dioničar, društvo BayernLB Holding AG, a dioničari tog društva, koji su time indirektno dioničari BLB, su: Freistaat Bayern (Slobodna država Bavarska) s 50% udjela u društvu i Sparkassenverband Bayern (Bavarska udruga štedionica) s preostalih 50% udjela u društvu.
Poslovanje BLB je uglavnom usmjereno na područje Njemačke kao i na tržišta u susjednim europskim zemljama, uglavnom u središnjoj i istočnoj Europi, uz sjevernu Ameriku i Aziju. S aktivom od približno 300 milijardi eura, BLB je osma banka po veličini u njemačkom bankovnom sustavu s otprilike 5% tržišnog udjela, a ujedno je i druga banka po veličini u čijem vlasništvu sudjeluje savezna država Bavarska. U BLB je zaposleno oko 5.000 zaposlenika, a na razini grupe BLB zapošljava oko 10 tisuća ljudi.

1.2. Hypo Alpe-Adria-Bank International AG

Hypo International koja danas posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Klagenfurtu osnovana je 1896. godine kao Kärtner Landes-Hypothenbank. 1991. godine pretvorena je u dioničko društvo u vlasništvu Savezne republike Koruške. Osam godina kasnije, 1999. godine banka je promijenila naziv u Hypo Alpe-Adria-Bank AG.
U vlasničkoj strukturi Hypo Internationala postoje četiri dioničara. Najveći dioničar prije provedbe koncentracije je holding savezne pokrajine Koruške (Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding) s 44,91% udjela u temeljnom kapitalu, a osim njega svaki po četvrtinu ukupnih vlasničkih udjela drže Grazer Wechselseitige Versicherung AG (25,55%) i Berlin & Co Capital S. r.l. (25,00%). Ostatak dionica (4,55%) u Hypo Internationalu jest raspoređen zaposlenicima Hypo Grupe (Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung).
Hypo Grupa svoje je poslovanje usmjerila na područje regije Alpe-Jadran te je danas prisutna na tržištu 12 država. S ukupnom aktivom od 30,6 milijarde eura Hypo Grupa zapošljava preko šest tisuća zaposlenika. U matičnoj zemlji Hypo Grupa drži ukupnu imovinu od 6,8 milijardi eura, a zaposleno je 718 djelatnika. Na području Republike Hrvatske konsolidirani rezultat Hypo Grupe iskazan je sa 5,4 milijarde eura imovine, a zaposleno je preko dvije tisuće djelatnika.

2. Pravni oblik koncentracije

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje kontrole od strane BLB nad Hypo International koja će nastati stjecanjem većine redovnih dionica (50,22%) Hypo International od strane BLB.

3. Pravni temelj koncentracije

Pravni temelj predmetne koncentracije predstavljaju ugovori o kupoprodaji dionica sklopljeni 22. svibnja 2007. između više dioničara Hypo Internationala kao prodavatelja i BLB kao kupca:
a. Ugovor o kupoprodaji dionica društva Hypo Alpe-Adria-Bank International AG između Berlin & Co Capital S. r.l. i Bayerische Landesbank,
b. Ugovor o kupoprodaji dionica društva Hypo Alpe-Adria-Bank International AG između Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding i Bayerische Landesbank,
c. Ugovor o kupoprodaji dionica društva Hypo Alpe-Adria-Bank International AG između Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung i Bayerische Landesbank,
d. drugi Ugovor o kupoprodaji dionica društva Hypo Alpe-Adria-Bank International AG između Berlin & Co Capital S. r.l. i Bayerische Landesbank,
e. Sindikalni ugovor između dioničara Hypo Alpe-Adria-Bank International AG i Bayerische Landesbank.
Ispunjenje prva tri gore naznačena ugovora uvjetovano je ispunjenjem kumulativno sva četiri uvjeta naznačena u ugovoru, a to su:
1. donošenje Odluke Europske komisije da je predmetna koncentracija usklađena s propisima o kontroli koncentracija,
2. suglasnost svih nadležnih nadzornih tijela koja reguliraju tržišta na koja se predmetna koncentracija odnosi,
3. istek svih ostalih rokova koje je odredilo neko nadzorno tijelo ili su predviđeni primjenjivim pravnim propisima,
4. closing druga dva ugovora o kupoprodaji dionica prije ili najkasnije u isto vrijeme.
Ispunjenje četvrtog ugovora uvjetovano je provedbom prethodna tri ugovora. Prava i obveze iz gore navedenog Sindikalnog ugovora uvjetovani su stjecanjem većine dionica u društvu Hypo International od strane BLB što znači da ovise o ispunjenju prethodno navedena četiri ugovora.
Na dan potpisivanja ugovora o kupoprodaji dionica temeljni kapital Hypo International podijeljen je na 4.848.685 redovnih dionica bez nominalne vrijednosti i iznosi 38.789.480 eura. Kupoprodajna cijena dionica koju će BLB isplatiti prodavateljima dionica iznosi 1,63 milijarde eura, a odnosi se na:
a. 805.409.559 eura dioničaru Berlin & Co Capital S. r.l. (prvi ugovor),
b. 809.544.534 eura dioničaru Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding,
c. 10.046.899 eura dioničaru Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung,
d. 7.091.613 eura dioničaru Berlin & Co Capital S. r.l. (drugi ugovor).
Prije provedbe koncentracije i ulaska BLB u vlasničku strukturu Hypo International najveći dioničar austrijske banke bio je holding savezne pokrajine Koruške (Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding) s 44,91% udjela u temeljnom kapitalu.
U nastavku je prikazana vlasnička struktura Hypo International prije provedbe koncentracije.
Dioničar Brojdionica %
Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding (Klagenfurt) 2.177.500 44,91%
Grazer Wechselseitige Versicherung AG (Graz) 1.238.617 25,55%
Berlin & Co Capital S.ŕ r.l. (Luxemburg) 1.212.173 25,00%
Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung (Klagenfurt) 220.395 4,55%
Ukupno 4.848.685 100,00%

Nakon provedbe koncentracije BLB će postati najveći dioničar Hypo International s 50,22% dionica.
U nastavku je prikazana vlasnička struktura Hypo International nakon provedbe koncentracije.

Dioničar

Broj
dionica

%

Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding (Klagenfurt)

2.177.500

44,91%

Grazer Wechselseitige Versicherung AG (Graz)

1.238.617

25,55%

Berlin & Co Capital S.à r.l. (Luxemburg)

1.212.173

25,00%

Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung (Klagenfurt)

220.395

4,55%

Ukupno

4.848.685

100,00%

Nakon provedbe koncentracije BLB će postati najveći dioničar Hypo International s 50,22% dionica.
U nastavku je prikazana vlasnička struktura Hypo International nakon provedbe koncentracije.

Dioničar

Broj
dionica

%

Bayerische Landesbank (München)

2.434.924

50,22%

Kärtner Landes- und Hypothekenbank – Holding (Klagenfurt)  

969.738

20,00%

Grazer Wechselseitige Versicherung AG (Graz)

1.238.617

25,55%

Hypo Alpe Adria Mitarbeiter Privatstiftung (Klagenfurt)

205.406

4,24%

Ukupno

4.848.685

100,00%

4. Obrazloženje o ekonomskoj i financijskoj strukturi koncentracije

BLB namjerava kroz koncentraciju s Hypo International proširiti svoje poslovne aktivnosti na nova tržišta, prije svega na austrijsko te na tržišta središnje i jugoistočne Europe. Osim usmjeravanja svojih aktivnosti na spomenuta tržišta, BLB bi kroz ulazak u vlasničku strukturu Hypo International dobila mogućnost proširenja poslovanja s građanstvom kao i ulaska u specifični proizvodni segment kao što je leasing.
Prednosti od provedbe koncentracije za Hypo International kao i za njezina povezana društva očitovat će se u proširenju portfelja s novim proizvodima, a strateška sinergija očitovat će se u korištenju iskustva i financijske snage njemačke banke. Hypo International i njezina povezana društva bi preko BLB dobila mogućnost pristupa značajnom broju korporativnih komitenata BLB kao i izvorima financiranja na međunarodnoj razini.
Što se tiče domaćih banaka u vlasništvu Hypo International, HAAB i Slavonske banke, predviđeno je da će BLB, čim se stvore uvjeti, aktivno pristupiti uvođenju kvalitetnih promjena u poslovanju koje se tiču poslovne politike, strukture uprave, korporativnog upravljanja, upravljanja rizicima, unaprjeđenja informacijskog sustava, edukacije ljudskih resursa i drugo. Osim toga, BLB će kroz koncentraciju s Hypo International u bankama kćerima u Republici Hrvatskoj izvršiti dokapitalizaciju i to HAAB u protuvrijednosti od 250 milijuna eura i Slavonsku banku u protuvrijednosti od 100 milijuna eura. Dosad je već izvršena djelomična uplata navedenih sredstava (HAAB 150 milijuna eura i Slavonska banka 30 milijuna eura).
Financijska struktura predmetne koncentracije uključuje podmirenje troškova ulaganja za preuzimanje 50,22% dionica u Hypo International. Sukladno ugovorima, BLB će dioničarima isplatiti 1,625 milijardi eura, a osim toga...xx (označeno kao poslovna tajna). Predviđene troškove BLB će podmiriti iz vlastitih financijskih izvora za koje se, prema dostavljenim financijskim izvještajima, može zaključiti da će biti dostatni za podmirenje navedenih transakcija.

5. Mjerodavno tržište

Odredbama točke 1. Odluke određeno je da se za potrebe iste na odgovarajući način primjenjuje definicija pojma mjerodavno tržište iz propisa koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja. Sukladno Uredbi o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržištaL359155 (»Narodne novine« br. 51/2004.) mjerodavno tržište, u smislu članka 7.L359156 Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 122/2003.), određuje se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.
U navedenom predmetu dolazi do koncentracije poduzetnika nastale stjecanjem većinskog udjela u temeljnom kapitalu Hypo International odnosno indirektnim stjecanjem većinskog udjela u temeljnom kapitalu HAAB i Slavonske banke. Naime, Hypo International, čije bi dionice BLB trebao kupiti, sa 100% udjela u temeljnom kapitalu drži dvije banke koje posluju na hrvatskom tržištu, HAAB i Slavonsku banku. Budući da BLB svojim poslovanjem trenutno nije prisutna na hrvatskom bankovnom tržištu, u određivanju mjerodavnog tržišta polazi se isključivo promatrajući djelatnost HAAB odnosno Slavonske banke. Iz ovoga također proizlazi, s obzirom da stjecatelj udjela nije bio prisutan na mjerodavnom tržištu, da provedbom koncentracije neće doći do promjene tržišnih udjela niti da će se promijeniti broj poduzetnika na mjerodavnom tržištu. Za potrebe definiranja mjerodavnog tržišta u proizvodnoj i geografskoj dimenziji polazi se od usmjerenosti HAAB odnosno Slavonske banke na pojedinu grupu komitenata odnosno na određeno geografsko područje. Također treba uzeti u obzir da se HAAB i Slavonska banka i prije i poslije provedbe koncentracije promatraju kao zasebni pravni entiteti, ali budući da su preko društva majke povezani, onda se njihova prisutnost na mjerodavnom tržištu promatra kao grupa. Uzevši u obzir prethodno navedeno mjerodavno se tržište definira kao tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske.

5.1. Analiza mjerodavnog tržišta u proizvodnoj dimenziji

Kod definiranja mjerodavnog tržišta u proizvodnoj dimenziji polazi se od strukture proizvoda i usluga koje banka nudi te od njezine usmjerenosti na pojedinu grupu komitenata. Analizirajući strukturu depozita kao i strukturu kreditnog portfelja dviju promatranih banaka dolazi se do zaključka da su banke podjednako usmjerene na poslovanje sa stanovništvom kao i na poslovanje s pravnim osobama pa se mjerodavno tržište definira kao tržište univerzalnog bankarstva. Naime, kod obje promatrane banke, u strukturi depozita najveći udio drže strane financijske institucije, a budući da su obje banke u 100%-tnom vlasništvu društva majke iz Austrije, za očekivati je da će se dio depozita odnositi na ulaganja stranih financijskih institucija. S dvostruko manjim udjelom u ukupnim depozitima sudjeluje sektor stanovništva, dok je skupina ostalih trgovačkih društava deponirala 12,67% od ukupno prikupljenih depozita u HAAB odnosno 16,32% u strukturi depozita Slavonske banke. Od 19,1 milijardi kuna depozita, koliko ih je prikupljeno u HAAB do 30. lipnja 2007., 17,1 milijardi kuna odnosi se na depozite ova tri sektora. Kod Slavonske banke u spomenuta tri sektora prikupljeno je 7,7 milijardi kuna, a na razini ukupnih depozita deponenti su u banku uložili 7,9 milijardi kuna. Struktura depozita navedenih dviju banaka prikazana je u nastavku.

Struktura depozita

HAAB

 

Slavonska banka

 

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

Republika Hrvatska

0,00%

0,00%

0,00%

0,02%

Republički fondovi

0,07%

0,06%

0,00%

0,00%

Lokalna država

1,08%

1,17%

1,53%

1,65%

Banke

0,33%

0,56%

0,06%

0,07%

Ostale bankarske institucije

0,20%

1,49%

0,03%

0,01%

HBOR

0,00%

0,38%

0,00%

0,00%

Nebankarske financijske institucije

2,08%

1,58%

0,02%

0,04%

Banke u stečaju

0,53%

0,38%

0,91%

0,00%

Državna trgovačka društva

0,35%

0,56%

0,13%

0,12%

Ostala trgovačka društva

15,18%

12,67%

11,87%

16,32%

Neprofitne institucije

0,47%

0,35%

0,29%

0,25%

Stanovništvo

25,46%

21,39%

29,90%

27,79%

Strane financijske institucije

50,47%

55,26%

54,89%

53,14%

Ostali nerezidenti

3,78%

4,14%

0,37%

0,60%

Ukupno depoziti

100,00%

100,00%

100,00%

100,00%
 

Na strani aktive jasno je uočljiva bančina usmjerenost kako na sektor stanovništva tako i na sektor poslovanja s pravnim osobama. U slobodnoj interpretaciji, moglo bi se zaključiti kako je gotovo polovica kredita odobrena sektoru trgovačkih društava, dok je druga polovica odobrena sektoru stanovništva. Ostali sektori, prema klasifikaciji kakvu je definirala HNB, sudjeluju u ukupnim kreditima sa zanemarivim udjelima. U kreditima stanovništvu, koji se klasificiraju u pet grupa, najveći ponder drže stambeni krediti, a zatim ostali krediti stanovništvu. U diferenciranju HAAB i Slavonske banke ne postoje neka značajnija odstupanja budući da su im strukture kredita, kao i strukture depozita, gotovo identične. Takav sličan način strukturiranja portfelja navodi na zaključak da su banke rukovođene sličnom poslovnom politikom koja je pod utjecajem zajedničkog vlasnika. Jedina značajna razlika naglašena je u veličini kreditnog portfelja HAAB i Slavonske banke. 16,2 milijarde kuna odobrenih kredita u HAAB naspram 6,4 milijardi kuna odobrenih kredita u Slavonskoj banci čine značajnu razliku među dvjema bankama.
U nastavku je prikazana struktura kredita HAAB i Slavonske banke
 

Struktura
kredita

HAAB

 

Slavonska banka

 

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

Republika Hrvatska

2,67%

2,06%

1,66%

2,03%

Republički fondovi

0,20%

0,18%

0,00%

0,00%

Lokalna država

0,51%

0,37%

1,02%

1,22%

Banke

4,39%

0,69%

0,00%

0,00%

Ostale bankarske institucije

0,02%

0,02%

0,00%

0,00%

HBOR

0,48%

0,00%

0,00%

0,00%

Nebankarske financijske institucije

0,81%

0,67%

0,00%

0,00%

Banke u stečaju

0,00%

0,00%

0,00%

0,00%

Državna trgovačka društva

5,96%

6,81%

0,41%

0,33%

Ostala trgovačka društva

42,00%

43,21%

45,76%

42,44%

Neprofitne institucije

0,62%

0,51%

0,12%

0,08%

Stambeni krediti

27,25%

30,91%

28,56%

29,60%

Hipotekarni krediti

0,00%

0,00%

0,18%

0,46%

Krediti za kupnju automobila

2,93%

3,89%

1,70%

2,02%

Krediti po kreditnim karticama

0,00%

0,01%

0,00%

0,00%

Ostali krediti stanovništvu

11,92%

10,42%

20,25%

21,47%

Strane financijske institucije

0,00%

0,00%

0,01%

0,00%

Ostali nerezidenti

0,24%

0,24%

0,33%

0,36%

Ukupno krediti

100,00%

100,00%

100,00%

100,00%

5.2. Analiza mjerodavnog tržišta u geografskoj dimenziji

U geografskoj dimenziji definiranja mjerodavnog tržišta krenulo se od usmjerenosti poslovanja dviju banaka na određena geografska područja. Budući da se HAAB i Slavonska banka promatraju kao dio grupe, u njihovoj geografskoj raspoređenosti na razini Republike Hrvatske točno se uočava da ni u jednoj od županija ne dolazi do preklapanja. Županije koje svojim poslovnicama pokriva Slavonska banka nisu zastupljene u poslovnoj mreži HAAB i obrnuto. Prema teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, ove dvije banke imaju poslovnice u 16 od ukupno 20 županija. HAAB drži poslovne jedinice u 11 županija, dok je Slavonska banka zastupljena u svih pet županija istočne Hrvatske.
Od ukupno 35 poslovnica, HAAB ima najveći broj poslovnica (11) u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji. U usporedbi sa stanjem godinu ranije HAAB je do 30. lipnja 2007. otvorila šest novih poslovnica. Slavonska banka ima nešto manji broj poslovnica (27 poslovnica) od kojih je njih 15 u Osječko-baranjskoj županiji gdje je ujedno i sjedište banke. U odnosu na stanje godinu ranije, Slavonska banka je otvorila jednu novu poslovnicu, i to u Osječko-baranjskoj županiji.

5.3. Analiza mjerodavnog tržišta preko alternativnih kanala distribucije

S aspekta alternativnih kanala distribucije koje koriste HAAB i Slavonska banka, komitentima su na raspolaganju bankomati. Kao i kod poslovnica, postoji stroga podjela među bankama pa tamo gdje su zastupljeni bankomati HAAB nisu prisutni i bankomati Slavonske banke i obrnuto. HAAB je u odnosu na prošlu godinu instalirala 12 novih bankomata te sada ima 75 bankomata, a kod Slavonske banke je broj bankomata ostao nepromijenjen te on iznosi 55 i pokriva županije gdje se nalaze i poslovnice.
5.4. Analiza mjerodavnog tržišta preko tržišnih udjela
Na bankovnom tržištu Republike Hrvatske sa aktivom od 25,6 milijardi kuna, prema podacima za 30. lipnja 2007., HAAB zauzima šesto mjesto među 33 banke. Povećavši aktivu za 5,3 milijarde kuna (+26,25%) u odnosu na 2006. godinu njezin se položaj u ukupnom redoslijedu nije promijenio premda je rasla brže od ukupnog bankovnog sustava koji je narastao za 17,08%. Slavonska banka je u godinu dana povećala aktivu za 1,4 milijarde kuna na ukupno 9,7 milijarde kuna. Takvim rastom Slavonska je banka slijedila trend povećanja ukupne aktive bankovnog sustava (+17,51%). Navedena kretanja su u relativnom iskazu prikazana u sljedećoj tablici.
U nastavku su prikazani tržišni udjeli banaka prema kriteriju aktive.

Udio u aktivi

HAAB

 

Slavonska banka

 

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

na razini Republike Hrvatske

7,31%

7,88%

2,96%

2,97%

Od 1153 poslovnice svih banaka na teritoriju Republike Hrvatske, na kraju prvog polugodišta 2007. HAAB je imala 35, a Slavonska banka 27 poslovnica. Budući da je HAAB u odnosu na podatke iz 2006. povećala broj poslovnica za 6 jedinica, njezin se tržišni udio u tom segmentu malo povećao. Slavonska je banka s otvaranjem svega jedne poslovnice u godinu dana prema ovom kriteriju smanjila svoj tržišni udio.
U nastavku su prikazani tržišni udjeli banaka prema broju poslovnih jedinica.

Udio u br. podruž. i poslov.

HAAB

 

Slavonska banka

 

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

30. 6. 2006.

30. 6. 2007.

na razini Republike Hrvatske

2,67%

3,04%

2,40%

2,34%

Obzirom da se u predmetnoj koncentraciji radi o ekstrateritorijalnoj koncentraciji te s obzirom da jedan od sudionika koncentracije dosad nije bio prisutan na hrvatskom bankovnom tržištu, provedbom predmetne koncentracije neće doći do promjena na hrvatskom bankovnom tržištu. Stoga, budući da se niti jedan od pokazatelja koncentracije neće promijeniti, u ekonomskom okviru koncentracije se nije dublje ulazilo u analizu poslovanja i tržišnog položaja banaka obuhvaćenih provedbom ove koncentracije.

6. Udjeli sudionika koncentracije u drugim poduzetnicima

U analizi predmetne koncentracije, osim analize mjerodavnog tržišta, razmatrana je kapitalna i personalna povezanost sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima. Kod pojma sudionici koncentracije prvenstveno se misli na direktne sudionike koncentracije, a to su: BLB i Hypo International.
Izjavom od 4. lipnja 2007. BLB je potvrdila da trenutno nema izravnih niti neizravnih udjela od strateške važnosti u hrvatskim financijskim institucijama, a osim toga s aspekta personalne povezanosti u istoj se izjavi navodi da niti jedan član upravnog odbora niti član nadzornog odbora BLB nije ujedno član upravnog ili nadzornog tijela niti jedne hrvatske financijske institucije. U izjavi Hypo International od 6. lipnja 2007. potvrđeno je da društvo, osim u potpuno konsolidiranim društvima Hypo Alpe Adria Grupe: Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Slavonska banka d.d., Hypo-Leasing Kroatien d.o.o., Jadran Jahte d.o.o., Hypo Alpe-Adria-Vrijednosnice d.o.o. i Hypo Alpe-Adria-Invest d.d., nema izravnih niti neizravnih udjela od strateške važnosti u drugim hrvatskim financijskim institucijama niti da je bilo koji član upravnog i nadzornog odbora Hypo International ujedno član upravnog ili nadzornog tijela drugih hrvatskih financijskih institucija.

6.1. Kapitalna povezanost

S obzirom na veličinu BLB kao osme po veličini njemačke banke, kapitalna povezanost BLB s drugim pravnim osobama je dosta opsežna. Stoga je u analizi kapitalne povezanosti napravljen pregled vlasničkih udjela koje BLB drži u kreditnim institucijama. Kao što se može uočiti, BLB je direktni vlasnik dviju banaka u Njemačkoj, zatim banke u Luksemburgu i banke u Madžarskoj. Indirektno, preko društava kćeri, BLB drži vlasništvo u još jednoj njemačkoj banci, kao i u bankama iz Bugarske i Rumunjske.
U nastavku su prikazani vlasnički udjeli BLB u drugim kreditnim institucijama.
 

Društva kćeri koja ulaze u konsolidaciju

%

Banque LBLux S.A., Luxembourg (Luksemburg)

75,00%

BayernInvest Kapitalanlagegesellschaft mbH, München   

100,00%

Deutsche Kreditbank Aktiengesellschaft, Berlin   

100,00%

Landesbank Saar, Saarbrücken   

75,10%

MKB Bank Nyrt., Budimpešta (Madžarska)

89,62%

SKG BANK GmbH, Saarbrücken  (indirektno)

100,00%

Društva kćeri koja ne ulaze u konsolidaciju

 

BayernInvest Luxembourg S.A., Luxembourg (Luksemburg)

100,00%

MKB Unionbank AD, Sofia (Bugarska) (indirektno)

60,00%

MKB Romexterra Bank S.A., Bukurešt (Rumunjska) (indirektno)

55,37%

Zajednički pothvat

 

LB(Swiss) Privatbank AG, Zürich (Švicarska)

50,00%

Pridruženo društvo

 

TxB Transaktionsbank GmbH, Aschheim-Dornach

37,45%

Ostala društva s vlasničkim udjelom većim od 20%

 

Deutsche Factoring Bank Deutsche Factoring GmbH & Co., Bremen   

27,50%

Hauck & Aufhäuser Privatbankiers KGaA, Frankfurt/Main  (indirektno)

25,00%

Kapitalna povezanost Hypo International s drugim poduzetnicima je također dosta opsežna pa se je, s ciljem analize učinka predmetne koncentracije na domaće tržište, uzela u razmatranje samo kapitalna povezanost s pravnim osobama koje posluju na domaćem tržištu. Isto tako, budući da svaka od tih pravnih osoba ima daljnje vlasničke udjele, nije se išlo u dublju analizu kapitalne povezanosti. U izravnom vlasništvu, Hypo International drži udio u HAAB i Slavonskoj banci. Nadalje, u 100%-tnom vlasništvu HAAB se nalaze dva dolje navedena društva, dok je društvo Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. u vlasništvu Hypo Alpe Adria Leasing AG iz Austrije.
U nastavku je prikazana kapitalna povezanost Hypo International s domaćim društvima.

Izravno vlasništvo

%

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb

100,00%

Slavonska banka d.d. Osijek

100,00%

Neizravno vlasništvo

 

Hypo Alpe-Adria Vrijednosnice d.o.o. Zagreb

100,00%

Hypo Alpe-Adria Invest d.d. Zagreb

100,00%

Hypo-Leasing Kroatien d.o.o. Zagreb

73,17%

6.2. Personalna povezanost

Iz izjava oba sudionika koncentracije proizlazi da članovi njihove uprave i nadzornog odbora nisu ujedno i članovi upravnog ili nadzornog tijela niti jedne hrvatske financijske institucije osim kod Hypo International u već spomenutim potpuno konsolidiranim društvima Hypo Alpe Adria Grupe. Stoga se u analizi predmetne koncentracije nije niti istraživala daljnja personalna povezanost budući da ona nema učinka na hrvatsko bankovno tržište.

7. Opis i obrazloženje očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače

Provedba predmetne koncentracije ima neizravni učinak i na hrvatski bankovni sustav kao i na komitente banaka koje su obuhvaćene ovom koncentracijom. Kao što je već u obrazloženju o ekonomskoj strukturi koncentracije spomenuto, učinci provedbe ove koncentracije trebali bi biti višestruki. S aspekta potrošača, ulaskom BLB u vlasničku strukturu Hypo International, HAAB i Slavonska banka dobit će novog vlasnika s bogatim iskustvom i velikom financijskom snagom što će zasigurno utjecati na stabilno bankovno poslovanje. U prilog tome ide i odluka banke o planiranoj dokapitalizaciji banaka, HAAB u iznosu 250 milijuna eura i Slavonske banke u iznosu 100 milijuna eura.
Osim toga, BLB je predvidio u narednom razdoblju posebno ojačati segment poslovanja sa stanovništvom i uz to proširiti mrežu poslovnica. S obzirom na financijsku snagu BLB može se očekivati da će u bankama doći i do proširenja portfelja s novim i inovativnim proizvodima što će također omogućiti koristi za potrošače.
III. Razmatranjem navedenih činjenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije utvrđeno je sljedeće:
Koncentracija između Bayerische Landesbank iz Njemačke i Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Austrije ima za cilj stjecanje 50,22% udjela u temeljnom kapitalu Hypo International od strane BLB. Postupak ocjene koncentracije direktno je povezan s izdavanjem prethodnih suglasnosti za indirektno stjecanje više od 50% dioničkog kapitala Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, čiji je postupak okončan 12. rujna 2007. kada je Savjet HNB donio odluku kojom se izdaje prethodna suglasnost BLB za neizravno stjecanje udjela u dvije navedene banke. Naime, stjecanjem dionica Hypo International BLB je, između ostalog, trebao ishoditi suglasnost HNB za indirektno stjecanje udjela u bankama koje su u vlasništvu Hypo International.
BLB je osma po veličini njemačka banka s otprilike 5% tržišnog udjela, a ujedno i druga banka po veličini u čijem vlasništvu sudjeluje savezna država Bavarska. Trenutno u Republici Hrvatskoj BLB nije vlasnički prisutna ni u jednom društvu, međutim u razdoblju od svibnja 2000. do travnja 2002. BLB je bila većinski dioničar Riječke banke d.d. u vrijeme kada su u toj banci otkriveni gubici iz područja deviznog poslovanja. Hypo International je austrijska banka u čijem vlasništvu sudjeluje pokrajina Koruška. Osim prisutnosti na austrijskom bankovnom tržištu Hypo grupa je svoje poslovanje usmjerila na područje regije Alpe-Jadran te je danas prisutna na tržištu 12 država. U Republici Hrvatskoj je prisutna od 1994. godine osnivanjem društva Hypo-Leasing Kroatien d.o.o., a 1996. je utemeljena i banka. Osim u HAAB, Hypo International drži 100% vlasničkih udjela u Slavonskoj banci.
Stjecanjem većinskog udjela u Hypo International BLB ima za cilj proširiti svoje aktivnosti na tržišta srednje i istočne Europe. Financijska snaga BLB omogućit će stečenoj banci kao i svim društvima kćerima pristup izvorima financiranja te proširenju portfelja s novim i inovativnim proizvodima. Za domaće banke, HAAB i Slavonsku banku, to znači da će doći do kvalitetnih promjena u poslovanju kao i do pridobivanja svježeg kapitala. Naime, planira se, a dio je već i uplaćen, izvršiti dokapitalizaciju HAAB u vrijednosti 250 milijuna eura i dokapitalizaciju Slavonske banke u vrijednosti 100 milijuna eura.
Budući da u predmetnom stjecanju dionica Hypo International dolazi do indirektnog stjecanja udjela u temeljnom kapitalu HAAB i Slavonske banke, mjerodavno tržište se definiralo s obzirom na opseg poslovanja dviju banaka u proizvodnom i geografskom kontekstu. S obzirom na strukturu proizvoda i usluga koje nude ove dvije banke te s obzirom na strukturu njihovih komitenata mjerodavno se tržište definiralo kao tržište univerzalnog bankarstva, a u geografskoj dimenziji je ono obuhvaćalo područje Republike Hrvatske. U strukturi depozita je dobro vidljiva prisutnost stranog vlasništva budući da su više od polovice prikupljenih sredstava deponirale strane financijske institucije. Na aktivnoj strani bilance uočljiva je bančina usmjerenost na tržište univerzalnog bankarstva budući da su jednako zastupljeni krediti stanovništvu kao i krediti ostalim trgovačkim društvima. S aspekta rasprostranjenosti poslovanja na teritoriju Republike Hrvatske, HAAB i Slavonska banka su učinile strogu međusobnu podjelu kako ni u jednoj županiji ne bi došlo do preklapanja njihovih prodajnih mjesta i ostalih kanala distribucije. HAAB je zastupljena u 11 županija, a Slavonska banka u 5 županija Istočne Hrvatske pa se može zaključiti da ove dvije banke zajedno pokrivaju gotovo čitav teritorij Republike Hrvatske. Kako BLB u ovom trenutku preko vlasničkih udjela nije prisutna na hrvatskom bankovnom tržištu, provedbom koncentracije neće doći do promjene niti jednog pokazatelja koncentracije pa se s ovog aspekta zaključuje da ne postoje negativni učinci na efikasno tržišno natjecanje.
Analizom kapitalne i personalne povezanosti sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima uočeno je da su dioničari BLB i Hypo International jedna od saveznih država Njemačke odnosno jedna od saveznih država Austrije (Bavarska, odnosno Koruška), a osim toga da banke svojim poslovanjem nadilaze nacionalne okvire te da je njihova kapitalna povezanost s drugim poduzetnicima dosta opsežna. Za ocjenu predmetne koncentracije bilo je važno utvrditi da BLB trenutno nema izravnih ili neizravnih udjela u hrvatskim financijskim institucijama, a s aspekta personalne povezanosti da njezino rukovodstvo nije povezano s upravljačkim ili nadzornim tijelom niti jedne hrvatske financijske institucije. Kapitalna i personalna povezanost Hypo International na području Republike Hrvatske utvrđena je samo u društvima koja ulaze u konsolidaciju Hypo Alpe Adria Grupe pa se na temelju analizirane kapitalne i personalne povezanosti sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima može utvrditi da provedba predmetne koncentracije neće narušiti efikasnost tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.
Slijedom iznesenoga, Hrvatska narodna banka je predmetnu koncentraciju ocijenila dopuštenom, kako je odlučeno u točki I. izreke ovog rješenja.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

O. br. 668-020 /10-07/ŽR
Zagreb, 4. listopada 2007.

Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

zatvori
Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem kontrole stjecanjem većine dionica Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Republika Austrija, od strane Bayerische Landesbank, Republika Njemačka
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !