Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem stopostotnog udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb od strane Zagrebačke banke d.d., Zagreb i pripajanjem Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb Zagrebačkoj banci d.d., Zagreb ("Narodne novine", br. XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
64 23.5.2005 Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem stopostotnog udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb od strane Zagrebačke banke d.d., Zagreb i pripajanjem Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb Zagrebačkoj banci d.d., Zagreb

HRVATSKA NARODNA BANKA

1224

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banciL263217 (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u vezi s člankom 40.L263218 Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 9.1.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektoraL263220 (»Narodne novine«, br. 48/2003.), odlučujući povodom prijave namjere provede koncentracije koju je podnijela Zagrebačka banka d.d. Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska 2, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Ocjenjuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb od strane Zagrebačke banke d.d., Zagreb i pripajanjem Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb.

II. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. Dana 4. veljače 2005. Hrvatska narodna banka zaprimila je podnesak Zagrebačke banke d.d., Zagreb, kojim je dostavljena prijava namjere provedbe koncentracije Zagrebačka banka d.d., Zagreb (u nastavku teksta: Zagrebačka banka) i Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb (u nastavku teksta: Dresdner Bank) na temelju odredbi točke 7. Odluke, a u skladu s odredbama točke 8. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektoraL263221 (»Narodne novine«, br. 48/2003., u nastavku teksta: Odluka). Kako predmetna prijava nije bila potpuna, Hrvatska narodna banka je dopisom od 16. veljače 2005. zatražila nadopunu. Nadopuna prijave namjere provedbe koncentracije zaprimljena je podneskom Zagrebačke banke od 18. travnja 2005. 19. travnja 2005. Hrvatska narodna banka je Zagrebačkoj banci u skladu s odredbama točke 8.4. Odluke izdala Potvrdu kojom se potvrđuje da je 18. travnja 2005. Hrvatska narodna banka zaprimila potpunu prijavu namjere provedbe predmetne koncentracije, pa se stoga 18. travnja 2004. smatra danom podnošenja predmetne prijave.

II. Razmatrajući podatke dostavljene u prijavi namjere provedbe koncentracije te druge podatke kojima je raspolagala Hrvatska narodna banka, u postupku ispitivanja prijave namjere provedbe koncentracije, utvrđeno je sljedeće:

1. Sudionici koncentracije

Sudionici predmetne koncentracije su Zagrebačka banka, sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska 2 i Dresdner Bank, sa sjedištem u Zagrebu, Gajeva 1.

a) Zagrebačka banka

Zagrebačka banka je započela s poslovanjem 1914. kao Gradska štedionica, a od 1977. posluje kao Zagrebačka banka koja je ujedno i matično društvo Grupe Zagrebačke banke. Grupa Zagrebačke banke je grupacija koja pruža sve vrste financijskih usluga pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Glavna društva-kćeri u Grupi Zagrebačke banke su Prva stambena štedionica d.d., Unicredit Zagrebačka banka d.d. BiH, ZB Invest d.o.o., Zagreb nekretnine d.o.o., a od povezanih društava značajnija su Allianz Zagreb d.d. i Allianz ZB d.o.o.

Od ožujka 2002. Zagrebačka banka članica je Grupe UniCredit, jedne od najuspješnijih financijskih grupacija u Europi i vodeća banka u srednjoj i istočnoj Europi.

Vlasnička struktura Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2004. bila je sljedeća:

– UniCredit Banca S.p.A. – 81,698% udjela u temeljnom kapitalu;

– Allianz AG – 13,668% udjela u temeljnom kapitalu;

– mali dioničari – 4,321% udjela u temeljnom kapitalu;

– vlastite dionice – 0,313% udjela u temeljnom kapitalu.

b) Dresdner Bank

Dresdner Bank je osnovana 1997. pod tvrtkom BNP Dresdner Bank (Croatia) d.d. Osnovana je kao zajedničko ulaganje BNP PARIBAS S.A. i Dresdner Bank AG, Frankfurt. Suradnja među njima počela je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, dok je krajem osamdesetih osnažena i proširena izgradnjom zajedničke mreže banaka u zemljama srednje i istočne Europe. Tijekom 2001. godine došlo je do prijenosa dionica imatelja BNP PARIBAS S.A. na Dresdner Bank AG, Frankfurt. Isto je bila posljedica internog sporazuma dioničara o preraspodjeli udjela u zajedničkim joint-venture bankama koje su dioničari osnivali širom svijeta. Pravna osnova stjecanja dodatnih 50% dionica Dresdner Bank od strane Dresdner Bank AG, Frankfurt je bio sporazum o prepuštanju udjela u hrvatskoj jont-venture-banci Dresdner Bank AG, Frankfurt od strane BNP PARIBAS S.A.

Dresdner Bank AG, Frankfurt započela je s radom 1872. kao regionalna banka u Njemačkoj pokrajini Sachsen. Danas je jedna od vodećih banaka u Njemačkoj. Grupa Dresdner Bank AG je aktivna u preko 60 zemalja i jedna je od vodećih bankarskih grupa u Europi u pogledu vrijednosti imovine i broja klijenata.

Od 23. lipnja 2001. Dresdner Bank AG, Frankfurt je dio Allianz grupe. Allianz grupa je već godinama najveća europska, a i jedna od najvećih svjetskih osiguravateljnih kuća. Njena brojna supsidijarna društva su vodeći osiguravatelji na svojim domaćim tržištima. Na globalnoj razini Allianz je prisutan u gotovo 70 zemalja svijeta sa cca. 182.000 zaposlenika.

Allianz grupa se nalazi među vodećim dioničarima u Deutsche Bank, HVB Grupi, te poduzetnicima kao Siemens, Daimler-Benz, BASF, Bayer, Thyssen, RWE, Continental, Viegra, Schering itd.

Na dan 24. studenoga 2004. Dresdner Bank AG, Frankfurt bio je imateljem 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank.

2. Pravni oblik koncentracije

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank od strane Zagrebačke banke i pripajanje Dresdner Bank Zagrebačkoj banci.

3. Pravni temelj koncentracije

Pravni temelj predmetne koncentracije je Ugovor o kupoprodaji dionica zaključen 25. travnja 2005. između Zagrebačke banke, kao kupca i Dresdner Bank AG, Frankfurt, kao prodavatelja. Ugovorom o kupoprodaji dionica od 25. travnja 2005. (u nastavku teksta: Ugovor) utvrđeno je da dionički kapital Dresdner Bank iznosi 100.000.000 kn (sto milijuna kuna) i podijeljen je u 4.000 (četiri tisuće) redovnih dionica na ime s pojedinačnom nominalnom vrijednošću 25.000 kuna (dvadeset pet tisuća kuna). Dionice se vode pri Središnjoj depozitarnoj agenciji. Dana 17. prosinca 2004. Dresdner Bank AG, Frankfurt, i Zagrebačka banka su potpisale Sporazum o razumijevanju, kojim su utvrđeni osnovni uvjeti za stjecanje dionica Dresdner Bank od strane Zagrebačke banke, potrebne suglasnosti, radnje prije pripajanja i dr. Nakon kupnje dionica Dresdner Bank, Zagrebačka banka namjerava provesti pripajanje Dresdner Bank i to do 30. lipnja 2005.

Ugovorom je utvrđeno da je najveći dio poslova Dresdner Bank prestao s 31. prosincem 2004. Od bankovnih poslova koji su još u tijeku su garancije i licitacijske garancije, drugi otvoreni računi prema prilogu Ugovora, kao i neprihodujući odnosno otpisani krediti koji su također detaljno opisani u prilozima Ugovora.

U odnosu na prijenos dionica i isplatu kupoprodajne cijene Ugovorom je određeno da Zagrebačka banka treba do 30. rujna 2005. ispuniti određene uvjete, a to su:

– ishoditi suglasnost Hrvatske narodne banke kojim se kupcu dopušta stjecanje dionica;

– ishoditi suglasnost centralne banke Italije dano kupcu, a koju će suglasnost pribaviti UniCredit Banca S.p.A;

– pribaviti odluku Hrvatske narodne banke o dopuštenosti koncentracije koja nastaje kao posljedica stjecanja 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank od strane kupca i pripajanjem Dresdner Bank kupcu;

U slučaju da se navedeni uvjeti ne ispune, svaka ugovorna strana ima pravo raskinuti ugovor.

Nadalje, sadašnji članovi Nadzornog odbora i Uprave Dresdner Bank ostat će na svojim funkcijama do pripajanja, ali ne dulje od 30. lipnja 2005. Na skupštini dioničara Dresdner Bank AG, Frankfurt će tim članovima dati pozitivno mišljenje (tj. razrješnice).

Ugovorom je utvrđeno da prodaja dionica Dresdner Bank ne podrazumijeva prodaju imena Dresdner Bank. Zagrebačka banka ima pravo upotrebljavati ime »Dresdner Bank Croatia d.d.« samo uz dodatak »članica Grupe Zagrebačke banke«, do pripajanja. U slučaju da do pripajanja ne dođe do 30. lipnja 2005., Zagrebačka banka je obvezna promijeniti to ime najkasnije do 31. srpnja 2005. U slučaju da Zagrebačka banka želi prodati dionice Dresdner Bank bilo kojoj trećoj strani, obvezna je prije prodaje promijeniti ime Dresdner Bank.

U pogledu jamstava Dresdner Bank AG, Frankfurt izjavljuje i jamči da je vlasnik 100% redovnih dionica Dresdner Bank na ime, te da na dionicama nema nikakvih založnih prava. Svaki dokument koji je predan tijekom financijske i pravne due diligence analize Dresdner Bank koju je provela Zagrebačka banka u prostorima Dresdner Bank u Zagrebu, Gajeva 1, vjerodostojan je, istinit i potpun u svim bitnim aspektima.

Dresdner Bank AG, Frankfurt jamči i odgovara Zagrebačkoj banci da su financijski izvještaji Dresdner Bank od zadnje tri godine (2002., 2003. i 2004.), prema Izvještaju nezavisnog revizora o odnosnim godišnjim izvještajima, u svim bitnim aspektima istiniti i korektni, te da nema neiskazanih obveza.

Dresdner Bank AG, Frankfurt odgovarat će Zagrebačkoj banci za sve štete i troškove te namiriti sve druge obveze koje eventualno proiziđu iz poslovanja Dresdner Bank do zaključenja ugovora, kao i osloboditi Zagrebačku banku i Dresdner Bank od svih zahtjeva trećih strana po eventualnim sudskim postupcima koji proiziđu iz poslova Dresdner Bank prije zaključenja ugovora.

Ustupanje potraživanja, prava ili obveza po Ugovoru kao niti bilo kakve objave u vezi s predmetom Ugovora bez prethodne pisane suglasnosti druge ugovorne strane nije dopušteno. Ugovorne strane usko će surađivati u cilju ispunjavanja svojih obveza, te će osigurati da druga ugovorna strana bez odlaganja dobije sve bitne informacije i podatke.

4. Izvješće Zagrebačke banke o gospodarskoj i pravnoj opravdanosti predmetne koncentracije

U prijavi namjere provedbe predmetne koncentracije dostavljene 4. veljače 2005. Zagrebačka banka navodi da pripajanjem Dresdner Bank Zagrebačkoj banci prestaje postojati Dresdner Bank kao pravni i ekonomski subjekt na tržištu Republike Hrvatske. Na Zagrebačku banku, u odnosu na treće, prelaze danom pripajanja sve obveze Dresdner Bank, dok će Dresdner Bank AG, Frankfurt i Zagrebačka banka svoje međusobne odnose u vezi preuzetih obveza regulirati Ugovorom, temeljenom na Sporazumu o razumijevanju.

Nadalje, Zagrebačka banka navodi da će se nakon stjecanja 100% dionica Dresdner Bank od strane Zagrebačke banke u travnju 2005. godine, provesti pripajanje.

Iz dopisa koji je Zagrebačka banka 23. prosinca 2004. uputila Hrvatskoj narodnoj banci, vidljivo je da će Dresdner Bank u 2005. godini imati minimalni poslovni odnos s klijentima obzirom da je najveći broj klijenata pronašao drugu poslovnu banku i refinancirao svoje obveze, te će riješiti sve ugovorne odnose sklopljene izvan redovitog kreditnog i depozitnog poslovanja i podmiriti sve obveze iz takvih ugovora do pripajanja.

Zagrebačka banka navodi da, nakon što budu gotova i revidirana financijska izvješća Dresdner Bank za 2004. godinu, namjerava provesti transakciju u što kraćem roku iz razloga što će u Dresdner Bank ostat minimalni broj zaposlenih, a u odnosu na informatičku podršku poslovanju Dresdner Bank koja je za cijelu Grupu centralizirana u Dresdner Bank AG, Frankfurt prestat će s 31. ožujkom 2005. godine zbog visokih troškova i minimalnog broja operacija u 2005. godini.

S obzirom da će Dresdner Bank u trenutku pripajanja Zagrebačkoj banci imati minimalnu izloženost prema klijentima te da neće imati depozite klijenata, Zagrebačka banka navodi da će predmetna transakcija imati zanemariv efekt na bankarskom tržištu Republike Hrvatske. Naime, cilj ovog pripajanja je prvenstveno zatvaranje poslovanja Dresdner Bank zbog povlačenja Dresdner Bank AG, Frankfurt, a likvidacija banke nosi reputacijski rizik ne samo za Dresdner Bank i Dresdner Bank AG Frankfurt, već i za cjelokupni bankarski sektor u Republici Hrvatskoj.

U nadopuni prijave namjere provedbe koncentracije od 18. travnja 2005. sukladno zahtjevu Hrvatske narodne banke od 16. veljače 2005. Zagrebačka banka dostavila je nadopunu obrazloženja o ekonomskoj i financijskoj strukturi predmetne koncentracije.

U navedenoj nadopuni Zagrebačka banka navodi da razlog stjecanja 100% dionica Dresdner Bank i pripajanje Dresdner Bank Zagrebačkoj banci nije povećanje poslovanja i tržišnog udjela Zagrebačke banke kao banke preuzimatelja. Naime, jedini dioničar Dresdner Bank, Dresdner Bank AG, Frankfurt odlučio je zatvoriti poslovanje Dresdner Bank i povući se s tržišta Republike Hrvatske. Stoga su aktivnosti Dresdner Bank od trenutka donošenja te odluke išle u pravcu zatvaranja poslovnog odnosa s klijentima. Klijenti Dresdner Bank su obaviješteni o tome da će Dresdner Bank zatvoriti poslovanje, te su svoje poslovanje prenijeli u druge poslovne banke. Neki od klijenata Dresdner Bank odlučili su se za Zagrebačku banku kao poslovnu banku. Međutim, kako se značajan broj klijenata Dresdner Bank odnosio na društva čiji su vlasnici njemačke kompanije, dio klijenata prenio je svoje račune u ostale hrvatske banke čiji su dioničari njemačke ili austrijske banke.

Interes Dresdner Bank odnosno Dresdner Bank AG, Frankfurt kao jedinog dioničara Dresdner Bank, prema navodima Zagrebačke banke, u ovoj transakciji je kraći i jeftiniji model zatvaranja poslovanja Dresdner Bank kroz pripajanje Zagrebačkoj banci u odnosu na postupak likvidacije Dresdner Bank, što je bila druga moguća opcija.

Razlozi zbog kojih Zagrebačka banka ulazi u ovu transakciju su zajednički strateški partner Zagrebačkoj banci i Dresdner Bank AG, Frankfurt odnosno Allianz AG, zbog čega Zagrebačka banka želi pomoći Dresdner Bank AG, Frankfurt u zatvaranju poslovanja u Republici Hrvatskoj, kao i naknada koju će Zagrebačka banka naplatiti za obavljenu transakciju.

5. Mjerodavno tržište

Mjerodavno tržište u ovom ispitnom postupku određeno je kao tržište korporativnog bankarstva na području Republike Hrvatske.

U svojoj proizvodnoj dimenziji mjerodavno tržište određeno je s obzirom na pretežit predmet poslovanja Dresdner Bank. Naime, u konkretnom slučaju se radi o koncentraciji dvije (2) banke od kojih je Zagrebačka banka banka univerzalnog tipa, a Dresdner Bank je svojim poslovnim aktivnostima usmjerena na korporativne klijente. Budući da se banke – sudionice koncentracije po pitanju svojih poslovnih aktivnosti preklapaju upravo na području korporativnog bankarstva, mjerodavno tržište u proizvodnoj dimenziji određeno je kao tržište korporativnog bankarstva. Zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta definirana je kao područje Republike Hrvatske. Prilikom određivanja mjerodavnog tržišta primijenjena je praksa Europske komisije. Naime, Europska komisija je u svojoj praksi za područje korporativnog bankarstva kao zemljopisnu dimenziju određivala nacionalno tržište u slučaju malih i srednjih korporativnih klijenata, a internacionalno u slučaju velikih korporativnih klijenata. Imajući na umu da je Dresdner Bank dio bankarske grupe u kojoj društvo-majka Dresdner Bank AG, Frankfurt ima sjedište izvan granica Republike Hrvatske, te geostrateški položaj i veličinu Republike Hrvatske mjerodavno tržište u svojoj zemljopisnoj dimenziji je određeno kao tržište područja Republike Hrvatske. Ovakvo određenje mjerodavnog tržišta u zemljopisnoj dimenziji potvrdila je i analiza poslovanja Dresdner Bank, te posebno analiza klijenata Dresdner Bank.

Obzirom da se radi o tržištu korporativnog bankarstva, mjerodavno tržište je analizirano prema tržišnim udjelima banaka – sudionika koncentracije u ukupno izdanim kreditima svih banaka trgovačkim društvima i u ukupno primljenim depozitima svih banaka od trgovačkih društava.

a) Analiza mjerodavnog tržišta

preko tržišnih udjela

Ugovor, koji je pravni temelj predmetne koncentracije, potpisan je 25. travnja 2005., pa bi, slijedom toga, a u skladu s pravilima struke, tržišne udjele trebalo analizirati prema podacima za prethodno razdoblje, odnosno za 2004. godinu. U analizi tržišnih udjela sudionika koncentracije korišteni su podaci iz statističkih izvješća banaka koji se odnose na poslovanje s korporativnim klijentima sa stanjem na kraju svakog kvartala tijekom 2004. godine odnosno 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca 2004. godine.

Tržišni udjeli na mjerodavnom tržištu su analizirani uzimajući u obzir postojanje grupa banaka, pa su tako u slučaju postojanja bankarske grupe tržišni udjeli društva-kćeri dodani tržišnim udjelima društava-majki.

aa)Tržišni udjel banaka na mjerodavnom tržištu prema primljenim depozitima od korporativnih klijenata

Iz statističkih izvješća banaka analizirani su podaci o prikupljenim depozitima od korporativnih klijenata tijekom 2004. godine. Analizirajući podatke po kvartalima može se uočiti da je udio depozita u području korporativnog bankarstva kod Dresdner Bank znatno pao i na kraju 2004. godine po svim pokazateljima iznosi 0,00%. Razlog tome je to što su klijenti Dresdner Bank svoje poslovanje uglavnom već prenijeli u drugu poslovnu banku. Istodobno je uočeno povećanje depozita u području korporativnog bankarstva kod drugog sudionika koncentracije, Zagrebačke banke. Depoziti od korporativnih klijenata su analizirani prema kategorijama depozita (depoziti žiro i tekućih računa, štedni depoziti, oročeni depoziti), te prema kategoriji korporativnih klijenata (ostala trgovačka društva i državna trgovačka društva).

Tržišni udio Dresdner Bank u ukupnim depozita žiro i tekućih računa ostalih trgovačkih društava tijekom 2004. godine bio je manji od 0,5% a na kraju godine 0,00%, dok se kod Zagrebačke banke na kraju godine zadržao na visini od preko 25%. Najbliži konkurenti Zagrebačkoj banci na ovom tržištu bile su dvije banke s tržišnim udjelima između 14% i 18% na kraju 2004. godine.

U segmentu štednih depozita ostalih trgovačkih društava Dresdner Bank je na tržištu krajem trećeg kvartala zauzimala 2,33% tržišnog udjela dok je Zagrebačka banka u tom području imala između 25% i 32% tržišnog udjela. Najbliži konkurenti Zagrebačkoj banci na kraju 2004. godine bile su dvije banke s tržišnim udjelima između 14% i 16%.

Kod oročenih depozita ostalih trgovačkih društava Dresdner Bank je najveći tržišni udio postigla na kraju drugog kvartala 2004. godine i taj udio iznosio je 1,01%, dok je Zagrebačka banka kao i u prethodnom slučaju imala tržišne udjele između 25% i 32%. Prva dva (2) konkurenta Zagrebačkoj banci imala su tržišne udjele između 16% i 19%.

Kod depozita žiro i tekućih računa državnih trgovačkih društava tržišni udjel Zagrebačke banke je od prvog do trećeg kvartala imao trend pada (sa 30,68% na 13,12%) da bi potom počeo rasti, pa je razdoblje završeno s tržišnim udjelom Zagrebačke banke od 23,25%.

Slično kretanje tržišnog udjela Zagrebačke banke prisutno je i u segmentu štednih depozita državnih trgovačkih društava – oštar pad tržišnog udjela do trećeg kvartala, a zatim porast, te završetak razdoblja s udjelom od 31,24%. S preko 30% tržišta Zagrebačka banka je imala najveći tržišni udjel u ovom segmentu na dan 31. ožujka 2004. i 31. prosinca 2004. Najbliži konkurenti Zagrebačkoj banci su na dan 30. lipnja i 30. rujna 2004. u ovom tržišnom segmentu imale najveći tržišni udjel s iznosom od 34,69% odnosno 35,49%.

Što se tiče oročenih depozita državnih trgovačkih društava tržišni udjel Zagrebačke banke ima drastičan pad s preko 58% u prvom kvartalu na približno 1% na dan 31. prosinca 2004.

ab)Tržišni udjel banaka na mjerodavnom tržištu prema izdanim kreditima korporativnim klijentima

Iz prethodne analize primljenih depozita vidljivo je kako je tržišni udio Dresdner banke do kraja 2004. godine pao na nulu. Sličan trend može se uočiti i kod analize tržišnih udjela prema izdanim kreditima korporativnim klijentima.

Tržišni udio Dresdner Bank u izdanim kreditima državnim trgovačkim društvima na početku 2004. godine iznosio je oko 1%, a na kraju razdoblja 0,00%. Zagrebačka banka je ovdje zabilježila pad tržišnog udjela s 22,89% na 20,78%. Prema kreditima državnim trgovačkim društvima vodeću poziciju zauzima banka xx s tržišnim udjelom od 30,49%, dok je Zagrebačka banka na drugom mjestu, a vrlo blizu Zagrebačkoj banci je banka yy s 20,51% tržišnog udjela na kraju 2004. godine.

U kreditima ostalim trgovačkim društvima Dresdner Bank je ostvarivala slabije tržišne udjele, a na kraju godine je zadržan minorni tržišni udio od 0,01%. Zagrebačka banka je kao i u prethodnom slučaju imala tržišni udio od preko 20%. U ovom segmentu poslovanja Zagrebačka banka ima najveći tržišni udio, a prvi konkurent iza nje imao je tržišni udjel od 15,50%. Slijede dvije (2) druge banke s tržišnim udjelima od 12,69% odnosno 12,65%.

Zaključno se može konstatirati da je prema podacima na dan 31. prosinca 2004. tržišni udjel Zagrebačke banke i Dresdner Bank u kreditima trgovačkim društvima iznosio približno 21%, što je ujedno i tržišni udjel Zagrebačke banke, budući da Dresdner Bank tada već uglavnom nije imala aktivnosti. Na isti dan Dresdner Bank gotovo da niti nije imala depozita, pa tržišni udjel bankarske grupe koja će nastati provedbom predmetne koncentracije odgovara tržišnom udjelu Zagrebačke banke koji se kreće između približno 23% i 26% kod depozita žiro i tekućih računa trgovačkih društava, 29% i 31% kod štednih depozita, te oko 32% kod oročenih depozita ostalih trgovačkih društava. Po promatranim segmentima tržišta korporativnog bankarstva Republike Hrvatske Zagrebačka banka je u većini slučajeva imala najveći tržišni udjel.

ac) Analiza mjerodavnog tržišta preko kanala distribucije

Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2004. Zagrebačka banka je imala 131 poslovnu jedinicu na području Republike Hrvatske, te je tako prema broju poslovnih jedinica imala 12,63% cjelokupne distributivne mreže hrvatskoga bankarskog sustava. Međutim, prema podacima dostavljenim u nadopuni prijave namjere provedbe koncentracije od 18. travnja 2005. navodi se da se poslovna mreža Zagrebačke banke na dan 31. siječnja 2005. sastoji od 130 poslovnih jedinica na području Republike Hrvatske. Analiziranjem podataka zaključuje se kako je tijekom siječnja 2005. godine došlo do zatvaranja dviju (2) poslovnica na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, odnosno na području Zadarske županije, a istodobno je otvorena nova poslovnica na području Splitsko-dalmatinske županije. Od tuda proizlazi razlika u broju poslovnih jedinica na kraju prosinca 2004. i na kraju siječnja 2005. godine.

Dresdner Bank na području Republike Hrvatske nema niti podružnica niti poslovnica, a cjelokupno poslovanje se obavljalo iz sjedišta Dresdner Bank u Zagrebu, Gajeva 1.

Nadalje, u nadopuni prijave namjere provedbe predmetne koncentracije od 18. travnja 2005. dostavljen je i popis alternativnih kanala distribucije. Na dan 31. siječnja 2005. Zagrebačka banka je imala 469 bankomata na području Republike Hrvatske. Također, na raspolaganju komitentima Zagrebačke banke u obliku alternativnih kanala distribucije stoje i EFT POS uređaji, Internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, SMS usluge i elektronske poslovnice.

Dresdner Bank nema niti jedan od oblika alternativnih kanala distribucije.

b) Analiza tržišnog udjela sudionika koncentracije na tržištu univerzalnog bankarstva Republike HrvatskE

Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2004. Zagrebačka banka je na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske (nacionalni nivo) imala tržišni udio od 25,018% prema ukupnoj aktivi, 28,331% prema ukupno prikupljenim depozitima, te 23,918% prema ukupno izdanim kreditima.

Na dan 31. prosinca 2004. godine tržišni udjeli Dresdner Bank na nacionalnom nivou bili su: 0,050% prema ukupnoj aktivi, 0,001% prema ukupno prikupljenim depozitima, te 0,004% prema ukupno izdanim kreditima.

Slijedom iznijetoga, provedbom predmetne koncentracije Zagrebačke banke i Dresdner Bank prema podacima na dan 31. prosinca 2004. doći će do porasta tržišnog udjela Zagrebačke banke na iznos od 25,068% prema aktivi, 28,332% prema depozitima, te 23,922% prema kreditima. Očigledno je da su isti porasti zanemarivi budući da je Dresdner Bank prestala sa svojim poslovnim aktivnostima, odnosno ista se povlači s tržišta.

Provedbom ove koncentracije doći će do neznatne promjene omjera tržišne koncentracije, odnosno do promjene pokazatelja CR2 i CR5, te do promjene Herfindahl-Hirschmanovog indeksa (dalje: HHI). Uslijed ove koncentracije CR2 će se povećati sa 43,201% na 43,251% što znači da dolazi do promjene od 0,050%, (tržišni udjel Dresdner Bank prema aktivi), a CR5 će se povećati za istu vrijednost i to sa 74,329% na 74,379%. Također, dolazi i do promjene vrijednosti HHI sa 1366,59 prije provedbe koncentracije na 1369,09 nakon koncentracije pa promjena iznosi neznatnih 2,50 jedinica.

6. Udjeli sudionika koncentracije u drugim poduzetnicima

Hrvatska narodna banka je istražila kapitalnu i personalnu povezanost sudionika predmetne koncentracije, te je utvrđeno sljedeće:

a) Kapitalna povezanost

Sa Zagrebačkom bankom izravno su povezani sljedeći poduzetnici:

1. UniCredit Zagrebačka banka d.d., BiH – 93,95% udjela

2. Prva stambena štedionica d.d. – 100% udjela

3. Marketing Zagrebačke banke d.o.o. – 100% udjela; istraživanje tržišta i javnog mnijenja

4. Zagrebačke nekretnine d.o.o. – 100% udjela; savjetovanje i poslovanje s nekretninama

5. Centar Gradski podrum d.o.o. – 100% udjela; stvaranje novih i prodaja nekretnina

6. ZB Invest d.o.o. – 100% udjela; financijsko posredovanje

7. Istraturist d.d. – 71,80% udjela; hoteli, moteli s restoranom

8. Pominvest d.d. – 88,66% udjela; iznajmljivanje vlastitih nekretnina

9. Centar Kaptol d.o.o. – 100% udjela; podizanje zgrada

10. ZABA Turizam d.o.o. – 100% udjela; upravljanje holding društvima

11. Allianz Zagreb d.d. – 19,90% udjela; osiguranje

12. Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom – 49% udjela; obvezno mirovinsko osiguranje

13. Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom – 49% udjela; mirovinski fondovi

14. Turistinvest d.o.o. – u likvidaciji – 100% udjela; usluge u turizmu

15. Manda Invest d.o.o. – u likvidaciji – 50% udjela.

Sa Zagrebačkom bankom neizravno su povezani sljedeći poduzetnici:

1. UPI poslovni sistem d.d., BiH – imatelj 48,79% udjela je UniCredit Zagrebačka banka d.d.; poslovne usluge i servisi);

2. ZANE BH d.o.o. Sarajevo, FBiH – 100% udjela u vlasništvu Zagrebačke nekretnine d.o.o.; savjetovanje i poslovanje s nekretninama

3. Istra Golf d.o.o. – 100% udjela u vlasništvu Istraturist d.d.; građevinski radovi i trgovina

4. Gradski podrum d.d. – u likvidaciji – 54,76% udjela u vlasništvu ZABA Turizam d.o.o.; ugostiteljstvo i trgovina na malo.

Dresdner Bank u Republici Hrvatskoj nema izravno ili neizravno povezanih poduzetnika, odnosno nema izravnih ili neizravnih udjela u temeljnom kapitalu drugih poduzetnika na području Republike Hrvatske.

Navedene kapitalne veze s obzirom na karakteristike predmetne koncentracije trenutno ne otvaraju pitanje mogućih negativnih učinaka predmetne transakcije na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

b) Personalna povezanost

Članovi Uprave Dresdner Bank nisu članovi nadzornog odbora drugog poduzetnika u Republici Hrvatskoj niti u inozemstvu. Dr. Erich Brogl, koji je član Nadzornog odbora Dresdner Bank ujedno je i član Nadzornog odbora BNP-AK Dresdner Bank, Istanbul.

Sa strane Zagrebačke banke postoji vrlo razgranata i sveobuhvatna personalna povezanost. Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Pliva d.d., Zagreb i Locat Leasing d.o.o., Zagreb. Nikola Kalinić, zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke, ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Zagrebačka pivovara d.d., Zagreb i Istraturist d.d., Umag. Zvonimir Jurjević, član Uprave Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Unicredit Zagrebačka banka d.d., Mostar, Prva stambena štedionica d.d., Zagreb, Zagreb nekretnine d.o.o., Zagreb, ZB Invest d.o.o., Zagreb i Allianz Zagreb d.d. Tea Martinčić, član Uprave Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Medika d.d., Zagreb, te Zagreb Nekretnine d.o.o., Zagreb. Tomica Pustišek, član Uprave Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Prva stambena štedionica d.d., Zagreb, Zagreb nekretnine d.o.o., Zagreb, ZB Invest d.o.o., Zagreb i Allianz Zagreb d.d. Alois Steinbichler, zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Unicredit Zagrebačka banka d.d., Mostar. Članovi Uprave Zagrebačke banke Milivoj Goldštajn i Sanja Rendulić prema navodima u dopisu Zagrebačke banke nisu članovi uprave ili nadzornog odbora drugih trgovačkih društava.

Nadalje, prof. Jakša Barbić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d., Zagreb, Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli, Elektro-kontakt d.d., Zagreb, Ingra d.d., Zagreb, Sunčani Hvar d.d., Hvar, Puris d.d., Pazin, Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno. Dr. Klaus Junker, član Nadzornog odbora Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Allianz Zagreb d.d. i predsjednik Board of Administration društva Allianz Tiriac Asigurari S.A. Torsten Leue, član Nadzornog odbora Zagrebačke banke ujedno je i član Nadzornog odbora poduzetnika Allianz Zagreb d.d. Predsjednik Nadzornog odbora Andrea Moneta i članovi Nadzornog odbora Zagrebačke banke Marina Monassi, Giuseppe Vovk i Ranieri de Marchis prema navodima u dopisu Zagrebačke banke nisu članovi uprave ili nadzornog odbora drugih trgovačkih društava.

S obzirom na postojanje povezanih društava Zagrebačke banke, o personalnoj povezanosti Zagrebačka banka se očitovala u prijavi namjere provedbe predmetne koncentracije od 31. siječnja 2005. kako slijedi:

– Berislav Kutle, član Uprave UniCredit Zagrebačke banke d.d., BiH, ujedno je i član Nadzornog odbora Zagrebačke nekretnine d.o.o. i ZANE BH d.o.o. Sarajevo, FBiH;

– Mirta Ceranac Poljak, članica Uprave Zagrebačke nekretnine d.o.o., ujedno je članica Uprave Centar Gradskog podruma d.o.o. te članica Nadzornog odbora Centar Kaptol d.o.o.;

– Petar-Pierre Matek, član Uprave ZB Invest d.o.o., ujedno je i član Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom;

– Neven Tišma, član Uprave Allianz Zagreb d.d., ujedno je i član Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom;

– Boris Galić, član Uprave Allianz Zagreb d.d., ujedno je i član Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom;

– Gordana Radić, članica Uprave Allianz Zagreb d.d., ujedno je i članica Nadzornog odbora Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom;

– Anđelka Saik je članica Uprave u ZABA Turizam d.o.o., Turistinvest d.o.o. – u likvidaciji te u Gradskom podrumu d.d. – u likvidaciji.

Iz navedenog proizlazi da sa strane Zagrebačke banke po personalnoj osnovi postoje brojne veze ne samo s poduzetnicima koji su i kapitalno povezani sa Zagrebačkom bankom, kao društvom-majkom Grupe Zagrebačke banke, ili s UniCredit Grupom, već i s drugim poduzetnicima koji posluju kako unutar financijskog sektora, tako i u raznim drugim sektorima. U tom smislu očigledno je da se u velikom broju slučaja radi o poduzetnicima koji su vodeći na svojim tržištima, odnosno u svojim industrijama na području Hrvatske (npr. Pliva d.d., Zagrebačka pivovara d.d., Medika d.d., Vetropack Straža tvornica stakla d.d.). No ove personalne povezanosti se javljaju sa strane Zagrebačke banke, pa iste u kontekstu predmetne koncentracije trenutno ne otvaraju pitanje mogućih negativnih učinaka predmetne transakcije na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.

7. Opis i obrazloženje očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače

Što se tiče očekivanih pogodnosti za potrošače, Zagrebačka banka navodi da predmetna koncentracija neće imati nikakav utjecaj na interese potrošača, na razvoj tehnike i tehnologije, kao ni na gospodarski napredak.

U nadopuni prijave namjere provedbe koncentracije od 18. travnja 2005. Zagrebačka banka je, sukladno traženju Hrvatske narodne banke, dostavila nadopunu opisa i obrazloženja očekivanih pogodnosti predmetne koncentracije za potrošače.

U navedenoj nadopuni Zagrebačka banka navodi da pripajanjem i stjecanjem 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank od strane Zagrebačke banke, Dresdner Bank neće imati niti jednog klijenta obzirom da su računi koje su klijenti imali u Dresdner Bank zatvoreni, osim računa klijenata koji su blokirani, odnosno ne mogu biti zatvoreni zbog zakonskih propisa, pa će ih kod pripajanja preuzeti Zagrebačka banka.

U odnosu na bilancu Dresdner Bank, Zagrebačka banka navodi da će jedino ostati potraživanja prema dva (2) ili tri (3) klijenta koji nisu sposobni servisirati svoja dugovanja, niti se mogu zbog financijske situacije u kojoj se nalaze refinancirati kod drugih banaka. Zagrebačka banka navodi da će pripajanjem preuzeti ove kredite prema uvjetima koji su navedeni u Ugovoru.

U izvanbilanci koju će Zagrebačka banka preuzeti, navodi se da će ostati garancije izdane po nalogu pet (5) klijenta od kojih zadnja dospijeva u lipnju 2006.g.

Pozitivan utjecaj ove koncentracije na interes potrošača očituje se u činjenici da klijenti Dresdner Bank (pravne osobe) koji su u međuvremenu otvorili račun u Zagrebačkoj banci imaju pristup širokoj paleti proizvoda i usluga Zagrebačke banke, koji kao klijenti Dresdner Bank nisu imali.

Dresdner Bank nema klijenata građana te u tom segmentu potrošača odnosno klijenata koncentracija nema nikakvog utjecaja.

Zagrebačka banka nadalje, navodi da je iz svega naprijed navedenog vidljivo da, što se tiče tržišnog natjecanja, učinak predmetne koncentracije, kao i likvidacija Dresdner Bank, što je bila druga moguća opcija, imaju jednake efekte na interes potrošača. Krajnji efekt obje opcije je nestanak jednoga tržišnog subjekta s bankovnog tržišta Republike Hrvatske.

Nadalje, obzirom da su klijenti Dresdner Bank nastavili poslovanje u bankama, između ostalih i u Zagrebačkoj banci, koja prema njihovima navodima mogu najbolje zadovoljiti njihove poslovne potrebe, provedba predmetne koncentracije odnosno stjecanje 100% udjela i pripajanje Dresdner Bank od strane Zagrebačke banke neće imati posebnog utjecaja na interes potrošača.

III. Razmatranjem navedenih činjenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije utvrđeno je sljedeće:

Provedbom predmetne koncentracije Zagrebačka banka postaje imateljem 100% udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank, nakon čega Zagrebačka banka planira pripojiti Dresdner Bank.

Razlog ove koncentracije je povlačenje Dresdner Bank AG, Frankfurt s hrvatskog tržišta. Prema očitovanju Zagrebačke banke, upravo radi tog razloga su Dresdner Bank AG, Frankfurt i Zagrebačka banka zaključili Sporazum o razumijevanju kojime su određeni preduvjeti prestanka postojanja Dresdner Bank kao pravnog i ekonomskog subjekta na tržištu Republike Hrvatske na način da Zagrebačka banka stekne 100% dionica Dresdner Bank i nakon toga pripoji Dresdner Bank Zagrebačkoj banci budući da prethodno stjecanje 100% dionica omogućuje pojednostavljeni postupak pripajanja sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Mjerodavno tržište u ovom postupku određeno je kao tržište korporativnog bankarstva na području Republike Hrvatske. Analizom mjerodavnog tržišta po njegovim segmentima, a s obzirom na raspoložive podatke, utvrđeno je da u većini segmenata Zagrebačka banka ima najveći pojedinačni tržišni udjel. Tržišni udjeli Dresdner Bank po svim segmentima su zanemarivi. Kako je do trenutka prijave namjere provedbe koncentracije Dresdner Bank nastojala zatvorite svoje poslovne odnose s klijentima, te kako su njihove aktivnosti uglavnom prenesene u neku drugu poslovnu banku, dio toga i u Zagrebačku banku, iako beznačajni, ali ipak porasti tržišnih udjela Zagrebačke banke po nekim segmentima mjerodavnog tržišta zbog tržišnih udjela Dresdner Bank ne mogu se smatrati stvaranjem novog ili jačanjem postojećeg vladajućeg položaja Zagrebačke banke.

Nadalje, provedba predmetne koncentracije neće uzrokovati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Naime, činjenica je da Zagrebačka banka provedbom predmetne koncentracije stječe zanemarive tržišne udjele Dresdner Bank na određenim segmentima mjerodavnog tržišta, ali treba imati na umu da Dresdner Bank zapravo više niti nema poslovnih aktivnosti, te da banka kao takva u pravnom prometu prestaje postojati. Također, činjenica je da provedbom ove koncentracije Dresdner Bank u konačnici nestaje s tržišta, čime se smanjuje broj tržišnih konkurenata, a samim time i slabi tržišno natjecanje. Međutim, isto je rezultat poslovne strategije Dresdner Bank AG, Frankfurt. Druga opcija je bila jedino likvidacija Dresdner Bank, što u ovom slučaju treba promatrati kao manje privlačnu opciju stoga što isto nosi reputacijski rizik i za Dresdner Bank AG, Frankfurt i za bankarski sustav Republike Hrvatske. Slijedom iznijetoga, iako jedan konkurent nestaje s tržišta, ova koncentracija nikako neće uzrokovati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

Nadalje, ova koncentracija ipak rezultira i određenim koristima za nekadašnje klijente pravne osobe Dresdner Bank, koje su u međuvremenu prenijele poslovanje u Zagrebačku banku, pa sada imaju pristup širokoj paleti proizvoda i usluga koje Zagrebačka banka nudi svim svojim klijentima.

Slijedom iznesenoga, Hrvatska narodna banka donijela je odluku kao u točki I. izreke ovog rješenja.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

Urbroj: 209-020/05-05/ŽR

Zagreb, 13. svibnja 2005.

Guverner

Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

zatvori
Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati stjecanjem stopostotnog udjela u temeljnom kapitalu Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb od strane Zagrebačke banke d.d., Zagreb i pripajanjem Dresdner Bank Croatia d.d., Zagreb Zagrebačkoj banci d.d., Zagreb
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !