Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Rješenje kojim se ocjenjuje nedopuštenom koncentracija koja je nastala na tržištu univerzalnog bankarstva i tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj kao posljedica preuzimanja Bayerische Hypo-und Vereinsbank AG i Bank Austria Creditanstalt AG od strane UniCredito Italiano S.p.A. ("Narodne novine", br. XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
153 28.12.2005 Rješenje kojim se ocjenjuje nedopuštenom koncentracija koja je nastala na tržištu univerzalnog bankarstva i tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj kao posljedica preuzimanja Bayerische Hypo-und Vereinsbank AG i Bank Austria Creditanstalt AG od strane UniCredito Italiano S.p.A.

HRVATSKA NARODNA BANKA

2984

Na temelju članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banciL285187 (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u vezi s člankom 40.L285188 Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 10.3. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektoraL285190 (»Narodne novine« br. 48/2003.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnio UniCredito Italiano S.p.A., Genova, Via Dante 1, Republika Italija, guverner Hrvatske narodne banke donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Ocjenjuje se nedopuštenom koncentracija koja je nastala na tržištu univerzalnog bankarstva i tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj kao posljedica preuzimanja Bayerische Hypo und Vereinsbank AG i Bank Austria Creditanstalt AG od strane UniCredito Italiano S.p.A.

2. Nalaže se UniCredito Italiano S.p.A. da poduzme aktivnosti koje će najkasnije do roka kojeg je odredila Hrvatska narodna banka rezultirati prodajom svih dionica Zagrebačke banke d.d. ili HVB Splitske banke d.d., te svih dionica Prve stambene štedionice d.d. ili Wustenrot stambene štedionice d.d., čiji su imatelji članice UniCredit Grupe.

3. Do prodaje dionica banke i stambene štedionice iz stavka 2. ovog rješenja zabranjuje se UniCredito Italiano S.p.A. i njegovim povezanim osobama sklapanje ugovora s Bayerische Hypo-und Vereinsbank AG i s njim povezanim osobama, te poduzimanje pravnih i drugih radnji, koje bi mogle utjecati na promjenu imovine, obveza i kapitala u njihovim podređenim društvima i ostalim povezanim osobama u Republici Hrvatskoj u odnosu na stanje od 2. rujna 2005.

4. Nalaže se UniCredito Italiano S.p.A. da do trenutka prodaje naložene u stavku 2. ovog rješenja osigura da HVB Splitska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d., te Prva stambena štedionica d.d. i Wustenrot stambena štedionica d.d. ne djeluju koordinirano na tržištu, te da nastave djelotvorno natjecanje na hrvatskom tržištu univerzalnog bankarstva i na tržištu stambenih štedionica.

5. Stavlja se izvan snage privremeno rješenje Hrvatske narodne banke urbroj 357-020/09-05/ŽR od 15. rujna 2005.

6. Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku.

7. Ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. Dana 2. rujna 2005. Unicredito Italiano S.p.A., Genova, Via Dante 1, Republika Italija (u nastavku teksta: UCI) putem punomoćnika odvjetnika Tina Doličkog iz odvjetničkog ureda Bogdanović, Dolički i partneri, sa sjedištem u Zagrebu, A. von Humboldta 4b, podnio je Hrvatskoj narodnoj banci (u nastavku teksta: HNB) zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za neizravno stjecanje kvalificiranih udjela u HVB Splitskoj banci d.d. sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 16 (u nastavku teksta: Splitska banka) i u Wüstenrot stambenoj štedionici d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 33a (u nastavku teksta: WSŠ) te, s tim u vezi i obavijest o namjeri provedbe koncentracije banaka i stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj koja bi nastala navedenim neizravnim stjecanjima.

Kako u konkretnom slučaju dolazi do koncentracije poduzetnika UCI, koji je većinski imatelj udjela u temeljnom kapitalu Zagrebačke banke d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska 2 (u nastavku teksta: ZABA), i Bayerische Hypo und Vereinsbank Aktiengesellschaft (u nastavku teksta: HVB), koji je preko Bank Austria Creditanstalt AG (u nastavku teksta: BA-CA) većinski imatelj udjela u temeljnom kapitalu Splitske banke, HNB je dopisom od 6. rujna 2005. izvijestio UCI da će se predmetna Obavijest o namjeri koncentracije banaka u Republici Hrvatskoj smatrati prijavom namjere provedbe koncentracije poduzetnika UCI i HVB (u nastavku teksta: Prijava). Istim dopisom zatražena je nadopuna Prijave i zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti. Informacija o zaprimanju nepotpune Prijave objavljena je na internetskoj stranici HNB-a dana 20. rujna 2005.

S obzirom da su preliminarne analize ukazivale da bi namjeravanom koncentracijom moglo doći do narušavanja slobode tržišnog natjecanja na tržištu univerzalnog bankarstva i na tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj, ocijenjeno je da postoji opasnost od poduzimanja radnji od strane sudionika koncentracije i njihovih povezanih osoba koje bi mogle utjecati na promjenu stanja imovine, obveze i kapitala podređenih društava i ostalih povezanih osoba u Republici Hrvatskoj, što bi se moglo odraziti na promjenu financijskog položaja, stabilnosti, tržišnog udjela i tržišne snage podređenih osoba i ostalih povezanih osoba sudionika koncentracije u Republici Hrvatskoj. Stoga je dana 15. rujna 2005. HNB izdala privremeno rješenje kojim se UCI-ju i njegovim povezanim osobama zabranjuje sklapanje ugovora sa HVB-om i s njim povezanim osobama, kao i poduzimanje pravnih i drugih radnji koje bi mogle utjecati na promjenu imovine, obveza i kapitala u njihovim podređenim društvima i ostalim povezanim osobama u Republici Hrvatskoj u odnosu na stanje od 2. rujna 2005.

Tijekom prethodnog postupka održani su sastanci s punomoćnikom podnositelja prijave i s predstavnicima UCI i BA-CA, na kojima su predstavnici HNB informirali podnositelja Prijave o rezultatima preliminarnih analiza utjecaja predmetne koncentracije na bankovno i s njime povezana financijska tržišta. Na tim su sastancima predstavnici podnositelja Prijave informirali HNB o aktivnostima koje UCI i BA-CA namjeravaju poduzeti nakon preuzimanja HVB i BA-CA od strane UCI-ja radi otklanjanja negativnih učinaka predmetne koncentracije na tržišno natjecanje na mjerodavnim tržištima u Republici Hrvatskoj, odnosno o namjeri prodaje Splitske banke i WSŠ.

Dana 12. listopada 2005. UCI je povukao zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za neizravno stjecanje kvalificiranog udjela u Splitskoj banci i u WSŠ, te je postupak pokrenut povodom tog zahtjeva obustavljen.

Dana 30. studenoga 2005. HNB je zaprimila nadopunu Prijave, te se u skladu s točkom 8.4. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora taj dan smatra danom podnošenja Prijave, o čemu je HNB izdala potvrdu podnositelju Prijave.

S obzirom da je u prethodnom postupku ocijenjeno da bi predmetna koncentracija mogla imati za posljedicu značajno ograničavanje, sprječavanje i narušavanje slobode tržišnog natjecanja na tržištu pružanja bankarskih i financijskih usluga ili na njegovom dijelu, ispunjeni su uvjeti iz točke 9.1.2. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja za pokretanje posebnog ispitnog postupka ocjene predmetne koncentracije, te je dana 7. prosinca 2005. HNB donijela zaključak ur. br. 470-020/12-05/ŽR o pokretanju posebnog ispitnog postupka ocjene predmetne koncentracije.

Preliminarna analiza učinka predmetne koncentracije na mjerodavno tržište nije dostavljena na očitovanje podnositelju Prijave, budući da je tijekom niza konzultativnih sastanaka podnositelj Prijave upoznat sa svim rezultatima analiza stručne službe i stavom HNB, te mu je tijekom cijelog ispitnog postupka (i ispitivanja Prijave i ocjene koncentracije) omogućeno iznošenje očitovanja, dokaza i obrazloženja o okolnostima i činjenicama potrebnim za donošenje odluke o dopuštenosti predmetne koncentracije. Podnositelj prijave u postupku je izrazio spremnost na rješavanje ovog problema prodajom dionica Splitske banke i WSŠ.

II. U provedenom postupku utvrđeno je sljedeće:

1. Sudionici koncentracije

Sudionici koncentracije su UCI i HVB.

Podnositelj je u Prijavi naveo sljedeći popis društava koja su izravno ili neizravno povezana s njim:

• Auges SPA SIM in liquidazione, Piazza Bra 26/D, Verona, Italy (100%),

• Banca dell Umbria 1462 SPA, C.so Vannucci 39, Perugia, Italy (99,97%),

• Bank Pekao SA, 53/57 Grzybowska Street, 00-950 P.O. Box 1008, Warzsawa, Poland (52,93%),

• Bulbank AD,7 Sveta Nedelya Square, Sofia, Bulgary(86,13%),

• C.R. Trieste Ireland Ltd, in voluntary liquidation, Harbourmaster Place, Cusrom House Dock, Dublin, Ireland (100%),

• Cassa & Assicurazioni SPA, in liquidazione, P.za Bra 26D, Verona, Italy (65%),

• Cassa Risparmio Carpi SPA, Piazza dei Martiri 3, Carpi, Italy (100%),

• Cordusio Immobiliare SPA, Via Calabria 31, Milano, Italy(100 %),

• Locat SPA, Via Zamboni 20, Bologna, Italy (99,83%),

• Pioneer Global Asset Management SPA, Galleria S. Carlo 6, Milano, Italy (100%),

• Tyrerescom Limited, LaTouche House, Dublin, Ireland (100%),

• Unibanka AS, Vajnorska 21, Bratislava, Republic of Slovakia (77,21%),

• UniCredit Audit SPA, Via Calabria 31, Milano, Italy (100%),

• UniCredit Banca D´Impresa SPA, Via Garibaldi 1, Verona, Italy (100%),

• UniCredit Banca Mediocredito SPA, Via Alassio 11C, Torino, Italy (96,06%),

• UniCredit Banca Mobiliare SPA, Via Tommaso Grossi 10, Milano, Italy (100%),

• UniCredit Banca SPA, Via Zamboni 20, Bologna, Italy (100%),

• UniCredit Delaware Inc, 9 East Loockerman Street, Dover, Delaware, USA (100%),

• UniCredit International Bank (Luxembourg) SA, 1 Allee Schaeffer L-2025, Luxembourg (100%),

• UniCredi Leasing Romania SA, Calea 13 Septembrie, Bucharest, Romania (100%),

• UniCredit Private Banking SPA, Via Alfieri 7, Torino, Italy (100%),

• UniCredit Produzioni Accentrate SPA, Via Alessandro Volta 1, Cologno Monzese, Milano, Italy (99,01%),

• UniCredit Real Estate SPA, Via Calabria 31, Milano, Italy (100%),

• UniCredit Romania SA, Splaiul Unirii 16, Bucharest, Romania (99,95%),

• UniCredit Servizi Informativi SPA, Via Livio Cambi 1, Milano, Italy (100%),

• UniCredit Xelion Banca SPA, Via Pirelli 32, Milano, Italy (100%),

• UniCredito Gestione Crediti SPA, Piazzetta Monte 1, Verona, Italy (97,81%),

• UniCredito Italiano Bank (Ireland) PLC, Dublin, Ireland (100%),

• UniCredito Italiano Capital Trust I, White Clay Center, Route 273, New York, USA (100%),

• UniCredito Italiano Capital Trust II, White Clay Center, Route 273, New York, USA (100%),

• UniCredito Italiano Funding LLC I, 615 South DuPont Highway, Dover, Delaware, USA (100%),

• UniCredito Italiano Funding LLC II, 615 South DuPont Highway, Dover, Delaware, USA (100%),

• Uniriscossioni SPA, Via dell Arcivescovado 6, Torino, Italy (100%),

• Xelion Doradcy Finansowi Sp. Zoo, Ul. Pulawska 107, Warszawa, Poland (50%),

• Zagrebačka banka d.d., Paromlinska 2, Zagreb, Croatia(81,69%),

• Živnostenska Banka as, Na Prikope 858/20, Prague, Czech Republik (96,63%).

Osim navedenih povezanih osoba, u Hrvatskoj posluje i Locat Leasing Croatia d.o.o. koje je članica grupe UCI.

Što se tiče društava u Hrvatskoj s kojima je izravno ili neizravno povezan HVB, podnositelj je u Prijavi naveo sljedeća društva:

• HVB Splitska banka (99,74% udjela u temeljnom kapitalu),

• Wüstenrot stambena štedionica d.d. (25% udjela u temeljnom kapitalu),

• ALLIB Leasing d.o.o. za leasing (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• CAIB d.d. (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• CAIB Invest d.o.o. (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• HVB Leasing Croatia d.o.o. za leasing (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• INPROX Osijek d.o.o. (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• Leasfinanz d.o.o. za leasing automobila i trgovinu (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (xx% udjela u temeljnom kapitalu),

• Zagra Leasing d.o.o. za financiranje (xx% udjela u temeljnom kapitalu).

U Prijavi su navedena sljedeća društva koja su izravno ili neizravno povezana sa ZABOM:

• Allianz Zagreb d.d. (19,90% udjela u temeljnom kapitalu);

• Allianz ZB d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (49% udjela u temeljnom kapitalu)

• Allianz ZB d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (49% udjela u temeljnom kapitalu)

• Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. (14% udjela u temeljnom kapitalu)

• Centar Gradski podrum d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• Centar Kaptol d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• Istraturist Umag, hotelijerstvo i turizam d.d. (71,80% udjela u temeljnom kapitalu)

• Marketing Zagrebačke banke d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• Pominvest d.d. (88,66% udjel u temeljnom kapitalu)

• Prva stambena štedionica d.d. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• ZABA turizam d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• Zagreb nekretnine d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• ZB Invest d.o.o. (100% udjela u temeljnom kapitalu)

• UniCredit Zagrebačka banka d.d. (93,98% udjela u temeljnom kapitalu)

• UPI poslovni sistem d.o.o. (48,79% u vlasništvu UniCredit Zagrebačka banka d.d.)

• Zane BH d.o.o. (100,00% u vlasništvu Zagreb nekretnine d.o.o.)

Prema podacima HNB-a navedenom popisu osoba povezanih sa ZABOM treba dodati i:

• Istra Golf d.o.o. (100% udjela u vlasništvu Istraturist d.d.) te

• Allianz reosiguranje d.d. za reosiguranje (jedini osnivač je Allianz Zagreb d.d.).

Prema podacima HNB-a, Splitska banka je na dan 30. lipnja 2005. imala udjele u sljedećim društvima:

• SB Nekretnine d.o.o. (100% glasačkih prava),

• Marivaturist d.d. (81,75% glasačkih prava),

• HVB Leasing Croatia d.o.o. (25% glasačkih prava),

• Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (3,95% glasačkih prava),

• Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. (10% glasačkih prava),

• MBU d.o.o. (8,25% glasačkih prava),

• Adria Bank AG (4,16% glasačkih prava),

• Središnja depozitarna agencija d.d. (0,001% glasačkih prava),

• Zagrebačka burza d.d. (2,22% glasačkih prava),

• Udjeli u fondu Select, novčani otvoreni investicijski fond.

Osim kapitalne razgranata je i personalna povezanost ZABE, i to kako među društvima unutar Grupe ZABA, tako i u odnosu na druga, nepovezana društva. Poduzetnici koji nisu dio Grupe ZABA, a u čije uprave ili nadzorne odbore su imenovane osobe koje su članovi uprave ili nadzornih odbora Grupe ZABA su sljedeći:

• Medika d.d. Zagreb;

• Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d., Zagreb;

• Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli;

• Elektro-kontakt d.d., Zagreb;

• Ingra d.d., Zagreb;

• Sunčani Hvar d.d., Hvar;

• Puris d.d., Pazin;

• Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno;

• Pliva d.d., Zagreb;

• Zagrebačka pivovara d.d., Zagreb.

Iz navedenih podataka o društvima povezanim sa sudionicima koncentracije proizlazi da je posljedica predmetne koncentracije na hrvatskom tržištu stvaranje ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke, te njihovih povezanih osoba i podređenih društava.

2. Pravni oblik koncentracije

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje većine dionica poduzetnika HVB od strane poduzetnika UCI.

3. Pravni temelj koncentracije

Pravni temelj koncentracije je Ugovor o poslovnom udruživanju (u prijevodu istoga stoji: Ugovor o poslovnom pripajanju) koji su UCI i HVB su sklopili 12. lipnja 2005. U predmetnom ugovoru UCI i HVB su se sporazumjeli da će udružiti svoje bankarske poslove. U skladu s uvjetima tog ugovora, UCI je dao javnu ponudu za preuzimanje svih udjela u temeljnom kapitalu HVB-a.

U okviru ove transakcije UCI je dao i javne ponude po načelu »dionica za dionicu« s varijantom plaćanja u novcu za ukupni temeljni kapital BA-CA i BPH S.A. (supsidijar HVB u Poljskoj). Ponuda koja se odnosi na BA-CA ovisi o uspješnom zaključenju ponude za HVB.

Po okončanju predmetne transakcije UCI će preuzeti kontrolu nad HVB-om, a tako i nad BA-CA i BPH S.A..

Ponuda za preuzimanje HVB je objavljena 26. kolovoza 2005. s rokom ponude koji je trebao biti zaključen 10. listopada 2005. Ponuda za preuzimanje BA-CA je objavljena istog dana kad i za HVB sa rokom ponude koji je započeo 29. kolovoza 2005. i trebao je biti zaključen 17. listopada 2005. Ugovorom je određeno da će do preuzimanja doći ako UCI stekne najmanje 65% dionica HVB.

Naknadno je rok ponude za otkup dionica HVB produžen do 24. listopada 2005., a rok dobrovoljne ponude za otkup dionica BA-CA je produžen do 31. listopada 2005.

U predviđenom roku više od 80% dioničara HVB-a prihvatilo je ponudu UCI-a, iz čega proizlazi da je preuzimanje uspješno provedeno.

4. Analiza mjerodavnog tržišta

Preuzimanje HVB-a od strane UCI-a predstavlja ekstrateritorijalnu koncentraciju koja ima značajan učinak na domaće (hrvatsko) tržište.

Odredbama točke 1. Odluke je određeno da se za potrebe iste na odgovarajući način primjenjuje definicija pojma mjerodavno tržište iz propisa koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja. Sukladno Uredbi o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržištaL285191 (»Narodne novine« br. 51/2004) mjerodavno tržište, u smislu članka 7.L285192 Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 122/2003), određuje se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

U skladu s navedenom Uredbom, nakon detaljnih analiza utvrđena su područja preklapanja poslovnih aktivnosti UCI i HVB i s njima povezanih društava na području Republike Hrvatske. Polazeći od toga, a uvažavajući posebnosti svakog segmenta bankarsko-financijskog sektora i njegovo pravno uređenje u Republici Hrvatskoj, mjerodavno je tržište u konačnici određeno kao:

• tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske,

• tržište stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj,

• tržište mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj,

• tržište investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj i

• tržište leasinga u Republici Hrvatskoj.

U predmetnom slučaju mjerodavno tržište čini više segmenata. Razlog tome je opseg poslovnih aktivnosti ZABE i Splitske banke, odnosno njihova direktna i indirektna prisutnost (u smislu poslovnih aktivnosti) i na drugim tržištima izvan bankovnog u kojima se svojim poslovanjem, odnosno poslovnom prisutnošću preklapaju. Sukladno navedenom, posljedice tih bankovnih aktivnosti će se odraziti i na tržišta izvan bankovnog, preko društava koja su povezana s tim istim bankama.

Nastavno na određenje mjerodavnog tržišta, ispitani su učinci predmetne transakcije na svakom od dijelova mjerodavnog tržišta.

Najveći dio analiza izrađen je prije zaprimanja Prijave, s obzirom da HNB kroz redovita izvješća banaka prikuplja i podatke potrebne za izračun tržišnih udjela i drugih pokazatelja koncentriranosti tržišta. Nadalje, HNB prima podatke i nekih drugih institucija koji su bili potrebni za obradu ovog predmeta, a konstantno i prati i analizira stanje i kretanja na pojedinim segmentima bankarsko-financijske industrije. Uvidom u dokumentaciju dostavljenu uz Prijavu utvrđeno je da podnositelj Prijave nije podnio nikakve dokaze ili odgovarajuća obrazloženja kojima bi opovrgnuo rezultate analiza stručne službe HNB.

4.1. Tržište univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske

U prethodnom postupku analizirani su vjerojatni učinci predmetne koncentracije na tržište univerzalnog bankarstva na nacionalnom nivou i na nivou županija, tako da su analizirani tržišni udjeli banaka-sudionica koncentracije, tržišni udjeli glavnih konkurenata, struktura tržišta, te indeksi koncentracije (tržišni udio dviju najvećih banaka, CR2, i tržišni udio pet najvećih banaka, CR5) i Herfindahl-Hirschmanov indeks (u nastavku teksta: HHI), prema stanju na dan 31. prosinca 2004. i 30. lipnja 2005.

banka

tržišni udjeli

31. 12. 2004.

tržišni udjeli

30. 6. 2005.

aktiva

poslovna mreža

depoziti

krediti

aktiva

poslovna mreža

depoziti

krediti

ZABA

25,12%

12,63%

28,33%

23,92%

25,15%

12,80%

27,15%

24,32%

Splitska

9,36%

10,70%

6,45%

9,43%

9,36%

10,60%

6,58%

9,29%

Ukupno

34,48%

23,34%

34,78%

33,35%

34,51%

23,40%

33,73%

33,61%

 

Iz prethodne tablice vidljivo je da bi poslovni entitet ZABA+ Splitska banka imao više od 30% tržišnog udjela na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske prema sva tri (3) ključna pokazatelja. Analizom je nadalje utvrđeno da prvi najveći konkurent na dan 30. lipnja 2005. ima 19,02% tržišnog udjela prema aktivi, drugi konkurent 10,89%, treći 10,77%, a četvrti 10,21%, što znači da bi realizacijom namjeravane koncentracije najveća banka, odnosno bankarska grupacija veličinom tržišnih udjela znatno nadmašila svoje konkurente.

mjerila tržišne koncentracije – 31. prosinca 2004.

CR2

CR2 grupni

CR5

CR5 grupni

HHI 1

HHI 2

sadašnje stanje

43,00%

44,29%

74,26%

76,06%

1.363,15

1.447,05

ZABA+Splitska

52,36%

53,65%

81,71%

85,42%

1.832,57

1.917,40

promjena

9,36 p.b.

9,36 p.b.

7,45 p.b.

9,36 p.b.

469,42

470,35

mjerila tržišne koncentracije – 30. lipnja 2005.

CR2

CR2 grupni

CR5

CR5 grupni

HHI 1

HHI 2

sadašnje stanje

43,26%

44,17%

74,28%

76,04%

1.371,22

1.445,30

ZABA+Splitska

52,62%

53,53%

81,75%

85,39%

1.841,85

1.915,92

delta

9,36 p.b.

9,36 p.b.

7,47 p.b.

9,36 p.b.

470,63

470,62

 

U slučaju ostvarivanja ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke došlo bi do velikih skokova i u pokazateljima CR2, CR5, a posebno u HHI 1 i HHI 2 (pri čemu HHI 1 predstavlja pokazatelj koncentriranosti s obzirom na individualne banke, a HHI 2 s obzirom na grupe banaka).

U Smjernicama Europske komisije za ocjenu horizontalnih koncentracija u skladu s Uredbom Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika (2004/C 31/03), navodi se da koncentracije u kojima zajednički tržišni udio sudionika koncentracije ne iznosi više od 25% u načelu ne vode sprječavanju, ograničavanju ili narušavanju tržišnog natjecanja. Navedenim se smjernicama između ostalog preporuča da se, osim u određenim slučajevima, mogu ocijeniti dopuštenima one horizontalne koncentracije kod kojih se rezultirajući HHI kreće u rasponu od 1000 do 2000 i njegova promjena (delta) iznosi manje od 250.

U skladu s navedenim može se zaključiti da u konkretnom slučaju provedbom koncentracije po svim kriterijima (aktiva, depoziti, krediti) dolazi do povećanja tržišnog udjela na više od 25%, te do promjene HHI 1 i HHI 2 za više od 250, pri čemu rezultirajući HHI raste iznad 1800, što znači da koncentriranost tržišta raste do razmjera koji stvaraju razloge za zabrinutost tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

Imajući na umu da su gore opisana pravila opće prirode, odnosno primjenjiva za sve sektore, a da se bankarski sektor u ovom smislu treba smatrati bitno osjetljivijim (pa čak i važnijim) sektorom u odnosu na sve druge, te da se efekti iz njega prelijevaju u sve druge sektore, navedeni pokazatelji imaju još veći značaj.

Analiziranjem podataka na nivou županija, opća slika se još više pogoršava. Iako ne ulazi u definiciju mjerodavnog tržišta, analizirano je i tržište županija radi dobivanja detaljnije slike utjecaja predmetne transakcije. Naime, UCI u Prijavi navodi da preklapanje ZABE i Splitske banke postoji samo u četiri (4) županije. Analize pokazuju da u slučaju nastanka ekonomskog jedinstva ZABA+ Splitska banka dolazi do preklapanja poslovne mreže u gotovo svim županijama, a da u četiri (4) županije koje spominje UCI zbrojeni tržišni udjeli ovih banaka prelaze 40, pa čak i 50% tržišnih udjela. Ovdje je važno napomenuti da se radi o četiri (4) gospodarski vrlo aktivne županije (Zagrebačka i Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Splitsko-dalmatinska) čiji je udio u ukupnim depozitima u Republici Hrvatskoj 70,43%, a udio u ukupnim kreditima u Republici Hrvatskoj 58,36%.

Iako je kao mjerodavno tržište u proizvodnoj dimenziji utvrđeno tržište univerzalnog bankarstva, da bi se dobila detaljnija slika disperzije kredita i depozita analizirani su i tržišni udjeli prema vrstama kredita i depozita. Kod kredita odobrenih Republici Hrvatskoj, republičkim fondovima i javnim poduzećima zajednički udjel ZABE i Splitske banke prelazio bi 40%, no to su specifični i relativno ograničeni tržišni segmenti. Isto tako, ZABA i Splitska banka imaju i veoma značajne udjele u depozitima lokalne države i HBOR-a, ali za sada se čini da to ne spada u najvažnija pitanja politike konkurencije u bankarskom sektoru Hrvatske.

Što se tiče tržišta stambenih kredita, zajednički udjel ZABE i Splitske banke prelazio bi 50% u tom važnom segmentu koji u ukupnim kreditima stanovništvu sudjeluje s jednom trećinom. ZABA sama na tom tržištu ima udjel od približno 40%. Osim toga, zajednički udjel ZABE i Splitske banke u tekućim i žiroračunima stanovništva također prelazi 40%. S obzirom da su krediti stanovništvu često vezani za žiro ili tekuće račune, taj podatak upućuje na zaključak da će ZABA i Splitska banka zajedno imati znatno veću tržišnu moć u segmentu poslovanja sa stanovništvom.

UCI u Prijavi ističe da xx (označeno kao poslovna tajna).. .Po njemu su konkurenti voljni xx (označeno kao poslovna tajna),.. Analizom je utvrđeno da xx (poslovna tajna), ali nije provođena detaljna analiza razloga tog xx (označeno kao poslovna tajna), jer je ocijenjeno da to nije odlučno za ocjenu predmetne koncentracije.

UCI također tvrdi da komitenti nisu lojalni bankama u Hrvatskoj, nego da su veoma osjetljivi na cijene. Tu tvrdnju pobija činjenica da na hrvatskom bankarskom tržištu nema puno prostora za standardnu lojalnost jednoj banci budući da komitenti uglavnom moraju biti kod određene banke. Analizom je utvrđeno da potražnja za kreditima u Hrvatskoj raste i pada ovisno o kamatnim stopama. No, premda je vjerojatno točno da su korisnici osjetljivi na kamatne stope, na izbor banke kod koje će se realizirati kredit veliku ulogu imaju i sredstva osiguranja koja pojedina banka traži od klijenata kao uvjet za odobravanje kredita. Osim toga, depoziti su vrlo često vezani uz kredite, primjerice kad banke zahtijevaju depozite kako bi uopće prihvatile odobravanje kredita. Iako nije provedena detaljnija analiza lojalnosti klijenata bankama, ima mjesta za sumnju o stupnju pokretljivosti klijenata i lakoći kojom mijenjaju banke.

Primjedbe o slaboj pokretljivosti klijenata odnose se ponajviše na stanovništvo, što se vidi iz činjenice da su kamatne stope na depozite stanovništva uglavnom niže od onih na depozite poduzeća, a da su kamatne stope na kredite više za stanovništvo nego za poduzeća. Realizacijom predmetne koncentracije nastala bi bankovna grupacija koja bi bila najjača upravo u segmentu stanovništva, što daje razloga za zabrinutost da bi ta grupacija imala tržišnu moć koju bi mogla upotrijebiti da poveća kamatne marže za stanovništvo.

4.2. Tržište stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj

Tržište na kojem posluju stambene štedionice uređeno je posebnim zakonom, postoje vrlo visoke zapreke pristupa istome, socijalno je osjetljivo i na njemu posluju samo četiri (4) konkurenta: Prva stambena štedionica d.d. (društvo-kćer ZABE – u nastavku teksta: PSŠ), Raiffeisen stambena štedionica d.d., PBZ stambena štedionica d.d. i WSŠ.

Sve stambene štedionice, osim WSŠ, vlasnički su povezane s bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i pripadaju grupama banaka. WSŠ ne pripada niti jednoj grupi banaka na teritoriju Republike Hrvatske jer su većinsko vlasništvo preuzele stambene štedionice iz Njemačke i Austrije, a 25% udjela u njezinom temeljnom kapitalu ima BA-CA.

U nastavku su prikazani tržišni udjeli stambenih štedionica prema aktivi na dan 31. prosinca 2004. i 30. lipnja 2005.

Stambena štedionica

31. 12. 2004.

30. 6. 2005.

Aktiva (u tis.)

Trž. udio

Aktiva (u tis.)

Trž. udio

Prva stambena štedionica d.d.

2.020.753

38,69%

2.069.670

38,93%

Raiffeisen stambena štedionica d.d.

2.092.865

40,07%

2.052.246

38,60%

Wüstenrot stambena štedionica d.d.

716.392

13,71%

723.643

13,61%

PBZ stambena štedionica d.d.

393.533

7,53%

471.253

8,86%

Ukupno

5.223.543

100,00%

5.316.812

100,00%

 

Provedba predmetne koncentracije na ovo tržište bi se odrazila ostvarivanjem preko 50% udjela od strane stambenih štedionica u grupi UCI-HVB. Ovakva promjena tržišne strukture na tržištu koje je i sad vrlo koncentrirano negativno će se odraziti na tržišno natjecanje.

4.3. Tržište mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj

Prema podacima kojima raspolaže HNB, direktni i indirektni tržišni udjeli UCI i direktni i indirektni tržišni udjeli HVB na tržištima dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, prikazani u tisućama kuna i u postocima, su sljedeći:

Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova – ukupno

31. 12. 2003.

30. 6. 2004.

31. 12. 2004.

30. 6. 2005.

29.591

46.923

96.916

132.406

AZ Profit

2.482

6.246

17.247

25.307

AZ Benefit

366

1.433

1.433

7.533

Ukupno AZ fondovi (dobrovoljni otvoreni)

2.848

7.679

18.680

32.840

Udjel AZ fondova (dobrovoljnih otvorenih)

xx%

xx%

xx%

xx%

AZ-VIP ZDMF

0

27

322

699

AZ-Dalekovod ZDMF

0

0

487

2.007

AZ-HKZP

0

0

0

1.169

Ukupno AZ fondovi (ZDMF)

0

27

809

3.875

AZ DMF SVEUKUPNO

2.848

7.706

19.489

36.715

Udjel svih AZ fondova

xx%

xx%

xx%

xx%

 

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova – ukupno

31. 12. 2003.

30. 6. 2004.

31. 12. 2004.

30. 6. 2005.

4.677.339

5.916.752

7.913.237

9.464.355

A-Z OMF

1.983.689

2.509.820

3.314.903

3.933.546

Udjel A-Z OMF

xx%

xx%

xx%

xx%

 

HVB nije prisutan u ovom tržišnom segmentu, dok je UCI prisutan preko mirovinskih fondova ZABE i Allianza AG – A-Z fondova, koji imaju značajne tržišne udjele na ovom tržištu.

Podrška banke na tržištu mirovinskih fondova je vrlo bitna jer je banka jedan od distribucijskih kanala za sudionike na ovom tržištu. Stoga utjecaj predmetne koncentracije na ovo tržište treba promatrati s aspekta ostvarivanja ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke koje bi tako zajednički i koordinirano nastupale i na ovom tržišnom segmentu. Činjenica je da A-Z fond ima preko 40% tržišnog udjela na tržištu obveznih mirovinskih fondova, ali taj tržišni udjel je vjerojatno rezultat efikasnosti tog poslovnog subjekta, velikih marketinških napora i dobrih poslovnih odluka managementa (primjerice, strateški savez s Allianzom AG).

Na ovom dijelu mjerodavnog tržišta nije za očekivati značajne konkurentske promjene kao posljedicu predmetne koncentracije.

4.4. Tržište investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj

Posljednjih godina došlo je do snažnog razvoja fondovske industrije u Hrvatskoj općenito. U segmentu investicijskih fondova (otvorenih i zatvorenih) posluje veliki broj subjekata. Banke su također vrlo aktivne u ovom tržištu. Uobičajeno je da društvo koje upravlja investicijskim fondovima upravlja i zatvorenim i otvorenim fondovima koji se međusobno razlikuju s obzirom na strukturu ulaganja, a samim time i prema očekivanim prinosima po udjelima.

U nastavku je prikazana prisutnost UCI-a i HVB-a u postocima i tisućama kuna na ovom tržištu:

Aktiva investicijskih fondova – ukupno

31. 12. 2003.

30. 6. 2004.

31. 12. 2004.

30. 6. 2005.

4.286.192

4.875.684

6.061.849

10.382.591

Select Eurobond

93.198

82.911

91.327

91.920

Select Europe

52.210

53.216

57.307

57.457

Select Novčani

61.436

136.621

156.332

254.194

Ukupno Select fondovi

206.844

272.748

304.966

403.571

Udjel Select fondova

xx%

xx%

xx%

xx%

ZB Plus

541.430

863.721

919.105

1.547.461

ZB Europlus

329.090

241.037

287.381

154.582

ZB Global

80.488

89.565

116.176

260.248

ZB Bond

347.281

255.811

245.196

241.056

ZB Trend

206.094

275.767

281.119

334.085

ZB Euroaktiv

0

42.823

44.756

74.759

Ukupno ZB fondovi

1.504.383

1.768.724

1.893.733

2.612.191

Udjel ZB fondova

xx%

xx%

xx%

xx%

Ukupno Select fondovi i ZB fondovi

1.711.227

2.041.472

2.198.699

3.015.762

Udjel Select fondova i ZB fondova zajedno

xx%

xx%

xx%

xx%

 

UCI je preko ZABE vrlo aktivan na ovom tržištu, iako ZB fondovi od 30. lipnja 2004. bilježe trend pada tržišnog udjela. Razlog tome je u činjenici da je aktiva industrije rasla brže od aktive ZB fondova. HVB je ovdje prisutan preko fondova kojima upravlja CAIB Invest d.o.o. (društvo-sestra Splitske banke) – Select fondovi, koji također od 30. lipnja 2004. bilježe trend pada tržišnih udjela, pa 30. lipnja 2005. na ovom tržištu sudjeluju s udjelom xx% (poslovna tajna).

Učinak predmetne koncentracije na ovo tržište bio bi u ostvarivanju ekonomskog jedinstva ZB fondova i Select fondova, koji bi zajedno imali xx% (poslovna tajna) tržišnog udjela (prema podacima na dan 30. lipnja 2005.). Međutim, budući da je Splitska banka, koja ima izuzetno razgranatu mrežu poslovnica, jedan od distribucijskih kanala Select fondova, a ujedno i njihova depozitna banka, stvaranjem ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke i spajanjem njihovih mreža poslovnica znatno bi ojačala tržišna pozicija ZB fondova i Select fondova.

Promatranjem učinaka predmetne koncentracije bez ostvarivanja ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke razumno je zaključiti da na ovom tržišnom segmentu ne bi došlo do značajnih antikonkurentskih učinaka. Ovdje je vrlo bitna i činjenica da se tržište investicijskih fondova ne može promatrati zasebno, odnosno da, s obzirom na zamjenjivost na strani ponude ovdje postoji dosta veliki broj supstituta – supstitut za udjele u investicijskim fondovima predstavljaju proizvodi osiguravajućih društava (posebno životno osiguranje), proizvodi stambenih štedionica i proizvodi dobrovoljnih mirovinskih fondova, pa je samim time tržište šire od samog tržišta investicijskih fondova. Zapreke pristupa istome, iako postoje u obliku zakonske regulative, nisu tako velike kao u slučaju drugih prethodno razmatranih tržišnih segmenata. O tome svjedoči i značajan porast broja sudionika na ovom tržištu kroz nekoliko proteklih godina.

4.5. Tržište leasinga u Republici Hrvatskoj

U nastavku su prikazani tržišni udjeli u postocima i tisućama kuna UCI i HVB leasing društava koja posluju u Republici Hrvatskoj.

Aktiva leasing društava – ukupno

31. 12. 2003.

30. 6. 2004.

31. 12. 2004.

30. 6. 2005.

ALLIB Leasing

14.393,00

27.196,00

32.672,00

34.095,00

ZAGRA Leasing

89.014,00

159.141,00

329.405,00

709.873,00

Locat Leasing

247.119,00

365.446,00

692.924,00

826.309,00

HVB Leasing Croatia

698.518,00

695.324,00

669.595,00

683.715,00

UKUPNO (sva leasing društva u RH)

12.605.690,00

13.639.825,00

16.492.716,00

18.439.438,00

HVB + UCI leasing društva

1.049.044,00

1.247.107,00

1.724.596,00

2.253.992,00

Udjel

xx%

xx%

xx%

xx%

 

Provedba predmetne koncentracije rezultirala bi ostvarivanjem xx% (poslovna tajna) tržišnog udjela prema aktivi na tržištu leasinga u Hrvatskoj. Na temelju toga, razumno je pretpostaviti da provedba predmetne koncentracije neće rezultirati značajnim antikonkurentskim učincima na ovom tržišnom segmentu. Ovome u prilog govori i činjenica da ovo tržište općenito ima niske zapreke pristupa, te da na istome posluje veliki broj poduzetnika, od kojih su neki kapitalno povezani s bankama. Nadalje, supstitut za proizvode leasing društava, koja su u Hrvatskoj još uvijek uglavnom usmjerena na leasing automobila, predstavljaju bankovni krediti za kupnju motornih vozila.

III. U točki 7.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora propisana je obveza prijave namjere provedbe koncentracije koja, u skladu s točkom 6.1. ista odluke, može nastati pripajanjem, spajanjem, stjecanjem kontrole ili vladajućeg utjecaja, stjecanjem većine dionica ili većinskog prava glasa u glavnoj skupštini banke, odnosno stjecanjem kontrole ili prevladavajućeg utjecaja na drugi način u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o bankama i propisima iz područja zaštite tržišnog natjecanja. Zakon o bankama u članku 11. stavku 2. propisuje da se smatra da kontrola postoji, između ostalog, ukoliko vladajuće društvo ima izravan ili neizravan većinski udjel u kapitalu ili izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava. Preuzimanjem HVB od strane UCI, UCI je posredno stekao kontrolu nad Splitskom bankom i posredno kvalificirani udjel koji mu omogućuje prevladavajući utjecaj u WSŠ, čime je nastala koncentracija u smislu točke 6.1. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora. Tako se u ovom slučaju radi o ekstrateritorijalnoj koncentraciji koja ima za učinak koncentraciju na tržištima u Republici Hrvatskoj koju je potrebno prijaviti HNB-u.

Točka 1.5. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora propisuje da su koncentracije kojima se stvara ili jača vladajući položaj jedne ili više banaka pojedinačno ili skupno, te one koje mogu značajno utjecati na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja jedan od oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora. Navedena odredba predstavlja temeljne testove koje je potrebno provesti u postupku ispitivanja prijave namjere provedbe koncentracije, odnosno u postupku ocjene koncentracije: test vladajućeg položaja i test značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja.

Odluka o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora ne definira vladajući položaj, već u točki 1.3. upućuje na definiciju vladajućeg položaja iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanjaL285194 (»Narodne novine« br. 122/03).

Vladajući položaj definiran je u članku 15. stavku 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja kao položaj koji omogućava poduzetniku da se zbog svoje tržišne snage ponaša na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako:

1. nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili

2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na:

– tržišni udjel i položaj,

– financijsku snagu,

– pristup izvorima nabave ili tržištu,

– povezanost s drugim poduzetnicima,

– pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište,

– poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i

– poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

U skladu sa stavkom 2. istog članka pretpostavlja se da se u vladajućem položaju nalazi poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40%. Navedena odredba predstavlja oborivu presumpciju, što znači da se vladajući položaj određuje ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja, te da se, ukoliko se utvrdi postojanje okolnosti navedenih u definiciji vladajućeg položaja, može ocijeniti da vladajući položaj postoji i ako tržišni udio poduzetnika iznosi manje od 40%.

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u članku 15. stavku 3. također propisuje da se pretpostavlja da se više poduzetnika nalazi u vladajućem položaju kada tri ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu veći od 60%, odnosno kada pet ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu veći od 80%. Ako bi se provela namjeravana koncentracija, prve tri banke bi imale zajednički tržišni udjel od 64,42%, a prvih pet banaka bi zajedno imalo tržišni udjel od 85,4%, pa se može govoriti i o stvaranju i jačanju vladajućeg položaja više banaka skupno.

Analize koje su prethodile prijavi namjere provedbe predmetne koncentracije i koje su napravljene uvidom u dostavljenu dokumentaciju iz Prijave nesporno su pokazale da, iako predmetna transakcija na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske neće rezultirati zauzimanjem točno 40% tržišnog udjela od strane ZABE i Splitske banke, u konkretnom slučaju se može govoriti o stvaranju i jačanju vladajućeg položaja na dijelovima tržišta univerzalnog bankarstva Hrvatske, odnosno na nivou županija i u pojedinim proizvodnim segmentima.

Nadalje, u provedenom postupku je utvrđeno da bi predmetna transakcija dovela i do sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišnog natjecanja na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske i na njegovim dijelovima. Ovaj se zaključak temelji na sljedećim činjenicama:

• struktura tržišta univerzalnog bankarstva koja bi rezultirala provedbom predmetne transakcije – vrlo visoki iznosi pokazatelja CR2, HHI, tržišni udjel ZABE i Splitske banke prema aktivi 34,51%, a prvog konkurenta 19,02%, prve tri banke bi imale zajednički tržišni udjel veći od 60%, a prvih pet banaka bi zajedno imalo tržišni udjel veći od 80%, pa se može govoriti i o stvaranju i jačanju vladajućeg položaja više banaka skupno, nestanak s tržišta jakog tržišnog igrača koji je ujedno peta banka po veličini s tržišnim udjelom od oko 9%, što sve govori o pogoršanju oligopolističkih obilježja ovog tržišta;

• za sada nema naznaka o mogućem ulasku novih konkurenata na isto tržište;

• postoje zakonski uvjeti za pristup tržištu (visoke zapreke pristupa tržištu);

• provođenjem namjeravane koncentracije još bi više ojačala financijska snaga, položaj i poslovanje sudionika koncentracije;

• ostvarivanjem ovog ekonomskog jedinstva nestaje konkurentski pritisak u međusobnom odnosu ZABE i Splitske banke, a tržišni udjel koji će ostvariti daje im snagu da se u velikoj mjeri ponašaju neovisno od drugih tržišnih konkurenata.

Slijedom svega navedenog, u provedenom postupku je utvrđeno da će se predmetna koncentracija negativno odraziti na sljedeće segmente mjerodavnog tržišta:

1. tržište univerzalnog bankarstva na području Republike Hrvatske i

2. tržište stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj.

Ostvarivanje ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke, odnosno PSŠ i WSŠ, sigurno vodi značajnom slabljenju tržišnog natjecanja na navedena dva tržišta, a indirektno čini prijetnju i za slobodno tržišno natjecanje na tržištima mirovinskih fondova i investicijskih fondova. Ovo posebno zbog apsolutno superiorne distribucijske mreže (poslovnice i podružnice) kojom bi raspolagao ovaj entitet.

Pri donošenju takve ocjene HNB je imala u vidu ciljeve i učinke predmetne namjere provedbe koncentracije.

Provedeno preuzimanje HVB-a od strane UCI-a, na hrvatskom tržištu dovodi do kreiranja ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke i s njima povezanih društava (PSŠ + WSŠ, Locat Leasing d.o.o. + HVB Leasing Croatia d.o.o., ZB fondovi + Select fondovi). Isti bi posljedično ojačali svoje postojeće tržišne udjele, a u nekim tržišnim segmentima bi došlo i do ostvarivanja vladajućeg tržišnog položaja ili daljnjeg jačanja već postojećeg vladajućeg položaja.

Taj entitet bi nesporno imao značajnu tržišnu snagu, a u nekim tržišnim segmentima mjerodavnog tržišta i vladajući tržišni položaj. Imajući na umu značaj i osjetljivost, te zapreke pristupa na dijelove bankarsko-financijskih tržišta u obliku zakonskih uvjeta i odobrenja, koji čine mjerodavno tržište, učinci predmetne koncentracije neće imati pozitivne efekte na zaštitu i razvoj slobodnog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a posebno u segmentima tržišta univerzalnog bankarstva i tržišta stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj. Naprotiv, u određenim segmentima mjerodavnog tržišta bi došlo do značajnog i trajnog jačanja ili stvaranja vladajućeg položaja jednog entiteta(ZABA+Splitska banka i PSŠ+WSŠ), što bi rezultiralo ograničavanjem slobodnog tržišnog natjecanja i u konačnici ne bi bilo u interesu potrošača zbog jačanja tržišne snage ovog entiteta.

Nadalje, mreža podružnica i poslovnica ZABE i Splitske banke i s njima povezanih društava koja bi rezultirala iz predmetne koncentracije, pokrivala bi cijelo područje RH u znatno većem opsegu nego konkurentske mreže, što bi ovom entitetu nesporno dalo veliku prednost i privilegirani položaj na tržištu u odnosu na ostale natjecatelje.

Također je utvrđeno da predmetna koncentracija, po realizaciji prodaje Splitske banke ili ZABE i udjela u WSŠ ili PSŠ, neće dovesti do stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja društava iz Grupe UCI-HVB na mjerodavnom tržištu u Hrvatskoj, odnosno da provedbom iste neće doći do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu u Hrvatskoj u cjelini, ili na nekim njegovim dijelovima.

Na temelju iznijetog ocijenjeno je da se radi o zabranjenoj koncentraciji u smislu točke 1.5. Odluke o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora, koja se može otkloniti samo na način da se prodaju dionice jedne od banaka sudionica koncentracije (ZABE ili Splitske banke) i dionice jedne od stambenih štedionica sudionica koncentracije (PSŠ ili WSŠ), te je stoga odlučeno kao u izreci.

S obzirom da je ocijenjeno da i dalje postoje razlozi zbog kojih je doneseno Privremeno rješenje urbroj 357-020/09-05/ŽR od 15. rujna 2005., odlučeno je kao u točki 3. izreke. Budući da je preuzimanje HVB od strane UCI realizirano, banke i stambene štedionice sudionice koncentracije u Republici Hrvatskoj postale su time dio iste međunarodne bankarske grupe, pa je do prodaje dionica jedne od banaka i jedne od stambenih štedionica bilo potrebno zabraniti njihovo koordinirano djelovanje na tržištu univerzalnog bankarstva i tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješenja.

Urbroj: 479-020/12-05/ŽR

Zagreb, 13. prosinca 2005.

Guverner

Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

 
zatvori
Rješenje kojim se ocjenjuje nedopuštenom koncentracija koja je nastala na tržištu univerzalnog bankarstva i tržištu stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj kao posljedica preuzimanja Bayerische Hypo-und Vereinsbank AG i Bank Austria Creditanstalt AG od strane UniCredito Italiano S.p.A.
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !