Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Austrije o policijskoj suradnji ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. XX/08, XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
3 14.5.2008. Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o policijskoj suradnji

HRVATSKI SABOR

44

Na temelju članka 88.L393572 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE AUSTRIJE O POLICIJSKOJ SURADNJI

Proglašavam Zakon o potvrđivanju sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o policijskoj suradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 28. ožujka 2008.
Klasa: 011-01/08-01/26
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 3. travnja 2008.

Presjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE AUSTRIJE O POLICIJSKOJ SURADNJI

Članak 1.

Potvrđuje se Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Austrije o policijskoj suradnji, potpisan u Beču 14. studenoga 2007., u izvorniku na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Članak 2.

Tekst Sporazuma iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona, u izvorniku na hrvatskom jeziku, glasi:

SPORAZUM IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE AUSTRIJE O POLICIJSKOJ SURADNJI

Republika Hrvatska i
Republika Austrija
u daljnjem tekstu: ugovorne stranke,
u duhu prijateljskih odnosa među ugovornim strankama,
s namjerom da prodube suradnju policijskih tijela,
sa zajedničkom voljom da učinkovito djeluju na suzbijanju međunarodne opasnosti za javnu sigurnost te suzbijanju međunarodnog kriminaliteta,
s ciljem da s pomoću usklađenih aktivnosti učinkovitije djeluju protiv međunarodnog kriminaliteta,
uz poštivanje Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka, Dodatnog protokola od 23. svibnja 2001. kao i Preporuke broj R (87) 15 Odbora ministara Vijeća Europe od 17. rujna 1987. o reguliranju korištenja osobnih podataka od strane policije, a koja se odnosi i na slučajeve kada se podaci ne obrađuju automatski,
sporazumjele su se kako slijedi:

Poglavlje I.
NAČELNE ODREDBE
Članak 1.
PREDMET SPORAZUMA, NADLEŽNA TIJELA TE PROMJENE NADLEŽNOSTI I NAZIVA TIJELA

(1) Ugovorne stranke jačaju suradnju na području otklanjanja opasnosti za javnu sigurnost i javni red te na području sprječavanja i progona kaznenih djela. To se odvija u okviru domaćeg prava, osim ako ovim Sporazumom nije drugačije uređeno.
(2) Nadležna policijska tijela prema ovom Sporazumu jesu:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, kao nacionalna središnja služba, s unutarnjim ustrojstvenim jedinicama te policijske uprave u okviru svojih nadležnosti;
u Republici Austriji Savezni ministar unutarnjih poslova kao središnje nacionalno tijelo, pokrajinske policijske uprave, savezne policijske uprave, a izvan područja mjesne nadležnosti saveznih policijskih uprava – okružna upravna tijela.
(3) Ugovorne stranke se međusobno obavještavaju o promjenama nadležnosti ili naziva tijela navedenih u ovom Sporazumu.

Članak 2.
ZAJEDNIČKA SIGURNOSNA PROSUDBA

Ugovorne stranke teže ostvarivanju što ujednačenijeg stanja obaviještenosti o sigurnosnoj situaciji. U tu svrhu periodički i s određenim povodom razmjenjuju obavijesti o stanju te najmanje jednom godišnje zajednički prosuđuju težišta sigurnosne situacije.

Poglavlje II.
OPĆE ODREDBE O POLICIJSKOJ SURADNJI
Članak 3.
SURADNJA PO ZAMOLBI

(1) Policijska tijela ugovornih stranaka u okviru svoje nadležnosti jedno drugom po zamolbi pružaju administrativnu pomoć u otklanjanju opasnosti za javnu sigurnost i javni red te radi sprječavanja i progona kaznenih djela, ako zamolba ili postupanje po istoj prema domaćem pravu nije pridržano pravosudnim tijelima. Ako zamoljeno tijelo nije nadležno postupati po zamolbi, tada istu prosljeđuje nadležnom tijelu.
(2) Nacionalna središnja tijela ugovornih stranaka međusobno razmjenjuju zamolbe iz stavka 1. te odgovore na iste. Zamolbe se upućuju neposredno nacionalnim središnjim tijelima ugovornih stranaka, koja su dužna na iste odgovoriti.
(3) Upućivanje zamolbi i odgovor na iste može uslijediti neposredno između nadležnih policijskih tijela ugovornih stranaka, ukoliko se zamolbe za pomoć u otklanjanju izravne opasnosti za javnu sigurnosti i javni red ne mogu pravodobno dostaviti redovitim kanalima koji postoje između nacionalnih središnjih tijela. Domaće nacionalno središnje tijelo obavještava se o izravno zaprimljenim i poslanim zamolbama u skladu s domaćim pravom.
(4) Prema domaćem pravu zamolbe iz stavka 1. do 3. mogu se osobito odnositi na:
a) utvrđivanje vlasnika i osoba na koja su vozila prijavljena te osoba koje upravljaju cestovnim vozilima, zračnim i vodenim plovilima,
b) upite o vozačkim dozvolama, plovidbenim dozvolama i sličnim dozvolama,
c) utvrđivanje prebivališta, boravišta i njihovog pravnog utemeljenja,
d) utvrđivanje vlasnika telefonskih priključaka ili drugih telekomunikacijskih uređaja,
e) utvrđivanje identiteta,
f) obavijesti o porijeklu stvari, na primjer oružja, motornih vozila te vodenih plovila (upiti u vezi s kupoprodajom),
g) obavijesti o posjedovanju i vlasništvu nekretnina, pokretnina i vrijednosnih papira,
h) usklađivanje i pokretanje prvih mjera traganja,
i) posebne izvide,
j) utvrđivanje spremnosti svjedoka za davanje iskaza za pripremu zamolbe za pravnu pomoć,
k) policijsko ispitivanje,
l) provedbu konkretnih mjera pri pružanju zaštite svjedoka,
m) otkrivanje, osiguranje tragova, analizu i usporedbu tragova.
(5) Policijska tijela mogu na zahtjev nadležnih pravosudnih tijela međusobno dostavljati zamolbe i odgovore na njih sukladno stavku 2. i 3. ovog članka.
(6) Zamolbe kao i odgovor na iste dostavljaju se u načelu u pisanom obliku. Ako se dostavljaju osobni podaci, izabrat će se oblik dostave koji će u dostatnoj mjeri voditi računa o osjetljivosti tih podataka. Usmena je zamolba moguća u hitnim slučajevima, ali se o tome bez odgađanja dostavlja naknadna pisana potvrda. Ugovorne stranke jamče za to da je pristup komunikacijskim uređajima moguć samo ovlaštenim osobama.

Članak 4.
ADMINISTRATIVNA POMOĆ U HITNIM SLUČAJEVIMA

(1) Kada se zamolba ne može pravodobno uputiti preko nadležnih pravosudnih tijela a da se ne ugrozi uspjeh mjere, nadležna policijska tijela mogu u skladu s domaćim pravom policijskim tijelima druge ugovorne stranke neposredno uputiti zamolbu za osiguranje tragova i dokaza uključujući i poduzimanje tjelesnog pregleda kao i pretrage osobe i stana ili zamolbu za privremeno uhićenje. Članak 3.#clanak3 stavak 2. i 3. ovog Sporazuma primjenjuje se na odgovarajući način.
(2) Policijska tijela dostavljaju zamolbu iz stavka 1. nadležnim pravosudnim tijelima u svojoj državi. Za dostavljanje rezultata mjera ugovornoj stranci moliteljici potrebna je službena zamolba za pružanje pravne pomoći, koju podnosi pravosudno tijelo. Ako je dostavljanje rezultata mjera hitno u smislu stavka 1., zamoljeno će policijsko tijelo dobivene rezultate uz suglasnost nadležnih pravosudnih tijela dostaviti neposredno policijskom tijelu ugovorne stranke moliteljice.
(3) Na postupanje po zamolbi uključujući i provjeru pretpostavki za postojanje hitnosti primjenjuje se pravo zamoljene ugovorne stranke.

Članak 5.
RAZMJENA INFORMACIJA BEZ ZAMOLBE

Policijska tijela ugovornih stranaka u skladu s domaćim pravom u pojedinačnim slučajevima međusobno razmjenjuju informacije i bez zamolbe, ako na temelju utvrđenih činjenica mogu osnovano pretpostaviti da su te informacije potrebne za otklanjanje konkretne opasnosti za javnu sigurnost i javni red ili za progon kaznenih djela ili mogu dovesti do podnošenja zamolbe za pravnu pomoć. Članak 3.#clanak3 stavak 2., 3., 5. i 6. ovog Sporazuma na odgovarajući se način primjenjuju na razmjenu informacija.

Članak 6.
OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Policijska tijela ugovornih stranaka, surađuju na području obrazovanja i stručnog usavršavanja i to posebno putem:
a) razmjene nastavnih planova i programa,
b) zajedničkih seminara i vježbi te razmjene predavača i stručnjaka,
c) pozivanja predstavnika druge ugovorne stranke kao promatrača pri vježbama i pri posebnim intervencijama,
d) sudjelovanja predstavnika druge ugovorne stranke u raznim oblicima stručnog usavršavanja,
e) zajedničkih radnih susreta.

Poglavlje III.
POSEBNA PODRUČJA POLICIJSKE SURADNJE
Članak 7.
POLICIJSKA SURADNJA U SUZBIJANJU KORUPCIJE I DRUGIH KAZNENIH DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

(1) Policijska tijela ugovornih stranaka surađuju u suzbijanju korupcije i drugih kaznenih djela protiv službene dužnosti.
(2) Neovisno o kanalima prijenosa navedenih u članku 3. stavku 2. suradnja prema stavku 1. uključujući prijenos i davanje odgovora na zamolbe moguća je neposredno između službi nadležnih za suzbijanje korupcije te drugih kaznenih djela protiv službene dužnosti unutar policijskih tijela ugovornih stranaka.
To su:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvo unutarnjih poslova – Odjel za unutarnju kontrolu (OZUK);
u Republici Austriji Savezni ministar za unutarnje poslove – Ured za interne poslove (BIA).
(3) U slučaju da nije moguće pravodobno kontaktirati službu navedenu u stavku 2., a kako bi se otklonile neposredno prijeteće opasnosti po javnu sigurnost i javni red, dostavljanje i odgovaranje na zamolbe provest će se putem nacionalnih središnjih službi ugovornih stranaka.
(4) Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 3. stavka 6. i članka 5.
(5) Suradnja policijskih tijela ugovornih stranaka na ovom području obuhvaća i razmjenu iskustava o primjeni pravnih propisa te prevenciju kriminaliteta kao i razmjenu informacija i analiza o uzrocima i razvojnim tendencijama kod suzbijanja korupcije te drugih kaznenih djela protiv službene dužnosti.

Poglavlje IV.
POSEBNI OBLICI SURADNJE
Članak 8.
KONTROLIRANE ISPORUKE

(1) Ugovorne stranke mogu po prethodno upućenoj zamolbi na svom državnom području dopustiti kontrolirane isporuke za kaznena djela za koja je moguće izručenje, posebice kod nedopuštene trgovine opojnim drogama, oružjem, eksplozivnim tvarima, krivotvorenim novcem i pranja novca. Ugovorna stranka moliteljica treba obrazložiti da bi bez te mjere bilo nemoguće ili bi bilo bitno otežano otkrivanje nalogodavca i drugih sudionika ili otkrivanje distributivnih kanala. Zamoljena će ugovorna stranka ograničiti ili odbiti kontrolirane isporuke, ako je rizik koji proizlazi iz isporuka za osobe koje sudjeluju u prijevozu nerazmjerno velik ili ako isporuke predstavljaju opasnost za javnu sigurnost.
(2) Zamoljena ugovorna stranka preuzima kontrolu nad isporukama kod prelaska državne granice, a radi izbjegavanja prekida kontrole. U daljnjem tijeku prijevoza zamoljena ugovorna stranka osigurava stalan nadzor na način da se sudionici i isporuke u svako doba nalaze u dohvatu. Kontrolirane isporuke se u dogovoru između ugovornih stranaka mogu zaustaviti te se može odobriti nastavak isporuke na način da ista ostane nedirnuta, da se ukloni ili u cijelosti ili djelomično zamijeni.
(3) Zamolbe za kontrolirane isporuke, koje započinju ili se nastavljaju u državi koja nije ugovorna stranka, odobravaju se samo ako ta država osigurava ispunjenje pretpostavki iz stavka 2. ovog članka.
(4) Zamolbe iz stavka 1. upućuju se:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvu unutarnjih poslova/Ravnateljstvu policije/Upravi kriminalističke policije;
u Republici Austriji državnom odvjetništvu na čijem će području nadležnosti vjerojatno doći do prelaska državne granice ili s čijeg će područja nadležnosti krenuti kontrolirane isporuke, putem Saveznog ministarstva unutarnjih poslova/Ravnateljstva za javnu sigurnost.
(5) Zamolba iz stavka 1. upućuje se na temelju međunarodnih ugovora o pružanju pravne pomoći u kaznenim stvarima koji obvezuju ugovorne stranke ili na temelju domaćeg prava uz uvjet reciprociteta. Odluku donosi nadležno tijelo zamoljene ugovorne stranke sukladno odredbama domaćeg prava zamoljene ugovorne stranke.

Članak 9.
IZVIDI PRIKRIVENIH ISTRAŽITELJA

(1) Ugovorne stranke mogu po prethodno upućenoj zamolbi pružati jedna drugoj pomoć u vođenju istraga pomoću službenih osoba koje djeluju u tajnosti ili s izmijenjenim identitetom (prikriveni istražitelji), ako postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje je prema pravu zamoljene ugovorne stranke dopušteno djelovanje prikrivenih istražitelja. Ugovorna stranka moliteljica dužna je obrazložiti da bi bez te mjere prikupljanje obavijesti bilo nemoguće ili znatno otežano.
(2) Izvidi prikrivenih istražitelja na području zamoljene ugovorne stranke ograničavaju se na pojedinačno, vremenski ili na drugi način sukladno domaćem pravu ograničeno djelovanje. Pripremanje djelovanja odvija se na temelju dogovora između sudjelujućih tijela zamoljene ugovorne stranke i ugovorne stranke moliteljice. Djelovanje vodi službena osoba zamoljene ugovorne stranke. Na traženje jedne od ugovornih stranaka izvidi prikrivenih istražitelja moraju se prekinuti bez odgađanja.
(3) Na zamolbu ugovorne stranke moliteljice na državnom području zamoljene ugovorne stranke može se angažirati i prikriveni istražitelj ugovorne stranke moliteljice, uz ograničenja iz prethodnog stavka. Zamoljena ugovorna stranka pruža potrebnu kadrovsku, logističku i tehničku pomoć. Zamoljena ugovorna stranka poduzima sve potrebne mjere za zaštitu službenih osoba ugovorne stranke moliteljice za vrijeme njihovog djelovanja na državnom području zamoljene ugovorne stranke. O provedbi i rezultatima djelovanja prikrivenih istražitelja potrebno je bez odgađanja u pisanom obliku obavijestiti nadležna tijela ugovorne stranke na čijem se državnom području djelovanje odvijalo. Djelovanje prikrivenog istražitelja ugovorne stranke moliteljice smatra se djelovanjem zamoljene ugovorne stranke.
(4) Zamoljena ugovorna stranka sukladno domaćem pravu utvrđuje pretpostavke za djelovanje prikrivenih istražitelja, uvjete pod kojima isti djeluju, te uvjete za korištenje rezultata izvida prikrivenih istražitelja. Zamoljena ugovorna stranka o tome obavještava ugovornu stranku moliteljicu.
(5) Zamolbe iz stavka 1. upućuju se:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvu unutarnjih poslova/Ravnateljstvu policije/Upravi kriminalističke policije;
u Republici Austriji Državnom odvjetništvu na čijem će području nadležnosti najvjerojatnije započeti izvidi prikrivenog istražitelja, a preko Saveznog ministarstva unutarnjih poslova/Ravnateljstva za javnu sigurnost.
(6) Zamolba iz stavka 1. upućuje se na temelju međunarodnih ugovora o pružanju pravne pomoći u kaznenim stvarima koji obvezuju ugovorne stranke ili na temelju domaćeg prava uz uvjet reciprociteta. Odluku donosi nadležno tijelo zamoljene ugovorne stranke sukladno odredbama domaćeg prava zamoljene ugovorne stranke.

Članak 10.
ZAJEDNIČKI ISTRAŽNI TIMOVI

(1) Nadležna tijela ugovorne stranke mogu sukladno svojem domaćem pravu osnovati zajedničke istražne timove u cilju provođenja predistražnih i istražnih postupaka radi otkrivanja kaznenih djela, posebice ako:
a) je u jednoj ugovornoj stranci potrebno provesti složenu i opsežnu istragu koja je u vezi s istragama u drugoj ugovornoj stranci, ili
b) ugovorne stranke vode istrage u kojima okolnosti povezane sa slučajem zahtijevaju koordinirano i usklađeno postupanje ugovornih stranaka.
(2) U svakom pojedinačnom slučaju nadležna tijela na temelju sporazuma osnivaju zajedničke istražne timove. Timovi se osnivaju s točno određenim ciljem i za ograničeno razdoblje, koje može biti produljeno zajedničkim dogovorom. Sporazum o osnivanju zajedničkog istražnog tima naročito mora sadržavati sljedeće:
a) opis kaznenog djela za čije se otkrivanje istražni tim treba formirati,
b) područje djelovanja,
c) sastav istražnog tima kao i mogućnosti izmjene sastava,
d) voditelja istražnog tima,
e) trajanje djelovanja te pretpostavke za njegovo produženje,
f) prava i obveze službenih osoba inozemnog tijela,
g) uvjete djelovanja,
h) organizacijske mjere i način podmirenja pogonskih troškova.
(3) Zajednički istražni tim svoje djelovanje provodi u skladu s pravom ugovorne stranke u kojoj djeluje. Ugovorna stranka u kojoj zajednički istražni tim djeluje pruža nužne organizacijske uvjete za njegovo djelovanje.
(4) Voditelj zajedničkog istražnog tima predstavnik je nadležnog tijela one ugovorne stranke u kojoj zajednički istražni tim djeluje. Voditelj zajedničkog istražnog tima poduzima radnje u okviru svojih ovlasti sukladno odredbama domaćeg prava, a članovi zajedničkog istražnog tima pod njegovim vodstvom obavljaju svoje zadatke uzimajući u obzir uvjete koje su njihova nadležna tijela postavila u sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima.
(5) Službena osoba ugovorne stranke moliteljice kao sudionik zajedničkog istražnog tima nije ovlaštena na području zamoljene ugovorne stranke samostalno poduzimati službene radnje. Ako je službenoj osobi ugovorne stranke moliteljice sukladno domaćem pravu potrebna dozvola pravosudnih tijela zamoljene ugovorne stranke za sudjelovanje u određenoj radnji zajedničkog istražnog tima, tada do tog sudjelovanja može doći tek po ishođenju te dozvole.
(6) Podaci ili informacije koje su zajedničkom istražnom timu proslijeđene smiju se upotrebljavati isključivo u sljedeće svrhe:
a) za otkrivanje onog kaznenog djela zbog kojeg je zajednički istražni tim osnovan odnosno za korištenje u kaznenim postupcima koji se vode zbog tog kaznenog djela,
b) u svrhu istrage odnosno otkrivanja drugih kaznenih djela, uz prethodnu suglasnost ugovorne stranke koja je podatke ili informacije predala,
c) radi sprječavanja kaznenih djela koja su izravna i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti uz prethodnu suglasnost ugovorne stranke koja je podatke ili informacije proslijedila ako se iza toga pokrene kazneni postupak.
(7) Zamolbe za osnivanje zajedničkih istražnih timova upućuju se:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvu unutarnjih poslova/Ravnateljstvu policije/Upravi kriminalističke policije,
u Republici Austriji Državnom odvjetništvu koje je pokrenulo istražni postupak ili na čijem području nadležnosti treba započeti djelovanje zajedničkog istražnog tima, putem Saveznog ministarstva unutarnjih poslova/Ravnateljstva za javnu sigurnost.
(8) Zamolba iz stavka 1. upućuje se na temelju međunarodnih ugovora o pružanju pravne pomoći u kaznenim stvarima koji obvezuju ugovorne stranke ili na temelju domaćeg prava uz uvjet reciprociteta. Odluku donosi nadležno tijelo zamoljene ugovorne stranke sukladno odredbama domaćeg prava zamoljene ugovorne stranke.

Članak 11.
ZAŠTITA SVJEDOKA

(1) Policijska tijela ugovornih stranaka uzajamno se pomažu na području zaštite svjedoka te članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: osobe koje je potrebno zaštititi).
(2) Pomoć obuhvaća razmjenu informacija, logističku pomoć te prihvat osoba koje je potrebno zaštititi.
(3) Osoba koju je potrebno zaštititi mora biti uključena u program zaštite svjedoka u ugovornoj stranci moliteljici. Osoba koju je potrebno zaštititi neće se uključiti u program zaštite svjedoka zamoljene ugovorne stranke. Pri provedbi mjera pružanja pomoći u vezi sa zaštitom te osobe na odgovarajući se način primjenjuje pravo zamoljene ugovorne stranke.
(4) Ako je to potrebno, troškove života osoba koje je potrebno zaštititi, kao i druge troškove za druge mjere čiju je provedbu zatražila ugovorna stranka moliteljica, podmiruje država moliteljica. Troškove osoblja i materijalne troškove u vezi sa zaštitom tih osoba snosi zamoljena ugovorna stranka.
(5) Zamoljena ugovorna stranka, nakon što prethodno obavijesti ugovornu stranku moliteljicu, može obustaviti pružanje zaštite osobi kojoj je to potrebno, ako za to postoje ozbiljni razlozi. U tim je slučajevima ugovorna stranka moliteljica dužna ponovno preuzeti tu osobu.

Članak 12.
OBLICI ZAJEDNIČKIH AKCIJA

(1) Nadležna tijela vlasti ugovornih stranaka mogu organizirati zajedničke ophodnje kao i ostale oblike zajedničkih akcija radi otklanjanja opasnosti za javnu sigurnost i red ili sa svrhom sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela, pri čemu će službene osobe jedne ugovorne stranke sudjelovati u intervencijama na državnom području druge ugovorne stranke. Članak 10. ostaje nepromijenjen.
(2) Službene osobe ugovorne stranke šiljateljice smiju pri tome samo uz nazočnost najmanje jedne službene osobe ugovorne stranke primateljice provjeriti ime, spol, datum rođenja, mjesto rođenja te boravište neke osobe na temelju javnih isprava s fotografijom ili drugih dokumenata koji služe za dokazivanje identiteta. Službene osobe ugovorne stranke šiljateljice smiju te osobe, ukoliko pokušaju izbjeći provođenje službenog postupanja, zadržati sukladno domaćem pravu države primateljice. Druge mjere prisile trebaju provoditi službene osobe države primateljice, osim ako bi uspjeh službenog postupanja bio ugrožen ili znatno otežan nepostupanjem službenih osoba ugovorne stranke šiljateljice. Službene osobe ugovorne stranke šiljateljice pri tome obvezuje domaće pravo ugovorne stranke primateljice. Njihovo djelovanje pripisuje se ugovornoj stranci primateljici.
(3) Na dostavu osobnih podataka između službenih osoba ugovornih stranaka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 3. i 5. te u punom opsegu odredbe članka 15. i 16.
(4) Pojedinosti suradnje sporazumno će utvrditi središnja nacionalna tijela ugovornih stranaka.
(5) Po pitanju snošenja troškova vrijedi članak 26. U slučaju da je akciji prethodila molba za podršku, ugovorna stranka primateljica snosit će troškove smještaja i prehrane za službene osobe druge ugovorne stranke.

Članak 13.
UPUĆIVANJE ČASNIKA ZA VEZU

(1) Ugovorna stranka može uputiti časnika za vezu policijskim tijelima druge ugovorne stranke uz suglasnost njezina nacionalnog središnjeg tijela.
(2) Časnici za vezu poduzimaju radnje savjetovanja i pružanja pomoći bez prava na samostalno obnašanje suverenih ovlasti. Oni pružaju informacije i obavljaju zadatke u okviru uputa ugovorne stranke šiljateljice, a pri tome uzimaju u obzir zamolbu ugovorne stranke primateljice.
(3) Časnici za vezu koje je jedna ugovorna stranka uputila u treću državu mogu na temelju međusobnog dogovora obiju ugovornih stranaka, te uz pisanu suglasnost treće države štititi i interese druge ugovorne stranke.

Poglavlje V.
KONTAKTNE SLUŽBE
Članak 14.
UPUĆIVANJE U KONTAKTNE SLUŽBE

(1) Službene osobe policijskih tijela jedne ugovorne stranke mogu se uputiti u kontaktne službe koje druga ugovorna stranka održava s trećim državama, uz uvjet pisane suglasnosti tih trećih država, a radi olakšane razmjene informacija i suradnje između policijskih tijela ugovornih stranaka.
(2) Službena osoba u kontaktnoj službi djeluje u okvirima svoje nadležnosti, kako bi sa službenim osobama druge ugovorne stranke u kontaktnoj službi razmjenjivala, analizirala te prosljeđivala informacije i tako sudjelovala u koordinaciji suradnje prema ovom Sporazumu, neovisno o službenoj proceduri i razmjeni podataka preko nacionalnih središnjih tijela. Na dostavu osobnih podataka između službenih osoba ugovornih stranaka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 3. i 5. te u punom opsegu odredbe članka 15.#clanak15 i 16.#clanak16 ovog Sporazuma.
(3) Način na koji se doprinosi usklađenoj suradnji može obuhvaćati i pripremu te suradnju pri izručenju, premještaju osuđenih osoba ili privremenoj predaji osoba kojima je oduzeta sloboda, na temelju važećih sporazuma između ugovornih stranaka.
(4) Službena osoba upućena u kontaktnu službu nije ovlaštena samostalno sudjelovati ili djelovati u operativnim intervencijama. Službena osoba je u rukovodnoj liniji te u disciplinskim pitanjima odgovorna vlastima ugovorne stranke iz koje je upućena.
(5) Posebnim se sporazumima uređuju oblici suradnje i snošenje troškova sukladno članku 23.#clanak23 ovog Sporazuma od strane ugovorne stranke koja službene osobe upućuje.
(6) Posebnim se sporazumima uređuje moguća suradnja s trećim državama s kojima druga ugovorna stranka ima kontaktnu službu.

Poglavlje VI.
ZAŠTITA PODATAKA
Članak 15.
ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Nadležna tijela ugovornih stranaka međusobno razmjenjuju osobne podatke (u daljnjem tekstu: podaci) uz poštivanje ograničenja određenih od strane tijela koje podatke dostavlja te sukladno sljedećim načelima koja se primjenjuju jednako na automatski obrađene podatke kao i na one podatke koji to nisu:
1. Dostavljeni podaci se bez suglasnosti tijela koje ih dostavlja ne smiju upotrebljavati u druge svrhe osim u one zbog kojih se dostavljaju;
2. Dostavljeni se podaci brišu odnosno ispravljaju, čim
a) se ustanovi netočnost podataka, ili
b) tijelo koje ih je dostavilo priopći da su podaci utvrđeni ili dostavljeni na protupravan način, ili
c) podaci više nisu potrebni za ispunjavanje službenog zadatka radi kojeg su dostavljeni, osim u slučaju postojanja izričite ovlasti za korištenje dostavljenih podataka u druge svrhe. Takva se suglasnost smije dati samo ako je obrada tih podataka u te druge svrhe dopuštena prema domaćem pravu ugovorne stranke koja datoteku vodi;
3. Na zahtjev nadležnog tijela koje je podatke dostavilo primatelj daje obavijesti o korištenju primljenih podataka i o time postignutim rezultatima;
4. Nadležno tijelo koje podatke dostavlja jamči za točnost i aktualnost dostavljenih podataka. Uz to je dužno obratiti pozornost na postojanje nužnosti i razmjernosti u odnosu na svrhu koja se dostavom tih podataka željela postići, te na poštivanje zabrana dostave podataka prema domaćem pravu ugovorne stranke. Ako se ispostavi da su dostavljeni netočni podaci ili podaci koje se nisu smjeli dostaviti, ili da se podaci koji su uredno dostavljeni po proteku određenog roka sukladno pravu države čije je tijelo te podatke dostavilo moraju izbrisati, tada se to primatelju bez odgađanja mora priopćiti. Primatelj je sa svoje strane dužan odmah provesti potrebno brisanje ili ispravak;
5. Ako tijelo kojem su podaci dostavljeni ima razloga posumnjati u točnost dostavljenih podataka ili smatra da ih je potrebno izbrisati, dužno je o tome odmah obavijestiti tijelo koje je dostavilo podatke;
6. Ugovorne stranke koriste za dostavljanje podataka samo takva komunikacijska sredstva koja jamče učinkovitu zaštitu podataka od neovlaštenog korištenja ili promjene od strane trećih osoba tijekom postupka dostave tih podataka;
7. Službene osobe koje djeluju na području druge ugovorne stranke nemaju izravan pristup automatski obrađenim podacima druge ugovorne stranke. Ovo vrijedi i za suradnju prema članku 14.;
8. Primatelj je dužan dostavljene podatke učinkovito zaštititi od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, slučajnog gubitka, neovlaštene ili slučajne izmjene ili prosljeđivanja, neovlaštenog pristupa i neovlaštenog objavljivanja;
9. Tijelo koje je osobne podatke dostavilo i primatelj dužni su zabilježiti povod, sadržaj, vrijeme i mjesto primitka te tijelo koje je podatke dostavilo odnosno tijelo kojem su isti dostavljeni. Ovi podaci čuvaju se najmanje tri godine i smiju se koristiti isključivo za kontrolu poštivanja mjerodavnih propisa o zaštiti podataka;
10. Tijelo nadležno za obradu podataka na zahtjev će osobe o čijim se podacima radi, a čiji se identitet utvrdi na odgovarajući način, bez neopravdanog odugovlačenja te u načelu bez naknade u općenito razumljivom obliku obavijestiti tu osobu o dostavljenim odnosno obrađenim informacijama, njihovom porijeklu, primateljima ili kategorijama primatelja, predviđenoj svrsi korištenja kao i pravnoj osnovi za obradu odnosno dostavu. Osim toga, osoba o čijim se podacima radi ima pravo na ispravak netočnih podataka i brisanje nedopušteno korištenih podataka. Pobliže pojedinosti u svezi s postupkom ostvarivanja tih prava uređene su odgovarajućim domaćim pravnim propisima;
11. Ugovorne stranke jamče da se osoba o čijim se podacima radi, u slučaju da tvrdi kako su povrijeđena njezina prava na zaštitu podataka, može tužbom obratiti neovisnom sudu ili tribunalu u smislu članka 6. stavka 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te neovisnom kontrolnom tijelu u skladu sa člankom 28. Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti fizičkih osoba pri obradi osobnih podataka i o slobodnoj razmjeni podataka, te da ima pravo na naknadu štete ili obeštećenje druge vrste;
12. Ugovorne stranke odgovaraju sukladno svom domaćem pravu za štete koje u ugovornoj stranci nekoj osobi nastanu kao posljedica obrade njezinih podataka koji su dostavljeni sukladno ovom Sporazumu. Ugovorne stranke se u okviru odgovornosti u skladu sa svojim pravnim propisima prema oštećenom ne mogu pozivati na to da su dostavljeni podaci bili netočni ili da su protupravno dostavljeni. Ako ugovorna stranka kojoj su podaci dostavljeni nadoknadi štetu nastalu korištenjem netočnih ili protupravno dostavljenih podataka, ugovorna stranka koja je podatke dostavila, namirit će ukupni iznos isplaćene naknade štete.

Članak 16.
POVJERLJIVI PODACI

Kada se na temelju ovog Sporazuma dostavljaju povjerljivi podaci, primjenjuju se sljedeće odredbe:
a) Ugovorna stranka kojoj su podaci dostavljeni jamči za jednaku zaštitu primljenih podataka, koji su povjerljivi prema pravu ugovorne stranke koja ih je dostavila, a za svrhe ovog Sporazuma sljedeći se stupnjevi klasifikacije prema pravnim porecima Republike Hrvatske i Republike Austrije za svrhe ovog Sporazuma smatraju jednakovrijednim:
Ograničeno (Eingeschränkt),
Povjerljivo (Vertraulich),
Tajno (Geheim),
Vrlo tajno (Streng geheim).
b) Tijelo koje dostavlja podatke bez odgađanja pisanim putem priopćava primatelju promjenu stupnja povjerljivosti ili ukidanje povjerljivosti. Primatelj je dužan prema tom priopćenju uskladiti stupanj povjerljivosti ili ukinuti povjerljivost tih podataka.
c) Dostavljeni povjerljivi podaci smiju se koristiti samo u onu svrhu radi koje su dostavljeni, a dostupni mogu biti samo onim osobama kojima je s obzirom na njihovu djelatnost poznavanje tih podataka potrebno i koje su prema domaćem pravnom poretku ovlaštene saznati te podatke.
d) Pristup dostavljenim povjerljivim podacima dopušten je tijelima koja nisu navedena u ovom Sporazumu samo uz pisanu suglasnost tijela koje ih je dostavilo.
e) Ugovorna stranka kojoj su podaci dostavljeni bez odgađanja priopćava tijelu koje je podatke dostavilo svaku povredu pravnih propisa koja se odnosi na zaštitu dostavljenih povjerljivih podataka. U tom priopćenju navode se okolnosti nastanka te povrede, njezine posljedice te mjere poduzete radi ograničavanja posljedica te sprječavanja budućih povreda te vrste.
f) Povjerljivi se podaci dostavljaju drugoj ugovornoj stranci putem kurira ili na neki drugi ugovoreni način koji je dopušten prema domaćim pravnim porecima obiju ugovornih stranaka.

Poglavlje VII.
PRAVNI ODNOSI
Članak 17.
OVLASTI I PRAVNI POLOŽAJ SLUŽBENIH OSOBA DRUGE UGOVORNE STRANKE

(1) Službene osobe jedne ugovorne stranke koje se u okviru suradnje prema ovom Sporazumu nalaze na državnom području druge ugovorne stranke, nemaju suverene ovlasti, osim ako ovim Sporazumom nije drugačije određeno. Pri provođenju svih mjera one su dužne pridržavati se domaćih pravnih propisa druge ugovorne stranke.
(2) Službene osobe jedne ugovorne stranke koje se u okviru suradnje prema ovom Sporazumu nalaze na državnom području druge ugovorne stranke, moraju sa sobom nositi valjanu službenu iskaznicu s fotografijom. U slučaju članka 9. dovoljno je nositi dokument o prikrivenom identitetu.
(3) Službene osobe jedne ugovorne stranke koje se u okviru suradnje na temelju ovog Sporazuma nalaze na državnom području druge ugovorne stranke ovlaštene su nositi svoje službeno oružje, osnovna zadužena sredstva prisile i opremu, osim ako druga ugovorna stranka u pojedinačnom slučaju izjavi da ona to ne dopušta ili da to dopušta samo pod određenim uvjetima. Korištenje službenog oružja dopušteno je samo u slučaju nužne obrane sebe ili treće osobe. Nadležne se službe međusobno obavještavaju o dopuštenom službenom oružju i sredstvima prisile. Službene osobe nisu ovlaštene nositi odoru. Službene osobe iz članaka 12. i 13. ovlaštene su nositi odoru osim ako nadležna tijela na čijem području službene osobe djeluju u konkretnom slučaju to ne dozvoljavaju odnosno korištenje dodatno ne uvjetuju.
(4) Ako službene osobe jedne ugovorne stranke pri poduzimanju mjera sukladno ovom Sporazumu na državnom području druge ugovorne stranke koriste vozila, dužne su pridržavati se istih prometnih propisa kao i službene osobe druge ugovorne stranke. Ugovorne stranke međusobno se obavještavaju o važećim propisima iz ovog područja.

Članak 18.
ODGOVORNOST NA PODRUČJU KAZNENOG PRAVA

Službene osobe koje sukladno ovom Sporazumu djeluju na državnom području druge ugovorne stranke izjednačene su u svojim pravima i odgovornostima sa službenim osobama te ugovorne stranke u pogledu kaznenih djela koja one počine ili koja su počinjena nad njima ili na njihovu štetu.

Članak 19.
RADNOPRAVNI ODNOSI

Na službene osobe ugovornih stranaka se za vrijeme obavljanja svojih zadataka sukladno ovom Sporazumu primjenjuju radnopravni propisi njihove države, a naročito u pogledu disciplinske odgovornosti.

Članak 20.
ODREDBE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU

(1) Ako službena osoba jedne ugovorne stranke u provedbi ovog Sporazuma prouzroči štetu na državnom području druge ugovorne stranke, samo ta je ugovorna stranka odgovorna za naknadu štete oštećenoj trećoj osobi pod jednakim uvjetima i u jednakom opsegu kao da su štetu prouzročile domaće stvarno i mjesno nadležne službene osobe.
(2) Ugovornoj stranci koja je nadoknadila štetu oštećenima ili njihovim pravnim sljednicima, druga ugovorna stranka mora nadoknaditi iznos štete, osim ako je intervencija uslijedila po njezinoj zamolnici. Kod šteta na teret ugovornih stranaka, naknada štete neće se potraživati, osim ako je službena osoba prouzročila štetu namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Poglavlje VIII.
UKLJUČIVANJE CARINSKIH TIJELA
Članak 21.
OVLASTI CARINSKIH TIJELA

(1) Kada carinska tijela ugovorne stranke sukladno domaćem zakonodavstvu obavljaju zadatke na temelju ovog Sporazuma ili sudjeluju u njegovoj provedbi ista su pri suradnji, sukladno ovom Sporazumu, a u okviru svojih nadležnosti izjednačena s policijskim tijelima ugovornih stranaka.
(2) Carinska tijela koja u smislu ovog Sporazuma imaju položaj nacionalnih središnjih tijela jesu:
u Republici Hrvatskoj Ministarstvo financija/Carinska uprava,
u Republici Austriji Savezno ministarstvo financija.

Poglavlje IX.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
ODREDBA O IZNIMKAMA

Ako jedna ugovorna stranka smatra da je postupanje po zamolnici ili poduzimanje mjere suradnje u skladu s ovim Sporazumom takvo da može dovesti do ograničavanja suvereniteta, ugrožavanja vlastite sigurnosti ili drugih bitnih interesa ili do povrede domaćih pravnih propisa, priopćit će drugoj ugovornoj stranci da u cijelosti ili djelomično odbija suradnju ili da suradnju uvjetuje određenim uvjetima.

Članak 23.
PROVEDBENI SPORAZUMI

Nadležna središnja tijela ugovornih stranaka mogu na temelju ovog Sporazuma sklopiti provedbene sporazume.

Članak 24.
SASTAJANJE STRUČNJAKA

Svaka ugovorna stranka može zatražiti sastanak predstavnika ugovornih stranaka radi utvrđivanja pojedinosti za provedbu oblika suradnje koji su predviđeni ovim Sporazumom, radi rješavanja pitanja u svezi s primjenom ovog Sporazuma te predlaganja daljnjeg razvoja suradnje.

Članak 25.
RJEŠAVANJE SPOROVA

Eventualni sporovi koji bi mogli nastati iz provedbe i tumačenja ovog Sporazuma, a koje središnja tijela ne mogu riješiti putem konzultacija, rješavaju se diplomatskim putem.

Članak 26.
TROŠKOVI

Svaka ugovorna stranka snosi troškove koji za njezina tijela nastanu provedbom ovog Sporazuma, osim ako ovim Sporazumom nije drukčije određeno.

Članak 27.
ODNOS PREMA DRUGIM SPORAZUMIMA I ODREDBAMA

(1) Ovim se Sporazumom ne utječe na ostale dvostrano ili mnogostrano obvezujuće Sporazume između ugovornih stranaka.
(2) Ovaj Sporazum ne utječe na odredbe o međunarodnoj suradnji na području suzbijanja kriminala putem nacionalnih središnjih tijela, posebice u okviru Međunarodne organizacije kriminalističke policije (Interpol).

Članak 28.
PRIMJENA DOMAĆEG PRAVA U POREZNIM I CARINSKIM PREDMETIMA

(1) Ovaj se Sporazum ne primjenjuje u postupcima koji se odnose na povrede propisa o javnim davanjima, poreznih i carinskih propisa, te propisa o deviznom poslovanju.
(2) Informacije dobivene u okviru suradnje sukladno ovom Sporazumu ne smiju se koristiti za utvrđivanje javnih davanja, poreza ili carine kao ni u postupcima koji se odnose na povrede propisa o javnim davanjima, poreznih i carinskih propisa, te propisa o deviznom poslovanju, osim ako je zamoljena ugovorna stranka te informacije stavila na raspolaganje upravo za takav postupak.

Članak 29.
ODREDBA O PRESTANKU

Stupanjem na snagu ovog Sporazuma prestaje Sporazum između Ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Saveznog ministra unutarnjih poslova Republike Austrije o suradnji pri suzbijanju međunarodnog organiziranog kriminala, međunarodne ilegalne prodaje opojnih sredstava i međunarodnog terorizma od 22. ožujka 1994.

Članak 30.
STUPANJE NA SNAGU I OTKAZ

(1) Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon onog mjeseca u kojem su se ugovorne stranke međusobno pisano, diplomatskim putem, obavijestile da su ispunjene njihove unutarnje pravne pretpostavke za njegovo stupanje na snagu
(2) Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna stranka može diplomatskim putem u svakom trenutku u pisanom obliku otkazati ovaj Sporazum. Sporazum prestaje šest mjeseci nakon primitka obavijesti o otkazu.
(3) Republika Hrvatska će ovaj Sporazum registrirati pri Tajništvu Ujedinjenih naroda sukladno članku 102. Povelje Ujedinjenih naroda.
Sastavljeno u Beču dana 14. studenoga 2007. u dva izvornika, svaki na hrvatskom i njemačkom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.

ZA REPUBLIKU HRVATSKU:

Ivica Kirin, v. r.
ministar unutarnjih poslova

ZA REPUBLIKU AUSTRIJU:

Günther Platter, v. r.
savezni ministar unutarnjih poslova
 

Članak 3.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjeg tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Sporazum iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovu stupanju na snagu objaviti naknadno, u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 200-01/08-01/02
Zagreb, 28. ožujka 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

zatvori
Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Austrije o policijskoj suradnji
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !