Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Statut Hrvatske komore arhitekata ("Narodne novine", br. XX/09, XX/10, XX/10 - pročišćeni tekst XX/13, XX/15)
označi tražene riječi printaj stranicu
64 03.06.2009 Statut Hrvatske komore arhitekata

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA

1449

Na temelju članka 155.L457319 stavka 2. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 152/08), Odbor za konstituiranje Hrvatske komore arhitekata na sjednici održanoj 22. svibnja 2009. godine, donio je

STATUT

HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA
(Izvorišna osnova)

Komorsko organiziranje arhitektonske djelatnosti u Hrvatskoj započelo je u drugoj polovini 19. st. osnivanjem prve graditeljske strukovne organizacije ustrojene na načelu komore. S promjenama državnih oblika na području Hrvatske mijenjaju se i nazivi strukovnih organizacija ali temeljna načela strukovnog organiziranja arhitekata ostaju ista:

• Klub inžinirah i arhitektah (osnovan 1878.)

• Društvo inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji (osnovano 1884.)

• Udruženje jugoslavenskih inžinjera i arhitekata (osnovano 1919.)

• Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu – Razred arhitekata, (osnovana 1998.)

Djelovanje arhitekata ne uvjetuje se članstvom u komorskoj strukovnoj organizaciji samo u razdoblju 1945. – 1998.

Hrvatska komora arhitekata ustanovljuje se kao baštinik tradicije i nasljeđa udruga i organizacija arhitekata, te na općeprihvaćenim načelima, kao i neotuđivosti i nedjeljivosti prava na samoorganiziranje nastavlja slijed organiziranih strukovnih udruga arhitekata u Hrvatskoj.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim statutom uređuje se ustrojstvo Hrvatske komore arhitekata (dalje u tekstu: Komora), javne ovlasti i zadaće Komore, članstvo u Komori, udruživanje ovlaštenih arhitekata na pojedinim teritorijalnim područjima, te utvrđuju prava i dužnosti ovlaštenih arhitekata.

(2) Ovim statutom pobliže se uređuje način služenja nazivom »ovlašteni arhitekt«, strukovni zadaci i stručni smjerovi ovlaštenih arhitekata, način obavljanja arhitektonske djelatnosti, postupak upisa u Imenik, Upisnik i evidencije Komore, način vođenja Imenika, Upisnika i evidencija, stegovni postupak za utvrđivanje povrede dužnosti i ugleda ovlaštenih arhitekata, te druga pitanja važna za članove i rad Komore.

Članak 2.

(1) Komora, u skladu s Ustavom, Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu: Zakon), propisima, te ovim Statutom, Kodeksom strukovne etike, Pravilnikom o cijenama usluga i drugim općim aktima Komore promiče arhitekturu kao izraz identiteta naroda i kulturu građenja, unapređuje arhitektonsku djelatnost u cilju zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.

(2) Komora osobito:

1. čuva ugled struke, čast i prava ovlaštenih arhitekata, te unapređuje i osigurava uvjete za pravilno obavljanje poslova ovlaštenih arhitekata i utvrđuje temeljna načela i pravila ponašanja u obavljanju u ispunjavanju obveza ovlaštenih arhitekata prema društvu, struci, naručiteljima i svojim zaposlenicima;

2. skrbi da ovlašteni arhitekti savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te ujedno promiče i materijalne interese ovlaštenih arhitekata, a štiti i materijalne interese naručitelja usluga organiziranjem obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti,

3. skrbi o trajnom stručnom uzdizanju svojih članova i kandidata za članove Komore, te za to uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), upravnim tijelima, fakultetima, udrugama arhitekata itd.,

4. prati i proučava odnose i pojave, uključujući i stanje u graditeljstvu koji su od interesa za uređenje, položaj i rad arhitekata, te unapređuje arhitektonske djelatnosti i unapređuje kvalitetu izgrađenog okoliša,

5. razvija strukovnu etiku,

6. promiče druge interese ovlaštenih arhitekata,

7. nadzire ovlaštene arhitekte, samostalne urede, zajedničke urede, projektantska društva, odnosno druge pravne osobe u kojima rade ovlašteni arhitekti, da li obavljaju svoje poslove u skladu sa zakonom,

8. izvješćuje Hrvatski sabor, Ministarstvo, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja arhitekture te s tim u vezi zaštite okoliša, zaštite i očuvanja kulturne baštine i zaštite okoliša od neprihvatljivoga građenja,

9. inicira donošenje propisa i daje mišljenja na propise iz područja arhitekture, prostornog uređenja i gradnje u proceduri donošenja

10. uspostavlja i razvija suradnju s drugim komorama inženjera u graditeljstvu i međunarodnim organizacijama arhitekata i/ili inženjera, kao i drugim profesionalnim organizacijama i udrugama,

11. organizira natječaje iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture, te pruža stručnu pomoć naručiteljima (raspisivačima) u provođenju natječaja, kada to naručitelj zatraži od Komore,

12. brine o pravima članova Komore u realizaciji natječaja,

13. brine za položaj i prava umirovljenih ovlaštenih arhitekata,

14. dodjeljuje nagrade i priznanja ovlaštenim arhitektima koji su se istakli vrsnoćom rada ili uzornim profesionalnim ponašanjem i radom u obavljanju djelatnosti ili na drugi način,

15. dodjeljuje i druge nagrade u cilju promicanja arhitektonske djelatnosti i kulture građenja.

Članak 3.

(1) Komora je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjedištem u Zagrebu i posluje pod nazivom »Hrvatska komora arhitekata«, a može se koristiti i skraćenim nazivom HKA.

(2) Engleski naziv Hrvatske komore arhitekata je »Croatian Chamber of Architects«, skraćeno CCA.

(3) Komora ima svoj znak, pečat i žigove na kojima je natpis »Hrvatska komora arhitekata». Komora ima i svoj grb.

Članak 4.

Komora se može udruživati s drugim strukovnim komorama radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa, a osobito za pitanja kao što su strukovni zadaci, stegovna tijela, cjenik usluga, kodeks strukovne etike, osiguranje od odgovornosti i druga pitanja.

Članak 5.

Izrazi koji se u ovom Statutu rabe za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.

II. ČLANSTVO U KOMORI

Članak 6.

Član Komore je osoba koja je stekla pravo korištenja strukovnog naziva »ovlašteni arhitekt«.

Upis u Imenik ovlaštenih arhitekata

Članak 7.

(1) Pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, stručnog nadzora, poslova projektiranja i kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe na teritoriju Republike Hrvatske i pravo korištenja strukovnim nazivom »ovlašteni arhitekt«, stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata Komore.

(2) Osoba upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata stječe ovlaštenje za obavljanje svih strukovnih zadataka iz područja arhitekture u skladu sa stručnim smjerom bez dodatnih posebnih ovlaštenja, ograničenja i uvjeta.

(3) Upisom u imenik Komore smatra se da je ovlašteni arhitekt prihvatio obvezu obavljati poslove u skladu s ovlastima utvrđenim Zakonom, aktima Komore, posebnim zakonima i propisima donesenim temeljem tih zakona.

Članak 8.

(1) Upis arhitekta u Imenik ovlaštenih arhitekata provodi se na temelju rješenja Odbora za upis.

(2) Pravo na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ima osoba koja ispunjava slijedeće uvjete:

1. da je potpuno poslovno sposobna

2. da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske

3. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova

4. da je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova i da je uspješno završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer iz područja arhitekture ili područja biotehničkih znanosti – krajobrazna arhitektura.

5. da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova na sveučilišnom studiju iz područja arhitekture,

6. da je po završetku diplomskog sveučilišnog studija iz područja arhitekture ili krajobrazne arhitekture biotehničkih znanosti uspješno provela propisani postupak za vježbenika budućeg kandidata za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata u trajanju od najmanje dvije godine ili da je po završetku odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija uspješno provela propisani postupak za vježbenika budućeg kandidata za upis u Imenik u trajanju od najmanje četiri godine,

7. da ima preporuku ovlaštenog arhitekta,

8. da je položila stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja ili graditeljstva, odnosno drugi odgovarajući stručni ispit,

9. da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela, koji se vodi po službenoj dužnosti,

10. da je dostojna za obavljanje arhitektonske djelatnosti,

11. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom djelatnošću.

(3) Program i način obavljanja vježbeničkog staža iz točke 6. stavka 2. ovoga članka utvrđuje Skupština Komore posebnim pravilnikom.

Članak 9.

(1) Na temelju upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata ovlaštenom arhitektu izdaje se odgovarajuće rješenje, iskaznica i pečat. Iskaznica i pečat su trajno vlasništvo Komore.

(2) Odluku o veličini i obliku, te načinu izdavanja, uporabi i vraćanju iskaznice i pečata donosi Upravni odbor Komore.

Članak 10.

(1) Komora organizira osiguranje od odgovornosti za sve ovlaštene arhitekte.

(2) Ovlašteni arhitekt dobiva putem Komore Potvrdu o polici osiguranja od profesionalne odgovornosti kod odabranog osiguravatelja. Polica se izdaje za razdoblje od godinu dana i obnavlja se svake godine.

(3) Premija osiguranja plaća se sa članarinom, odnosno uračunava se u iznos članarine.

(4) Pravo iz članka 7.#clanak7 stavka 1. ovog Statuta traje dok traje Polica iz stavka 1. ovoga članka odnosno do izricanja stegovne kazne.

Članak 11.

Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Odbor za upis dužan je donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Izvanredan upis u Imenik ovlaštenih arhitekata

Članak 12.

Osobi koja ne ispunjava uvjete iz članka 8.#clanak8 stavka 2. točke 4., 5. i 6. ovoga Statuta, može se odobriti upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ako ima 10 godina staža u struci i ako se vrsnoćom radova posebno istakla. U tom slučaju odluka Odbora za upis mora biti donesena jednoglasno, a Komora je dužna omogućiti uvid u sve radove i priloge zahtjeva na temelju kojih je izvršen upis.

Odbijanje upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata

Članak 13.

(1) Zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odbit će se osobi koja ne ispunjava uvjete određene člankom 8.#clanak8 stavkom 2. ovog Statuta.

(2) Nedostojna za obavljanje strukovnih zadataka iz područja arhitekture je osoba koja se do podnošenja zahtjeva za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ponašala protivno načelima i pravilima Statuta i Kodeksa strukovne etike ili čije ponašanje ne jamči da će savjesno obavljati arhitektonsku djelatnost.

(3) U Imenik ovlaštenih arhitekata neće se upisati osoba pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti, za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja, odnosno pravomoćno osuđena za djela koja je čini moralno nedostojnom za obavljanje srukovnih zadataka iz područja arhitekture.

(4) Ako je zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odbijen na temelju stavka 1. ovog članka, novi zahtjev za upis može se podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od pravomoćnosti rješenja o odbijanju zahtjeva.

Mirovanje članstva u Komori

Članak 14.

(1) Ovlaštenom arhitektu članstvo u Komori miruje ako:

– je izabran na javnu dužnost ili imenovan za državnog dužnosnika,

– se zaposli u tijelu državne uprave ili lokalne i područne (regionalne) uprave i/ili samouprave,

– iz opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati strukovnu djelatnost,

– iz drugih razloga.

(2) Mirovanje članstva u Komori utvrđuje rješenjem Odbor za upis.

(3) Za vrijeme mirovanja članstva pečat i iskaznica ovlaštenog arhitekta pohranjuje se u Komori.

(4) Za vrijeme mirovanja članstva, ovlašteni arhitekt ne može obavljati strukovnu djelatnost.

(5) Za vrijeme mirovanja članstva u Komori ne plaća se članarina.

(6) Za vrijeme mirovanja članstva u Komori ovlaštenom arhitektu miruju i sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva.

(7) Prestankom razloga iz stavka 1. ovoga članka članstvo će se aktivirati s danom podnošenja pisanog zahtjeva ovlaštenog arhitekta kojemu je članstvo u Komori stavljeno u mirovanje.

Privremeni prekid obavljanja strukovne djelatnosti

Članak 15.

(1) Ovlašteni arhitekt može zatražiti privremeni prekid obavljanja strukovne djelatnosti iz osobnih razloga, radi rođenja djeteta, školovanja, obavljanja istraživačkog rada, bolesti i sl. razloga.

(2) Privremeni prekid obavljanja strukovne djelatnosti na temelju pisanog zahtjeva ovlaštenog arhitekta odobrava posebnim rješenjem Odbor za upis.

(3) Privremeni prekid obavljanja strukovne djelatnosti ne može trajati dulje od dvije godine, ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno.

(4) Za vrijeme privremenog prekida ovlašteni arhitekt ne smije obavljati strukovnu djelatnost.

(5) Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka, ovlašteni arhitekt dužan je pisano obavijestiti Komoru o nastavljanju obavljanja strukovne djelatnosti. Strukovna djelatnost se mora nastaviti obavljati prvog slijedećeg dana od dana isteka roka utvrđenog za privremeni prekid.

(6) Ukoliko ovlašteni arhitekt ne može nastaviti obavljati strukovnu djelatnost u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, dužan je zatražiti mirovanje članstva u Komori.

(7) Za vrijeme privremenog prekida obavljanja strukovne djelatnosti pečat ovlaštenog arhitekte pohranjuje se u Komori.

(8) Za vrijeme privremenog prekida obavljanja strukovne djelatnosti ne plaća se članarina i miruju sva prava i obveze.

Prestanak članstva u Komori

Članak 16.

(1) Ovlašteni arhitekt brisat će se iz Imenika ovlaštenih arhitekata:

1. na vlastiti zahtjev,

2. ako potpuno ili djelomično izgubi poslovnu sposobnost,

3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje

strukovne djelatnosti,

4. ako je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja strukovnih zadataka,

5. ako je stegovnom mjerom izgubio pravo članstva u Komori,

6. smrću člana.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, Odbor za upis donosi rješenje o brisanju iz Imenika ovlaštenih arhitekata najkasnije u roku od 30 dana od dana:

– zaprimanja zahtjeva za prestanak članstva,

– pravomoćnosti rješenja o gubitku potpune ili djelomične poslovne sposobnosti,

– konačnosti rješenja o trajnoj zdravstvenoj nesposobnosti za rad,

– stupanja na snagu sigurnosne mjere zabrane obavljanja strukovnih zadataka,

– stupanja na snagu stegovne mjere gubitka članstva u Komori.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka mora biti dostavljeno arhitektu osobno.

Članak 17.

(1) Rješenje o upisu, mirovanju, privremenom prekidu obavljanja djelatnosti i brisanju iz Imenika ovlaštenih arhitekata je upravni akt.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka Odbor za upis u pravilu donosi po skraćenom postupku, a na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta ili dokaza na podlozi kojih se može utvrditi stanje stvari ili ako se to može utvrditi na temelju službenih podataka Komore i akata tijela Komore ili činjenica koje su poznate Odboru za upis.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se u roku od osam dana izjaviti prigovor Upravnom odboru. Protiv rješenja o prigovoru nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

III. UPISNICI I IMENICI

Članak 18.

(1) Komora vodi imenike, upisnike i evidencije:

1. imenik ovlaštenih arhitekata članova Komore,

2. imenik stranih ovlaštenih osoba koje su njezini članovi,

3. imenik vježbenika kandidata za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata,

4. upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora gradnje,

5. upisnik zajedničkih ureda,

6. upisnik projektantskih društava,

7. upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,

8. upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,

9. evidenciju odobrenja za rad izdanih stranim arhitektima

10. evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe

11. evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe,

12. evidenciju osoba kojima je priznala inozemne stručne kvalifikacije,

13. evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala rješenje za povremeno ili jednokratno obavljanje poslova izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe,

14. evidenciju članova Komore u mirovanju,

15. evidenciju članova Komore u privremenom prekidu obavljanja strukovne djelatnosti,

16. evidenciju ovlaštenih arhitekata brisanih iz Imenika,

17. evidenciju stegovnih postupaka,

18. druge evidencije u skladu s nadležnostima Komore.

(2) Imenici i upisnici ukoričene su knjige, ako drugim općim aktima Komore nije drugačije uređeno.

(3) Imenici i upisnici mogu se voditi u elektronskom obliku.

(4) Imenik, upisnik i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su javne knjige. Izvaci iz imenika, upisnika i evidencija Komore, te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija, javne su isprave.

Članak 19.

Sadržaj imenika, način vođenja imenika te ustroj i vođenje upisnika i evidencija, kao i vođenje imenika, upisnika i evidencija u elektronskom obliku, te način pohrane i trajnog čuvanja podataka u elektronskom obliku utvrditi će Upravni odbor Komore posebnom odlukom.

Članak 20.

(1) O promjeni mjesta sjedišta ureda kao i o svakoj drugoj promjeni u imenu ureda ili drugoj promjeni podataka nastaloj tijekom obavljanja strukovnih zadataka iz područja arhitekture ovlašteni arhitekt dužan je dopisom obavijestiti Komoru najkasnije 30 dana prije preseljenja sjedišta ureda, a za sve druge promjene podataka u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(2) Promjene podataka ovlaštenog arhitekta Komora je dužna evidentirati u imenicima, upisnicima i evidencijama odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti.

Članak 21.

(1) Osim imenika, upisnika i evidencija navedenih u članku 18.#clanak18 ovog Statuta, Komora vodi u posebnom spisu evidenciju osobnih podataka o svakom ovlaštenom arhitektu, samostalnom uredu, projektantskom društvu i zajedničkom uredu.

(2) Upravni odbor Komore donijet će posebnu odluku o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz stavka 1. ovog članka.

IV. STRUKOVNI ZADACI I STRUČNI SMJEROVI OVLAŠTENIH ARHITEKATA

Članak 22.

Strukovni zadaci ovlaštenih arhitekata obuhvaćaju prostorno uređenje, projektiranje, poslove stručnog i projektantskog nadzora, poslove tehničkog savjetovanja, kontrole projekata i poslove upravljanja projektom.

Članak 23.

U Imeniku ovlaštenih arhitekata ovlašteni arhitekt se upisuje u jedan od stručnih smjerova:

1. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata,

2. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata – urbanista,

3. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata unutarnje arhitekture,

4. Stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata.

Članak 24.

(1) Stručni smjerovi ovlaštenih arhitekata određeni su prema strukovnim zadacima:

– Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta su: stručni poslovi prostornog uređenja, arhitektonsko projektiranje i kontrola projekta, stručni nadzor građenja, projektantski nadzor, vođenje građenja i upravljanje projektom gradnje. Ovlašteni arhitekt može pružati stručne usluge svih stručnih smjerova arhitekture.

– Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta – urbanista su: izrada prostornih i urbanističkih planova, te organizacija njihove provedbe.

– Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta unutarnje arhitekture su: izrada arhitektonskih projekata unutrašnjeg uređenja i stručni nadzor izvođenja unutrašnjeg uređenja.

– Strukovni zadaci ovlaštenog krajobraznog arhitekta su: planiranje, projektiranje, uređenje krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja, zaštita i planski sustavno uzdržavanje krajobraza i ostvarenja krajobrazne arhitekture, utemeljenih na biotehničkim, umjetničkim, gospodarskim i ekološkim spoznajama i postupcima.

(2) Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta – urbanista, ovlaštenog arhitekta unutarnje arhitekture i ovlaštenog krajobraznog arhitekta iz stavka 1. ovog članka, u okviru njihovih ovlaštenja, obuhvaćaju:

1. osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

2. izradu prostornih i urbanističkih planova,

3. izradu arhitektonskih projekata za zgrade (idejnih rješenja, idejnih projekata i programskih skica i studija, glavnih projekata i izvedbenih projekata) te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama,

4. izradu programa za projektiranje i gradnju te praćenje njihove provedbe,

5. savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u pitanjima koja se odnose na: planiranje, projektiranje, izbor izvoditelja, koordiniranje, ugovaranje radova, organiziranje i izvođenje projekata,

6. planiranje, koordiniranje, organiziranje i vođenje građenja,

7. nadzor nad građenjem, obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova,

8. izradu troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

9. izradu projekata krajobraznog uređenja za sve građevine,

10. izradu arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

11. utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

12. izradu dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje,

13. izradu snimka postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,

14. kontrolu glavnog projekta svih građevina s obzirom na zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu,

15. provedbu stručnih mjerenja i ispitivanja,

16. izradu mišljenja, studija, procjena i proračuna, stručna kontrola dokumentacije,

17. stručne poslove upravljanja projektom gradnje i

18. nostrifikaciju arhitektonskih projekata.

(3) Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog krajobraznog arhitekta obuhvaćaju u okviru njihovih ovlaštenja i sudjelovanje u planiranju krajolika, planiranju gradova, regionalnom planiranju i zaštiti okoliša.

(4) Strukovni zadaci obuhvaćaju poslove prema Pravilniku o cijenama usluga.

(5) Strukovni zadaci odgovaraju definiciji i klasifikacijskim oznakama Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područjaL457321 (»Narodne novine«, broj 29/97, 135/97, 8/00 i 30/2000, 78/08 za Grane 2.01.01. do 2.01.05., Polja 2.01 Arhitektura i urbanizam, u okviru Područja tehničkih znanosti. Za krajobrazne arhitekte strukovni zadaci odgovaraju oznakama za Granu 4.01.08., krajobrazna arhitektura Polja 4.01. Agronomija u okviru Područja biotehničkih znanosti.

V. PRAVA I DUŽNOSTI OVLAŠTENIH ARHITEKATA

Članak 25.

(1) Ovlašteni arhitekt ima pravo birati i biti biran u tijela Komore.

(2) Ovlašteni arhitekt koji je izabran u Skupštinu i druga tijela Komore dužan je prisustvovati sjednicama Skupštine i sjednicama tijela u koja je izabran.

(3) Ovlašteni arhitekt dužan je postupati u skladu sa zaključcima tijela Komore.

(4) Ovlašteni arhitekt dužan je na zahtjev tijela Komore bez odgode davati podatke i obavijesti koje se odnose na njegovo profesionalno ponašanje i rad u obavljanju strukovnih zadataka iz područja arhitekture.

Članak 26.

(1) Ovlašteni arhitekt ima pravo:

– podnijeti prijedlog za pokretanje stegovnog postupka u slučaju osnovane sumnje da ovlašteni arhitekt poslove prostornog uređenja, projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata ne obavlja na stručan, zakonit i etičan način,

– na pravne savjete Komore ako je protiv njega pokrenut spor radi obavljanja poslova koji su u skladu sa Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu Zakon), ovim Statutom, Kodeksom strukovne etike, Pravilnikom o cijenama usluga, te ostalim općim aktima Komore,

– podnijeti prigovor na rad pojedinih tijela Komore,

– davati prijedloge za donošenje novih, te za izmjenu i dopunu važećih akata Komore.

Članak 27.

(1) Ovlašteni arhitekt dužan je Komori redovito plaćati članarinu i uredno podmirivati ostala davanja koja utvrde tijela Komore, osim u slučaju mirovanja članstva i privremenog prekida obavljanja strukovne djelatnosti, a pri prestanku članstva podmiriti sve dospjele financijske obveze prema Komori.

(2) Obveza plaćanja članarine nastupa s prvim danom u mjesecu koji slijedi dan upisa u Imenik ovlaštenih arhitekata.

(3) Neplaćanje članarine po drugoj opomeni razlog je za pokretanje stegovne odgovornosti i podnošenja stegovne prijave stegovnom tužitelju Komore. Prva opomena se dostavlja u roku 15 dana od dospijeća članarine, a druga 15 dana od isteka roka dospijeća prve opomene. Stegovnu prijavu dužan je podnijeti glavni tajnik Komore.

Članak 28.

(1) Ovlašteni arhitekt dužan je arhitektonsku djelatnost obavljati stvarno i stalno.

(2) Ovlašteni arhitekt dužan je strukovnu djelatnost obavljati savjesno, u skladu sa pravilima struke, dostignućima znanosti i tehnike, razvitkom arhitekture i umjetnosti te Kodeksom strukovne etike.

(3) Ovlašteni arhitekt dužan je poštivati autorska prava.

(4) Ovlašteni arhitekt ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive sa strukom i ugledom arhitekata.

Način obavljanja djelatnosti

Članak 29.

(1) Ovlašteni arhitekt arhitektonsku djelatnost obavlja u skladu s ovim Statutom, Zakonom, Kodeksom strukovne etike, te drugim zakonima i propisima donesenim na temelju zakona.

(2) Za registriranje arhitektonske djelatnosti i stjecanje prava na obavljanje poslova i strukovnih zadataka iz područja arhitekture zajednički ured i projektantsko društvo moraju imati prethodnu suglasnost Komore.

(3) Rješenje o upisu projektantskog društva u registar trgovačkog suda dostavlja se Komori najkasnije u roku od sedam dana od dana izdavanja rješenja o upisu u registar.

(4) Samostalni ured, zajednički ured i projektantsko društvo može obavljati djelatnost iz stavka 1. ovog članka ukoliko su upisani u odgovarajući upisnik Komore.

(5) Samostalni ured, zajednički ured i projektantsko društvo dužni su imati ploču ureda odnosno društva istaknutu pored ulaza u zgradu u kojem je ured smješten. Samostalni uredi ovlaštenih arhitekata na području jedinica lokalne samouprave u kojima je pored hrvatskog u službenoj uporabi i koji drugi jezik smiju na svojoj ploči imati i prijevod riječi »ovlašteni arhitekt« na taj jezik, napisan na pismu toga jezika.

(6) Oblik, sadržaj, izgled i način isticanja natpisne ploče Hrvatske komore arhitekata, samostalnog ureda, zajedničkog ureda i projektantskog društva utvrđuje Upravni odbor posebnim pravilnikom.

Nagrada i naknada troškova

Članak 30.

(1) Ovlašteni arhitekt ima pravo na nagradu za svoj rad, te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno Pravilniku o cijenama usluga koji donosi Skupština na prijedlog Odbora za cjenik usluga.

(2) Ovlašteni arhitekt ne smije s investitorom ugovoriti nagradu za rad ispod donje granice nagrade utvrđene Pravilnikom o cijenama usluga.

(3) Ovlašteni arhitekti ne smiju između sebe konkurirati cijenama suprotno odredbama Pravilnika o cijenama usluga.

Mirovanje i prestanak obavljanja djelatnosti

Članak 31.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu članstvo u Komori miruje, na njegov zahtjev će mu Komora rješenjem o mirovanju postaviti privremenog zamjenika iz redova ovlaštenih arhitekata, prvenstveno onih koji imaju ured u istom mjestu.

(2) Privremeni zamjenik ima sva prava koja je imao ovlašteni arhitekt kojeg zamjenjuje i bez suglasnosti stranaka (investitora, naručitelja).

(3) Rješenje kojim ovlaštenom arhitektu prestaje mirovanje, razriješit će se dužnosti i njegov privremeni zamjenik.

(4) Privremeni zamjenik posluje za račun ovlaštenog arhitekta kojeg zamjenjuje. Privremeni zamjenik ima pravo na nagradu za svoj radu u skladu s odredbama Pravilnika o cijenama usluga.

Članak 32.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu prestane pravo na obavljanje strukovnih zadataka iz područja arhitekture, rješenjem o utvrđivanju prestanka prava na obavljanje arhitektonske djelatnosti Odbor za upis, na njegov zahtjev, određuje i preuzimatelja samostalnog ureda iz redova ovlaštenih arhitekata.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke (investitora, naručitelja) o gubitku prava prijašnjeg izvršitelja (ovlašteni arhitekt) na obavljanje arhitektonske djelatnosti i staviti im na raspolaganje sve projekte i drugu dokumentaciju.

(3) Preuzimatelj je ovlašten i dužan pružati strankama stručnu uslugu te savjesno obavljati strukovne zadatke koji se moraju obaviti, sve dok stranke ne otkažu vođenje određenog projektnog zadatka, odnosno stručne usluge ili dok ne nastupe pravne posljedice otkaza pružanja stručne usluge, odnosno raskida ugovora.

Članak 33.

(1) Kada zbog smrti prestane pravo na obavljanje poslova, supružnik ili drugi najbliži srodnici umrlog ovlaštenog arhitekta imaju pravo i prednost predložiti Odboru za upis preuzimatelja ureda (pravo prezentacije). Upravni odbor Komore dužan je taj prijedlog uzeti u obzir pri donošenju odluke o postavljenju preuzimatelja.

(2) Ovlašteni arhitekt je u pravilu dužan prihvatiti imenovanje za zamjenika, odnosno preuzimatelja ureda.

Članak 34.

(1) Nakon dovršene likvidacije poslova samostalnog ureda bivšeg ovlaštenog arhitekta preuzimatelj predaje čisti prihod u gotovu novcu i preostale naplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanja bivšem ovlaštenom arhitektu, odnosno njegovim nasljednicima.

(2) Preuzimatelj samostalnog ureda ugovara s bivšim ovlaštenim arhitektom, odnosno s njegovim nasljednicima, uvjete likvidacije ureda. Ukoliko taj ugovor nije sklopljen u primjerenom roku, uvjete za izvršenje likvidacije samostalnog ureda utvrdit će predsjednik Komore. Protiv rješenja predsjednika Komore može se podnijeti žalba Upravnom odboru u roku petnaest dana. Žalba protiv rješenja kojim su utvrđeni uvjeti likvidacije samostalnog ureda ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Preuzimatelj je dužan nakon završene likvidacije samostalnog ureda o tome podnijeti izvješće Komori.

VI. USTROJSTVO KOMORE TIJELA KOMORE

Članak 35.

(1) Tijela Komore su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, predsjednik, odbor za upis, arbitraža, stegovna tijela, područni odbori i tajništvo Komore.

(2) Predsjednika, upravni odbor, nadzorni odbor, odbor za upis, arbitražu i stegovna tijela bira i razrješava Skupština Komore.

(3) Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori putem svojih izabranih predstavnika u tijelima Komore i drugim ustrojstvenim oblicima rada utvrđenim odlukama i drugim aktima Komore.

(4) Ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava, dužnosti i način rada tijela Komore uređuju se ovim Statutom, pravilnicima i drugim općim aktima Komore.

(5) Predsjednik i članovi svih tijela Komore biraju se na vrijeme od tri godine i mogu biti ponovo birani u još jednom mandatu.

Izbor članova tijela Komore

Članak 36.

(1) Predstavnike u Skupštinu izabiru članovi Komore neposrednim tajnim glasovanjem i/ili pisanim putem na temelju izbora provedenih u područnim odborima.

(2) Izbore za Skupštinu raspisuje predsjednik Komore.

(3) Poziv za izbor članova Skupštine objavljuje se 60 dana prije izbora na web-stranici Komore ili u javnom glasilu Komore ili dostavlja pisanim putem svim članovima Komore.

(4) Za člana Skupštine ovlašteni arhitekt se može kandidirati samostalno ili ga kandidira Vijeće područnog odbora ili Upravni odbor.

(5) Kandidatura za članove Skupštine dostavlja se Izbornoj komisiji, najkasnije 30 dana prije početka izbora.

(6) Izborna komisija na temelju prispjelih pravodobnih kandidatura utvrđuje Listu kandidata. Lista kandidata objavljuje se najkasnije 15 dana prije izbora na web-stranici Komore ili u javnom glasilu Komore.

(7) Prijedlog člana Komore koji se sam kandidira za člana Skupštine ili drugo tijelo Komore mora biti podržan s pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje deset članova Komore. Kandidat za predsjednika Komore mora biti podržan s najmanje četrdeset pravovaljano prikupljenih potpisa članova Komore.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovog članka, potpisi članova Komore u postupku kandidiranja za člana Skupštine ili člana drugog tijela Komore ili predsjednika Komore, prikupljaju se na obrascu u koji se unose podaci za kandidata i predlagača, i to:

– ime i prezime,

– adresa,

– upisni broj člana,

– mjesto i godina rođenja.

(9) Svaki predlagač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika Komore.

Članak 37.

(1) Broj predstavnika članova Skupštine određuje se tako da svaki Područni odbor izabire po jednog predstavnika na svakih započetih pedeset svojih članova. Područni odbor u Skupštini predstavljaju najmanje dva člana.

(2) Stručni smjer krajobraznih arhitekata u Skupštinu izabire jedanog člana.

(3) Izborna komisija, na temelju rezultata izbora provedenih u područnim odborima, utvrđuje listu članova Skupštine. Članovi Skupštine su kandidati koji su u Područnim odborima dobili najveći broj glasova.

(4) Predstavnik Područnog odbora koji je na izboru dobio najveći broj glasova istovremeno je i izabrani predsjednik Područnog odbora. Izabrani članovi vijeća Područnog odbora su kandidati po prvom sljedećem najvećem broju ostvarenih glasova.

(5) Ako se član Područnog odbora koji je na izborima na temelju najvećeg broja glasova izabran za predsjednika Područnog odbora odrekne te dužnosti položaj predsjednika ostvaruje prvi sljedeći član s najvećim brojem glasova. Na isti se način određuje predsjednik i član vijeća Područnog odbora, ako izabrani predsjednik ili član vijeća, iz bilo kojeg razloga ovu dužnost više ne može obavljati.

(6) Način provedbe postupka izbora za Skupštinu, predsjednika, tijela Komore i područne odbore pobliže utvrđuje Skupština pravilnikom o izborima.

Skupština

Članak 38.

(1) Skupština je najviše tijelo odlučivanja izabranih predstavnika svih članova Komore.

(2) Skupština Komore obavlja sljedeće poslove:

– donosi Statut, Kodeks strukovne etike, Pravilnik o cijenama usluga, Pravilnik o upisima, Pravilnik o vježbenicima, Pravilnik o natječajima, pravilnike o radu za svako tijelo Komore, Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju članova Komore, Pravilnik o radu tajništva Komore i druge opće akte Komore,

– donosi poslovnik o radu Skupštine,

– donosi temeljne odrednice programa rada Komore i određuje djelokrug rada Područnih odbora,

– donosi godišnji proračun i prihvaća izviješće o izvršenju godišnjeg proračuna Komore,

– odlučuje o udruživanju i sklapanju sporazuma o suradnji s drugim strukovnim komorama,

– odlučuje o osnivanju društva za stalno stručno usavršavanje članova Komore, kao i drugih pravnih osoba čija je djelatnost od interesa za Komoru,

– odlučuje o visini upisnine i članarine,

– odlučuje o stjecanju, opterećivanju i raspolaganju imovinom Komore,

– odlučuje o raspisivanju izbora, te imenuje i razrješava članove tijela Komore u skladu sa Statutom,

– prima i ocjenjuje izviješća tijela Komore,

– obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom i Statutom.

Članak 39.

(1) Skupština se može održati i donositi odluke ako je na sjednici nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine.

(2) Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova, a natpolovičnom većinom svih članova Skupštine, kada se odlučuje o:

– Statutu,

– Poslovniku o radu Skupštine,

– Kodeksu strukovne etike,

– Pravilniku o cijenama usluga,

– odluci o udruživanju s drugim strukovnim komorama.

(3) Član Skupštine kojem je pravomoćnom odlukom izrečena mjera zabrane obavljanja poslova na određeno vrijeme nema pravo sudjelovati u radu Skupštine.

(4) Ako se u slučaju iz stavka 3. ovog članka do dana održavanja Skupštine ne izabere drugi predstavnik, odredbe ovog Statuta o broju članova Skupštine i o kvorumu prilagođuju se smanjenom broju članova.

(5) U slučaju spriječenosti prisustvovanju sjednici Skupštine, spriječeni član može ovlastiti drugog člana Skupštine za glasovanje u njegovo ime. Prisutnoga člana Skupštine mogu ovlastiti za glasovanje u njegovo ime najviše dva člana Skupštine.

(6) Ovlaštenje iz stavka 5. ovoga članka daje se u obliku punomoći i dostavlja se glavnom tajniku Komore, prije početka održavanja sjednice Skupštine.

Članak 40.

(1) Redovite sjednice Skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje.

(2) U slučaju potrebe, Predsjednik Komore može u svako doba zakazati izvanrednu sjednicu Skupštine. U tom slučaju, sjednica Skupštine saziva se u skladu s odredbom članka 90. Zakona.

(3) Sjednice Skupštine održavaju se u Zagrebu, osim ako Upravni odbor ne odredi da se sjednica održi na kojem drugom mjestu.

Članak 41.

(1) Poziv za redovitu sjednicu Skupštine upućuje se članovima Skupštine najkasnije 21 dan prije dana održavanja sjednice.

(2) U pozivu za sjednicu Skupštine mora biti naznačen prijedlog dnevnog reda sjednice, mjesto njena održavanja i vrijeme početka rada.

(3) Uz poziv za sjednicu Skupštine članovima se dostavljaju svi materijali pripremljeni za Skupštinu ako Poslovnikom o radu Skupštine nije drugačije određeno.

(4) Prijedlog dnevnog reda sjednice Skupštine, mjesto i vrijeme održavanja objavljuje se na web-stranici Komore.

Članak 42.

(1) Skupština ima pravo opozvati članove tijela Komore koje ona bira i u tom slučaju dužna je odmah izabrati nove.

(2) Kad se isprazni mjesto u tijelu Komore, Skupština će na prvoj sljedećoj sjednici izabrati novog člana.

Upravni odbor

Članak 43.

(1) Upravni odbor čini predsjednik Komore i osam članova koje iz reda svojih članova bira Skupština.

(2) Upravni odbor vodi poslovanje Komore, brine za izvršenje programa rada Komore i donesenih odluka, a naročito:

– provodi odluke i zaključke Skupštine,

– utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata Skupštine,

– upravlja financijskim poslovanjem,

– obavlja poslove stjecanja, opterećivanja ili raspolaganja imovinom Komore

– predlaže visinu sredstava za redovno poslovanje Područnih odbora,

– predlaže odluke, zaključke, daje mišljenja i prijedloge o pitanjima o kojima raspravlja i odlučuje Skupština,

– osniva odbore, povjerenstva, radna tijela i radne skupine za izvršenje pojedinih zadataka Komore,

– osniva fondove za organiziranje i poticanje aktivnosti HKA

– osniva stručna tijela i fondove za materijalnu pomoć članovima

– provodi postupak za zasnivanje radnog odnosa tajnika, službenika i djelatnika Tajništva,

– odlučuje o pravima i obvezama iz radnih odnosa službenika i djelatnika Tajništva,

– utvrđuje i usklađuje interese članova,

– odlučuje o provedbi programa od zajedničkog interesa s drugim strukovnim komorama,

– utvrđuje visinu sredstava kojima može raspolagati predsjednik Komore i druge ovlaštene osobe,

– utvrđuje program stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata,

– rješava sva pitanja koja nisu u djelokrugu kojeg drugog tijela Komore,

– obavlja druge poslove utvrđene odlukom Skupštine, Statutom i Zakonom.

(3) Upravni odbor iz reda svojih članova bira člana koji obavlja i dužnost zamjenika predsjednika Komore. Zamjenik predsjednika Komore zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Upravni odbor je izvršno tijelo Komore i za svoj je rad odgovoran Skupštini Komore.

Članak 44.

(1) Upravni odbor sastaje se na poziv predsjednika Komore na redovite sjednice svakog mjeseca, osim tijekom mjeseca kolovoza. U slučaju potrebe može se zakazati i izvanredna sjednica.

(2) Poziv za sjednicu mora biti dostavljen najmanje sedam dana prije njezinog održavanja s naznačenim mjestom i vremenom održavanja i dnevnim redom sjednice. Uz poziv u pravilu se dostavljaju i svi materijali za raspravu.

(3) Upravni odbor može donositi odluke ako je sjednici nazočno najmanje pet članova. Odluke se donose većinom glasova svih članova. Iznimno, u slučaju potrebe pravovaljane odluke mogu se donositi pisanim glasovanjem putem elektronske pošte.

(4) Termine sjednica određuje Upravni odbor krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(5) Ako je član spriječen prisustvovati sjednici Upravnog odbora, za glasovanje u njegovo ime može ovlastiti drugog člana Upravnog odbora. Prisutnog člana Upravnog odbora može ovlastiti samo jedan član Upravnog odbora. Ovlaštenje se daje u obliku punomoći i dostavlja se glavnom tajniku Komore prije početka održavanja sjednice Upravnog odbora.

(6) Način rada, tijek sjednica i način glasovanja pisanim putem pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Upravnog odbora.

Članak 45.

Upravni odbor prati rad ovlaštenih arhitekata, samostalnih ureda, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba registriranih za poslove prostornog uređenja, projektiranja, projektantskog i stručnog nadzora, te je ovlašten:

1. donositi odluke te dati potrebne upute i upozorenja u odnosu na obavljanje stručnih poslova,

2. tražiti od ovlaštenih arhitekata, samostalnih ureda, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba, koje nisu osnovane kao projektantsko društvo, obavijesti i podatke koji se odnose na obavljanje njihova rada,

3. poduzimati potrebne mjere radi uklanjanja međusobnih nesuglasica ovlaštenih arhitekata u obavljanju poslova.

Članak 46.

(1) Upravni odbor brine se za stalno stručno usavršavanje ovlaštenih arhitekata i kandidata za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Komoru:

1. organiziranjem savjetovanja, seminara, tečajeva, predavanja, tribina, okruglih stolova i sl.,

2. izdavanjem časopisa, knjiga, drugih tiskovina i ostalih oblika izdavaštva.

(2) Oblik stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka Upravni odbor može organizirati i provoditi u suradnji s drugim inženjerskim komorama, Ministarstvom, drugim državnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, fakultetima i drugim stručnim i znanstvenim ustanovama, zakladama, strukovnim i profesionalnim udrugama, trgovačkim društvima itd.

(3) Razne oblike stalnog stručnog usavršavanja Upravni odbor može organizirati i ostvarivati i u suradnji s komorama arhitekata drugih država i drugim strukovnim udrugama odnosno organizacijama.

Nadzorni odbor

Članak 47.

(1) Nadzorni odbor bira i razrješava Skupština.

(2) Nadzorni odbor ima tri člana koji između sebe biraju predsjednika.

(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela Komore.

(4) Nadzorni odbor nadzire:

– provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, te ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore,

– materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore,

– rad tajništva Komore.

(5) Skupština može ovlastiti Nadzorni odbor i za obavljanje drugih poslova.

(6) Nadzorni odbor odgovoran je za svoj rad Skupštini.

Članak 48.

(1) Nadzorni odbor dužan je pregledati završni račun, a najmanje dva puta godišnje i novčano poslovanje Komore. O svom radu podnosi godišnje izvješće Skupštini i predlaže davanje razrješnica starom Upravnom odboru pri izboru novog.

(2) Upravni odbor, predsjednik i druga tijela Komore dužni su dati Nadzornom odboru potrebne podatke u svezi s njegovim poslovanjem.

Predsjednik

Članak 49.

(1) Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština.

(2) Komoru predstavlja i zastupa predsjednik Komore.

(3) Predsjednik Komore:

1. saziva i predsjeda sjednicama Skupštine i Upravnog odbora,

2. provodi odluke i zaključke tijela Komore i odgovoran je za uredno poslovanje i zakonitost rada Komore,

3. raspolaže sredstvima do iznosa za koji je ovlašten raspolagati odlukom Upravnog odbora,

4. ovjerovljuje imenike i upisnike Komore,

5. sklapa ugovore o radnim odnosima sa službenicima i djelatnicima Komore,

6. obavlja druge poslove predviđene Zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Upravni odbor.

(4) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini i Upravnom odboru Komore.

(5) Predsjednik Komore može poslove obavljati s punim radnim vremenom ili dijelom radnog vremena ili uz određenu naknadu. Način obavljanja poslova predsjednika pobliže se uređuje ugovorom u skladu s odlukom Skupštine pri izboru predsjednika.

Članak 50.

Predsjednik je o svom radu između dvaju sjednica dužan izvijestiti Upravni odbor Komore, na prvoj sljedećoj sjednici.

Članak 51.

Spriječenog predsjednika zamjenjuje s istim ovlastima zamjenik predsjednika Komore, odnosno član Upravnog odbora ovlašten od predsjednika.

Odbor za upis

Članak 52.

(1) Odbor za upis čine predsjednik Komore i četiri člana koje iz reda svojih članova bira Skupština.

(2) U slučaju provedbe postupka Odbora za upis za krajobraznog arhitekta jednog redovitog člana zamjenjuje izabrani predstavnik smjera krajobraznih arhitekata.

(3) Odbor za upis provodi sve postupke utvrđene ovim Statutom i Zakonom koji se odnose na:

– upis i brisanje arhitekata iz Imenika ovlaštenih arhitekata i Imenika vježbenika, te drugih upisnika,

– mirovanje članstva u Komori, privremeni prekid obavljanja strukovne djelatnosti, te rad stranih arhitekata,

– upise samostalnih ureda, zajedničkih ureda i projektantskih društava, odnosno za registriranje arhitektonske djelatnosti,

– izdavanje potvrda,

– izdavanje iskaznica i pečata,

– provođenje stegovnih mjera,

– davanje odobrenja stranom arhitektu za obavljanje strukovne djelatnosti arhitekata u Republici Hrvatskoj,

– provjere ispunjavanja uvjeta za obavljanje strukovne djelatnosti arhitekata i procjenjivanje te određivanje strukovnih zadataka iz područja arhitekture, koje osoba s priznatom inozemnom stručnom kvalifikacijom može obavljati u Republici Hrvatskoj.

(4) Predsjednik Komore predstavlja Odbor za upis i rukovodi njegovim radom, te ga može sazvati u svako doba.

(5) Odbor za upis je samostalan i neovisan u svojem radu.

(6) Odbor za upis je za svoj rad odgovoran Skupštini Komore.

Tijela Skupštine

Članak 53.

(1) Tijela Skupštine Komore su Odbor za cjenik usluga i Izborna komisija.

(2) Odbor za cjenik usluga obavlja stručne poslove izrade nacrta prijedloga Pravilnika o cijenama usluga, prati primjenu Pravilnika o cijenama usluga, te predlaže Skupštini donošenje njegovih izmjena i dopuna.

(3) Izborna komisija provodi postupak izbora članova Skupštine i drugih tijela Komore i odgovorna je za valjanost i zakonitost provedbe izbornog postupka i izbor članova Skupštine, tijela Komore i Područnih odbora.

(4) Odbor za cjenik usluga i Izborna komisija za svoj rad odgovorni su Skupštini Komore.

Arbitraža

Članak 54.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri mogu rješavanje međusobnih sporova u obavljanju djelatnosti sporazumom o arbitraži povjeriti Arbitraži Komore.

(2) Sporove u svezi članstva i djelovanjem komora koji nastanu između članova sudi Arbitraža.

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovog članka ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri sami odlučuju povjeravaju li rješavanje spora arbitru pojedincu ili arbitražnom vijeću, te sami izabiru arbitra, kao i postupak po kojem će spor biti riješen.

(4) Postupak pred Arbitražom je povjerljiv i, ako se stranke drugačije ne sporazumiju, suđenje nije javno.

(5) Pravorijek Arbitraže je odmah pravomoćan i ovršan.

(6) Imenovanje arbitara, listu arbitara, te pitanja koja se odnose na provođenje arbitražnog postupka uređuje Skupština Komore pravilnikom o arbitraži.

Stegovna tijela

Članak 55.

(1) Stegovni sud, viši stegovni sud, te stegovni tužitelj, samostalna su i neovisna stegovna tijela nadležna za provedbu stegovnog postupka. Za svoj su rad odgovorni Skupštini.

(2) Stegovni postupak protiv člana Komore radi povrede dužnosti i ugleda arhitekta u prvom stupnju provodi stegovni sud, a u drugom stupnju viši stegovni sud.

(3) Predsjednika i članove stegovnog suda i višeg stegovnog suda (stegovni suci), te stegovnog tužitelja i zamjenike, bira, imenuje i razrješuje Skupština u skladu sa Zakonom, Statutom i Pravilnikom o radu stegovnih tijela.

(4) Članovi stegovnih tijela ne smiju biti članovi drugih tijela Komore.

Članak 56.

(1) Član stegovnog tijela smatra se razriješenim dužnosti ako za njegovo razrješenje glasa natpolovična većina prisutnih članova Skupština.

(2) Članu stegovnog tijela o čijem se razrješenju odlučuje mora najmanje 15 dana prije sjednice Skupštine na kojoj se odlučuje o razrješenju biti pružena mogućnost da se upozna sa zahtjevom za njegovo razrješenje, te s činjenicama i dokazima na kojima se temelji taj zahtjev.

(3) Prije donošenja odluke o razrješenju Skupština mora omogućiti članu stegovnog tijela da se izjasni o zahtjevu za razrješenje.

Član 57.

(1) Stegovni suci su nezavisni i sude po Zakonu, Statutu komore te Kodeksu strukovne etike.

(2) Stvarnu nadležnost i sastav stegovnih tijela, uvjete za utvrđivanje odgovornosti, pokretanje i provedbu stegovnog postupka, način rada stegovnih tijela, izricanje stegovnih mjera, način utvrđivanja i iznose troškova stegovnog postupka, te pravo mjerodavno za provedbu stegovnog postupka pobliže utvrđuje Skupština posebnim pravilnikom.

Članak 58.

(1) Radom stegovnog suda upravlja njegov predsjednik (stegovni sudac). Spriječenog predsjednika stegovnog suda s istim ovlastima zamjenjuje zamjenik.

(2) Stegovni sud sudi u vijećima. Stegovno vijeće čini predsjednik i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed po kojem će se predmeti dodjeljivati vijeću utvrđuje Stegovni sud na početku svake godine svog mandata.

(3) Vijeće odlučuje većinom glasova.

Članak 59.

(1) U postupku pred Stegovnim sudom okrivljeni ima pravo uzeti branitelja.

(2) Stegovno vijeće može iznimno odrediti obvezatno sudjelovanje branitelja u postupku kad smatra da je to u interesu okrivljenog, a okrivljeni nije sam osigurao branitelja.

(3) Suci Višeg stegovnog suda i suci Stegovnog suda te stegovni tužitelj i zamjenici ne mogu biti branitelji u stegovnim postupcima pred Stegovnim tijelom Komore.

Članak 60.

(1) Viši stegovni sud nezavisno je tijelo Komore, koje u vijeću odlučuje o prizivima protiv odluka Stegovnog suda Komore donesenih u prvom stupnju.

(2) Viši stegovni sud može obavljati i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom i Pravilnikom o radu stegovnih tijela.

Članak 61.

Odredbe ovog Statuta o stegovnom sudu odnose se i na Viši stegovni sud i na postupak pred Višim stegovnim sudom.

Stegovni tužitelj

Članak 62.

(1) Stegovni postupak pokreće stegovni tužitelj kada primi prijavu ili na prijedlog ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili po službenoj dužnosti kada sam utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje osnove za pokretanje stegovnog postupka.

(2) Stegovni tužitelj i njegovi zamjenici donose odluke na sjednicama tužiteljstva. Sjednice saziva i njima upravlja stegovni tužitelj.

Tajništvo Komore

Članak 63.

(1) Tajništvo Komore obavlja redovite i administrativne poslove Komore, osigurava i omogućava pristup informacijama o radu Komore te obavlja druge poslove u skladu s odlukama Skupštine, Upravnog odbora, Nadzornog odbora, predsjednika, Odbora za upis ili stegovnih tijela.

(2) Tajništvo Komore čine glavni tajnik i potreban broj stalno zaposlenih stručnih i administrativnih službenika i drugih zaposlenika.

(3) Glavni tajnik imenuje se putem javnog natječaja na vrijeme od četiri godine. Natječajni postupak za glavnog tajnika provodi Upravni odbor.

(4) Glavni tajnik vodi rad i poslovanje Komore i odgovoran je za uredno obavljanje redovitih i tekućih poslova.

(5) Postupak i uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, te prava i obveze iz radnog odnosa glavnog tajnika, službenika i djelatnika Tajništva Komore utvrđuju se Pravilnikom o radu Tajništva u skladu sa Zakonom.

(6) Na prijedlog Upravnog odbora Tajništvo Komore može imati i potreban broj stručnih tajnika. Stručni tajnici imenuju se na isti način kao i glavni tajnik.

Područni odbori

Članak 64.

(1) Područni odbor je ustrojstveni oblik organiziranja članova Komore na određenom teritorijalnom području.

(2) Područne odbore za pojedina teritorijalna područja osniva Skupština.

(3) Tijela Područnog odbora jesu Zbor, Vijeće i predsjednik.

Članak 65.

(1) Prema teritorijalnoj podjeli jedinica područne (regionalne) samouprave područni odbori jesu:

1. Područni odbor Zagreb, za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije,

2. Područni odbor Karlovac, za područje Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije,

3. Područni odbor Varaždin, za područje Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije,

4. Područni odbor Osijek, za područje Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije,

5. Područni odbor Pazin, za područje Istarske županije,

6. Područni odbor Rijeka, za područje Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije,

7. Područni odbor Split, za područje Splitsko-dalmatinske županje,

8. Područni odbor Zadar, za područje Zadarske i Šibensko-kninske županije,

9. Područni odbor Dubrovnik, za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

(2) Skupština može za pojedina teritorijalna područja za koja se ukaže potreba osnovati područne odbore prema drugačijoj teritorijalnoj podjeli.

(3) Područne odbore, te granice nadležnosti ovih odbora, utvrđuje Skupština, na temelju prijedloga Upravnog odbora Komore, odnosno na zahtjev najmanje 50 članova s određenog teritorijalnog područja.

Tijela područnih odbora

Članak 66.

Zbor Područnog odbora čine svi članovi Komore s cjelokupnog teritorija nadležnosti Područnog odbora kojemu pripadaju prema sjedištu obavljanja djelatnosti.

Članak 67.

(1) Predsjednik područnog odbora:

– predstavlja Područni odbor,

– saziva sastanke Područnog odbora i Vijeća područnog odbora,

– usklađuje rad Vijeća Područnog odbora s drugim područnim odborima i Komorom.

(2) Izabrani predsjednik Područnog odbora je neposredno i član Skupštine Komore.

Članak 68.

(1) Vijeće Područnog odbora ima predsjednika i pet članova Komore s teritorija Područnog odbora.

(2) Vijeće Područnog odbora:

– predlaže godišnji program rada Područnog odbora,

– predlaže godišnji proračun Područnog odbora,

– daje prijedloge i mišljenja o aktima Komore,

– prati rad ovlaštenih arhitekata i inženjera na svom području,

– u dogovoru s tajništvom Komore osigurava stalno stručno usavršavanje članova,

– razmatra ostala pitanja u dogovoru s Upravnim odborom i predsjednikom Komore.

Odbori, povjerenstva i radne skupine

Članak 69.

(1) Upravni odbor može, prema potrebi, za izvršavanje pojedinih zadataka ili programa rada Komore ustrojiti odbore, povjerenstva i radne skupine stalnog ili privremenog karaktera.

(2) Ustrojavanje odbora, povjerenstava i radnih skupina mogu istodobno tražiti članovi jednog ili više područnih odbora.

(3) Odluku o ustrojavanju odbora, povjerenstava ili radnih skupina donosi Upravni odbor na temelju programa rada, proračuna troškova potrebnih za djelovanje i popisa predloženih članova odbora, povjerenstava ili radnih skupina.

(4) Odbor, povjerenstvo ili radna skupina su osnovani kada prijedlog za njihovo ustrojavanje usvoji Upravni odbor Komore.

(5) Članovi odbora, povjerenstava i radnih skupina sudjeluju na sjednicama Upravnog odbora kada on raspravlja o pitanjima i zadacima za koja su oni osnovani i/ili zaduženi.

(6) Članovi odbora, povjerenstva i radne skupine između sebe biraju predsjednika, koji saziva i vodi sastanke.

(7) Vrste odbora, povjerenstava i radnih skupina, način njihova rada, odgovornost i nadležnost, te ostala pitanja koja se odnose na njihovo djelovanje, utvrđuje posebnom odlukom Skupština Komore.

VII. STEGOVNA ODGOVORNOST OVLAŠTENOG ARHITEKTA

Članak 70.

(1) U skladu s odredbama Zakona, ovog Statuta i Kodeksa strukovne etike ovlašteni arhitekti i vježbenici za ovlaštenog arhitekta odgovaraju za lakše i teže povrede dužnosti i ugleda arhitekata.

(2) Što se smatra lakšom i težom povredom dužnosti ugleda arhitekata pobliže utvrđuje Skupština pravilnikom o stegovnoj odgovornosti ovlaštenih arhitekata i radu stegovnih tijela.

Članak 71.

(1) Za lakše i teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta ovlašteni arhitekti i vježbenici za ovlaštenog arhitekta odgovaraju pred Stegovnim sudom Komore.

(2) Za povredu dužnosti neizvršavanja materijalnih obveza, koje proistječu iz članstva u Komori, stegovni sud postupa po skraćenom postupku. U tom slučaju postupak pred stegovnim sudom je hitan. Podaci Tajništva Komore o neizvršenim materijalnim obvezama smatraju se vjerodostojnim dokazom.

Članak 72.

Lakša povreda dužnosti i ugleda arhitekata je narušavanje dužnosti, ugleda arhitekata i Kodeksa strukovne etike koje nema teže posljedice na odnos s investitorom ili na odnose s ovlaštenim arhitektima i drugim sudionicima u građenju, i to:

1. ako arhitekt ne izvršava materijalne obveze prema Komori,

2. ako protivno Zakonu i ovom Statutu rabi strukovni naziv ovlašteni arhitekt u složenici sa strukovnim smjerom,

3. ako prodaje ranije napravljene projekte ili gotove projekte iz kataloga,

4. ako povrijedi svoje dužnosti prema tijelima Komore ili dužnosti člana tijela Komore,

5. ako preseli ured protivno odredbama ovog Statuta ili ako u roku ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena samostalnog ureda,

6. ako u roku ne obavijesti Komoru o promjenama nastalim tijekom obavljanja arhitektonske djelatnosti,

7. ako neovlašteno koristi znak Komore,

8. ako se ne pridržava izgleda i veličine natpisne ploče samostalnog ureda,

9. ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja samostalnog ureda,

10. ako investitoru, na štetu drugog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, prikazuje greške ili predlaže izmjene u projektu,

11. ako u slučaju preuzimanja projekta, ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,

12. ako kao zaposlenik u pravnoj osobi ne poštuje akte Komore ili o njihovoj povredi ne obavijesti Komoru,

13. ako poslove projektiranja nudi s izvođenjem građevinskih radova,

14. ako sudjeluje u reklamiranju proizvoda i usluga ili ako svoju djelatnost oglašava protivno Kodeksu strukovne etike.

Članak 73.

Težom povredom dužnosti i ugleda arhitekata smatra se obavljanje poslova protivno propisima i/ili pravilima struke, te osobito nedoličan odnos prema struci, prekoračenje načela i pravila utvrđenih Kodeksom strukovne etike, koje ima teže posljedice u odnosu na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena, i to:

1. ako arhitekt ishodi upis u Imenik ovlaštenih arhitekata na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta za koje je naknadno utvrđeno da su nezakoniti ili su nezakonito pribavljeni,

2. ako počini kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje arhitektonske djelatnosti,

3. ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u pružanju stručne usluge posreduje kod određenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima,

4. ako nesavjesno obavlja arhitektonske poslove ili nestručno savjetuje i zastupa investitora,

5. ako obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom djelatnošću,

6. ako obavlja poslove protivno stručnom smjeru,

7. ako konkurira cijenama te sklopi ili izvrši poslove ispod cijene propisane Pravilnikom o cijenama usluga ili sklopi ugovor s netočnim podacima,

8. ako dobivanje poslova uvjetuje pogodnostima, poslovnim ili administrativnim, osobno ili preko posrednika,

9. ako primi ili traži proviziju,

10. ako povrijedi anonimnost na natječaju,

11. ako sudjeluje na natječaju protivno Pravilniku o natječaju,

12. ako traži ili pribavlja poslove na nedostojan način ili ako potpisuje projekte, stručna mišljenja i sl. izrađene od neovlaštene osobe,

13. ako ne poštuje autorska prava,

14. ako povrijedi odredbe zakona, ovog Statuta ili Kodeksa strukovne etike u dijelu koji se odnosi na rad zajedničkog ureda ili projektantskog društva,

15. ako neovlašteno koristi službene podatke u osobne svrhe,

16. ako za vrijeme privremenog ili trajnog gubitka prava obavljanja djelatnosti sa strukovnim nazivom ovlašteni arhitekt obavlja strukovne zadatke ovlaštenog arhitekta,

17. ako izda potvrdu o stručnom radu pod nadzorom ili preporuku za izniman upis, a stvarno nije nadzirao rad podnositelja zahtjeva ili nije postupio u skladu s Obveznim uputama o davanju preporuka za izniman upis u imenike ovlaštenih arhitekata,

18. ako protivno propisima traži i/ili primi nagradu od investitora za obavljenu stručnu uslugu,

19. ako protivno Zakonu ima više od jednog ureda,

20. ako teže povrijedi svoje dužnosti u tijelima upravljanja ili prema tijelima Komore,

21. ako ne vrati pečat i iskaznicu kada je to propisano,

22. ako ugovara poslove bez odgovarajućeg pisanog dokumenta,

23. ako protivno odredbama Kodeksa strukovne etike preuzme posao koji je ugovorio drugi ovlašteni arhitekt,

24. ako za vrijeme mirovanja članstva u Komori obavlja arhitektonske poslove ili ako tu mjeru prekorači na bilo koji način.

Članak 74.

(1) Za težu povrede dužnosti i ugleda arhitekta počinitelju djela izriče se novčana kazna ili zabrana obavljanja poslova u trajanju od šest mjeseci do tri godine ili određuje prestanak članstva u Komori.

(2) Za lakšu povredu dužnosti i ugleda arhitekta, ovlaštenom arhitektu izriče se ukor ili novčana kazna.

(3) Uvjete odgovornosti i stegovne mjere za lakše i teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta iz članaka 76.#clanak76 i 77.#clanak77 ovog Statuta određuje i utvrđuje u skladu sa Zakonom Skupština pravilnikom o stegovnom postupku.

Članak 75.

(1) Pri određivanju stegovne mjere za povredu dužnosti i ugleda arhitekta, Stegovni sud uzima u obzir sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i visina stegovne mjere, a osobito štetne posljedice koje su nastale, iz kojih je pobuda teža povreda izvršena, te prijašnju stegovnu osuđivanost. Pri izricanju novčane kazne, uvažavaju se i imovinske prilike stegovno okrivljenog.

(2) Ako je za povredu izrečena novčana kazna u presudi se određuje rok plaćanja, koji ne može biti kraći od petnaest dana, ni duži od godine dana.

(3) U opravdanim slučajevima Stegovni sud može dopustiti da se novčana kazna isplati u obrocima. U tom slučaju Sud odobrava način otplaćivanja i rok isplate.

(4) Novčana kazna i troškovi stegovnog postupka naplaćuju se u korist proračuna Komore.

Članak 76.

(1) Pravomoćna odluka kojom je ovlaštenom arhitektu i vježbeniku izrečena stegovna mjera gubitka članstva u Komori, provodi se u Imeniku, a Stegovni sud može odrediti i objavu odluke u »Narodnim novinama« ili na web-stranici ili u Glasilu Komore.

(2) Ako ovlaštenom arhitektu u stegovnom postupku nije utvrđena odgovornost za povredu dužnosti i ugleda arhitekata, nakon pravomoćnosti oslobađajuće presude on ima pravo tražiti njezinu objavu u Glasilu ili na web-stranici Komore.

Pokretanje stegovnog postupka

Članak 77.

(1) Stegovni postupak za povredu dužnosti i ugleda arhitekata pokreće stegovni tužitelj u skladu s čl. 62.#clanak62 ovog Statuta.

(2) Podnositelj prijave ili prijedloga za pokretanje stegovnog postupka dužan je navesti činjenice i priložiti sve dokumente na kojima temelji sumnju o povredi dužnosti i ugleda arhitekata. Nepotpunu prijavu stegovni tužitelj odbacuje rješenjem. Protiv ovog rješenja podnositelj prijave nema pravo priziva.

(3) Stegovni postupak pokreće se dostavljanjem prijave prijavljenome s pozivom za pismeno očitovanje u roku od petnaest dana.

(4) Stegovni tužitelj može u prethodnom postupku saslušati okrivljenoga, kao i pozvati predlagatelja za pokretanje stegovnog postupka da prijavu dodatno obrazloži ili dostavi očitovanja i dokaze u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, zajedno s upozorenjem da će, ako ne udovolji pozivu u naznačenom roku, prijavu odbaciti.

(5) Protiv ovlaštenog arhitekta koji ne izvršava materijalne obveze prema Komori, stegovni tužitelj na temelju vjerodostojne isprave (izvoda iz poslovnih knjiga – poslovne kartice člana), može izdati rješenje o privremenoj zabrani obavljanja poslova, do okončanja stegovnog postupka po hitnom postupku, ali na rok ne dulji od 60 dana, te istodobno podići optužnicu. Stegovni postupak se obustavlja u slučaju ako član u međuvremenu podmiri nastale materijalne obveze prema Komori. Izrečena mjera zabrane obavljanja poslova uračunava se u kaznu.

Članak 78.

(1) Predsjednik stegovnog suda, nakon što primi prijedlog ili optužnicu, saziva vijeće Stegovnog suda i određuje njegov sastav.

(2) Stegovni sud:

1. obustavlja postupak, ako utvrdi da se djelo koje je predmet optužbe ne smatra povredom dužnosti i ugleda arhitekata ili postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost ili nema dovoljno dokaza da je okrivljenik učinio povredu koja je predmet optužbe,

2. vraća optužnicu stegovnom tužitelju sa zahtjevom da se dopuni ako ustanovi da je dopuna potrebna,

3. može odlučiti da se postupak prekine, do pravomoćnog završetka kaznenog postupka, ako je protiv okrivljenika pokrenut kazneni postupak za isto djelo,

4. odlučiti o ukidanju odluke o zabrani obavljanja arhitektonske djelatnosti.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovog članka Stegovni sud dostavlja rješenje okrivljeniku i stegovnom tužitelju, protiv kojega se u roku od osam dana može izjaviti priziv Višem stegovnom sudu.

(4) Ako Stegovni sud ne donese rješenje iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Stegovnog suda zakazuje stegovnu raspravu.

(5) Uz poziv za raspravu, okrivljeniku se dostavlja optužnica. Okrivljenik se poziva imenovati branitelja, te o tome obavijesti Sud, najkasnije osam dana prije zakazane rasprave. Ako okrivljenik ne imenuje branitelja do naznačenog roka, a obrana je naznačena kao obavezna, branitelja postavlja Sud po službenoj dužnosti.

Članak 79.

Stegovne rasprave održavaju se redovito u sjedištu Komore.

Članak 80.

Rasprava se može održati u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji svoj izostanak nije opravdao, a saslušan je u prethodnom postupku ili mu je bilo omogućeno da u prethodnom postupku iznese svoju obranu.

Članak 81.

(1) Nakon provedene rasprave vijeće Stegovnog suda donosi presudu, kojom se okrivljenik:

1. proglašava krivim ili

2. oslobađa optužbe, ako se utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili ako postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost ili ako nema dokaza da je okrivljenik povredu izvršio ili se utvrdi da djelo nije učinio.

(2) Stegovni sud donosi presudu kojom se optužba odbija ako stegovni tužitelj odustane od optužnice ili ako utvrdi da je nastupila zastara gonjenja.

Članak 82.

(1) U presudi kojom se okrivljeni proglašava krivim Stegovni sud navodi:

1. djelo za koje se utvrđuje krivim, te činjenice i okolnosti koje čine povredu ugleda i dužnosti arhitekta,

2. izrečenu stegovnu mjeru.

(2) Stegovnom odlukom sud odlučuje i o snošenju troškova postupka.

(3) Stegovni sud može troškove postupka odrediti i u paušalnom iznosu uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka.

Članak 83.

(1) Protiv presude Stegovnog suda dopušten je priziv Višem stegovnom sudu u roku od 15 dana.

(2) Pravo na priziv ima okrivljenik, njegov branitelj, stegovni tužitelj i ministar nadležan za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(3) Primjerak priziva dostavlja se protivnoj stranci, koja može dati odgovor u roku od 8 dana.

(4) Viši stegovni sud o prizivu odlučuje na sjednici vijeća, koje čine tri člana.

(5) Viši stegovni sud može potvrditi, preinačiti ili ukinuti presudu Stegovnog suda. Viši stegovni sud može presudu Stegovnog suda preinačiti samo u odnosu na stegovnu mjeru i izreći novu.

(6) Odluka Višeg stegovnog suda dostavlja se svim osobama odnosno strankama navedenim u stavku 2. ovoga članka, te podnositelju prijave.

Glasilo Komore

Članak 84.

(1) Komora ima svoje Glasilo. Glasilo može biti i u elektroničkom obliku.

(2) Članove uredništva, glavnog i odgovornog urednika i urednika Glasila imenuje Upravni odbor na vrijeme od četiri godine, koji za svoj rad odgovaraju Upravnom odboru.

(3) U glasilu se objavljuju stručni i znanstveni radovi iz područja arhitektonske djelatnosti, te službeni akti i obavijesti Komore.

(4) Glasilo primaju svi članovi Komore.

Članak 85.

(1) Komora ima web-stranicu.

(2) Članove uredništva, te glavnog i odgovornog urednika web-stranice imenuje Upravni odbor, na vrijeme od dvije godine.

(3) Članovi uredništva, te glavni i odgovorni urednik za svoj rad odgovaraju Upravnom odboru.

VIII. FINANCIJSKO POSLOVANJE KOMORE

Članak 86.

(1) Financijsko poslovanje Komore odobrava Skupština, a obavlja se na temelju godišnjeg plana prihoda i rashoda.

(2) Redoviti planski prihodi Komore jesu:

1. upisnina ovlaštenih arhitekata i vježbenika,

2. članarina ovlaštenih arhitekata i vježbenika,

3. ostali prihodi koji se uplaćuju u korist Proračuna.

(3) Izvanredni prihodi Komore jesu:

1. novčane uplate od kazni, kao stegovnih mjera,

2. izvanredni prihodi po drugim osnovama.

Članak 87.

(1) Financijsko poslovanje registrira se na osnovnom i posebnim računima Komore.

(2) Upravni odbor odlukom utvrđuje vrste financijskog poslovanja koje se registriraju na osnovnom i na posebnim računima Komore.

Članak 88.

(1) Proračunske prihode Komora koristi za ostvarivanje zadataka utvrđenih Zakonom, posebnim zakonima i ovim Statutom.

(2) Upravni odbor može odobriti uporabu sredstava Komore i za druge opravdane svrhe ili izvanredne potrebe Komore.

(3) Odluku o osobama ovlaštenim za raspolaganje novčanim sredstvima na osnovnom i posebnim računima Komore donosi Upravni odbor Komore.

IX. GRB, ZNAK, PEČATI I ŽIGOVI KOMORE

Članak 89.

(1) Komora ima grb. Grb Komore utvrđuje Skupština.

(2) Komora ima svoj znak (logotip). Znak Komore utvrđuje Upravni odbor. Znak Komore je zaštićen.

(3) Pečati i žigovi Komore okruglog su oblika, promjera 38 mm, s natpisom: Hrvatska komora arhitekata – Zagreb i znakom Komore.

(4) Pečati za tintu mogu se otiskivati u crnoj, tamnoplavoj i ljubičastoj tinti.

(5) Žig izrađen od kovine otiskuje se u crvenom vosku.

(6) Komora ima i suhi žig.

(7) Izgled znaka, oblik i sadržaj pečata i žiga, te način korištenja znaka pobliže utvrđuje Skupština Komore posebnim pravilnikom.

X. ČUVANJE IMENIKA, UPISNIKA I SPISA

Članak 90.

(1) Imenici, upisnici i evidencije koji sadrže podatke o stjecanju i gubitku prava korištenja strukovnim nazivom »ovlašteni arhitekt« čuvaju se trajno, a svi ostali spisi deset godina.

(2) Upravni odbor može donijeti odluku o pohrani i čuvanju spisa Komore u pisanom i elektroničkom obliku.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 91.

(1) U postupku konstituiranja Komore, a prije upisa u sudski registar, Odbor za konstituiranje Komore dužan je imenovati osobu koja ima ovlaštenja odgovorne osobe. Imenovana osoba obavlja dužnost odgovorne osobe, te predstavlja i zastupa Komoru do izbora i imenovanja predsjednika Komore u skladu s ovim Statutom.

(2) Prvu Skupštinu saziva Odbor za konstituiranje Komore.

(3) Predstavnike prve Skupštine izabiru svi članovi Razreda arhitekata HKAIG, a postupak izbora provodi Odbor za konstituiranje Komore, na način određen člankom 36.#clanak36 i 37.#clanak37 ovog Statuta.

(4) Broj članova prve Skupštine određuje se u skladu s ovim Statutom, a Listu kandidata utvrđuje Odbor za konstituiranje komore.

(5) Za izbor prve Skupštine Odbor za konstituiranje Komore može odrediti kraće rokove od rokova utvrđenih člankom 36.#clanak36 ovoga Statuta.

(6) Zatečena tijela Razreda arhitekata HKAIG, Skupština iz stavka 3. ovog članka, imenuje kao tijela Komore kojima mandat traje do imenovanja tijela u skladu s ovim Statutom, i to: Odbor Razreda arhitekata kao upravni odbor, predsjednika i odbor za upis.

Članak 92.

(1) Skupština Komore će donijeti Poslovnik o radu Skupštine i Pravilnik o radu Tajništva Komore najkasnije u roku od šest mjeseci od početka rada Komore.

(2) Skupština Komore će najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta donijeti pravilnike o radu pojedinih tijela Komore, Kodeks strukovne etike, Pravilnik o cijenama usluga, Pravilnik o upisima, Pravilnik o vježbenicima, Pravilnik o natječajima, Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju članova Komore i druge opće akte Komore.

Članak 93.

Tumačenje pojedinih odredaba ovog Statuta daje Skupština Komore.

Članak 94.

(1) Upravni odbor dužan je provesti postupak izbora glavnog tajnika Komore u roku od tri mjeseca nakon donošenja Pravilnika o radu Tajništva Komore.

(2) Ako u roku iz stavka 1. ovog članka ne bude izabran glavni tajnik, a u istom roku ne bude izabran ni stručni tajnik, natječaj za izbor glavnog tajnika mora se ponoviti u roku 30 dana. Upravni odbor dužan je izabrati glavnog tajnika i/ili stručnog tajnika u roku 30 dana od objave ponovnog natječaja.

(3) Na način iz stavka 2. ovoga članka postupa se i u svakom narednom slučaju neuspjelog izbora glavnog tajnika ili stručnog tajnika, a po prethodno oglašenom natječaju.

Članak 95.

(1) Do izbora glavnog tajnika Komore, poslove glavnog tajnika obavljat će zatečeni stručni tajnik Razreda arhitekata u položaju vršitelja dužnosti.

(2) Ukoliko iz bilo kojeg razloga vršitelj dužnosti iz stavka 1. ovog članka nije u mogućnosti ili je spriječen obavljati poslove glavnog tajnika, ove poslove će obavljati osoba iz reda zatečenih službenika Razreda arhitekata koju odredi Upravni odbor, ali najdulje do izbora glavnog tajnika.

Članak 96.

(1) Radnopravni status, prava i obveze službenika Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, preuzetih s danom početka rada Komore, uredit će se Pravilnikom o radu Tajništva Komore.

(2) Radnopravni status, prava i obveze službenika na radnim mjestima glavnog tajnika i stručnih tajnika, koji nakon provedenih natječaja za izbor glavnog i stručnog tajnika Komore ne budu izabrani na ta radna mjesta, uredit će se Pravilnikom o radu Tajništva Komore.

Članak 97.

Danom stupanja na snagu ovoga Statuta prestaje važiti Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvuL457322 (»Narodne novine«, br. 147/05. – pročišćeni tekst) u dijelu koji se odnosi na rad i obavljanje poslova iz djelokruga Hrvatske komore arhitekata.

Članak 98.

Ovaj Statut stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Klasa 010-07/09-01/9

Urbroj: 314-01-09-1

Zagreb, 22. svibnja 2009.

Predsjednica
Odbora za konstituiranje
Hrvatske komore arhitekata
Helena Knifić Schaps, ovl. arh., v. r.

zatvori
Statut Hrvatske komore arhitekata
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !