Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske – (“Narodne novine”, br. XX/99.)
označi tražene riječi printaj stranicu
81 3.8.1999 Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Na temelju članka 80.L65210 Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o potvrđivanju Konvencije o biolo?koj raznolikosti (»Narodne novine« - dodatak Međunarodni ugovori, br. 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. donio je

STRATEGIJU

I AKCIJSKI PLAN ZA?TITE BIOLO?KE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE

I. PREGLED STANJA I ZA?TITE BIOLO?KE
I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

U odnosu na većinu europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznoliko?ću ekolo?kih sustava i stani?ta, koja se odra?ava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i ?ivotinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je polo?ajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedeno?ću reljefa, geolo?kim, pedolo?kim, hidrolo?kim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama kori?tenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti.

U usporedbi sa stanjem ekolo?kih sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih stani?ta ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke ?ume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izra?ena poluprirodna stani?ta (neke ?ume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadr?ale prete?ito zavičajne ?ivotne zajednice tipične za takva stani?ta. Antropogena stani?ta, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao ?to je slučaj u velikome dijelu Europe.

EKOLO?KI SUSTAVI

Tijekom izrade NSAP-a, pojedine radne skupine obrađivale su problematiku ugro?enosti i za?tite različitih ekolo?kih sustava. Radi specifičnosti problematike, jedna radna skupina obrađivala je zasebno obalu i otoke, iako se ne radi o jedinstvenom ekolo?kom sustavu. U svezi sa postojećim stanjem pojedinih ekolo?kih sustava, utvrđeno je sljedeće:

?ume

U europskim razmjerima stanje ?uma u Hrvatskoj je dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu ?uma. Čak 95% ?umskih sastojina ima prirodni sastav, a ?umske povr?ine nisu se smanjile zadnjih stotinjak godina.

Kr?

S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeolo?ke, geomorfolo?ke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje kr?a objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i ?ivotnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima.

Močvare i vode

Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, ?to predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugro?eniji ekolo?ki sustavi u Hrvatskoj. Stoga im je potrebno dati prioritet u za?titi prirode, te načiniti nacionalni program njihova očuvanja i upravljanja.

Vode daju poseban značaj biolo?koj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Močvarni i vodeni ekolo?ki sustavi u mnogome ovise o vodnome re?imu, uređivanju i upravljanju vodama. Vodama se upravlja na načelima Zakona o vodama i odr?ivog razvitka.

More

Biolo?ka raznolikost Jadranskoga mora sve je ugro?enija, kako radi oneči?ćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, oneči?ćenja mora s brodova, tako i radi neracionalnog iskori?tavanja biolo?kih dobara i nepridr?avanja zakonskih propisa.

Travnjaci i oranice

Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna stani?ta koja uvelike obogaćuju biolo?ku i krajobraznu raznolikost. Budući da se prete?ito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biolo?kom raznoliko?ću. Na europskoj razini, značajne su naročito prostrane poplavne livade i pa?njaci u nizinskome dijelu Hrvatske.

Oranice su umjetno nastali ekolo?ki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uva?ava potrebu za?tite biolo?ke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiroma?ena.

Obala i otoci

Hrvatska obala među najrazvedenijima je na Sredozemlju. Priobalne planine i otoci se ističu biljnim i ?ivotinjskim endemima. Otoci su vrlo osjetljive ekolo?ke cjeline. Za sada su relativno dobro očuvani, ali su ugro?eni planiranim aktivnostima, te porastom nautičkog turizma. Kako bi se očuvale njihove prirodne vrijednosti, ključno je ugraditi i kasnije po?tivati mjere za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provođenja svih razvojnih programa.

VRSTE I PODVRSTE

Izrazita raznolikost ekolo?kih sustava i stani?ta Hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i ?ivotinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istra?enih skupina i povr?ine teritorija Hrvatske, s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biolo?ke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugro?enim reliktima (preostacima) iz tercijara ili razdoblja oledbi, također je vrlo izra?eno, posebice u području kr?koga podzemlja, te priobalnih planina i otoka.

Raznolikost vrsta

___________________________________________________________________
				
			Hrvatska 		Svijet 

Skupina 		poznato 	pretpost. 	poznato 
___________________________________________________________________
Biljke 			7517 		8708 		 302330 

Gljive 			3235 		20000 		  80000 

Lišaji 			 925 		 1069 		  18000 

Životinje 	       21869 	        56000 	        1770000 
___________________________________________________________________
UKUPNO 		       33546 		85777 		2170330 
___________________________________________________________________

Endemi

Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 9.8% enedemičnih vrsta, ona predstavlja sredi?te endemizma ovoga dijela Europe.

Najva?nija endemska čvori?ta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugro?enijih hrvatskih biljnih endema (endemični su i rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijara. Općenito, vrlo veliki broj endema i tercijarnih relikata zadr?ao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijara nije zahvatila oledba.

Endemi hrvatske faune vezani su prete?ito za podzemna stani?ta kr?a, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna kr?koga podzemlja vrlo je slabo istra?ena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Nedavno otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu, jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvima po svoj prilici kr? Hrvatske obiluje.

Istra?enost biolo?ke raznolikosti Hrvatske

Iz navedene tablice vidljivo je da je broj poznatih vrsta u Hrvatskoj vi?e nego dvostruko manji od broja pretpostavljenih vrsta. Ovo ukazuje na niski stupanj istra?enosti hrvatske flore, mikoflore i faune.

Najbolje su istra?ene vi?e biljke (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) sa 4.283 vrste i kralje?njaci sa 1.040 vrsta. U ovim skupinama mo?e se očekivati otkrivanje tek pokoje nove vrste.

Gljive su daleko najslabije istra?ena skupina u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, do danas je za Hrvatsku zabilje?eno 3.235 vrsta gljiva. Pretpostavlja se da ovdje obitava ukupno oko 15-20.000 gljivljih vrsta, ?to znači da gljive brojno?ću vrsta nadma?uju biljno carstvo.

U do sada obrađenim skupinama beskralje?njaka, u Hrvatskoj je utvrđeno ukupno 20.978 vrsta. S obzirom na to da ovdje nisu uključene brojne skupine za koje ili nema podataka ili nema istra?ivača koji se njima bave, za pretpostaviti je da je ukupni broj vrsta daleko veći i da prelazi brojku od 55.000.

Na?alost, u Hrvatskoj jo? uvijek nije razvijeno sustavno istra?ivanje i monitoring biolo?ke raznolikosti. Ne postoji nacionalni program inventarizacije biolo?ke raznolikosti Hrvatske. Rezultat toga je činjenica da je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koja nema opisanu floru, mikofloru i faunu svoga područja, a jo? uvijek nema niti tiskane temeljne znanstveno-popularne priručnike (tzv. ključeve) za određivanje vrsta, pa čak niti prijevode sličnih priručnika koji se odnose na čitavu Europu. Ovakvi priručnici bi omogućili ?irem broju ljubitelja prirode uključivanje u projekte inventarizacije.

GENETSKA RAZNOLIKOST

Za?tita biolo?ke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih ?ivotinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Njihova raznolikost predstavlja genetski spremnik koji uvijek mo?e poslu?iti za pobolj?anje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu ba?tinu, jer je u njihov uzgoj ulo?en trud i znanje brojnih nara?taja, u kombinaciji s uvjetima ?ivota i podneblja.

U Hrvatskoj, na ?alost, ova problematika nije jo? uvijek zakonski cjelovito regulirana. Nisu načinjeni niti cjeloviti popisi zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih ?ivotinja. Ne?to je bolje stanje s podacima o zavičajnim pasminama u stočarstvu. Registrirane su hrvatske izvorne pasmine koje su uzgojene u Hrvatskoj. Neke od njih ne postoje nigdje drugdje u svijetu, a neke su se iz Hrvatske pro?irile u druge zemlje. Briga se vodi i o pasminama pasa, od kojih su danas neke slu?beno registrirane, dok proceduru za neke, poput pastirskog psa tornjaka, treba tek provesti.

GOSPODARENJE BIOLO?KIM DOBRIMA

Prirodna bogatstva Hrvatske sustavno se iskori?ćuju već stoljećima. Prirodnim resursima se gospodari najvi?e u sklopu djelatnosti ?umarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, lovstva i ribarstva. Sve su ove djelatnosti zakonski regulirane, a postojeći propisi vode računa o potrebi potrajnosti gospodarenja prirodnim dobrima. Međutim, u praksi je daleko nagla?enija gospodarstvena komponenta iskori?ćivanja u odnosu na provođenje mjera za?tite. Relativna očuvanost biolo?kih resursa Hrvatske na europskoj razini posljedica je prvenstveno opće gospodarske situacije i drugih uzroka u pro?losti. Jo? uvijek se ne mo?e govoriti o sustavnoj brizi za sveukupnu biolo?ku raznolikost u okviru pojedinih djelatnosti koje iskori?ćuju prirodne resurse. Stoga je jedan od prioritetnih problema revizija svih relevantnih zakonskih propisa radi ugrađivanja mjera za?tite i odr?ivoga kori?tenja biolo?ke raznolikosti.

Poseban problem koji će narednih godina biti sve izra?eniji je utjecaj biotehnologije i proizvodnje genetski promijenjenih organizama na biolo?ku raznolikost. Ovu problematiku u Hrvatskoj tek treba zakonski regulirati.

ZA?TITA BIOLO?KE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Tijelo dr?avne uprave ovla?teno za problematiku očuvanja i kori?tenja biolo?ke i krajobrazne raznolikosti je Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a, a uz nju je djelimično pokrivaju i druga ministarstva i dr?avne upravne organizacije.

Temeljni zakon iz ove oblasti je Zakon o za?titi prirode. Odredbama pojedinih posebnih zakona također se uređuju pojedina pitanja u svezi sa za?titom biolo?ke i krajobrazne raznolikosti.

Posljednjih nekoliko godina sve je izvjesnija potreba dono?enja novoga Zakona o za?titi prirode; on bi sa klasičnoga pristupa za?titi prirode, koji daje naglasak na za?tićena područja i vrste, pre?ao na suvremeniji, integralni pristup, kakvoga iskazuje i Konvencija o biolo?koj raznolikosti. To znači da bi novi Zakon o za?titi prirode trebao osigurati:

- očuvanje i unapređenje postojeće biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj;

- razumno kori?tenje prirodnih dobara na principima odr?ivosti, a na dobrobit sada?njih i budućih nara?taja;

- integriranje mjera za?tite i odr?ivog kori?tenja prirode u sve relevantne sektorske i međusektorske propise, planove, programe i strategije.

Za?tita prirode u Hrvatskoj najvećim se dijelom provodi kroz za?titu pojedinih područja i vrsta.

Za?tita područja

Za?tita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biolo?ke i krajobrazne raznolikosti. Za?tićena područja čine okosnicu sveukupne za?tite i ključne čvorove ekolo?ke mre?e koji predstavljaju utoči?ta i spremnike biolo?ke raznolikosti.

Danas je u Hrvatskoj ovakvom za?titom obuhvaćeno oko 8,2% povr?ine kopna, a u planu je ovu povr?inu udvostručiti. Zakon o za?titi prirode određuje osam kategorija prostorne za?tite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, za?tićeni krajolik, park-?uma i spomenik parkovne arhitekture). Najveći dio za?tićene povr?ine odnosi se na parkove prirode (oko tri četvrtine) i nacionalne parkove (oko jedne ?estine). To su prostrana područja od nacionalne ili čak međunarodne vrijednosti, čija je za?tita u ovlasti dr?ave. Većina planiranih za?tićenih područja odnosi se također na parkove prirode.

Upravljanje ostalim za?tićenim dijelovima prirode je u ?upanijskoj ovlasti.

Za?tita vrsta

Osim za?tićenih dijelova prirode, pojedine ugro?ene ili rijetke biljne, gljivlje i ?ivotinjske vrste također se ?tite temeljem Zakona o za?titi prirode. Za?tićene su i divlje ?ivotinje i biljke u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, kao i cjelokupna ?piljska fauna.

Gospodarsko kori?tenje neza?tićenih vrsta regulira se izdavanjem posebnih dopu?tenja za sakupljanje iz prirode koje izdaje Dr?avna uprava ovla?tena za za?titu prirode i okoli?a.

II. RAZLOZI UGRO?ENOSTI I PROBLEMI ZA?TITE BIOLO?KE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

UGRO?ENOST BIOLO?KE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Razmatranjem postojećega stanja, te razloga ugro?enosti i problema za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, utvrđeno je sljedeće:

vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti na europskoj razini, posebice u okvirima zapadne i srednje Europe

trend gubitka biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, uzrokovan prepoznatljivim čimbenicima

nu?nost provođenja ?urnih mjera za?tite za pojedine dijelove biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

heterogenost količine i kakvoće postojećih podataka o biolo?koj raznolikosti, koji su u mnogim slučajevima nedostatni za provedbu adekvatnih mjera za?tite.

Kriteriji za izdvajanje prioriteta

Izrada NSAP-a odvijala se u okviru tematskih radnih skupina. One su izdvojile prioritetne dijelove biolo?ke i krajobrazne raznolikosti za čiju je za?titu potrebno provesti posebne akcijske planove na temelju unaprijed dogovorenih kriterija, koji uključuju:

- kritično ugro?ene vrste, stani?ta i krajolike od globalne, regionalne ili nacionalne va?nosti;

- stani?ta koja sadr?e veliki broj endemičnih ili ugro?enih svojti i/ili veliku biolo?ku raznolikost;

- krajolike koji sadr?e značajnu biolo?ku i kulturnu raznolikost.

Prioriteti

Analiza prikupljenih podataka pokazala je sljedeće:

 Kr?ki ekolo?ki sustavi predstavljaju jedinstvenost i bogatstvo globalne razine vrijednosti.

 Najugro?eniji ekolo?ki sustavi su močvarni i vodeni, a zbog antropogenih djelovanja.

Najugro?enija stani?ta su prostorno mala područja ugro?ena antropogenim činiteljima (pjeskovite i ?ljunkovite pla?e, lokve na otocima, male močvare i drugo) ili su vrlo rijetka stani?ta izvan uobičajenoga područja rasprostranjenja (cretovi, vegetacija pijesaka).

Kao prioritetne vrste i podvrste odabrane su one koje su globalno, europski ili nacionalno ugro?ene; endemične svojte, te one koje imaju gospodarsko i/ili poučno značenje.

RAZLOZI UGRO?ENOSTI

Globalni razlozi ugro?enosti biolo?ke raznolikosti

Iako je biolo?ka raznolikost prirodno podlo?na stalnim promjenama te su mnoge vrste tijekom evolucije i prirodno i?čezavale s ovoga planeta, u zadnjih stotinjak godina, čovjek je glavni krivac za vrlo brzo osiroma?avanje biolo?ke raznolikosti koje se svakim danom sve vi?e ubrzava. U cijelome svijetu prepoznatljivi su neki globalni razlozi ugro?enosti biolo?ke raznolikosti.

 Prekomjeran rast ljudske populacije i tro?enje prirodnih dobara

 Mali broj poljoprivrednih i ?umarskih produkata namijenjenih trgovini, te uno?enje stranih vrsta za potrebe poljoprivrede i ?umarstva

 Gospodarski sustavi i politika koja ne vrednuje adekvatno prirodu i njezine resurse

 Nejednoliko raspoređeno vlasni?tvo i pristup prirodnim potencijalima, uključujući i pristup mogućim koristima od uporabe i za?tite biolo?ke raznolikosti

 Nedovoljna količina znanja o biolo?koj raznolikosti i vezanim temama, te nedovoljna uporaba postojećih informacija

 Zakonodavni i institucionalni sustavi koji potiču neodr?ivo iskori?tavanje prirodnih dobara

 Globalne klimatske promjene.

Osnovni razlozi ugro?enosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Tijekom izrade NSAP-a utvrđeni su osnovni razlozi ugro?enosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj:

Razlozi ugro?enosti krajobraza

 Neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija

 Krupni infrastrukturni zahvati

- prometnice

- energetski objekti (elektrane, akumulacije, dalekovodi, cjevovodi i dr.)

- vodnogospodarske građevine (regulacije vodotoka, kanali, akumulacije-retencije, nasipi i dr.)

 Poljoprivredne djelatnosti

(melioracije, komasacije, monokulture, sječa ?umaraka, drvoreda i ?ivica)

 Neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna gradnja stambenih, ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama.

Osnovni razlozi ugro?enosti biolo?ke raznolikosti

 promjene stani?ta - uni?tavanje, degradacija, fragmentacija

 oneči?ćenje okoli?a - tla, vode, zraka

 prekomjerno iskori?tavanje prirodnih izvora

- izlov, krivolov, sječa, sakupljanje, uznemiravanje

 uno?enje stranih vrsta u ekolo?ke sustave.

1. Promjene stani?ta (uni?tenje, degradacija, fragmentacija)

I na području Hrvatske izra?en je proces osiroma?avanja biolo?ke raznolikosti. Nekada dominantni ?umski ekolo?ki sustavi, u dana?nje su vrijeme znatno smanjeni. Kroz povijest na tim su se prostorima oblikovali novi krajolici i ekolo?ki sustavi koji su bili prvenstveno posljedica poljodjelskih aktivnosti (oranice, livade, pa?njaci), a u novije vrijeme sve vi?e i urbanizacije. Naročito su stradale nekad brojne močvare koje je čovjek u najvećoj mjeri isu?ivao i smanjivao reguliranjem vodotoka, ?ireći na njihov račun vlastiti ?ivotni prostor. Stoga su močvare danas najugro?eniji ekolo?ki sustavi u Hrvatskoj.

Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na ?ivot čovjeka, ali su istovremeno imale lo?e posljedice na biolo?ku raznolikost. Veliki poljoprivredni kombinati (PIK-ovi) koji su se razvili u biv?emu sustavu, postupcima komasacija i melioracija stvarali su velike komplekse oranica, primjenjujući mjere intenzivne poljoprivrede sa svim uobičajenim negativnim posljedicama po biolo?ku raznolikost.

Nedovoljno po?tivanje opće poznatih i prihvaćenih kriterija vrijednosti sa stanovi?ta za?tite prirode, neodgovarajuće provođenje postupka procjene utjecaja na okoli? prilikom planiranja velikih razvojnih zahvata, izdvojenost od europskih zemalja koje su ubrzano razvijale djelatnost za?tite prirode, te brojni drugi razlozi u to vrijeme tipični za većinu zemalja ovoga dijela Europe, imali su kao posljedicu uni?tavanje stani?ta i ugro?avanje za njih vezanih vrsta. Rezultati mnogih projekata nisu opravdali ulaganja. Mo?da je najslikovitiji primjer melioracija delte Neretve, koja je nenadoknadivo degradirala jedno od najvrijednijih sredozemnih močvarnih područja, a radi velikih tro?kova odr?avanja, danas je u poljoprivrednom smislu zapu?tena i pomalo se vraća u »divlje« stanje.

Neki primjeri promjene i degradacije stani?ta su regulacija vodotoka, pretvaranje ?umskih područja u poljoprivredne povr?ine, isu?ivanje močvara, te zapu?tanje tradicionalnog načina ispa?e stoke i uzgoja zavičajnih kultiviranih biljaka.

Jedan od najva?nijih razloga ugro?enosti biolo?ke raznolikosti je i fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekolo?kih sustava, naročito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te ?irenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih povr?ina. Na ovaj način rascjepkani prirodni i doprirodni ekolo?ki sustavi ostaju izolirani poput otoka, u kojima vrste vi?e ne mogu komunicirati s onima u srodnim područjima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog siroma?enja biolo?ke raznolikosti.

2. Oneči?ćenje okoli?a

Gotovo sve gospodarske djelatnosti (industrija, poljoprivreda i druge), imaju za posljedicu ispu?tanje ?tetnih tvari (toksikanata) u okoli? - tlo, vodu ili atmosferu. Va?no je napomenuti da zbog prirodnog kru?enja tvari u ekolo?kim sustavima, ?tetne tvari dospijevaju u sve dijelove biosfere. Primjerice, pesticidi iz tla ispiranjem dospijevaju u podzemne vodotoke, a ?tetne tvari iz zraka s oborinama padaju na tlo odakle dospijevaju u podzemne vode. Bitan je također i učinak nagomilavanja toksikanata u lancima ishrane.

Posebno su ugro?ena područja s intenzivnom poljoprivredom, ?umarstvom i marikulturom.

Veliki problem za vode i močvare predstavlja uno?enje povećane količine organskih tvari (poljoprivreda - umjetna gnojiva, gradske otpadne vode i drugo), radi čega dolazi do niza promjena u ovim ekolo?kim sustavima, uključujući ubrzano zara?tavanje močvarnih biotopa.

3. Prekomjerno iskori?tavanje biolo?kih dobara

Do neracionalnoga kori?tenja biolo?kih dobara dolazi radi nedovoljne integriranosti mjera za?tite u različite gospodarske djelatnosti kojima je čovjek promijenio prirodnu strukturu ekolo?kih sustava, favorizirajući manji broj vrsta, a uni?tavajući i ugro?avajući na njihov račun cijelo mno?tvo drugih (poljoprivreda, ?umarstvo, lovstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo).

Kori?tenje biolo?kih dobara često se ne temelji na stvarnom poznavanju stanja populacija, već je vođeno prvenstveno potrebom za zaradom. Intenzivan lov, ribolov, sakupljanje biljaka i ?ivotinja u komercijalne ili druge svrhe, prekomjerna sječa kao i uznemiravanje ?ivotinja u njihovom stani?tu dovode do njihova izravnog nestanka iz ekolo?kog sustava.

4. Uno?enje stranih vrsta u ekolo?ke sustave

Namjerno ili slučajno uno?enje stranih (alohtonih) vrsta u ekolo?ki sustav ozbiljno naru?ava postojeću, vrlo osjetljivu ekolo?ku ravnote?u u njemu. Une?ene vrste prilagođene su drugačijim uvjetima stani?ta, nemaju prirodnih grabe?ljivaca te često potiskuju zavičajne (autohtone) vrste i vrlo brzo postaju dominantne vrste u ekolo?kom sustavu. Zavičajne vrste nestaju i tako se izravno smanjuje biolo?ka raznolikost ekolo?kih sustava. U Hrvatskoj su ovom pojavom naročito ugro?ene slatkovodne ribe, a iz biljnog svijeta poznati su primjeri ?irenje amorfe na travnjacima i posječenim ?umskim povr?inama, te agresivne alge kaulerpe u Jadranu.

5. Ostali razlozi ugro?enosti

Nedostatna je integriranost mjera za?tite u postupak prostornog planiranja i uređenja prostora.

Potencijalna opasnost za za?titu biolo?ke i krajobrazne raznolikosti su i neki ambiciozni razvojni planovi, čiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoli? nisu dovoljno sagledani.

Iako Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj »ekolo?kog« turizma, ovaj potencijal nije ni izdaleka iskori?ten, a turizam je jo? uvijek takav da ugro?ava ekolo?ku ravnote?u prostora.

Odlazak seoskoga stanovni?tva u gradove i dru?tveno-gospodarske promjene na selu dovele su do nestanka ekstenzivnog stočarstva na brdsko-planinskim i primorskim travnjacima, te do zapu?tanja zavičajnih kultiviranih biljaka i domaćih ?ivotinja na račun profitabilnijih svojti.

PROBLEMI POSTOJEĆE ZA?TITE

1. Nedostatni institucionalni okvir za?tite prirode na upravnoj i stručno-znanstvenoj razini

Na razini Vlade Republike Hrvatske jo? se uvijek ne uva?ava dovoljno problematika za?tite prirode, ?to se ogleda i u ustrojstvu dr?avne uprave. Djelatnost za?tite prirode i okoli?a nije zastupljena na razini ministarstva, ?to značajno ote?ava učinkovitost.

Posebno se osjeća nedostatak institucionalne organiziranosti prikupljanja i obrade podataka, radi čega spoznaje o biolo?koj raznolikosti ovise o segmentarnim i međusobno nepovezanim rezultatima pojedinih znanstvenih istra?ivanja.

2. Nedostatak kvalitetnih podataka o biolo?koj raznolikosti, koji su nu?ni preduvjet za njezinu djelatnu za?titu

U Hrvatskoj su za vrlo mali broj biljnih, gljivljih i ?ivotinjskih skupina načinjeni popisi (check-liste) i crvene liste ugro?enih svojti, te karte njihova rasprostranjenja. Također, nisu kartirani tipovi stani?ta, prema međunarodnoj CORINE - Biotopes klasifikaciji, koja predstavlja standard na europskoj razini.

Dobro poznavanje nacionalne biolo?ke i krajobrazne raznolikosti je preduvjet njene učinkovite za?tite na nacionalnoj razini i osnova za izradu konkretnih akcijskih planova za?tite. Jedan od razloga za ovakvo stanje je i nedostatak dovoljnog broja kvalitetnih znanstvenika iz područja biolo?ke raznolikosti.

3. Nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava dr?avnoga proračuna

Jedan od najvećih nedostataka koji ote?avaju učinkovitu za?titu biolo?ke i krajobrazne raznolikosti je nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava dr?avnoga proračuna koja se izdvajaju za djelatnost za?tite prirode i okoli?a, a u pravilu su krajnje nedostatna.

4. Manjkavost postojećih i neusklađenost različitih zakona

Nagla?ena je potreba brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu, a posebice nu?nost dono?enja novoga Zakona o za?titi prirode kojim bi se sustavno i cjelovito regulirala problematika za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti. Neka područja su potpuno nepokrivena propisima, poput za?tite zavičajnih udomaćenih svojti ili problematike biolo?ke sigurnosti pri rukovanju genetski promijenjenim organizmima.

5. Nedovoljna koordiniranost i suradnja među resornim tijelima dr?avne uprave

Napori za?tite se jo? uvijek često dr?e oporbom i kočnicom razvitka, a oni koji gospodare prirodnim dobrima najče?će su »ekolo?ki« nedostatno obrazovani. Dodatno stanje ote?eva poratna te?ka gospodarska situacija i davanje prioriteta nekim razvojnim programima, koji potencijalno ugro?avaju biolo?ku i krajobraznu raznolikost.

6. Nedovoljna obavije?tenost ?ire javnosti o problemima za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

Sudjelovanje javnosti u dono?enju odluka o za?titi prirode i okoli?a slabo je razvijeno. Sredstva javnoga priopćivanja većinom su nezainteresirana za problematiku za?tite prirode i okoli?a, posljedica čega je i lo?a obavije?tenost i neobrazovanost ?ire javnosti. Utjecaj nevladinih udruga također je vrlo slab.

7. Nedostatno provođenje za?tite biolo?ke i krajobrazbne raznolikosti na terenu, te nedostatni inspekcijski nadzor

Izraziti je problem u praktičnoj za?titi biolo?ke i krajobrazne raznolikosti nedostatak kvalificiranoga stručnoga kadra za provedbu potrebnih mjera za?tite na terenu. U ?upanijama ne postoje inspektori za?tite prirode, već njihove poslove obavljaju inspektori za?tite okoli?a. Također, carinski i policijski djelatnici nisu prikladno obučeni za akcije sprječavanja nelegalne trgovine prirodnim bogatstvima.

8. Nepostojanje integracije poslovnog sektora u za?titu biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

Poslovni sektor nije dosad gotovo uopće bio uključen u za?titu biolo?ke i krajobrazne raznolikosti. On bi se u za?titu mogao uključiti putem sponzoriranja konkretnih akcija. One tvrtke koje izravno koriste ili utječu na biolo?ku i krajobraznu raznolikost, trebalo bi obvezati izdvajanjem određenih sredstava namijenjenih akcijama za?tite.

III. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZA?TITE BIOLO?KE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE

NAČELA STRATEGIJE

Osnovna načela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti su:

 Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biolo?ka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak

 Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biolo?ku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te poku?ati vratiti dio izgubljenih svojti i stani?ta, gdje je to moguće i opravdano

 Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

 Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biolo?ke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste biolo?ka dobra

 Republika Hrvatska će sustavno ?iriti napore u za?titi biolo?ke i krajobrazne raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu

 Republika Hrvatska će svoje napore u za?titi biolo?ke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biolo?ka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti

NACIONALNI STRATE?KI CILJEVI

Nacionalna strategija za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti temelji se na navedenim načelima, a sastoji se od niza strate?kih ciljeva od kojih se svaki odnosi na određenu obrađivanu cjelinu. Za ostvarenje pojedinoga strate?kog cilja donose se strate?ke smjernice koje kazuju ?to se sve Republika Hrvatska obvezuje činiti u svrhu postizanja zacrtanoga strate?kog cilja.

Opći strate?ki ciljevi

S obzirom na nedostatak prikladnih informacija o biolo?koj raznolikosti Republike Hrvatske, ova strategija prepoznaje sljedeće opće strate?ke ciljeve:

1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugro?enosti dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove za?tite ugro?enih dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

5. provesti akcijske planove za?tite ugro?enih dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavje?ćivanje, mehanizme financiranja i dr.).

Tijekom izrade NSAP-a prikupljeni su dosad najpotpuniji podaci o biolo?koj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Oni će poslu?iti kao osnova inventarizacije i izrade karata rasprostranjenja pojedinih dijelova biolo?ke i krajobrazne raznolikosti iz čega će slijediti kvalitetni akcijski planovi za?tite.

Posebni strate?ki ciljevi

I. Očuvanje krajobraza

1. Strate?ki cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne ba?tine Hrvatske.

II. Za?tita ekolo?kih sustava i stani?ta

2. Strate?ki cilj - močvare i vode

Kao prioritet u za?titi ekolo?kih sustava, očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Za?tititi vode od prekomjernog oneči?ćenja.

3. Strate?ki cilj - kr? i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti kr?koga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

4. Strate?ki cilj - ?ume

S obzirom na dobro očuvanu biolo?ku raznolikost hrvatskih ?uma u europskim razmjerima, svakako odr?ati postojeće stanje, te ga unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera za?tite biolo?ke raznolikosti u ?umama.

5. Strate?ki cilj - more

Razumno gospodariti biolo?kim resursima mora, te smanjiti oneči?ćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti oneči?ćenje mora s brodova.

6. Strate?ki cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka povr?ina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenih stani?ta vrlo bogatih biolo?kom raznoliko?ću;

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje ?to veće biolo?ke raznolikosti na oraničnim povr?inama.

7. Strate?ki cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biolo?ku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera za?tite, ograničenja i kori?tenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

8. Strate?ki cilj - stani?ta

Kartirati stani?ta u Hrvatskoj i na temelju analize ugro?enosti osigurati zakonsku za?titu rijetkih i ugro?enih tipova stani?ta, te pojedinih najugro?enijih lokaliteta.

III. Za?tita vrsta i podvrsta

9. Strate?ki cilj - za?tita biljnih, gljivljih i ?ivotinjskih vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i ?ivotinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno, ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

IV. Za?tita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

10. Strate?ki cilj - za?tita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost izvornih i ugro?enih pasmina domaćih ?ivotinja i kultiviranih biljaka svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

V. Za?tita kroz sektore

11. Strate?ki cilj - za?tita kroz druge sektore

Kroz suradnju između svih ovla?tenih sektora osigurati odr?ivo kori?tenje biolo?kih resursa u Hrvatskoj.

VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

12. Strate?ki cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biolo?koj raznolikosti u Hrvatskoj.

13. Strate?ki cilj - institucionalni okvir

U dr?avnome i nevladinom sektoru, razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti.

VII. Pobolj?anje stanja u znanosti

14. Strate?ki cilj - istra?ivanja i nadgledanje (monitoring)

U svrhu djelatne za?tite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih informacija o biolo?koj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnog znanstveno-istra?ivačkog kadra.

VIII. Pobolj?anje stanja u obrazovanju i obavje?ćivanju javnosti

15. Strate?ki cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama ?kolstva.

16. Strate?ki cilj - obavje?ćivanje javnosti

Poticati sve metode obavje?ćivanja javnosti o problematici za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti, te poticati sudjelovanje javnosti u za?titi.

AKCIJSKI PLANOVI

Tijekom izrade NSAP-a načinjen je program akcija u vidu pojedinih akcijskih planova za ostvarivanje glavnih strate?kih ciljeva i smjernica za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti.

Ovisno o ?urnosti njihova provođenja, akcijski planovi su podijeljeni na četiri skupine:

 prioritetni (PR!) - s provedbom je potrebno započeti odmah

 kratkoročni (KR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5 godina

 srednjoročni (SR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5-10 godina

 dugoročni (DR) - nisu ?urni.

Kratkoročnih planova je najvi?e, ?to je i razmljivo s obzirom na postojeći nedostatak akcija praktične za?tite u Hrvatskoj.

Uz planove su naznačeni i mogući izvori njihova financiranja. Za akcije vezane uz područja i vrste od međunarodne va?nosti, potrebno je tra?iti sufinanciranje iz međunarodnih fondova (MS) namijenjenih za?titi biolo?ke raznolikosti. Ipak, glavni izvor financiranja većine planova će biti dr?avni proračun (DP), preko Dr?avne uprave za za?titu prirode i okoli?a, te djelimično ?upanijski proračuni (?P). Za projekte koji uključuju istra?ivanja i inventarizaciju, trebalo bi se uključiti i Ministarstvo znanosti. ?tovi?e, nu?no je načiniti zajednički program Dr?avne uprave za za?titu prirode i okoli?a i Ministarstva znanosti kojim bi se utvrdilo koja su istra?ivanja va?na za za?titu biolo?ke raznolikosti, kako bi se njima dao prioritet u financiranju. Dio planova trebao bi se financirati i preko sponzora iz poslovnoga sektora (PS), npr. onih pravnih osoba koje gospodare određenim komponentama biolo?ke raznolikosti za koje se plan izrađuje.

Akcijske planove će provoditi brojne vladine i nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti i djelokruga: Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a i druga tijela dr?avne uprave, javne ustanove za upravljanje za?tićenim dijelovima prirode, znanstvene institucije te nevladine udruge.

Radi sustavnijega prikazivanja problematike, akcijski planovi su podijeljeni u nekoliko cjelina. Unutar svake planovi su okvirno poredani po prioritetima, a oni naj?urniji posebno su naznačeni. U odnosu na ranije navedene opće strate?ke ciljeve, utvrđeni su i opći akcijski planovi:

Opći akcijski planovi

 Akcijski plan inventarizacija biolo?ke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

 Akcijski plan kartiranja rasprostranjenosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

 Akcijski plan procjene stanja ugro?enosti

 Izrada akcijskih planova za?tite

 Provedba akcijskih planova za?tite

 Akcijski planovi nadgledanja (monitoring)

 Akcijski planovi za mehanizme provedbe.

Također su definirane sljedeće skupine posebnih akcijskih planova:

Posebni akcijski planovi

 akcijski planovi za za?titu krajobraza

 akcijski planovi za za?titu ekolo?kih sustava i stani?ta

 akcijski planovi za za?titu vrsta i podvrsta

 akcijski planovi za za?titu genetske raznolikosti udomaćenih svojti

 akcijski planovi za za?titu kroz sektore

 akcijski planovi za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira

 akcijski planovi za istra?ivanja i nadgledanje

 akcijski planovi za obrazovanje i obavje?ćivanje javnosti

S obzirom na vrlo opse?nu i raznoliku problematiku, neki su akcijski planovi tijekom izrade NSAP-a detaljno razrađeni, uključujući i financijske pokazatelje, dok su drugi naznačeni kao nu?ne akcije koje će se tek naknadno razraditi. Redoslijed izrade takvih akcijskih planova ovisit će o njihovoj ?urnosti.

Vrlo opse?ni materijali prikupljeni kroz rad pojedinih radnih skupina pohranjeni su u Dr?avnoj upravi za za?titu prirode i okoli?a, te će se prema potrebi koristiti u svrhu provođenja NSAP-a u praksi.

I. Očuvanje krajobraza

1. Strate?ki cilj - krajobrazi

Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne ba?tine Hrvatske

Strate?ke smjernice

 Načiniti detaljnu valorizaciju biolo?kih, geolo?kih i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja, sukladno nadle?nosti pojedinih tijela dr?avne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i čine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja sukladno Zakonu o prostornom uređenju skrbi putem dokumenata prostornog uređenja o prostoru Dr?ave

 Na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

 U postojećim propisima o za?titi prirode i za?titi okoli?a nagla?enije i određenije regulirati za?titu krajobraza

 Utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemlji?ta, kako bi ih se potaknulo na odr?avanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i za?titu njihovih prirodnih i kulturnih značajki

 Poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uva?avati i uključivati elemente tradicijske arhitekture.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA
Akcijski plan
Žurnost
Mogući
financ. izv.

 Izrada Krajobrazne osnove Hrvat-
  ske kao prostorno-planske podloge 
  za utvrđivanje temeljnih vrijednosti 
  krajobraza
  Podloga za izradu Krajobrazne osno-
  ve sa stanovišta biološke raznoliko-
  sti je podatak i dokument za izradu 
  prostornih planova
 Donošenje propisa za uspostavu Krajo-
  brazne osnove Hrvatske, kao obveze na 
  razinama prostorno-planskih dokumenata 
  županija, gradova i općina
 Ugrađivanje odredbi o zaštiti krajobra-
  za u propise iz djelokruga prostornog 
  uređenja, prometa, te zaštite prirode 
  i zaštite okoliša
 Inventarizacija i izrada programa zaštite 
  geološke baštine Republike Hrvatske
 Inventarizacija i izrada programa zaštite
  dijelova kulturne baštine važnih za očuva-
  nje identiteta pojedinih tipova krajobraza


PR!	







KR	




KR	






KR-SR	


KR-SR	


DP	







DP	




DP	






DP	


DP	


II. Za?tita ekolo?kih sustava i stani?ta

2. Strate?ki cilj - močvare i vode

Kao prioritet u za?titi ekolo?kih sustava - očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare;

Za?tititi vode od prekomjernog oneči?ćenja

Strate?ke smjernice

 Popisati i vrednovati sve močvare u Hrvatskoj, te načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja močvarama

 Spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadr?avanje preostalih prirodnih tokova rijeka

 Osigurati aktivnu za?titu preostalim prirodnim močvarama, uključujući dono?enje planova upravljanja za za?tićena područja, te mjere aktivne za?tite za male sredozemne močvarne lokalitete

 Osigurati za?titu voda od oneči?ćenja

 Obnoviti degradirane prirodne močvare i, gdje god je to jo? moguće, revitalizirati uni?tene močvare, naročito u sredozemnom području Hrvatske

 Unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja ?to prirodnijih značajki.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU VODA I MOČVARA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Programi zaštite
 Osnivanje nacionalnoga povjeren-		PR!		DP
  stva za močvare i donošenje nacio-
  nalnoga programa očuvanja i uprav-
  ljanja močvarama
 Inventarizacija i vrednovanje moč-		PR!		DP,MS
  vara, uključujući utvrđivanje novih 
  potencijalnih Ramsarskih i nacional-
  no zaštićenih područja
 Analiza i dopuna Državnoga plana za 		KR		DP
  zaštitu voda
  Planovi gospodarenja zaštićenim pod-
  ručjima
 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		PR!		DP,MS
  podr. Donji tok Neretve
 Izrada plana gospodarenja za Rams.		PR!		DP,MS
  podr. Kopački rit
 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		KR		DP,MS
  podr. Lonjsko polje
 Izrada plana gospodarenja za NP 		KR		DP,MS

  Plitvička jezera-UNESCO WH
 Izrada plana gospodarenja za Rams. 		KR		DP,MS,ŽP,PS
  podr. Crnu Mlaku
 Izrada mjera zaštite i upravljanja 
  močvarama zaštićenim na županijskoj 		KR		DP,ŽP
  razini
  Zaštita
 Zakonska i praktična zaštita preo-		PR!		DP,ŽP
  stalih cretova
 Zaštita vodenih i močvarnih staniš-		PR!		DP,ŽP
  ta na otocima
 Zaštita malih vodotoka Podbiokovlja
 Saniranje izvora onečišćenja podzem-		PR!		DP,ŽP
  nih voda okolice Ogulina
 Pokretanje postupka zaštite i izrade		PR! 		DP,ŽP,PS
  akcijskih planova za sve močvare koje 
  su utvrđene kao posebno vrijedne tije- 	KR		DP
  kom inventarizacije i vrednovanja
 Zakonska zaštita najugroženijih krških 
  tekućica (prioritet Krka, Cetina, Zrma- 	KR		DP,ŽP
  nja, Gacka)
 Zakonska zaštita najugroženijih dijelo- 	KR		DP,ŽP
  va Mure, Drave i Save

Izrada akcijskih planova zaštite	  	
 Izrada akcijskog plana zaštite manjih 		SR		DP,MS,ŽP
  močvarnih područja u sredozemnom području
 Izrada akcijskog plana za krške tekućice	SR		DP,ŽP
 Izrada akcijskog plana za zaštitu biološke 	SR		DP,MS
  raznolikosti Save i Drave
 Izrada akcijskog plana zaštite Odre i sred-	SR		DP,MS
  nje velikih rijeka
 Izrada akcijskog plana zaštite svih prirod-	SR		DP,MS
  nih jezera
 Izrada regionalnih (županijskih) akcijskih 	SR		ŽP,DP
  planova za zaštitu manjih močvarnih i vode-
  nih područja
 Izrada akcijskog plana unapređivanja akumu-	DR		DP
  lacija, šljunčara i drugih umjetnih vodenih 
  staništa u smislu povećanja raznolikosti 
  staništa
 Izrada akcijskog plana stvaranja novih moč-	DR		DP,MS
  vara preuređivanjem šljunčara i sličnih ko-
  pova, te preuređivanjem dijelova nekih vlaž-
  nih livada i poplavnih pašnjaka
	

3. Strate?ki cilj - kr? i podzemlje

Očuvati postojeće vrijednosti biolo?ke i krajobrazne raznolikosti kr?koga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.

Strate?ke smjernice

 Popisati i vrednovati speleolo?ke pojave na čitavom području kr?a, s prijedlozima za za?titu

 Sustavno pristupiti sanaciji postojećih izvora oneči?ćenja koji ugro?avaju podzemne i nadzemne kr?ke vode, te sanaciji odlagali?ta otpada na slivnom području ?pilja u kr?kom području

 ?tititi postojeći humusni sloj ili pokrov u zonama kr?a i u međurječnom prostoru

 Tijekom izrade studija utjecaja na okoli? za sve zahvate na kr?kom području, posebnu pozornost posvetiti za?titi podzemnih stani?ta i faune, a u izradi studija anga?irati mjerodavne stručnjake i institucije

 U svjetlu slabe istra?enosti, a izuzetnoga bogatstva reliktnih i endemičnih svojti, upotpuniti postojeće »rupe« u znanju o podzemnoj fauni, te načiniti inventar svih troglobiontskih i troglofilnih svojti sa svim odgovarajućim morfolo?kim, taksonomskim, biografskim i ekolo?kim podacima

 Podizati javnu svijest o kr?u kao specifičnoj pojavi značajnoj u svjetskim razmjerima, te poticati uključivanje javnosti u procese za?tite biolo?ke raznolikosti podzemlja.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRŠA I PODZEMLJA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Planovi gospodarenja zaštićenim pod- 
ručjima
 Izrada plana gospodarenja za Vele-		PR!		DP, MS
  bit - UNESCO MAB
 Izrada plana gospodarenja za Bio-		PR!		DP, MS
  kovo
Zaštita
 Zaštita endema velebitske degenije 		PR!		DP, MS
  Degenia velebitica
 Sanacija glavnih izvora onečišćenja 		PR!		ŽP, DP, PS
  krških podzemnih voda, osobito onih 
  na području Ogulina
 Sanacija odlagališta otpada na sliv-		KR		ŽP, DP, PS
  nom području špilja u kršu, te osigu-
  ranja odlaganja tehnološkog i bioraz-
  gradivog otpada na krškim područjima
 Uspostavljanje generalne zakonske zaš-		KR		DP
  tite krša, te zaštita pojedinih loka-
  liteta - reprezentativnih i jedinstve-
  nih tipova pojava u kršu
Inventarizacija
 Inventarizacija i vrjednovanje speleo-		KR-SR		DP
  loških pojava u kršu, s prijedlozima 
  za zaštitu pojedinih lokaliteta, prven-
  stveno reprezentativnih i jedinstvenih 
  "tipova" pojava u kršu
 Inventarizacija špilja i jama s posebno 	KR-SR		DP
  bogatom endemičnom faunom
 Inventarizacija značajnih kolonija šiš-	KR-SR		DP
  miša
4. Strate?ki cilj - ?ume

S obzirom na dobro očuvanu biolo?ku raznolikost hrvatskih ?uma u europskim razmjerima - svakako odr?ati postojeće stanje, te ga nastojati unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera za?tite biolo?ke raznolikosti u ?umama.

Strate?ke smjernice

 Gospodarenje ?umama i dalje temeljiti na načelima prirodnoga sastava i prirodne obnove, uz strukturu koja dobro omogućava prirodan razvoj svih članova ?ivotne zajednice

 Spriječiti smanjivanje ?umskih povr?ina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju

 Povećati ?umske povr?ine u onim prostorima Hrvatske gdje ?umovitost iznosi manje od 10%

 U različitim ?umskim zajednicama trajno za?tititi najočuvanije doprirodne ?ume i prepustiti ih prirodnome razvoju stvarajući uvjete za razvoj sekundarnih pra?uma. Unutar tako za?tićenih sekundarnih pra?uma osnovati ?umske genetske rezervate za očuvanje genofonda flore, mikoflore i faune

 Zakonski propisati utvrđene mjere unapređenja biolo?ke raznolikosti u ?umama, posebno ostavljanje su?aca prilikom sječe, te produ?enje ophodnje glavnih vrsta drveća

 Precizno odrediti sanitarni sijek, posebno u gospodarskim, a posebno u za?tićenim ?umama

 Razraditi posebne mjere gospodarenja ?umama koje su u sastavu različitih kategorija za?tićenih dijelova prirode

 U nizinskim ?umama koje su jako pogođene su?enjem i promjenama, uspostaviti cjelovitu mre?u monitoringa radi sagledavanja trenda negativnih procesa; sličnu mre?u, ali uz drugi tip monitoringa, uspostaviti i za gorske i pretplaninske ?ume

 Istra?ivati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice)

 Organizirati ?umske povr?ine kako bi se uklopile u europsku mre?u ?umskih ekolo?kih sustava prema konceptu EECONET, a posebnu pa?nju posvetiti prekograničnim ?umama

 Posebno skrbiti za ?ivotinjske vrste koje su na vrhu hranidbene piramide (grabe?ljivci), a koje su tradicionalno bile u sukobu s interesima čovjeka, naročito lovaca i stočara (vuk, ris i druge).

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU ŠUMA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Zaštita
 Zaštita i restauracija dijelova Moto-		PR!		DP
  vunske šume uz stalno nadgledanje
 Izdvajanje i zaštita šumskih genetskih 	KR		DP
  rezervata
 Donošenje propisa za ugrađivanje mjera 	KR		DP
  zaštite biološke raznolikosti u šumar-
  stvo (produženje ophodnje glavnih gos-
  podarski važnih vrsta drveća na odre-
  đenim područjima, ostavljanje stojećih 
  i ležećih osušenih stabala, definiranje 
  sanitarnoga sijeka, unošenje zavičajno-
  ga šumskoga voća i grmova s bobičastim 
  plodovima, ograničenje korištenja pesti-
  cida i korištenja teške mehanizacije u 
  šumama)
Izrada planova i programa zaštite
 Izrada programa unapređenja, zaštite i 	KR		DP, ŽP
  očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima 
  prirode
 Uspostava "zelenih koridora" u okviru 		KR-SR		DP, MS
  međunarodnoga koncepta EECONET
Istraživanja i nadgledanje
 Utvrđivanje stanja nizinskoga brijesta, 	KR		DP
  pitomog kestena i šumskih voćkarica
 Praćenje populacija vuka, risa i medvjeda, 	KR		DP, MS
  te njihova utjecaja na druge životinjske 
  vrste
 Uspostava nadgledanja za ugrožene nizin-	KR-SR		DP
  ske šume
 Uspostava nadgledanja za gorske i pret-	KR-SR		DP
  planinske šume
5. Strate?ki cilj - more

Razumno gospodariti biolo?kim resursima mora, te smanjiti oneči?ćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti oneči?ćenje mora s brodova.

Strate?ke smjernice

 Buduće iskori?tavanje obnovljivih resursa Jadrana temeljiti na principima razumnog i obzirnog gospodarenja, ?to uključuje prvenstveno procjenu ribolova dostupnih biolo?kih zaliha i optimalno moguće (dozvoljene) razine iskori?tavanja

 Za?titu biolo?kih resursa Jadrana provoditi koordinirano sa zemljama koje to more iskori?tavaju na osnovama usklađenih nacionalnih i zajedničkih programa, a pod pokroviteljstvom Generalnog savjeta za ribarstvo Mediterana (CFCM), organizacije FAO

 Osigurati proči?ćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda koje se ulijevaju u more

 Osigurati izgradnju uređaja za prihvat zauljenih voda s brodova u lukama otvorenim za međunarodni promet

 Očuvanje biolo?ke raznolikosti mora provoditi putem uključivanja određenih područja i pripadajućih ?ivotnih zajednica u neku od kategorija stro?e za?tite

 Očuvati postojeću biolo?ku raznolikost mora uključivanjem stro?ih mjera za?tite pri dono?enju prostornih planova kori?tenja mora i priobalja

 Znanstveno-istra?ivačke programe i projekte usmjeravati prema istra?ivanjima specifičnih, vrijednih, ekonomski značajnih i iskori?tavanih, osjetljivih, nedovoljno poznatih i ugro?enih zajednica, svojti i stani?ta.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU MORA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Procjena ribolova dostupnih bio-		PR!		DP
  loških zaliha i optimalno moguće 
  (dozvoljene) razine iskorištavanja
 Zaštita glavate želve od slučajnog 		PR!		DP, MS
  ulova
 Izgradnja uređaja za prihvat zau-		PR!		DP,MS,ŽP
  ljenih voda s brodova u lukama 
  otvorenim za međunarodni promet
 Vrjednovanje i izrada programa za 		KR		DP
  zaštitu pojedinih morskih područja
 Osnivanje zooloških morskih rezer-		KR		DP
  vata (dupini i dr.)
 Kartiranje i zaštita podmorskih špi-		KR		DP
  lja
 Zaštita Malostonskog zaljeva od one-		KR		DP, ŽP
  čišćenja
 Izrada izvedbenih projekata, izgrad-		KR-DR		DP,ŽP,MS,PS
  nja i stavljanje u pogon uređaja za 
  pročišćavanje gradskih i industrij-
  skih otpadnih voda do razine sadrža-
  ne u nacionalnim i/ili međunarodnim 
  propisima radi smanjenja zagađivanja 
  mora
Istraživanja i nadgledanje
 Nastavak praćenja stanja u naseljima 		KR		DP
  bentoskih algi i morskih cvjetnica na 
  već istraživanim ugroženim područjima 
  u priobalju
 Istraživanje gotovo nepoznate flore 		KR		DP
  bentoskih algi i morskih cvjetnica ne-
  kih otoka i brakova u otvorenom sred-
  njem i južnom Jadranu
 Utvrđivanje i kartiranje rasprostranje-	KR		DP
  nja livada morskih cvjetnica i mjesta 
  njihovog nestajanja zbog utjecaja čov-
  jekovih djelatnosti
 Praćenje stanja mora i životnih zajed-		KR		DP
  nica u svim zaštićenim područjima teri-
  torijalnog mora Republike Hrvatske
 Istraživanje stanja i dinamike popula-		KR		DP
  cija endemičnih i ugroženih vrsta riba, 
  rakova i glavonožaca
 Istraživanje utjecaja kaveznog uzgoja 		KR		DP
  riba na bentoske biocenoze
 Istraživanje stanja obnovljivih biološ-	KR		DP
  kih zaliha na ugroženim i devastiranim 
  morskim područjima s ciljem zaštite

6. Strate?ki cilj - travnjaci i oranice

Smanjiti trend gubitka povr?ina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka kao vrijednih antropogenih stani?ta vrlo bogatih biolo?kom raznoliko?ću.

Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje ?to veće biolo?ke raznolikosti na oraničnim povr?inama.

Strate?ke smjernice

 Gospodariti poljoprivrednim zemlji?tem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekolo?kih uvjeta koji će za?tititi spontani biljni i ?ivotinjski svijet

 Zaustaviti kori?tenje na onoj crti na kojoj se počinje ugro?avati prirodnost travnjačkih ekolo?kih sustava i na taj način umanjivati biolo?ka raznolikost

 O?ivjeti ekstenzivno stočarstvo brdskih, planinskih, otočnih i primorskih područja

 Spriječiti isu?ivanje i očuvati vodni re?im nizinskih vla?nih travnjaka

 Ne poticati hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemlji?ta za povećanje proizvodne sposobnosti, već racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapu?tene poljoprivredne povr?ine

 Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih povr?ina očuvati mre?u prirodnih i poluprirodnih stani?ta koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajali?ta, posebno uz rubove velikih monokulturnih povr?ina, uz ceste, putove i kanale

 Načiniti akcijske planove za pojedina reprezentativna područja različitih tipova travnjaka uz program prikladnih aktivnih mjera za?tite

 Na oranicama dr?ati pokrovnost korova od 10% uz odgovarajuće tretiranje; odr?avati i uvoditi va?ne segmente stani?ta poput ?ivica

 Razvijati ekolo?ku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza

 Obnoviti i poticati razvoj sela na ekolo?ki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne proizvodnje

 Prikladnije regulirati kori?tenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata

 Odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za za?titu bilja koje su dokazano visokotoksične (lindan, atrazin); smanjiti uporabu insekticida, posebno ?irokoga spektra, a korisititi selektivne insekticide

 Pobolj?ati kakvoću tala, pratiti stanje tla.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU TRAVNJAKA I ORANICA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Zaštita
 Zaštita pjeskovitih travnjaka Po-		PR!		DP, MS
  dravine i Požeške kotline
 Zaštita suhog travnjačkog ekološ-		PR!		DP
  kog sustava Čučerje - nalazište 
  vrste Anemone sylvestris
 Zaštita vlažnog travnjačkog ekološ-		PR!		DP
  kog sustava oko Babine Grede - za-
  jednica Rhinantho - Filipendule- tum
 Zaštita travnjačkih lokaliteta u Pod-		PR!		DP, MS
  ravini važnih za opstanak danjih lep-
  tira roda Maculinea
 Zaštita travnjaka u Petrijevcima - na-		PR!		DP
  lazište Iris sibirica
 Zaštita polustepskih travnjaka Podu-		PR!		DP, MS	
  navlja (Bistrinci, Bilje, Šarengrad)
 Zaštita močvarnih livada Istre uz gra-		PR!		DP	
  nicu prema Sloveniji - leptir Coeno-
  nympha oedippus
 Zaštita močvarne vegetacije na ušću Ne-		PR!		DP, MS	
  retve - jedino nalazište vrste Dorycni-
  um rectum u Hrvatskoj
 Zaštita obalne vegetacije na Rtu Kame-	PR!		DP
  njak
  - jedina potvrđena nalazišta Anthemis 
  tomentosa i Convolvulus lineatus
 Zaštita travnjaka kod Žminja u Istri -		PR!		DP
  Pulsatilla montana
 Zaštita ostataka močvarnih travnjaka u 		PR!		DP
  Baranji - Serratulo-Plantaginetum alti-
  ssimae
 Uspostava i održavanje travnjaka s obje 	KR-SR		DP, ŽP
  strane Limskog kanala
 Održavanje planinskih travnjaka na Snjež-	KR-SR		DP, ŽP
  niku, Velebitu i Bjelolasici
Programi
 Donošenje propisa za odstranjivanje iz 	KR		DP
  uporabe visokotoksičnih preparata (lindan, 
  atrazin) i za smanjenje uporabe insektici-
  da širokoga spektra
 Izrada programa održavanja tradicionalnih 	KR-SR		DP
  oblika poljodjelstva u određenim zaštiće-
  nim područjima
 Vrjednovanje travnjaka i izrada prijedloga 	KR-SR		DP
  za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određe-
  ni program gospodarenja
Istraživanja i nadgledanje
 Istraživanje po jedne sastojine karakteris-	SR		DP
  tične zajednice travnjaka u svakom fitogeo-
  grafskom području
 Istraživanje po jedne sastojine karakteris-	SR		DP
  tične zajednice oranica u svakom fitogeograf-
  skom području	
7. Strate?ki cilj - obala i otoci

Očuvati postojeću biolo?ku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera za?tite, ograničenja i kori?tenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.

Strate?ke smjernice

 Kartirati lokalitete, stani?ta i rasprostranjenost ugro?enih vrsta, te osnovati njihov katastar

 Izvr?iti reviziju vrjednovanja prostora i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Zabraniti uno?enje stranih vrsta i populacija bez dopu?tenja Dr?avne uprave za za?titu prirode i okoli?a

 Za?tititi lokalitete najva?nije zbog endemizma (prvenstveno male otoke)

 Osigurati djelatniju provedbu zakona i javni nadzor provedbe

 Stimulirati tradicionalno gospodarstvo i uzgoj tradicionalnih pasmina i kultivara

 Načiniti dugoročni plan smanjivanja oneči?ćenja okoli?a

 Osigurati nadgledanje i gospodarenje ugro?enim vrstama i stani?tima.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU OBALA I OTOKA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Zaštita malih otoka značajnih po 		PR!		DP, MS
  endemičnim svojtama
 Zaštita neretvanskih močvara			PR!		DP, MS
 Zaštita vodenih staništa na otocima 		PR!		DP, ŽP
  (izvori, lokve, jezera, močvare i vo-
  dotoci)
 Zaštita pješčanih plaža			PR!		DP, ŽP
 Zaštita muljevitih obala			PR!		DP, ŽP
 Zaštita otočića i hridi - gnijezdi-		PR!		DP, MS
  lišta morskih ptica i Eleonorinog 
  sokola 
  Falco eleonorae
 Zaštita zavičajnih svojti domaćih 		PR!		DP, ŽP
  životinja: otočki poni i magarci
 Zaštita Saplunare i uvale Blaca na 		PR!		DP, ŽP
  Mljetu
 Zaštita izvora u Ublima, Lastovo		PR!		DP, ŽP
 Istraživanje i zaštita staništa 		PR!		DP
  stepske riđovke na Krku
 Zaštita morskih špilja				KR		DP, ŽP
 Određivanje lokacija, izgradnja i 		KR-SR		DP, ŽP
  uređenje odlagališta, te stalan 
  odvoz otpada s malih i raštrkanih 
  otoka
 Izgradnja komunalne infrastrukture 		KR-SR		DP, ŽP
  na otocima 	
8. Strate?ki cilj - stani?ta

Kartirati stani?ta u Hrvatskoj i na temelju analize ugro?enosti, osigurati zakonsku za?titu rijetkih i ugro?enih tipova stani?ta, te pojedinih najugro?enijih lokaliteta.

Strate?ke smjernice

 Kartirati stani?ta u Hrvatskoj i načiniti analizu ugro?enosti pojedinih tipova stani?ta

 Zakonom o za?titi prirode za?tititi ugro?ene i rijetke tipove stani?ta

 Za?tititi najugro?enije lokalitete - predstavnike pojedinih tipova stani?ta.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU STANIŠTA
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Istraživanja
 Izrada akcijskih planova zaštite za 		PR!		DP
  kritično ugrožene tipove staništa
 Kartiranje ugroženih tipova staništa		KR-SR		DP, MS
 Crveni popis ugroženih tipova staniš-		KR-SR		DP
  ta
Zaštita
 Zaštita Đurđevačkih i Kloštarskih 		PR!		DP, MS
  pijesaka
 Zaštita creta Dubravica kod Zaprešića 	PR!		DP
  - nalazište vrste Drosera rotundifolia
 Zaštita creta u dolini Lepenice (Gorski 	PR!		DP
  kotar) - nalazište vrste Drosera rotun-
  difolia
 Zaštita creta Sungerski lug - nalazište 	PR!		DP
  vrste Calla palustris
 Zaštita creta Tršće - nalazište vrste 	PR!		DP
  Eriophorum gracille
 Zaštita močvarnog ekosistema u područ-	PR!		DP, MS
  ju ušća Neretve - nalazište vrste Dory-
  cnium rectum
 Zaštita lokvi i izvora na obalnim i o-	PR!		DP, ŽP
  točnim područjima
 Zaštita močvarnih livada			PR!		DP, ŽP
 Zaštita prirodnih obala rijeke Mure i 	PR!		DP, MS
  Drave
 Zaštita polustepskih travnjaka Podunav-	PR!		DP, MS
  lja
 Akcijski plan za zaštitu niskih muljevi-	PR!		DP, ŽP
  tih i pjeskovitih morskih obala
 Zakonska i praktična zaštita svih preos-	PR!		DP, ŽP
  talih cretova
 Kartiranje i zaštita vodenih špilja i 	KR		DP, ŽP
  jama obalnih i otočnih područja	
III. Za?tita vrsta i podvrsta

9. Strate?ki cilj - za?tita vrsta i podvrsta

Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i ?ivotinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte.

Strate?ke smjernice

 Načiniti i provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugro?ene divlje svojte

 Načiniti akcijske planove za ugro?ene svojte i provoditi ih prema popisu prioriteta.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA DIVLJIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.
 Osnivanje nacionalnog povjerenstva 		PR!		DP
  za verifikaciju statusa ugroženosti 
  i ažuriranje prioriteta crvenih popi-
  sa staništa, flore, mikoflore i faune
 Crveni popis ugrožene flore, mikoflo-		PR!		DP
  re i faune
 Provedba akcijskih planova za kritič-		PR!		DP, MS
  no ugrožene svojte prema popisu prio-
  riteta
 Izrada akcijskih planova za zaštitu 		PR!		DP
  ugroženih biljnih svojti
 Provedba akcijskih planova za zašti-		KR		DP
  tu svih ugroženih biljnih svojti
 Osnivanje mikoloških rezervata		KR		DP
 Izgradnja prijelaza za divlje životi-		KR		DP, PS
  nje preko pruge Karlovac-Rijeka
 Uklanjanje i saniranje najmanje 5 		KR		DP, ŽP
  šumskih odlagališta krutoga otpada u 
  Gorskome kotaru (Delnice, Mrkopalj, 
  Vrbovsko, Lokve i Ogulin), te onemogu-
  ćavanje pristupa divljim životinjama 
  odlagalištu ograđivanjem i održavanjem 
  ograde
 Izrada i provedba srednjoročnih akcij-	SR		DP, MS
  skih planova za faunu
 Izrada i provedba dugoročnih akcijskih 	DR		DP, MS
  planova za faunu

KRATKOROČNI AKCIJSKI PLANOVI ZA ZA?TITU DIVLJIH SVOJTI

SISAVCI

 Za?tita i plan gospodarenja vukom Canis lupus - PR!

 Inventarizacija stanja populacija ugro?enih sisavaca Podunavlja i Podravine: tekunica Spermophilus citellus, sljepa? Nannospalax (leucodon) syrmiensis, močvarni ?i?mi? Myotis dasycneme, stepski mi? Apodemus uralensis i mi? humka? Mus spicilegus te osnivanje zoolo?kog rezervata - PR!

 Nadgledanje i za?tita ?i?mi?a obalnih i otočnih područja - PR!

 Akcijski plan za?tite/ponovnog uno?enja (reintrodukcije) sredozemne medvjedice Monachus monachus - PR!

 Za?tita i plan gospodarenja risom Lynx lynx

 Za?tita i plan gospodarenja medvjedom Ursus arctos

 Akcijski plan za?tite vidre Lutra lutra

 Utvrđivanje veličine i trenda populacije i za?tita dupina - pilot morski park

 Utvrđivanje statusa ugro?enosti i program ponovnog uno?enja (reintrodukcije) divokoze

PTICE - I. Prioritetna skupina

 Akcijski plan za?tite kosca Crex crex i pjegavog cvrčića Locustella naevia - PR!

 Akcijski plan za?tite orla krsta?a Aquila heliaca - PR!

 Akcijski plan za?tite bjelonokte vjetru?e Falco neumanni - PR!

 Akcijski plan za?tite crvenonoge prutke Tringa totanus - PR!

 Akcijski plan za?tite ?ljuke koko?ice Gallinago gallinago - PR!

 Akcijski plan za?tite eleonorinog sokola Falco eleonore - PR!

 Akcijski plan za?tite kratkoprstog kopca Accipiter brevipes

 Akcijski plan za?tite crvene lunje Milvus milvus

 Akcijski plan za?tite zlatovrane Coracias garrulus

 Akcijski plan za?tite brkate sjenice Panurus biarmicus i crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melanopogon

 Akcijski plan za?tite velike ?eve Melanocorypha calandra

 Akcijski plan za?tite modrovoljke Erithacus svecicus i ?utog voljića Hippolais icterina

VODOZEMCI I GMAZOVI

 Akcijski plan inventarizacije i za?tite talijanske ?abe Rana latastei - PR!

 Projekt utvrđivanja inventarizacije i stanja rječne kornjače Mauremys caspica u Hrvatskoj i započinjanja prvih mjera na njenoj za?titi - PR!

 Utvrđivanje stani?ta i gnjezdili?ta glavate ?elve Caretta caretta - PR!

 Utvrđivanje preostalih stani?ta i lokaliteta kompleksa vrste stepske riđovke Vipera ursinii - PR!

 Istra?ivanje osobitosti i ugro?enosti gu?tera zelembaća i otočnih gu?terica - PR!

 Nadgledanje označenih morskih kornjača, njihovih zimovali?ta i za?tita

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera za?tite populacija ivanjskog rova?a Ablepharus kitaibeli u Hrvatskoj

 Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera za?tite stepskog gu?a Coluber caspius

 Akcijski plan inventarizacije i za?tite endemskih vodozemaca i gmazova:

- čovječja ribica Proteus anguinus, mali vodenjak Triturus vulgaris meridionalis, Triturus vulgaris dalmaticus,;

- mrka gu?terica Algyroides nigropunctatus, velebitska gu?terica Lacerta horvathi, mosorska gu?terica Lacerta mosorensis, o?troglava gu?terica Lacerta oxycephala, zidna gu?terica Podarcis muralis maculiventris, crna poljarica Coluber viridiflavus carbonarius, ?ara poljarica Coluber gemonensis

RIBE

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: cetinska uklija Leuciscus ukliva - PR!

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: primorski blistavac Leuciscus souffia muticellus - PR!

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: makal Leuciscus microlepis - PR!

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: lički pijor Phoxinellus croaticus - PR!

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: mekousna pastrva Salmothymus obtusiristris - PR!

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: pijurica Phoxinellus alepidotus

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: popovska gaovica Phoxinellus ghetaldi

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: Phoxinellus pstrossi

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: imotska gaovica Phoxinellus adspersus

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: vrgoračka gobica Knipowitschia punctatissima croatica

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: ilirski klen Leuciscus illiricus

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: svijetlica Leuciscus polylepis

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: svalić Leuciscus svallize

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: o?trulja Aulopyge hugeli

 Akcijski plan za za?titu endemičnih riba: endemske podvrste potočne pastrve Salmo trutta

BESKRALJE?NJACI

 Akcijski plan za?tite endema, relikata i rijetkih vrsta podzemnih terestričkih i vodenih stani?ta - PR!

 Akcijski plan istra?ivanja i za?tite leptira vla?nih livada - PR!

 Akcijski plan istra?ivanja i za?tite faune malih vodotoka i izvora jadranskoga sliva, otoka i obale - PR!

 Akcijski plan istra?ivanja i za?tite faune bočatih voda

 Akcijski plan istra?ivanja i za?tite faune pjeskara

 Akcijski plan istra?ivanja i za?tite faune cretova

PTICE - II. Prioritetna skupina

 Akcijski plan za?tite negnijezdećih ptičjih populacija: o?trigara Haematopus ostralegus, vlastelice Himantopus himantopus, modronoge sabljarke Recurvirostra avosseta, riđe muljače Limosa lapponica, prugastog pozvi?dača Numenius phaeopus, tankokljunog pozvi?dača Numerius tenuirostris, kameničara Arenaria interpres i ?alara cirikavca Calidris alpina

 Akcijski plan za?tite bukavca Botaurus stelaris, eje močvarice Circus aeruginosus i sove močvarice Asio flammeus

 Akcijski plan za?tite gaka Nycticorax nycticorax, ?ute čaplje Ardeola ralloides, male i velike bijele čaplje Egretta garzetta i Egretta alba, čaplje dangube Ardea purpurea, blistavog ibisa Plegadis falcinellus i ?ličarke Platalea leucorodia

 Akcijski plan za?tite gnijezdećih populacija riđogrlog gnjurca Podiceps grisegena, i crnogrlog gnjurca Podiceps nigricollis

 Akcijski plan za?tite morskog kulika Charadrius alexandrinus

 Akcijski plan za?tite divlje guske Anser anser

 Akcijski plan za?tite stepskog sokola Falco cherrug

 Akcijski plan za?tite eje livadarke Circus pygargus

 Akcijski plan za?tite patke kreketaljke Anas strepera, patke gogoljice Netta rufina, patke njorke Aythya nyroca, i zimujuće populacije kr?ulje Anas crecca

 Akcijski plan za?tite sokola Falco biarmicus i sivog sokola Falco peregrinus

 Akcijski plan za?tite prugastog orla Hieraaetus fasciatus, i patuljastog orla Hieraaetus pennatus

 Akcijski plan za?tite bjeloglavog supa Gyps fulvus

 Akcijski plan za?tite ?tekavca Haliaeetus albicilla

 Akcijski plan za?tite orla klikta?a Aquila pomarina i orla klokta?a Aquila clanga

 Akcijski plan za?tite male čigre Sterna albifrons

 Akcijski plan za?tite gnijezdeće populacije male prutke Actitis hypoleucos

 Akcijski plan za?tite goluba duplja?a Columba oenas

 Akcijski plan za?tite gnijezdeće populacije ?ljuke Scolapax rusticola

 Akcijski plan za?tite gnijezdećih populacija bjelobrade čigre Chlidonias hybrida, bjelokrile čigre Chlidonias leucoptera i crne čigre Chlidonias nigra

PTICE - III. Prioritetna skupina

 Akcijski plan priprema za ponovno uno?enje (reintrodukciju) izumrlih vrsta i populacija

 Akcijski plan za?tite gnijezdeće populacije vlastelice Himantopus himantopus

 Akcijski plan za?tite sive ?tijoke Porzana parva i male ?tijoke Porzana pusilla

 Akcijski plan za?tite gregule Puffinus yelkouan

 Akcijski plan za?tite malog ćuka Glaucidium passerinum i ćuka batoglavca Aegolius funereus

 Akcijski plan za?tite tetrijeba gluhana Tetrao urogallus

 Akcijski plan za?tite surog orla Aquila chrysaetos

 Akcijski plan za?tite gnijezdećih kolonija velikog vranca (kormorana) Phalacrocorax carbo

 Akcijski plan za?tite malog sokola Falco columbarius

 Akcijski plan za?tite ćukavice Burhinus oedicnemus

 Akcijski plan za?tite droplje Otis tarda

 Akcijski plan za?tite male ?ljuke Lymnocryptes minima

 Akcijski plan za?tite troprstog djetlića Picoides tridactylus

 Akcijski plan za?tite planinske ?eve Eremophila alepestris

 Akcijski plan za?tite voljića maslinara Hippolais olivetorum

 Akcijski plan za?tite debelokljune čigre Gelochelidion nilotica

 Kartiranje i za?tita gnjezdili?ta ptica grabljivica obalnih i otočnih područja

 Kartiranje gnjezdili?ta i za?tita morskih ptica

POPIS UGRO?ENIH SVOJTI VI?IH BILJAKA (IUCN/kategorije ugro?enosti E, Ex i ?Ex)

(za kategorije E i ?Ex je potrebno načiniti akcijske planove)

- proljetni gorocvijet Adonis vernalis

- siva gromotulja Alyssum montanum ssp. pluscanescens *

- pje?čarska milava Ammophila arenaria

- velika ?umarica Anemone sylvestris

- zimzelena medvjetka Arctostaphylos uva-ursi

- gorska moravka Arnica montana

- tankolisna ?paroga Asparagus tenuifolius

- Asplenium sagittatum

- Aubrieta columnae ssp. croatica *

- cretna breza Betula pubescens

- Botrychium matricariifolim

- Brassica botterii *

- Brassica cazzae *

- Brassica mollis *

- ?titasti vodoljub Butomus umbellatus

- močvarni zmijinac Calla palustris

- patuljasta zvončika Campanula cochleariifolia

- Carex curta

- cretni ?a? Carex davalliana

- uskolisni ?a? Carex diandra

- dvodomni ?a? Carex dioica

- razdijeljeni ?a? Carex divisa

- Carex echinata

- Carex extensa

- ?uti ?a? Carex flava

- Hostov ?a? Carex hostiana

- tamnozeleni ?a? Carex lepidocarpa

- Carex nigra

- Carex serotina

- vodena slatka trava Catabrosa aquatica

- Cephalanthera damasonium

- dugolisna naglavica Cephalanthera longifolia

- crvena naglavica Cephalanthera rubra

- sivkasta gladica Corynephorus canescens

- Corynephorus divaricatus

- lanova vilina kosa Cuscuta epilinum (?Ex)

- Gospina papučica Cypripedium calceolus

- Blagajev likovac Daphne blagayana

- crveni uskolisni likovac Daphne cneorum

- velebitska degenija Degenia velebitica *

- Dianthus multinervis (Ex) *

- hrđavosmeđi naprstak Digitalis ferruginea

- velecvjetni naprstak Digitalis grandiflora

- Drosera anglica (?Ex)

- Drosera intermedia (?Ex)

- Elymus farctus

- Elymus pycnanthus

- uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium

- Eriophorum gracile (?Ex)

- ?irokolisna suhoperka Eriophorum latifolium

- vlasulja bradica Festuca vaginata

- Fimbristylis bisumbellata

- prava kockavica Fritillaria meleagris

- plućna siri?tara Gentiana pneumonanthe

- Geranium dalmaticum *

- Hemerocallis lilioasphodelus

- pasji trn Hippophaë rhamnoides

- Hymenophyllum tunbrigense

- bo?ikovina Ilex aquifolium

- Iris pseudopumilla *

- sibirska perunika Iris sibirica

- Koeleria glauca

- sibirska jezičnjača Ligularia sibirica

- Lilium bosniacum *

- lukovičavi ljiljan Lilium bulbiferum

- kranjski ljiljan Lilium carniolicum

- ljiljan zlatan Lilium martagon

- Lonicera borbasiana *

- Mandragora officinarum

- Myricaria germanica

- zvjezdastocvjetni sunovrat Narcissus radiiflorus

- zimski jednolist Ophioglossum lusitanicum (Ex)

- pčelina kokica Ophrys apifera

- ?uta kokica Ophrys lutea

- talijanski kaćun Orchis italica

- Orchis lactea

- grimizni kaćun Orchis purpurea

- četverotočkasti kaćun Orchis quadripunctata

- kratkoostrugasti kaćun Orchis spitzelii

- kraljevski pujanik Osmunda regalis

- primorski ?ilj Pancratium maritimum

- zelenkasti dvolist Platanthera chlorantha

- Poa remota

- Pulsatilla pratensis ssp. nigricans

- bijela ?iljkica Rhynchospora alba

- ravenski sladorovac Saccharum ravennae

- Saxifraga sedoides ssp. prenja *

- bijeli bun Scopolia carniolica

- Sporobolus pungens

- europska planinčica Trollius europaeus

- patuljasti rogoz Typha minima

- mali zimzelen Vinca minor

IV. Za?tita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

10. Strate?ki cilj - za?tita genetske raznolikosti udomaćenih svojti

Očuvati postojeću genetsku raznolikost zavičajnih i ugro?enih pasmina domaćih ?ivotinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ).

Strate?ke smjernice

 Provesti inventarizaciju zavičajnih i ugro?enih udomaćenih svojti

 Provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugro?ene udomaćene svojte.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA DOMAĆIH SVOJTI
Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.
Zaštita svojti
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: otočki poni
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: magarci
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: ruda (dubrovačka) ovca
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: turopoljska svinja
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		PR!		DP
  tinja in situ: crna slavonska svinja
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: lička buša
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: međimurski konj
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: koze (hrvatska bijela 
  i hrvatska šarena koza)
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: istarsko i slavonsko- 
  -podolsko govedo
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: posavski konj
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: istarska ovca
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: cigaja
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: zagorski puran
 Akcijski plan zaštite domaćih živo-		KR		DP
  tinja in situ: kokoš Hrvatica
 Akcijski plan zaštite genetske raz-		KR		DP
  nolikosti pčela u Hrvatskoj
Istraživanja i banke gena
 Osnutak Hrvatske banke biljnih gena		PR!		DP, MS
 Osnivanje laboratorija za gensku di-		PR!		DP
  jagnostiku u domaćih životinja
 Izgradnja sjemenarskog laboratorija		KR-SR		DP, MS
 Uređivanje pokušališta Hrvatske ban-		SR		DP
  ke biljnih gena u Maksimiru
 Osnivanje banke gena domaćih životinja	SR		DP, MS

V. Za?tita kroz sektore

11. Strate?ki cilj - za?tita kroz druge sektore

Kroz suradnju među svim ovla?tenim sektorima osigurati odr?ivo kori?tenje biolo?kih resursa u Hrvatskoj.

Strate?ke smjernice

 Integrirati mjere za?tite i odr?ivoga kori?tenja biolo?kih resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih

 Načiniti planove za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti izvan za?tićenih područja u suradnji s drugim ovla?tenim sektorima

 Izvr?iti reviziju vrednovanja prostora sa stajali?ta biolo?ke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove

 Ojačati načela za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija utjecaja na okoli?

 Sustavno rje?avati probleme vezane uz sve oblike oneći?ćenja tla, zraka i voda

 Smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i ?umarstvu

 Pojačati napore na suzbijanju krivolova.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KROZ SEKTORE

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Šumarstvo
 Ugrađivanje mjera zaštite biološke 		KR		DP, MS
  raznolikosti u šumarstvo, uključu-
  jući reviziju zakona i propisa
 Istraživanja optimalnog načina ko-		KR-SR		DP, PS
  rištenja mehanizacije u šumi
Lovstvo
 Ugrađivanje mjera zaštite biološ-		KR		DP, MS
  ke raznolikosti u lovstvo
Poljoprivreda
 Ugrađivanje mjera zaštite biološ-		KR-SR		DP, MS
  ke i krajobrazne raznolikosti u 
  poljodjelstvo
 Provođenje pilot-projekata za prim-		SR		DP, MS
  jenu mjera zaštite biološke razno-
  likosti u poljodjelstvu
 Akcijski plan za poticanje tradici-		KR		DP
  onalne poljoprivrede i poljoprivre-
  de koja dopušta opstanak relativno 
  raznolikog i bogatog živog svijeta, 
  te ekstenzivnog i poluekstenzivnog 
  stočarstva
 Poticati i razvijati ekološku poljo-		KR-DR		DP
  privredu i osigurati prirodniji flor-
  ni sastav agrofitocenoza
Slatkovodno ribarstvo
 Omogućiti opstanak poluintenzivnog 		PR!		DP, MS
  i/ili ekstenzivnog ribogojstva na ša-
  ranskim ribnjacima, kao preduvjet odr-
  žanja njihove ornitološke vrijednosti
 Ugrađivanje mjera zaštite biološke 		KR		DP
  raznolikosti u slatkovodno ribarstvo
Morsko ribarstvo
 Ugrađivanje mjera razumnog i dugoročno 	KR		DP, MS
  održivog iskorištavanja bioloških re-
  sursa mora u morsko ribarstvo
Vodno gospodarstvo
 Analiza postojećih planova korištenja 	KR		DP, MS
  voda i planova za reguliranje i koriš-
  tenje vodotoka uz ugrađivanje mjera 
  zaštite biološke i krajobrazne raznoli-
  kosti
Prostorno planiranje
 Vrednovanje prostora na podlozi kartira-	KR-SR		DP, ŽP
  nja i vrednovanja staništa i značajnih 
  vrsta, te ugrađivanje rezultata u pros-
  torne planove
Biotehnologija
 Ugrađivanje mjera biološke sigurnosti u 	PR!		DP, MS
  biotehnologiju
	

VI. Jačanje zakonodavnog i
institucionalnog okvira

12. Strate?ki cilj - zakonodavni okvir

Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biolo?koj raznolikosti u Hrvatskoj.

Strate?ke smjernice

 Pristupiti svim međunarodnim konvencijama iz područja za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

 Usuglasiti nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim konvencijama iz područja za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti

 Donijeti novi Zakon o za?titi prirode, utemeljen na načelima Konvencije o biolo?koj raznolikosti, te provedbene propise koji iz njega proizlaze

 Revidirati sveukupno nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na za?titu i kori?tenje biolo?kih resursa.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAKONODAVNI OKVIR

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Donošenje novoga Zakona o zaštiti 		PR!		DP
  prirode
 Donošenje pojedinih zakona o potvr-		PR!		DP
  đivanju međunarodnih konvencija iz 
  područja zaštite biološke i krajo-
  brazne raznolikosti i to: CITES, 
  Bernska, Bonnska
 Proglašenje novih zaštićenih parko-		PR!		DP
  va prirode: Mrežnica, Donja Neretva, 
  Lastovo, Elafiti, Hrvatsko zagorje, 
  Bjelolasica-Stijene, Lička Plješivi-
  ca, dio područja Kupe, Zrmanja i Kru-
  pa, Vransko jezero kod Biograda n/m
 Proglašenje novih zaštićenih dijelo-		PR!		DP, ŽP
  va prirode u drugim kategorijama
 Donošenje novih zakona i to:			PR!		DP
- Zakona o zaštiti genetske raznoliko-
  sti zavičajnih   domaćih životinja i 
  kultiviranih biljaka
- Zakona o genetski modificiranim orga-
  nizmima
 Izrada programa izmjena i dopuna zako-	KR		DP
  na koji uređuju pojedina pitanja u sve-
  zi sa zaštitom i korištenjem bioloških 
  dobara
 Donošenje provedbenih propisa temeljem 	KR		DP
  novog Zakona o zaštiti prirode i među-
  narodnih konvencija
 Revizija popisa zakonski zaštićenih 		KR		DP
  svojti na temelju crvenih popisa
 Izrada propisa o poticajnim mjerama za 	KR		DP
  zaštitu prirode i okoliša
 Izrada propisa o financijskim mehaniz-	KR		DP
  mima u zaštiti prirode
 Donošenje metoda i kriterija za vrjed-	KR-SR		DP
  novanje prirode, te shodno tome revizija 
  zaštićenih područja
	

	
13. Strate?ki cilj - institucionalni okvir

U dr?avnome i nevladinom sektoru razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti.

Strate?ke smjernice

 Ustrojstvo tijela dr?avne uprave, ovla?tenoga za za?titu prirode i okoli?a, podići na razinu ministarstva

 Institucionalno ojačati slu?bu za?tite prirode i okoli?a na svim razinama, uključujući znatno pojačanje inspekcijske slu?be i slu?be stručnog nadzora

 Institucionalizirati sustavno prikupljanje, pohranjivanje i obradu prikupljenih podataka o biolo?koj raznolikosti Hrvatske

 Povezati ulogu dr?avnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA INSTITUCIONALNI OKVIR

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Osnivanje Nacionalnoga povjeren-		PR!		DP
  stva za praćenje provedbe NSAPa
 Izrada programa institucionalnog 		PR!		DP, ŽP
  i organizacijskog jačanja službi 
  ovlaštenih za zaštitu biološke i 
  krajobrazne raznolikosti na držav-
  noj i županijskoj razini, uključu-
  jući inspekcijske službe u djelat-
  nosti zaštite prirode i okoliša
 Osnivanje javnih ustanova za uprav-		KR		DP, ŽP
  ljanje zaštićenim dijelovima prirode
 Osnivanje stručno-znanstvene usta-		KR		DP
  nove za sustavno prikupljanje, poh-
  ranjivanje i obradu prikupljenih 
  podataka o biološkoj raznolikosti 
  Hrvatske
 Izrada programa učinkovitijega nad-		KR		DP
  zora u svezi pridržavanja Zakona o 
  zaštiti prirode i Zakona o zaštiti 
  okoliša, uključujući programe obra-
  zovanja policajaca, carinika, kao i 
  inspektora koji obavljaju poslove 
  inspekcije zaštite mora od onečiš-
  ćenja
 Organiziranje sustavnoga pohranji-		KR-SR		DP
  vanja genetskih dokaznih uzoraka 
  endemičnih svojti, u zbirkama muze-
  ja i drugih ustanova
VII. Pobolj?anje stanja u znanosti

14. Strate?ki cilj - istra?ivanja i nadgledanje

U svrhu djelatne za?tite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih podataka o biolo?koj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnoga znanstveno-istra?ivačkog kadra.

Strate?ke smjernice

 Unaprijediti saznanja i baze podataka o biolo?koj raznolikosti

 Osigurati trajno istra?ivanje i izradu analitičke flore, mikoflore i faune

 Posebnu pa?nju posvetiti obrazovanju, financiranju, stipendiranju i zapo?ljavanju istra?ivača biolo?ke raznolikosti, posebice vezano za neistra?ene skupine beskralje?njaka

 Kartirati stani?ta i rasprostranjenost vrsta va?nih za očuvanje biolo?ke raznolikosti i osobitosti.

 Osigurati monitoring i management ugro?enih vrsta i stani?ta

 Tiskati cjeloviti popis flore, mikoflore i faune Hrvatske

 Poticati tiskanje dopunskih znanja o bogatstvu biolo?ke i krajobrazne raznolikosti i to po regionalnom principu

 Podr?avati i poticati adekvatno čuvanje materijalnih dokaza o biolo?koj raznolikosti (botaničke i zoolo?ke zbirke i genetski materijal)

 Razvijati mre?u volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biolo?koj raznolikosti.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA ISTRAŽIVANJA I MONITORING

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

Akcijski planovi za istraživanja i nad-
gledanje područja i ekoloških sustava
 Istraživanja i nadgledanje u zašti-		PR!		SVE
  ćenim područjima						- DP, MS
 Izrada vegetacijske karte Hrvatske		KR
 Izrada karte biološke raznolikosti 		KR
  Hrvatske
 Izrada regionalnih inventarnih lis-		KR-SR
  ta dobro istraženih područja s ci-
  ljem praćenja biološke raznolikosti
 Kontinuirana istraživanja biljnih i 		KR-DR
  životinjskih zajednica močvarnih i 
  vodenih ekosistema, uz nadgledanje 
  na najznačajnijim lokalitetima
 Izrada programa istraživanja i nad-		KR
  gledanja posebno ugroženih krških lo-
  kaliteta
 Sustavna istraživanja podzemnih voda 		KR
  (prvenstveno u špiljama), te detek-
  cija izvora organskih onečišćenja u 
  slivnom području špiljskih ekoloških 
  sustava
 Registriranje faune na prostoru među-		KR-SR
  rječja Save i Drave
 Osnovna istraživanja u još neistraže-		KR-DR
  nim ili nedovoljno istraženim dijelo-
  vima Jadranskog mora, uz određivanje 
  stalnih postaja (ploha), s ciljem pra-
  ćenja stanja biološke raznolikosti: - 
  ušća rijeka; more oko vanjskih i pučin-
  skih otoka; osekline; plaže; podvodne 
  spilje; estuariji; batijal
 Izrada regionalnih inventarnih lista 		KR
  gospodarskih ili iz drugih razloga 
  značajnih morskih područja, s ciljem 
  praćenja promjena u pelagičkim i benton-
  skim ekološkim sustavima
 Praćenje stanja biološke raznolikosti u 	KR-DR
  šumama na pokusnim plohama znanstvenih 
  institucija
 Istraživanje korištenja određenih pesti-	KR
  cida u šumi
Akcijski planovi za istraživanja i nadgle-
  danje svojti
 Plan kontinuiranog istraživanja i nadgle-	PR!
  danja populacija ugroženih vrsta, uz 
  predlaganje potrebnih mjera zaštite, pre-
  ma popisu prioriteta
 Utvrđivanje rasprostranjenosti rijetkih 	PR!
  i endemičnih riba
 Projekt inverntarizacije podzemne faune	PR!
 Istraživanje rasprostranjenosti i statu-	KR-SR
  sa ugroženih biljnih i životinjskih vrs-
  ta, vezanih za močvarna i vodena staniš-
  ta
 Istraživanja rasprostranjenosti, gustoće, 	KR-SR
  biologije i ekologije populacija endemič-
  nih, rijetkih i evidentno ugroženih bilj-
  nih i životinjskih svojti u moru, radi 
  njihove djelotvorne zaštite
 Inventarizacija flore Hrvatske		KR
 Kartiranje flore Hrvatske			KR-SR
 Izrada Flore Hrvatske				KR-SR
 Izrada nacionalne baze podataka i pripad-	KR-SR
  nog GIS-a za raznolikost flore i vegeta-
  cije
 Inventarizacija i utvrđivanje areala po-	KR-SR
  jedinih vrsta slatkovodnih riba radi do-
  bivanja opće slike rasprostranjenosti 
  slatkovodnih zajednica riba Hrvatske
 Ukupna inventarizacija i utvrđivanje 		KR-SR
  areala pojedinih vrsta radi dobivanja 
  opće slike rasprostranjenja vodozemaca 
  i gmazova
 Revizija taksonomskog statusa, raspro-	KR-SR
  stranjenje, stanje populacije i ekolo-
  gija biljnih i životinjskih endema i 
  subendema obalnih i otočnih područja
 Istraživanje osebujnosti, stanja popu-	KR-SR
  lacije, te direktne akcije zaštite za-
  vičajnih pasmina i kultivara obalnih 
  i otočnih područja
 Monitoring programi i ciljana istraži-	KR-SR
  vanja ihtiofaune Jadrana
 Ihtiofaunistička istraživanja dubokog 	KR-SR
  južnog Jadrana
 Istraživanja faunističkoga sastava, u-	KR-SR
  čestalosti i rasprostranjenosti beskra-
  lježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa
 Praćenje stanja biološke raznolikosti 	KR-DR
  morskih beskralježnjaka na stalnim pos-
  tajama, osobito u još neistraženim ili 
  nedovoljno istraženim dijelovima sjever-
  nog i srednjeg Jadrana, te na područjima 
  svih pučinskih otoka
 Inventarizacija sisavaca juga Hrvatske	KR-SR
 Ekologija ugroženih životinjskih vrsta 	KR-SR
  dubrovačkog područja
 Istraživanje ornitofaune, herpetofaune 	KR-SR
  i beskralježnjaka vanjskih otoka
 Taksonomija, rasprostranjenost i ekolo-	KR-SR
  gija faune krškog podzemlja
 Praćenje brojnosti vrsta i održanje pre-	KR-SR
  hrambene piramide u šumama
 Praćenje promjena u flori i vegetaciji 	KR-SR
  kao posljedice prirodnih promjena i an-
  tropogenih utjecaja
 Inventarizacija mikroorganizama		KR-SR
Akcijski planovi za publiciranje podataka
 Utemeljenje nacionalnog znanstvenog Od-	PR!		DP
  bora za faunu i Odbora za floru i osigu-
  ranje sredstava za njihov rad
 Pripremanje i tiskanje edicija faune na 	PR!		DP
  razini cijele Hrvatske ili po regijama, 
  ovisno o istraženosti pojedinih skupina
 Kadrovsko ojačavanje i osiguravanje redo-	KR		DP
  vite financijske potpore časopisima Na-
  tura Croatica, Acta Adriatica, Acta Bo-
  tanica Croatica i Larus
 Osnivanje baze podataka o biološkoj raz-	KR-SR		DP
  nolikosti Jadrana
VIII. Pobolj?anje stanja u obrazovanju i obavje?ćivanju javnosti

15. Strate?ki cilj - obrazovanje

Poticati sve metode obrazovanja u području za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama ?kolstva.

Strate?ke smjernice

 Unaprijediti stanje prirodoslovlja na svim razinama ?kolstva

 Revidirati nastavne programe

 Vi?e ulagati u stručno usavr?avanje nastavnika iz područja prirodoslovlja

 Posebnu pa?nju posvetiti obrazovanju istra?ivača biolo?ke raznolikosti

 Posebnu pa?nju posvetiti obrazovanju o upravljanju za?tićenim područjima

 Razvijati mre?u volontera na lokalnoj razini u svrhu izvaninstitucionalnog obrazovanja ?iroke javnosti

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBRAZOVANJE

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Osiguravanje sadržaja o biološkoj 		PR!		DP
  raznolikosti u svim školama i na 
  svim razinama
 Revizija svih postojećih nastavnih 		PR!		DP
  planova i programa i njihovo uskla-
  đivanje s ciljevima i zadaćama od-
  goja i obrazovanja za održanje bio-
  loške raznolikosti
 Osnivanje Povjerenstva Vlade RH za 		KR-SR		DP
  odgoj i obrazovanje za zaštitu bio-
  loške raznolikosti, s ciljem pripre-
  me edukacijskih materijala (zavičaj-
  ne čitanke, brošure i monografije, 
  priručnici za nastavnike)
 Obrazovanje većeg broja biologa-tak-		KR-DR		DP
  sonoma na PMF-u za kritične (nepokri-
  vene) svojte
 Organiziranje županijskih ureda za 		KR-SR		DP, ŽP
  prosvjetu i kulturu kao mjesta ko-
  ordinacije aktivnosti oko projekata 
  odgoja i obrazovanja za očuvanje bi-
  ološke raznolikosti, s obzirom na 
  specifičnost regije
 Program usavršavanja mladih istra-		KR-DR		DP, MS
  živača u inozemstvu
 Edukacija stručnjaka za upravljanje 		SR-DR		DP, MS
  zaštićenim vodenim i močvarnim sta-
  ništima (Wetland Managers)
 Edukacija stručnjaka za upravljanje 		SR-DR		DP, MS
  zaštićenim područjima (Protected Area 
  Managers)
 Nabava novije faunističko-florističke 	KR		DP, MS
  literature za izobrazbu mladih znan-
  stvenika
16. Strate?ki cilj - obavje?ćivanje javnosti

Potaknuti sve metode obavje?ćivanja javnosti o problematici za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti, te potaknuti sudjelovanje javnosti u za?titi.

Strate?ke smjernice

 Unaprijediti i podići razinu obrazovanja i svijest javnosti o biolo?koj i krajobraznoj raznolikosti, te pojačati udio javnosti u akcijama za?tite

 Uspostaviti mehanizam međunarodne razmjene podataka o biolo?koj raznolikosti

 Povezati ulogu dr?avnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore za?tite

 Poticati i osigurati financiranje akcija za?tite i ekolo?ki odr?ivoga kori?tenja pojedinih vrsta, stani?ta i područja, javnim natječajima

 Tiskati priručnike za obrazovanje većega broja amatera.

Akcijski planovi

AKCIJSKI PLANOVI ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

Akcijski plan					Žurnost		Mogući 
								financ. izv.

 Akcijski plan za obavješćivanje jav-		PR!		DP, ŽP, PS
  nosti kroz sve medije
 Uspostava mehanizma razmjene podata-		PR!		DP, MS
  ka u okviru Konvencije o biološkoj 
  raznolikosti (Clearing-house Mecha-
  nism) preko interneta
 Informacijski sustav za biološku 		PR!		DP
  raznolikost Hrvatske
 Osmišljavanje mreže NVU-a, pod vod-		PR!		DP, PS
  stvom stručnih i znanstvenih NVU-a, 
  iz područja zaštite biološke i krajo-
  brazne raznolikosti, koja bi prekri-
  vala područje cijele države
 Uspostavljanje fondova na državnoj 		PR!		DP
  razini za financiranje putem natje-
  čaja NVU-a, za projekte koji su od 
  koristi za očuvanje biološke i kra-
  jobrazne raznolikosti
 Program uključivanja NVU-a u bavlje-		KR		DP, ŽP
  nje zaštitom biološke i krajobrazne 
  raznolikosti na lokalnoj razini (na-
  ročito na razini općina i gradova)
 Tiskanje priručnika za određivanje 		KR-DR		DP,MS,PS
  raznih skupina flore i faune s ciljem 
  obrazovanja većeg broja amatera
 Program obrazovanja predstavnika lo-		KR-DR		DP, ŽP
  kalne uprave i samouprave, turistič-
  kih zajednica i drugih o zaštiti pri-
  rode
 Program obrazovanja djelatnika držav-		KR-DR		DP
  ne uprave (carina, policija)	

IV. PROVOÐENJE NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA

U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti zacrtan je niz strate?kih smjernica i akcijskih planova za?tite. Oni oslikavaju potrebna djelovanja, ali je te?ko prognozirati mogućnost njihove provedbe. Navedeni program vrlo je te?ko u cijelosti realizirati. Stoga su akcijski planovi poredani po prioritetima, te bi ih tim redom trebalo i provoditi, vodeći računa o utvrđenim općim strate?kim ciljevima i akcijskim planovima.

Osnovne prepreke provedbi NSAP-a bit će manjak financijskih sredstava i nedostatni institucionalni okvir za?tite prirode i okoli?a. Treba naglasiti i činjenicu da je koncept očuvanja i odr?ivoga kori?tenja sveukupne biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj jo? u začetku, te jo? uvijek prevladava »konzervativni« pristup koji daje prednost za?titi pojedinih vrijednih područja u odnosu na za?titu raznolikosti biolo?kih svojti i zajednica.

Sudionici provedbe NSAP-a

Tijela ovla?tena za provođenje NSAP-a su Vlada Republike Hrvatske, Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a i druga nadle?na tijela dr?avne uprave, te nadle?na tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a (DUZPO) osigurava provođenje godi?njih programa akcijskih planova i o tome podnosi izvje?će Vladi Republike Hrvatske. Radi opsega posla, potrebno je predvidjeti 2-3 djelatnika u okviru DUZPO-a koji će raditi na ovim poslovima.

Osim nadle?nih tijela dr?avne uprave te lokalne samouprave i uprave, u provedbi NSAP-a sudjelovat će i ostali sudionici - preko znanstvenih institucija i poslovnog sektora do nevladinih udruga i lokalne zajednice u naj?irem smislu.

Povjerenstvo za praćenje provođenja NSAP-a

Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a će koordinirati daljnji rad i obavljati administrativne i organizacijske poslove u svrhu provođenja NSAP-a, uz nadzor, posebnoga Povjerenstva za praćenje provođenjea NSAP-a kojega će osniovati Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo će biti sastavljeno od predstavnika ovla?tenih tijela dr?avne uprave, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, te poslovnoga sektora. Na takav način osigurat će se nastavak sudioničkoga načela koje je zauzeto i prilikom izrade NSAP-a. Povjerenstvoi će svake godine donositi godi?nji program akcija za narednu godinu i plan iznala?enja sredstava za njihovo provođenje. Također bi trebalo osigurati koordiniranost između resornih tijela dr?avne uprave glede provedbe određenih akcijskih planova i utvrditi akcijske planove i projekte koji će se nuditi za financiranje na međunarodnoj razini.

Financiranje provođenja NSAP-a

S obzirom na vrlo raznoliku problematiku i heterogenost akcijskih planova, nemoguće je realno izraziti ukupna potrebna sredstva za provođenje NSAP-a. Tijekom razmatranja financijskih pokazatelja potrebno je imati na umu sljedeće:

 Akcijski planovi realizirat će se prema prioritetima, ovisno o financijskim i organizacijskim mogućnostima. S realizacijom prioritetnih akcijskih planova (PR!) trebalo bi započeti odmah, odnosno realizirati ih tijekom sljedeće dvije godine. Kratkoročne planove potrebno je započeti u razdoblju od sljedećih pet godina. Srednjoročni i dugoročni mogu se, ovisno o mogućnostima, realizirati i nakon pet godina.

 Veliki dio akcijskih planova realizirat će se kroz redovnu djelatnost ovla?tenih tijela, te ne zahtijevaju posebno financiranje. Iznimno će biti potrebno financirati rad pojedinih stručnih povjerenstva, ?to ne zahtijeva velika sredstva. Svrha navođenja takvih akcijskih planova u NSAP-u je osiguravanje prioriteta i ?urnosti u njihovoj realizaciji. To se posebice odnosi na dono?enje nekih novih zakona i propisa, reviziju postojećega zakonodavstva i osiguranje uno?enja mjera za?tite biolo?ke i krajobrazne raznolikosti u različite sektore, te osiguranja prioriteta u financiranju dijela znanstveno-istra?ivačkih programa.

 Iako bi financiranje većine planova trebala biti obveza dr?avnoga proračuna, veliki broj projekata je podoban i za financiranje iz međunarodnih sredstava, no realizaciju ove mogućnosti je te?ko procijeniti, budući da ovisi o različitim činiteljima, a naročito o ulasku Republike Hrvatske u PHARE-program.

U Dr?avnom proračunu utemeljit će se posebna stavka - Sredstva za provođenje NSAP-a kojom bi se barem dijelom osigurala nu?na sredstva za ovu djelatnost. Visinu godi?njih sredstava moguće je odrediti pau?alno (određena svota) na temelju prijedloga godi?njega programa rada kojega donosi Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a ili u određenom postotku od visine ukupnoga dr?avnog proračuna.

Osim ovih namjenskih sredstava, svi sudionici provedbe NSAP-a osiguravat će dio sredstava u okviru svojih djelatnosti, a ovisno o sudjelovanju u pojedinim akcijskim planovima. Dio sredstava poku?at će se osigurati preko sponzora iz poslovnoga sektora.

Posebno je va?no razraditi akcijske planove koji su od međunarodne razine va?nosti i za njih tra?iti financiranje iz inozemnih izvora.

Izrada ?upanijskih SAP-ova

Dio aktivnosti u provedbi NSAP-a treba sustavno usmjeravati na ?upanijsku razinu koja će vjerojatno s vremenom biti sve izra?enija.

Nakon usvajanja NSAP-a na dr?avnoj razini, ?upanije, odnosno Grad Zagreb, pristupit će izradi odgovarajućih provedbenih programa na lokalnoj razini, koje donose ?upanijske skup?tine, odnosno Skup?tina Grada Zagreba, uz pribavljenu suglasnost Dr?avne uprave za za?titu prirode i okoli?a. Na takav način osigurat će se odgovarajuća za?tita i briga za dijelove biolo?ke i krajobrazne raznolikosti koji su od lokalne razine va?nosti, te provedba brojnih nacionalnih ciljeva na lokalnoj razini.

Revizija NSAP-a

Na temelju stalnoga praćenja provođenja NSAP-a, svakih pet godina načinit će se njegova revizija, odnosno sagledati ?to je od zacrtanoga plana realizirano, da li su se pojavili neki novi trenuci, jesu li se promijenili prioriteti, te načiniti novi popis akcijskih planova.

Za reviziju NSAP-a zadu?eni su Dr?avna uprava za za?titu prirode i okoli?a i Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a. Revidirani NSAP donosi Hrvatski dr?avni sabor.

Klasa: 351-02/97-01/04

Zagreb, 30. lipnja 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga dr?avnog sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.

zatvori
Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !