Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki ("Narodne novine", br. XX/06, XX/06, XX/07, XX/07 - pročišćeni tekst, XX/08 - Odluka USRH, XX/08, XX/10, XX/10, XX/10, XX/11)
označi tražene riječi printaj stranicu
57 24.5.2006 Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

1366

Na temelju članka 28.L298283 Zakona o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04) te članka 11.L298285 stavka 1. podstavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 177/04) Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije, na sjednici održanoj 8. svibnja 2006. godine, donosi

TARIFNI SUSTAV

ZA USLUGE ENERGETSKIH DJELATNOSTI PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I OPSKRBE TOPLINSKOM ENERGIJOM, BEZ VISINE TARIFNIH STAVKI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Tarifnim sustavom za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki (u daljnjem tekstu: Tarifni sustav) se za energetske djelatnosti proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuje metodologija za izračun tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije, s iznimkom povlaštenih kupaca, distribuciju toplinske energije i opskrbu toplinskom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca, matrica tarifnih modela i elementi za određivanje reguliranog maksimalnog prihoda, te se propisuju tablice za praćenje normaliziranih troškova, formula za izračun ukupnog prihoda putem tarifnih stavki, postupak podnošenja prijedloga za promjenu visine tarifnih stavki i obrazac izjave o istinitosti podataka.

Članak 2.

(1) Metodologija iz ovoga Tarifnog sustava temelji se na opravdanim troškovima poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i zaštite okoliša te uključuje razuman rok povrata sredstava od investicija u energetske objekte, uređaje i mreže, odnosno u toplinski sustav.
(2) Metodologijom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kao temeljno načelo regulacija dozvoljenog maksimalnog prihoda energetskog subjekta u regulacijskoj godini unutar određenog regulacijskog ciklusa.

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u ovom Tarifnom sustavu imaju značenja utvrđena Zakonom o energijiL298287 (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04) i Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijomL298288 (»Narodne novine«, broj 42/05).
(2) U ovom Tarifnom sustavu koriste se i izrazi koji u smislu ovoga Tarifnog sustava imaju sljedeća značenja:
Proizvodni toplinski kapacitet – nazivna snaga instaliranih jedinica za proizvodnju toplinske energije u postrojenjima proizvođača toplinske energije,
Primarno mjerilo toplinske energije – mjerilo toplinske energije na pragu distribucijske mreže na kojem se u distribucijsku mrežu predaje proizvedena toplinska energija,
Isporuka toplinske energije – dovod i regulacija toplinske energije do zadnjeg mjernog mjesta kupca,
Regulacijski ciklus – višegodišnje razdoblje tijekom kojega se primjenjuju jednaki parametri utjecajni na izračun dozvoljenog maksimalnog prihoda koji energetski subjekt ostvaruje od obavljanja energetskih djelatnosti proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom energijom,
Regulacijska godina – dio regulacijskog ciklusa koji odgovara razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca kalendarske godine,
Bazna godina – kalendarska godina koja prethodi prvom regulacijskom ciklusu,
Matrica tarifnih modela – tablica koja sadrži tarifne grupe s tarifnim modelima i tarifne elemente,
Tarifna grupa (Tg) – grupa tarifnih kupaca toplinske energije određene jedinstvene zasebne kategorije potrošnje,
Tarifni model (TM) – model obračuna potrošnje toplinske energije,
Tarifni element (Te) – dio tarifnog modela koji se odnosi na isporučenu/preuzetu toplinsku energiju, snagu ili fiksnu mjesečnu naknadu,
Tarifna stavka (Ts) – dio tarifnog sustava kojom se u financijskom iznosu u kunama određuje vrijednost pojedinog tarifnog elementa unutar određene tarifne grupe, ovisno o tarifnom modelu.

Članak 4.

(1) Tarifne stavke (Ts) za energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava određuju se prema sljedećim tarifnim grupama (Tg):
– Tg1 – industrija i poslovni potrošači,
– Tg2 – kućanstvo na centraliziranom toplinskom sustavu,
– Tg3 – kućanstvo na područnim toplanama.
(2) Tarifni elementi su:
– Te1 – isporučena/preuzeta toplinska energija,
– Te2 – zakupljena snaga iz termoenergetske suglasnosti,
– Te3 – fiksna mjesečna naknada za:
– spremnost pogonskog sustava u proizvodnji toplinske energije,
– održavanje i umjeravanje mjerila toplinske energije u distribuciji toplinske energije,
– troškove usluge obračuna u opskrbi toplinskom energijom.
(3) Uzimajući u obzir tarifne elemente za isporučenu/preuzetu toplinsku energiju, snagu i fiksnu mjesečnu naknadu, tarifne stavke se iskazuju u matrici tarifnih modela kako slijedi:
 

TARIFNE GRUPE (Tg)

(kategorija potrošnje)

TARIFNI MODELI (TM)

TARIFNI ELEMENTI (Te)

Te1 Energija

Te2 Snaga

Te3 Naknada

Tg1 –   Industrija i poslovni potrošači

TM1 – zasebno mjerilo

Vrela/topla voda

Ts11 [kn/kWh]

Ts12 [kn/kW]

Ts13 [kn]

TM2 – zasebno mjerilo

Tehnološka para

Ts21 [kn/t]

Ts22 [kn/t/h]

Ts23 [kn]

TM3 – zajedničko mjerilo

Vrela/topla voda

Ts31 [kn/kWh/m2]

Ts32 [kn/kW]

Ts33 [kn]

TM4 – zajedničko mjerilo

Tehnološka para

Ts41 [kn/t]

Ts42 [kn/t/h]

Ts43 [kn]

Tg2 –   Kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu

TM5 – zasebno mjerilo

Ts51 [kn/kWh]

Ts52 [kn/kW]

Ts53 [kn]

TM6 – zajedničko mjerilo

Ts61 [kn/kWh/m2]

Ts62 [kn/kW]

Ts63 [kn]

Tg3 –   Kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama)

TM7 – zasebno  mjerilo

Ts71 [kn/kWh]

Ts72 [kn/kW]

Ts73 [kn]

TM8 – zajedničko mjerilo

Ts81 [kn/kWh/m2]

Ts82 [kn/kW]

Ts83 [kn]

Članak 5.

Energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava dužan je predložiti visinu tarifnih stavki na temelju razvidnog i utemeljenog izračuna, uz uvjet da očekivani prihod u regulacijskoj godini, izračunat primjenom formula iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava, ne prelazi regulirani dozvoljeni maksimalni prihod energetskog subjekta u regulacijskoj godini koji je određen ovim Tarifnim sustavom u dijelu proizvodnje toplinske energije, s iznimkom povlaštenih kupaca, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca.

Članak 6.

Ovim Tarifnim sustavom utvrđuje se razdoblje isporuke toplinske energije – dnevno razdoblje grijanja i trajanje ogrjevne sezone, te izračun količina potrošnje toplinske energije i goriva.

Članak 7.

(1) Ogrjevna sezona započinje razdobljem spremnosti za grijanje i traje ovisno o temperaturnim prilikama od najranije 15. rujna tekuće godine do najkasnije 15. svibnja naredne godine.
(2) Kao početak ogrjevne sezone određuje se dan kojemu prethodi razdoblje od tri uzastopna dana kod kojih je u 21 sat izmjerena temperatura zraka od 12 °C ili niža, utvrđeno prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, a za kraj ogrjevne sezone određuje se dan kojemu prethodi razdoblje od tri uzastopna dana kod kojih je u 21 sat izmjerena temperatura zraka od 12 °C ili viša, utvrđeno prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda.
(3) Distributer toplinske energije dužan je tijekom ogrjevne sezone osigurati grijanje u dnevnom režimu od 06 do 22 sata uz količinu toplinske energije kojom se postiže prosječna temperatura u prostorijama kupca od 20 ± 1 °, kao i grijanje u noćnom režimu od 22 do 06 sati uz količinu toplinske energije kojom se postiže prosječna temperatura u prostorijama kupca od 15 ± 1 °.

Članak 8.

(1) Energetski subjekt koji obavlja energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava dužan je obračunavati tarifne stavke do visine kojom se garantira ukupni prihod prema pravilima regulacije maksimalnog ukupnog prihoda iz ovoga Tarifnog sustava.
(2) Regulacija maksimalnog ukupnog prihoda ima za cilj da se:
– osigura primjena načela razvidnosti, objektivnosti i nediskriminiranosti,
– osiguraju uvjeti za kontinuirano uspješno poslovanje energetskog subjekta, s opredjeljenjem za regulirani prinos na uložena financijska sredstva,
– osigura razvoj energetskog subjekta regulacijom koja je zasnovana na motivaciji za povećanje produktivnosti i učinkovitosti poslovanja,
– osigura kvaliteta usluge koju daje energetski subjekt,
– spriječi mogućnost zlouporabe i međusobnog subvencioniranja između energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom,
– onemogući monopolističko ponašanje energetskog subjekta,
– zaštite kupci toplinske energije kroz osiguravanje pouzdane i kvalitetne opskrbe toplinskom energijom,
– postignu stabilni i predvidivi uvjeti poslovanja radi poticanja investitora na ulaganje,
– smanji onečišćenje okoliša.

Članak 9.

(1) Regulacija maksimalnog ukupnog prihoda provodi se tijekom regulacijskog ciklusa.
(2) Regulacijom iz stavka 1. ovoga članka određuje se dopušteni iznos ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda energetskog subjekta od obavljanja regulirane energetske djelatnosti.
(3) Prvi regulacijski ciklus određuje se u trajanju od tri godine, s početkom na dan 1. siječnja 2006. godine, a za baznu godinu određuje se 2005. godina.
(4) Sljedeći regulacijski ciklusi obuhvaćaju petogodišnja razdoblja.

Članak 10.

(1) Energetski subjekt je dužan ukupan prihod iz članka 9. stavka 2. ovoga Tarifnog sustava, iskazivati za svaku energetsku djelatnost posebno i odvojeno od drugih djelatnosti, zasnovano na principima međunarodnih računovodstvenih standarda.
(2) Energetski subjekt je dužan izraditi godišnje financijsko izvješće na način da Hrvatska energetska regulatorna agencija (dalje u tekstu: Agencija) može razvidno pratiti podatke o osnovnim i obrtnim sredstvima, kapitalu, prihodima i rashodima s naslova obavljanja regulirane energetske djelatnosti, financijskim tijekovima i investicijama te ostvarenoj produktivnosti i učinkovitosti poslovanja.

II. ELEMENTI ZA ODREĐIVANJE REGULIRANOG MAKSIMALNOG PRIHODA

Proizvodnja toplinske energije

Članak 11.

(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost proizvodnje toplinske energije treba pokriti troškove proizvodnje toplinske energije do mjesta predaje proizvedene toplinske energije u distribucijsku mrežu te osigurati regulirani iznos prinosa od reguliranih sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod iz stavka 1. ovoga članka, za pojedinu regulacijsku godinu izračunava se prema formuli

gdje je:
Pmax(t) – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t [kn],
Tfix(t-1) – iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj godini t-1 [kn],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
Tvar(t) – iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t [kn],
RSt – prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t [kn],
Tgor(t) – iznos za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t [kn],
N – iznos posebnih naknada [kn].

pri čemu je:
i) Tfix(t-1) – iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj godini t-1
Tfix(t-1) predstavlja iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj godini t-1, sukladno orijentaciji na normalizirane troškove, pri čemu se prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje u odnosu na sljedeće kriterije:
a) troškovi materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara, iskazuju se prema normativima potrošnje i prosječnim cijenama iskazanim na tržištu u razdoblju nabave,
b) troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava, do razine od 40% od obračunate godišnje amortizacije, odnosno prema stvarno obračunatim troškovima uz uvjet pribavljanja pisane suglasnosti Agencije,
c) troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme koji se priznaju prema razini premije osiguranja koju plaća energetski subjekt,
d) bruto plaće radnika do razine prosječne bruto plaće radnika ostvarene u gospodarstvu Republike Hrvatske u regulacijskoj godini t-1, uvećano do 25% radi složenosti obavljanja regulirane djelatnosti i potrebne kvalifikacijske strukture,
e) menadžerske plaće i nagrade, u skladu s pokazateljima uspješnosti poslovanja – prvenstveno učinkovitosti, na temelju pravovaljanih odluka nadležnih organa energetskih subjekata,
f) ostale usluge, do razine ostvarenog prosječnog postotka u trogodišnjem razdoblju koje prethodi regulacijskoj godini t-1, iskazano prema troškovima materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara navedenih pod a) ovoga stavka,
g) ostali izvanredni troškovi, do 5% u odnosu na iznos troškova navedenih pod a), b), c), i d) ovoga stavka,
h) obračun amortizacije reguliranih sredstava vrši se na temelju minimalnih godišnjih stopa amortizacije prema važećim propisima,
i) darovi, prilozi i ostala davanja priznaju se prema posebnim propisima.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.
Tablice za sve grupe troškova nalaze se u Prilogu 2. ovoga Tarifnog sustava i čine njegov sastavni dio.
ii) Indeks potrošačkih cijena – It
Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije, uzimajući u obzir:
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine unutar regulacijskog ciklusa, u odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.
iv) Tvar(t) – Iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t
Tvar(t) – Iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t, sukladno orijentaciji na normalizirane troškove, izračunava se prema formuli

gdje je:
Tpro-var(t-1) – prosječan varijabilni trošak poslovanja i održavanja kod energetskog subjekta, u regulacijskoj godini t-1, iskazan po jedinici proizvedene toplinske energije [kn/kWh],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti [0 – 1),
Qt – planirana proizvodnja toplinske energije za tarifne kupce u regulacijskoj godini t [kWh].

v) Prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t – RSt
Prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t – RSt izračunava se prema formuli

gdje je:
RSpro – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost (regulirana sredstva) [kn],
PCKpond – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.

Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za obavljanje regulirane djelatnosti proizvodnje toplinske energije (osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva).

Prosječna vrijednost reguliranih sredstva – RSpro izračunava se prema formuli


gdje je:
RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].

Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t predstavlja zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan regulacijske godine t.
Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t – RSkraj određuje se prema formuli

RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt     [kn]

gdje je:

NI – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp – besplatno dobivena sredstva [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].

Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala – PCKpond izračunava se prema formuli

gdje je:
E – vlastiti kapital [kn],
Ke – kamata na vlastiti kapital,
Dug – iznos duga [kn],
Kd – kamata na dug,
Tp – stopa poreza na dobit.

Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â, prema formuli

Ke = Rf + b · (Rm – Rf)

gdje je:
Rf – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih obveznica),
Rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog portfelja),
Rm – Rf – premija za tržišni rizik,
b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu na prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b·(Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.

U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta – â iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.

Kamata na dug – Kd

Kamata na dug podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske kredite koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih stavki od strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na hrvatskom financijskom tržištu.
vi) Iznos za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t – Tgor(t)
Kod izračuna iznosa za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t – Tgor(t) uzima se u obzir sljedeće:
1. Ukupno instalirana snaga, odnosno prijavljena i evidentirana toplinska snaga
2. Kvaliteta goriva potvrđuje se certifikatom za donju ogrjevnu vrijednost Hd, kao i certifikatom kvalitete za kemijski sastav goriva.
3. Količina potrošenog goriva u baznoj godini utvrdit će se kao godišnji prosjek utrošenog goriva u prethodnom desetogodišnjem razdoblju.
4. Vanjska projektirana temperatura za određeni lokalitet.
5. Tehnički gubici u proizvodnji toplinske energije, prema članku 12. ovoga Tarifnog sustava,
6. Tehnički gubici u distribucijskoj mreži, prema članku 15. ovoga Tarifnog sustava,
7. Nabavna cijena goriva, prema članku 13. ovoga Tarifnog sustava.
Iznos troškova za ukupno nabavljenu količinu različitih goriva, korištenih za proizvodnju toplinske energije u regulacijskoj godini t, predstavlja iznos koji je potreban za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t, koji se iskazuje kao zbroj iznosa nabave pojedinih vrsta goriva (zbroj pojedinačnih nabava, odnosno umnoška količina i jediničnih cijena za pojedinu vrstu goriva), a izračunava se prema formuli

 
gdje je:
G(i) – količina određenog goriva po jednoj nabavi,
C(i) – jedinična cijena određenog goriva po jednoj nabavi.

U slučaju da je dio potrošenih količina goriva ugovoren i nabavljen po deviznoj klauzuli, devizni iznosi se za potrebe izračuna troškova preračunavaju u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za ugovorenu valutu prema tečaju koji je bio važeći na dan plaćanja odnosne količine goriva.
Potrošene količine goriva trebaju biti u korelaciji prema proizvedenoj ukupnoj količini toplinske energije u regulacijskoj godini.
U slučaju da je dio toplinske energije proizveden iz biomase, bioplina, sunčeve energije, geotermalne energije ili otpada, u formulu za izračun troškova goriva dodaje se adekvatna matematička komponenta.
Ukupna količina proizvedene toplinske energije u regulacijskoj godini t – Qukup izračunava se prema formuli

Qukup = Qulje + Qplin + Qugljen + Qkupljena topl. ener
. [MWh]

odnosno

Qukup = SGulje. Hd-ulje + SGplin · Hd-plin + SGugljen· Hd-ugljen + Qkupljena topl. ener.

gdje je:

Hd – donja ogrjevna vrijednost određenog goriva koja je deklarirana certifikatom kvalitete kod nabave goriva [kWh/jed. kol.].

Količina toplinske energije u regulacijskoj godini t izražava se prema formuli

Qukup – Qtg-kotla = Qpred = Qtg-dm + Qpotr


gdje je:

Qukup – ukupna količina proizvedene toplinske energije u regulacijskoj godini t [MWh],
Qtg-kotla – ukupni tehnički gubici u kotlu pri transformaciji ogrjevne vrijednosti goriva u toplinsku energiju [MWh],
Qpred – ukupno predana toplinska energija na pragu distribucijske mreže [MWh],
Qtg-dm – ukupni tehnički gubici toplinske energije u distribucijskoj mreži u regulacijskoj godini t [MWh],
Qpotr – ukupna toplinska energija raspoloživa za potrošnju u regulacijskoj godini t [MWh].

Ukupni tehnički gubici u kotlu pri transformaciji ogrjevne vrijednosti goriva u toplinsku energiju – Qtg-kotla iznose

Qtg-kotla = Qulje· (1 – hkt-ulje) + Qplin· (1 – hkt-plin) + Qugljen· (1 – hkt-ugljen)
[MWh]

gdje je:
hkt-ulje – stupanj iskoristivosti kod upotrebe loživog ulja i iznosi 80%,
hkt-plin – stupanj iskoristivosti kod upotrebe prirodnog plina i iznosi 85%,
hkt-ugljen – stupanj iskoristivosti kod upotrebe ugljena i iznosi 80%.

Ukupno predana toplinska energija na pragu distribucijske mreže – Qpred mjeri se na primarnom mjerilu toplinske energije na pragu distribucijske mreže na kojem se predaje proizvedena toplinska energija u distribucijsku mrežu, na temelju kojega se obračunava predana toplinska energija prema formuli

Qpred = Qukup – Qtg-kotla [MWh]

Ukupni tehnički gubici toplinske energije u distribucijskoj mreži u regulacijskoj godini t – Qtg-dm izračunavaju se prema formuli

Qtg-dm = (1 – hdm) · Qpred [MWh]

gdje je:
hdm – stupanj iskoristivosti distribucijske mreže i iznosi 87%.

Ukupna toplinska energija raspoloživa za potrošnju u regulacijskoj godini t – Qpotr(t) izračunava se prema formuli

gdje je:

Qpotr(t)                         – potrošena toplinska energija [MWh],
Pinstalirana                   – instalirana snaga kupaca [MW],
tsobna, projektna            – temperatura unutarnjih prostora prema tehničkim normama
                                       za projektiranje, prema ovome        
                                       Tarifnim sustavu iznosi 19 °C,
tokoline, projektna          – temperatura okoline prema tehničkim normama za
                                        projektiranje, iznosi -15 °C,
tsobna, i                         – temperatura unutarnjih prostora, prema ovome
                                       Tarifnom sustavu iznosi 20 ± 1 °C po danu
                                       ili 15 ± 1 °C po noći,
tokoline, i                      – temperatura okoline prema podacima Državnog
                                        hidrometeorološkog zavoda za svaki sat u mjesecu [°C],
i                                    – sat u obračunskom razdoblju,
n                                    – ukupan broj sati grijanja u obračunskom razdoblju.

Srednja temperatura u ogrjevnom razdoblju regulacijske godine t – tsr-og izračunava se prema formuli

 

gdje je:

zi – broj dana grijanja u određenom mjesecu ogrjevne sezone regulacijske godine t,
ti – srednja temperatura u određenom mjesecu ogrjevne sezone regulacijske godine t [°].

Broj dana grijanja u regulacijskoj godini t – BD izračunava se prema formuli

Srednja dnevna temperatura – ti:
Srednja dnevna temperatura (ti) i-tog dana u ogrjevnoj sezoni regulacijske godine t izračunava se prema vrijednosti temperatura koje zabilježi Državni hidrometeorološki zavod u 07 sati, 14 sati i 21 sat prema formuli

vii) Iznos posebnih naknada – N
Iznos posebnih naknada – N propisuje Vlada Republike Hrvatske, a isti se izračunava prema formuli

N = Noik + Nreg + Nnt   [kn]

gdje je:

Noik – dio naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji se odnosi na toplinsku energiju [kn],
Nreg – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti proizvodnje toplinske energije [kn],
Nnt – naknada za odobrene naslijeđene troškove nastale u obavljanju energetske djelatnosti proizvodnje toplinske energije [kn].

Članak 12.

(1) Tehnički gubici u proizvodnji toplinske energije priznaju se u ovisnosti od korištenog goriva prema sljedećim kriterijima:
– do 15% za prirodni plin,
– do 20% za loživo ulje,
– do 20% za ugljen,
– do 35% za biomasu, biogorivo, bioplin ili otpad.
(2) Iznimno od iznosa iz stavka 1. ovoga članka, za prvu godinu regulacijskog ciklusa Agencija može dati pisanu suglasnost na više tehničke gubitke u proizvodnji toplinske energije, na temelju argumentiranog podneska energetskog subjekta.
(3) Sva proizvedena toplinska energija za tarifne kupce predaje se iz energetskog objekta za proizvodnju toplinske energije u distribucijsku mrežu na pragu distribucijske mreže putem primarnog mjerila toplinske energije.

Članak 13.

(1) Troškovi koji se priznaju za nabavu goriva određuju se na temelju:
– količine goriva potrošenog za proizvodnju toplinske energije, izmjerene i predane na pragu distribucijske mreže, uzimajući u obzir donju ogrjevnu vrijednost za upotrijebljeno gorivo te priznate tehničke gubitke, ovisno o vrsti goriva iz članka 12. stavka 1. ovoga Tarifnog sustava,
– priložene dokumentacije izvršenih nabava goriva, i to:
– kupoprodajni ugovori,
– fakture,
– primke,
– certifikati kvalitete s definiranom donjom ogrjevnom vrijednosti.
(2) Viša nabavna cijena goriva od cijene koja je bila važeća na tržištu u određenom razdoblju ne priznaje se.

Distribucija toplinske energije

Članak 14.

(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost distribucije toplinske energije treba pokriti troškove poslovanja energetske djelatnosti distribucije toplinske energije, te osigurati regulirani iznos prinosa od reguliranih sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost distribucije toplinske energije za tarifne kupce, za pojedinu regulacijsku godinu unutar regulacijskog ciklusa, izračunava se prema formuli

Pmax(t) = [Pmax(t-1)· (1 + It)•(1 – X)] · odistr-kol – Kt – Zt

gdje je:

Pmax(t)     – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t u regulacijskom ciklusu [kn],
Pmax(t-1)  – regulirani maksimalni prihod u prethodnoj regulacijskoj godini t-1 [kn],
It              – indeks potrošačkih cijena,
X              – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
odistr-kol  – omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije,
Kt             – korektivni faktor za regulacijsku godinu t,
Zt             – vrijednost ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži [kn].

i) Izračun reguliranog maksimalnog prihoda – Pmax
Kod izračuna iznosa Pmax za 2006. godinu (kao početnu godinu prvog regulacijskog ciklusa) potrebno je odrediti regulirani maksimalni prihod bazne godine – Pmax-baz koji je za tu baznu godinu istovrstan s pojmom Pmax(t-1) i izračunava se prema formuli

Pmax-baz º Pmax(t-1) = OT + A + TG + T + RS + N   [kn]

gdje je:

OT – operativni troškovi bazne godine [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
TG – tehnički gubici u baznoj godini [kn],
T – darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini [kn],
RS – prinos od reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
N – iznos posebnih naknada [kn].

Operativni troškovi bazne godine – OT
Operativni troškovi bazne godine – OT prema ovome Tarifnom sustavu su troškovi obavljanja regulirane djelatnosti energetskog subjekta, sukladno standardima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, odražavaju se kao normalizirani troškovi za obavljanje regulirane djelatnosti.
Prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje se na način i po postupku iz članka 11. ovoga Tarifnog sustava.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A izračunava se primjenom formule, sukladno minimalnim godišnjim stopama amortizacije propisanim važećim propisima.
Tehnički gubici u baznoj godini – TG
Tehnički gubici u distribuciji toplinske energije u baznoj godini – TG priznaju se najviše do iznosa iz članka 15. ovoga Tarifnog sustava i iskazuju se financijskim iznosom.
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T priznat će se prema posebnim propisima.
Prinos od reguliranih sredstava – RS
Prinos od reguliranih sredstava – RS izračunava se prema formuli

RS = RSpro· PCKpond [kn]

gdje je:

RSpro – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost (regulirana sredstva) [kn],
PCKpond – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.

Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za obavljanje regulirane djelatnosti distribucije toplinske energije (osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva).

Prosječna vrijednost reguliranih sredstva
RSpro izračunava se prema formuli

gdje je:

RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].

Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine predstavlja zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan regulacijske godine.
Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine – RSkraj određuje se prema formuli

RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt   [kn]

gdje je:

NI – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp – besplatno dobivena sredstva [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].

Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitalaPCKpond izračunava se prema formuli

gdje je:
E – vlastiti kapital [kn],
Ke – kamata na vlastiti kapital,
Dug – iznos duga [kn],
Kd – kamata na dug,
Tp – stopa poreza na dobit.

Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â, prema formuli

Ke = Rf + b · (Rm – Rf)

gdje je:

Rf                      –   prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih obveznica),
Rm               –   prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog portfelja),
Rm               –   Rf – premija za tržišni rizik,
b                 –   koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu
                         na prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b · (Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.

U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta – iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.
Kamata na dugKd podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske kredite koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih stavki od strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na hrvatskom financijskom tržištu.

Iznos posebnih naknada – N

Iznos posebnih naknada – N propisuje Vlada Republike Hrvatske, a isti se izračunava prema formuli

N = Nreg + Nkonces + Nnt   [kn]

gdje je:

Nreg             – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti distribucije toplinske energije [kn],
Nkonces      – naknada za koncesiju, ako se energetska djelatnost distribucije toplinske energije
                       obavlja na temelju koncesije [kn],
Nnt               – naknada za odobrene naslijeđene troškove nastale u obavljanju energetske
                        djelatnosti distribucije toplinske energije [kn].

ii) Indeks potrošačkih cijena – It

Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije uzimajući u obzir;
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine unutar regulacijskog ciklusa, u odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.
iv) Omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije – odistr-kol
Omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije – odistr-kol izračunava se prema formuli

gdje je:
Qt     – ukupno distribuirana količina toplinske energije u regulacijskoj godini t,
Qt-1  – ukupno distribuirana količina toplinske energije u regulacijskoj godini t-1.

v) Kt – Korektivni faktor za regulacijsku godinu t
Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t izračunava se prema formuli

Kt = (Pt-1 – Pmax(t-1)) · (1 + KSt[kn]

gdje je:

Pt-1 – prihod ostvaren u regulacijskoj godini t-1 [kn],
Pmax(t-1) – regulirani maksimalni prihod u regulacijskoj godini t-1 [kn],
KSt – prosječna vrijednost dnevne kamatne stope u regulacijskoj godini t, prema izvoru – Tržište novca Zagreb.

U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost korektivnog faktora jednaka je nuli.

vi) Vrijednost ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži – Zt
Vrijednost ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži – Zt izračunava se prema formuli

Zt = (Lt-1 – Lpro) · Qpred(t-1)· LPt-1   [kn]

gdje je:

Lt-1          – udio ukupnog gubitka u distribuiranoj količini toplinske energije u regulacijskoj godini t-1,
Lpro         – prosjek udjela ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži u razdoblju od regulacijske
                   godine t-2 do regulacijske godine t-6,
Qpred(t-1) – ukupna količina toplinske energije na ulazu u distribucijsku mrežu u regulacijskoj godini t-1 [kWh],
LPt-1         – prosječna ponderirana cijena toplinske energije u regulacijskoj godini.

Članak 15.

(1) Kao referentni stupanj iskoristivosti distribucijske mreže uzima se hdm = 87%.
(2) Tehnički gubici u distribucijskoj mreži priznaju se do 13% računajući od ukupne toplinske energije izmjerene na pragu distribucijske mreže.
(2) Nakon 2010. godine vrijednosti priznatih gubitaka uskladit će se s aktualnim EU vrijednostima.

Članak 16.

Održavanje i periodička umjeravanja mjerila toplinske energije vrši energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije toplinske energije.

Opskrba toplinskom energijom

Članak 17.

Pod obavljanjem regulirane djelatnosti opskrbe toplinskom energijom razumijeva se prodaja toplinske energije tarifnim kupcima, prikupljanje podataka potrebnih za obračun, obračun toplinske energije, ispostavljanje računa te naplata potrošene toplinske energije.

Članak 18.

(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe toplinskom energijom za tarifne kupce treba pokriti troškove obavljanja regulirane djelatnosti te osigurati regulirani iznos prinosa od reguliranih sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe toplinskom energijom za tarifne kupce, za pojedinu godinu regulacijskog ciklusa, izračunava se prema formuli

Pmax(t) = Pmax(t-1)· (1 + It) · (1 – X) – Kt

gdje je:

Pmax(t)         – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t u regulacijskom ciklusu [kn],
Pmax(t-1)      – regulirani maksimalni prihod u prethodnoj regulacijskoj godini t-1 [kn],
It                  – indeks potrošačkih cijena,
X                  – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
Kt                 – korektivni faktor za regulacijsku godinu t.

i) Izračun reguliranog maksimalnog prihoda – Pmax

Kod izračuna iznosa Pmax za 2006. godinu (kao početnu godinu prvog regulacijskog ciklusa) potrebno je odrediti regulirani maksimalni prihod bazne godine – Pmax-baz koji je za tu baznu godinu istovrstan s pojmom Pmax(t-1) i izračunava se prema formuli

Pmax-baz º Pmax(t-1) = OT + A + T + RS + Nreg   [kn]

gdje je:

OT        – operativni troškovi bazne godine [kn],
A           – amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
T           – darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini [kn],
RS         – prinos od reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
Nreg      – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom [kn].

Napomena: U prvom regulacijskom ciklusu uzima se 2005. godina za baznu godinu kod izračuna reguliranog maksimalnog prihoda bazne godine – Pmax-baz.

Operativni troškovi bazne godine – OT
Operativni troškovi bazne godine – OT prema ovome Tarifnom sustavu su troškovi obavljanja regulirane djelatnosti energetskog subjekta, sukladno standardima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, odražavaju se kao normalizirani troškovi za obavljanje regulirane djelatnosti.
Prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje se na način i po postupku iz članka 11. ovoga Tarifnog sustava.
Normalizirani troškovi kod djelatnosti opskrbe toplinskom energijom odnose se na obračun, ispostavljanje računa i naplatu potrošene toplinske energije.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.

Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A izračunava se primjenom propisane formule, sukladno minimalnim godišnjim stopama amortizacije propisanim važećim propisima.

Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T priznaju se prema posebnim propisima.

Prinos od reguliranih sredstava – RS
Prinos od reguliranih sredstava – RS izračunava se prema formuli

RS = RSpro· PCKpond   [kn]

gdje je:

RSpro           – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost (regulirana sredstva) [kn],
PCKpond     – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.

Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za obavljanje regulirane djelatnosti opskrbe toplinskom energijom (osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva).

Prosječna vrijednost reguliranih sredstva – RSpro izračunava se prema formuli

gdje je:

RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].

Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine predstavlja zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan regulacijske godine.

Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine – RSkraj
određuje se prema formuli

RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt   [kn]

gdje je:

NI           – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp       – besplatno dobivena sredstva [kn],
A             – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt         – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].

Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala – PCKpond izračunava se prema formuli

gdje je:

E         – vlastiti kapital [kn],
Ke      – kamata na vlastiti kapital,
Dug     – iznos duga [kn],
Kd      – kamata na dug,
Tp       – stopa poreza na dobit.

Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â, prema formuli

Ke = Rf + b · (Rm – Rf)

gdje je:

Rf                 – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih obveznica),
Rm               – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog portfelja),
Rm – Rf       – premija za tržišni rizik,
b                 – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu na
                       prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b · (Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.

U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta – â iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.
Kamata na dug – Kd podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske kredite koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih stavki od strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na hrvatskom financijskom tržištu.

Naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom – Nreg
Iznos naknade za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom – Nreg propisuje Vlada Republike Hrvatske.

ii) Indeks potrošačkih cijena – It
Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije uzimajući u obzir:
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine u regulacijskom ciklusu, u odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.

iv) Kt – Korektivni faktor za regulacijsku godinu t

Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t izračunava se prema formuli

Kt = (Pt-1 – Pmax(t-1)) · (1 + KSt[kn]

gdje je:

Pt-1              – prihod ostvaren u regulacijskoj godini t-1 [kn],
Pmax(t-1)     – regulirani maksimalni prihod u regulacijskoj godini t-1 [kn],
KSt              – prosječna vrijednost dnevne kamatne stope u regulacijskoj godini t, prema izvoru – Tržište novca Zagreb.

U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost korektivnog faktora jednaka je nuli.

Članak 19.

Energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe toplinskom energijom dužan je obračun potrošnje toplinske energije iskazati u kunama za:
– stalne troškove (troškove snage),
– promjenljive troškove (troškove isporučene/preuzete toplinske energije),
– fiksnu mjesečnu naknadu.

III. POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI

Članak 20.

(1) Energetski subjekt iz članka 5. ovoga Tarifnog sustava podnosi prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom (u daljnjem tekstu: Prijedlog) Ministarstvu koje pribavlja mišljenje Agencije.
(2) Energetski subjekt je uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dužan dostaviti sljedeće:
a) ispunjenu matricu tarifnih modela iz članka 4. ovoga Tarifnog sustava, s navođenjem postotka promjene pojedinih tarifnih stavki, u odnosu na važeće iznose,
b) razvidan i detaljan izračun očekivanog ukupnog prihoda u regulacijskoj godini t na temelju zatraženih promjena tarifnih stavki, koji je izračunat primjenom priznate metode izračuna ukupnog prihoda, uz uvjet da taj prihod ne prelazi regulirani dozvoljeni maksimalni prihod energetskog subjekta utvrđen prema odredbama ovoga Tarifnog sustava,
c) financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu sa svim prilozima, sačinjen po međunarodnim računovodstvenim standardima,
d) izvještaj o izvršenoj reviziji ovlaštenog neovisnog revizora,
e) tehničko-ekonomske podatke, uključujući i podatke o investicijama, prodaji, nabavi, naplati i potraživanjima od kupaca,
f) podatke karakteristične za tarifne grupe (kategorije potrošnje),
g) plan izgradnje novih objekata, nadogradnje ili rekonstrukcije postojećih objekata,
h) ostale podatke, na zahtjev Ministarstva.
(3) Dokumente koji sadrže podatke iz stavka 2. ovoga članka potpisuje odgovorna osoba energetskog subjekta i isti moraju biti ovjereni pečatom tvrtke.
(4) Na zahtjev Ministarstva ili Agencije energetski subjekt je dužan dostaviti i druge podatke i informacije potrebne za utvrđivanje promjene visine tarifnih stavki te omogućiti uvid u investicijsko-tehničku dokumentaciju kod planiranja realizacije projekta izgradnje ili rekonstrukcije.
(5) Ako se tijekom iste regulacijske godine dva ili više puta podnosi Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka, energetski subjekt se može pozvati na već ranije dostavljenu istovjetnu dokumentaciju za točke c), d) i g) iz stavka 2. ovoga članka, s točno određenim datumom ranije dostave i priložiti njihovu presliku.

Članak 21.

(1) Uz Prijedlog iz članka 20. stavka 1. ovoga Tarifnog sustava energetski subjekt je dužan dostaviti i ovjerenu izjavu o istinitosti podataka podnijetih na uvid od strane energetskog subjekta iz članka 20. stavka 2. ovoga Tarifnog sustava.
(2) Obrazac izjave iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u Prilogu 3. ovoga Tarifnog sustava i čini njegov sastavni dio.
(3) Izjava iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu sa svim prilozima, sačinjen po međunarodnim računovodstvenim standardima i izvještaj o izvršenoj reviziji ovlaštenog neovisnog revizora.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Svi energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava dužni su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovoga Tarifnog sustava najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 23.

Primjenu ovoga Tarifnog sustava nadzire Agencija.

Članak 24.

Danom stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava prestaju važiti svi tarifni sustavi u energetskim djelatnostima proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom.

Članak 25.

Ovaj Tarifni sustav stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/03
Urbroj: 371-01/06-02
Zagreb, 8. svibnja 2006.

Predsjednik
Upravnog vijeća
Tomo Galić, dipl. ing., v. r.
 

PRILOG 1

Formula za izračun ukupnog prihoda putem tarifnih stavki

Formula za izračun ukupnog prihoda za energetsku djelatnost proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom određuje se na bazi matrice tarifnih modela. Temelj izračuna su tarifni elementi za energiju, snagu i naknadu. Energetski subjekt predlaže promjenu visine tarifnih stavki, dakle predlaže novu alokaciju troškova po tarifnim grupama i tarifnim elementima. Teoretski postoji i mogućnost da se energetski subjekt odluči za situaciju da mu jedna od tarifnih stavki iznosi nula, što ne utječe na konzistentnost izračuna ukupnog prihoda.
Tarifni elementi posebno se izražavaju za zasebna mjerila toplinske energije, a posebno za zajednička mjerila toplinske energije po sljedećim tarifnim grupama: za industriju i poslovne potrošače (Tg1), za kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu (Tg2) i za kućanstva na područnim toplanama/zasebnim kotlovnicama (Tg3).
Ukupan prihod u kunama, promatrano na mjesečnoj razini, za pojedini tarifni model koji se odnosi na zasebna mjerila toplinske energije izračunava se prema formuli

Ukupan prihod u kunama, promatrano na mjesečnoj razini, za pojedini tarifni model koji se odnosi na zajednička mjerila toplinske energije izračunava se prema formuli

gdje je:
n         – broj mjerila toplinske energije,
k         – broj potrošača,
Qz       – količina toplinske energije isporučene na zasebnom ili zajedničkom mjerilu toplinske energije z (kWh); (t),
Pz        – površina po z-tom zajedničkom mjerilu toplinske energije (m2),
Wz       – zakupljena snaga za z-to mjerilo toplinske energije (kW); (t/h).
Ts(ij)   – tarifne stavke za energiju, snagu i fiksnu mjesečnu naknadu iz matrice tarifnih
              modela (kn/kWh); (kn/t); (kn/kWh/m2); (kn/kW); (kn/t/h); (kn).

Nakon zbrajanja mjesečnih ukupnih prihoda radi izračuna godišnjih ukupnih prihoda po tarifnim modelima, dolazi se do sljedećih formula kojima se izračunava ukupan prihod u kunama po tarifnim grupama (kategorijama potrošnje)

UPTG1 = UPTM1 + UPTM2 + UPTM3 + UPTM4
UPTG2 = UPTM5 + UPTM6
UPTG3 =UPTM7 + UPTM8

gdje je:
UPTM1 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zasebna mjerila toplinske energije za vrelu/toplu vodu (kn),
UPTM2 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zasebna mjerila toplinske energije za tehnološku paru (kn),
UPTM3 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zajednička mjerila toplinske energije za vrelu/toplu vodu (kn),
UPTM4 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zajednička mjerila toplinske energije za tehnološku paru (kn),
UPTM5 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu za zasebna mjerila toplinske energije (kn),
UPTM6 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu za zajednička mjerila toplinske energije (kn),
UPTM7 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama) za zasebna mjerila toplinske energije (kn),
UPTM8 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama) za zajednička mjerila toplinske energije (kn).

Sljedeća formula prikazuje ukupan prihod u kunama za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom:

UP = UPTG1 + UPTG2 + UPTG3

pri čemu je:
UP – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom, izračunat temeljem tarifnih elemenata (kn),
UPTG1 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – industrija i poslovni potrošači (kn),
UPTG2 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu (kn),
UPTG3 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama) (kn).

Da bi energetski subjekt ostvario ukupan prihod u kunama za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom, u skladu s ovim Tarifnim sustavom mora biti udovoljeno uvjetu:

UP£Pmax(t)

Dakle, energetski subjekt je dužan predložiti promjenu visine tarifnih stavki na temelju razvidnog i utemeljenog izračuna, uz uvjet da očekivani prihod u regulacijskoj godini t, izračunat na temelju tarifnih stavki za pojedinu energetsku djelatnost (proizvodnju, distribuciju ili opskrbu toplinskom energijom), ne prelazi regulirani dozvoljeni maksimalni prihod određen ovim Tarifnim sustavom za pojedinu energetsku djelatnost.
 

PRILOG 2

Tablice za praćenje normaliziranih troškova

1. Troškovi materijala, energije i sitnog inventara
Troškovi materijala, energije i sitnog inventara iskazuju se prema normativima potrošnje i prosječnim cijenama na tržištu u razdoblju nabave.
Tablica 1. Troškovi materijala, energije i sitnog inventara

R.b.

Troškovi materijala, energije i sitnog inventara

Iznos (kn)

1

2

3

1.

Materijal i usluge

 

1.1.

Troškovi smjene (materijal i usluge)

 

1.2.

Troškovi upravljanja i pogonskih intervencija

 

1.3.

Troškovi prodajne funkcije (materijal i usluge)

 

1.4.

Troškovi zaštite na radu

 

1.5.

Troškovi uredskog poslovanja

 

1.6.

Troškovi telekomunikacijskih usluga

 

1.7.

Poštanske i dostavljačke usluge

 

1.8.

Održavanje i popravak nekretnina

 

1.9.

Održavanje računarske opreme

 

1.10.

Najamnina i prava služnosti

 

1.11.

Troškovi čuvarskih službi

 

1.12.

Propaganda i reklama

 

1.13.

Istraživanje i razvoj

 

1.14.

Vozni park

 

1.15.

Održavanje tehničkih sustava zaštite

 

1.16.

Održavanje telekomunikacijske opreme

 

1.17.

Tehnološka voda

 

1.18.

Kemikalije

 

1.19.

Ostali materijalni troškovi

 

2.

Troškovi sitnog inventara

 

3.

Trošak energije bez troškova energetskog goriva

 

3.1.

Električna energija

 

3.2.

Dizelsko gorivo

 

3.3.

Tehnološka para

 

3.4.

Ogrjevna toplina

 

3.5.

Prirodni plin

 

3.6.

Ostala utrošena energija

 

4.

Ostali troškovi

 

 

UKUPNO

 

2. Troškovi energetskog goriva

Troškove energetskog goriva je uobičajeno promatrati kao dio troškova materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara, ali se zbog vrlo visokog relativnog udjela iskazuju u posebnoj tablici. Iskazuju se ukupno i pojedinačno po nabavi da se prati kretanje cijene energenta.

Tablica 2
. Troškovi energetskog goriva

R.b.

Vrsta energetskog goriva

Količina

Jedinica mjere

Jedinična cijena (kn)

Iznos (kn)

 

1

2

3

45

2x4

1.

Prirodni plin

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

2.

Lož ulje

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

3.

Ugljen

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

4.

Lako lož ulje

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

5.

Ekstra lako lož ulje

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

6.

Ostali energenti

 

 

 

 

 

Nabava

 

 

 

 

 

UKUPNO

 

 

 

 

3. Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava

Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava mogu iznositi najviše do razine od 40% od obračunate godišnje amortizacije, odnosno stvarno obračunatih troškova uz uvjet pribavljanja pisane suglasnosti Agencije.

Tablica 3. Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava

R.b.

Struktura troškova tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava

Iznos (kn)

 

1

2

1.

Tekuće održavanje

 

1.1.

Materijal izrade za tekuće održavanje

 

1.2.

Rezervni dijelovi za tekuće održavanje

 

1.3.

Usluge za tekuće održavanje sredstava rada

 

1.4.

Ostalo

 

 

 

 

2.

Investicijsko održavanje

 

2.1.

Materijal izrade za investicijsko održavanje

 

2.2.

Rezervni dijelovi za investicijsko održavanje

 

2.3.

Usluge za investicijsko održavanje sredstava rada

 

2.4.

Ostalo

 

 

UKUPNO

 

4. Troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme

Osiguranjem dugotrajne materijalne imovine energetskih subjekata pruža se osiguravajuća zaštita od osnovnih rizika: osigurani rizici (opasnosti) od požara i nekih drugih opasnosti i osiguranje i rizici od loma strojeva i nekih drugih opasnosti.

Tablica 4. Troškovi osiguranja građevinskih objekata, opreme i ostalog

R.b.

Struktura troškova osiguranja građevinskih objekata, opreme i ostalog

Nabavna vrijednost (kn)

Standardizirana premijska stopa

Iznos (kn)

 

1

2

3

2x3

1.

Materijalna imovina

 

 

 

2.

Oprema

 

 

 

3.

Zaliha goriva (maksimalna)

 

 

 

4.

Ostalo

 

 

 

 

UKUPNO

 

 

 

5. Bruto plaće radnika

Troškovi radnika obuhvaćaju: neto plaće i naknade; troškove poreza i prireza iz plaća; troškove mirovinskog osiguranja zaposlenih i troškove socijalnog osiguranja zaposlenih. Kod obračuna bruto plaća, osim broja radnika i njihove kvalifikacijske strukture, potrebno je imati informaciju o neto plaćama, informaciju o stopi poreza, stopi prireza, stopi doprinosa, te eventualnim drugim primanjima kroz isplatu bruto plaća, kao i o davanjima koja se obračunavaju na plaće. Temelj za izračun bruto plaće radnika zaposlenih u energetskom subjektu koji obavlja energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom su podaci o prosječnoj bruto plaći radnika u Republici Hrvatskoj u regulacijskoj godini t-1 prema podacima Državnog zavoda za statistiku i podaci iz važeće sistematizacije radnih mjesta svakog energetskog subjekta.
Ukupan trošak bruto plaća u energetskom subjektu dobije se množenjem prosječne bruto plaće radnika i broja radnika, uključujući i doprinose energetskog subjekta na bruto plaće radnika.

Tablica 5. Bruto plaće

R.b.

Bruto plaće radnika

Iznos

 

1

2

1.

Prosječna bruto plaća radnika u RH u regulacijskoj godini t-1 (kn)

 

2.

Prosječna bruto plaća uvećana za 25% (1x1,25) (kn)

 

3.

Stvarna prosječna bruto plaća u energetskom subjektu (kn)

 

4.

Doprinosi na stvarnu prosječnu bruto plaću energetskog subjekta (kn)

 

5.

Ukupni prosječni trošak plaće energetskog subjekta (3. + 4.) (kn)

 

6.

Broj radnika u energetskom subjektu

 

7.

Ukupan trošak plaća energetskog subjekta (5.x 6.) (kn)

 

6. Menadžerske plaće i nagrade

Nagrade članovima uprave društva moguće je iskazati kao odvojeni trošak ili kao dio ostalih troškova poslovanja u skladu s pokazateljima uspješnosti poslovanja, a na temelju pravovaljanih odluka nadležnih tijela energetskih subjekata.

Tablica 6. Menadžerske plaće i nagrade

R.b.

Platni razredi

Iznos (kn)

 

1

2

1.

Menadžerske plaće

 

2.

Nagrade članovima uprave

 

3.

Ostalo

 

 

UKUPNO

 

7. Ostali troškovi poslovanja

Tablica 7. Ostali troškovi poslovanja 

R.b.

Ostali troškovi poslovanja

Iznos (kn)

 

1

2

1.

Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi

 

2.

Naknade troškova prijevoza na rad

 

3.

Naknade ostalih troškova zaposlenima

 

4.

Ostala materijalna prava zaposlenih

 

5.

Bankovne usluge i troškovi platnog prometa

 

6.

Troškovi reprezentacije

 

7.

Doprinosi, članarine (komori, udrugama i društvima)

 

8.

Naknada za korištenje prostora

 

9.

Naknada za korištenje voda

 

10.

Naknada za zaštitu voda

 

11.

Naknada za koncesiju na vodama i javnom vodnom dobru

 

12.

Naknada na emisije u okoliš NO2, SO2 i CO2

 

13.

Troškovi stručnog obrazovanja, stručna literatura

 

14.

Premije neobveznih vrsta osiguranja (životno, dopunsko zdravstveno)

 

15.

Naknada članovima nadzornog odbora i skupštine društva

 

16.

Troškovi kvalitete usluga

 

17.

Troškovi zdravstvenih usluga

 

18.

Naknade za inovacije, racionalizacije i tehnološka usavršavanja

 

19.

Trošak zakupa kapaciteta

 

20.

Ostali nematerijalni troškovi

 

 

UKUPNO

 

 8. Izvanredni troškovi

Izvanredni troškovi su rezultat izvanrednih okolnosti u poslovanju energetskog subjekta koji obavlja energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom i nemoguće ih je predvidjeti u redovitim poslovnim rashodima.

Tablica 8. Izvanredni troškovi

R.b.

Izvanredni troškovi

Iznos (kn)

 

1

2

1.

Neotpisana vrijednost rashodovane stalne imovine

 

2.

Smanjenje vrijednosti stalne imovine

 

3.

Manjkovi

 

4.

Ostali izvanredni materijalni rashodi

 

5.

Kazne, penali, naknade štete

 

6.

Otpis i ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

 

7.

Ostalo

 

 

UKUPNO

 

9. Amortizacija reguliranih sredstava

Tablica 9. Struktura amortizacije reguliranih sredstava

R.b.

Struktura reguliranih sredstava (oprema i imovina)

Nabavna vrijednost (kn)

Minimalna godišnja stopa amortizacije prema važećim zakonskim propisima

Iznos godišnje amortizacije (kn)

 

1

2

3

2x3

1.

Oprema

 

 

 

1.1.

Struktura opreme

 

 

 

1.2.

 

 

 

 

1.3.

 

 

 

 

2.

Imovina

 

 

 

2.1.

Struktura imovine

 

 

 

2.2.

 

 

 

 

2.3.

 

 

 

 

3.

Ostalo

 

 

 

 

UKUPNO

 

 

 

10. Darovi, prilozi i ostala davanja

Tablica 10. Struktura darova, priloga i ostalih davanja

R.b.

Struktura

Iznos /procjena (kn)

 

1

2

1.

Darovi

 

1.1.

 

 

2.

Prilozi

 

2.1.

 

 

3.

Ostala davanja

 

3.1.

 

 

 

UKUPNO

 

Tablice troškova od 1. do 10. iz Priloga 2. ovoga Tarifnog sustava iskazuju se sljedećom zajedničkom tablicom podjele fiksnih i varijabilnih troškova:

Tablica 11. Fiksni i varijabilni troškovi

Tablica:

Troškovi

1.

Fiksni troškovi

Tablica 1.

Troškovi materijala i usluga te troškovi sitnog inventara – točke 1 i 2

Tablica 3.

Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava

Tablica 4.

Troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme

Tablica 5.

Bruto plaće

Tablica 6.

Menadžerske plaće i nagrade

Tablica 7.

Ostali troškovi poslovanja

Tablica 8.

Izvanredni troškovi

Tablica 9.

Struktura amortizacije reguliranih sredstava

Tablica 10.

Struktura darova, priloga i ostalih davanja

2.

Varijabilni troškovi

Tablica 1.

Trošak energije bez troškova energetskog goriva i ostali troškovi – točke 3 i 4

Tablica 2

Troškovi energetskog goriva

PRILOG 3

Izjava o istinitosti podataka navedenih od strane energetskog subjekta podnijetih uz Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki

Puni naziv i adresa energetskog subjekta – podnositelja Prijedloga za promjenu visine tarifnih
stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe
toplinskom energijom:
_______________________________________________________________________
Ime i prezime odgovorne osobe podnositelja Prijedloga za promjenu visine tarifnih stavki:
______________________________________
Dužnost odgovorne osobe u energetskom subjektu:
______________________________________
 

IZJAVA

Potpisom ove Izjave potvrđujem pod krivičnom, materijalnom i moralnom odgovornošću da su točni i vjerodostojni svi materijalni, financijski i ostali podaci navedeni u dokumentaciji koja je priložena uz Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, a koji je tvrtka _____________ podnijela dana _______________ godine.
Potpis
Mjesto i datum: _______ g.

zatvori
Tarifni sustav za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !