Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. XX/06, XX/06)
označi tražene riječi printaj stranicu
3 29.3.2006 Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu

HRVATSKI SABOR

31

Na temelju članka 88.L296092 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE ŠPANJOLSKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJA IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. ožujka 2006. godine.

Broj: 01-081-06-613/2

Zagreb, 9. ožujka 2006.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE ŠPANJOLSKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, potpisan u Zagrebu, 19. svibnja 2005., na hrvatskom, španjolskom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE ŠPANJOLSKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Republika Hrvatska i Kraljevina Španjolska želeći sklopiti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, sporazumjele su se kako slijedi:

I. POGLAVLJE

DOSEG UGOVORA

Članak 1.

OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

Ovaj se Ugovor primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

Članak 2.

POREZI NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

1. Ovaj se Ugovor primjenjuje na poreze na dohodak i na imovinu, koje su uvele jedna od država ugovornica ili njezina politička područja odnosno lokalna vlast, neovisno o načinu na koji se ubiru.

2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi uvedeni na ukupni dohodak, na ukupnu imovinu ili na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na dobitke od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine, poreze na ukupne iznose honorara i plaća koje isplaćuju društva, kao i poreze na porast vrijednosti imovine.

3. Postojeći porezi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor su posebno:

a) u slučaju Hrvatske:

(i) porez na dobit,

(ii) porez na dohodak,

(iii) prirez na porez na dohodak i svaki drugi dodatak koji se ubire na jedan od ovih poreza,

(u daljnjem tekstu: »hrvatski porez«),

b) u slučaju Španjolske:

(i) porez na dohodak fizičkih osoba,

(ii) porez na dobit trgovačkih društava,

(iii) porez na dohodak nerezidenata,

(iv) porez na imovinu, i

(v) prirez na porez na dohodak i imovinu,

(u daljnjem tekstu: »španjolski porez«).

4. Ovaj se Ugovor primjenjuje i na iste ili bitno slične poreze koji se uvedu nakon dana potpisivanja ovoga Ugovora uz navedene poreze ili umjesto njih. Nadležna tijela država ugovornica priopćavat će jedna drugima bitne promjene u svojim poreznim propisima.

II. POGLAVLJEDEFINICIJE

Članak 3.

OPĆE DEFINICIJE

1. Za potrebe ovoga Ugovora, ako iz sadržaja ne proizlazi drugačije:

a) izraz »Hrvatska« označava državno područje Republike Hrvatske, kao i područja mora koja se nastavljaju na vanjsku granicu teritorijalnog mora, uključujući morsko dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim pravom (i zakonima Republike Hrvatske) vrši suverena prava i jurisdikciju,

b) izraz »Španjolska« označava državu Španjolsku, a kada se koristi u zemljopisnom značenju označava državno područje Španjolske, kao i morska područja izvan vanjskih granica teritorijalnog mora na kojima država Španjolska, u skladu s međunarodnim pravom i vlastitim propisima, ostvaruje ili može u budućnosti ostvarivati suverena prava i jurisdikciju vezano uz morsko dno i podzemlje, te područja mora koja se na njih nastavljaju i vlastita prirodna bogatstva,

c) izrazi »država ugovornica« i »druga država ugovornica« označavaju Hrvatsku ili Španjolsku, ovisno o sadržaju,

d) izraz »porez« označava hrvatski porez ili španjolski porez, ovisno o sadržaju,

e) izraz »osoba« uključuje fizičku osobu, društvo i bilo koju drugu skupinu osoba,

f) izraz »društvo« označava svaku pravnu osobu ili drugi organizacijski oblik koji se u svrhe oporezivanja smatra pravnom osobom,

g) izraz »poduzeće« odnosi se na obavljanje nekog poslovanja,

h) izrazi »društvo države ugovornice« i »društvo druge države ugovornice« označavaju trgovačko društvo kojim upravlja rezident države ugovornice i trgovačko društvo kojim upravlja rezident druge države ugovornice,

i) izraz »međunarodni promet« označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji obavlja društvo s mjestom stvarne uprave u državi ugovornici, osim ako se promet brodom ili zrakoplovom obavlja samo između mjesta u drugoj državi ugovornici,

j) izraz »nadležno tijelo« označava:

i) u Hrvatskoj: ministra financija ili njegovoga ovlaštenog predstavnika,

ii) u Španjolskoj: ministra gospodarstva i financija ili njegovog ovlaštenog predstavnika,

k) izraz »državljanin« označava

i) svaku fizičku osobu koja ima državljanstvo jedne od država ugovornica,

ii) svaku pravnu osobu, partnerstvo, ili udruženje koji svoj status izvode iz propisa koji vrijede u jednoj od država ugovornica,

l) izraz »poslovanje« uključuje pružanje profesionalnih usluga i drugih djelatnosti neovisnog karaktera.

2. U svrhu primjene ovoga Ugovora od strane država ugovornica, svaki izraz koji nije njime definiran, osim ako sadržaj ne zahtijeva drugačije, imat će značenje koje ima prema propisima te države za potrebe poreza na koje se ovaj Ugovor primjenjuje, s time što je značenje koje ima prema poreznim propisima te države ugovornice mjerodavno u odnosu na značenje koje taj izraz ima prema drugim propisima te države.

Članak 4.

REZIDENT

1. U ovome Ugovoru izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu koja prema propisima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njeno političko područje ili lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi ili imovine koja se u njoj nalazi.

2. Ako je prema odredbama stavka 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino mjesto stvarne uprave.

Članak 5.

STALNA POSLOVNA JEDINICA

1. Za svrhe ovoga Ugovora izraz »stalna poslovna jedinica« označava stalno mjesto poslovanja putem kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomično.

2. Izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje posebno:

a) mjesto uprave,

b) podružnicu,

c) ured,

d) tvornicu,

e) radionicu,

f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava.

3. Gradilište ili građevinski ili montažni projekt smatraju se stalnom poslovnom jedinicom samo ako traju dulje od dvanaest mjeseci.

4. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, neće se smatrati da izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje:

a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju društvu,

b) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke,

c) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu prerade koje obavlja drugo društvo,

d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili u svrhu prikupljanja podataka za društvo,

e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za društvo,

f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u točkama od a) do e), pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremno ili pomoćno značenje.

5. Neovisno o odredbama stavka 1. i 2., kad osoba – koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, na kojeg se odnosi stavak 6. – djeluje u ime društva te ima ovlaštenje da u jednoj državi ugovornici zaključuje ugovore u ime tog društva i to tamo uobičajeno čini, smatra se da to društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi u odnosu na sve aktivnosti koje ta osoba poduzme za društvo, osim ako su njezine djelatnosti ograničene na djelatnosti navedene u stavku 4., koje ako bi se obavljale putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.

6. Ne smatra se da društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje u toj državi obavlja preko posrednika, generalnog komisionara ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom ako te osobe rade u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

7. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je kontrolirano od društva koje je rezident druge države ugovornice ili koje obavlja svoju djelatnost u toj drugoj državi (preko poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi ne znači da se jedno društvo smatra stalnom poslovnom jedinicom drugog društva.

III. POGLAVLJEOPOREZIVANJE DOHOTKA

Članak 6.

DOHODAK OD NEKRETNINA

1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Izraz »nekretnina« ima značenje koje ima prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripaci nekretnine, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o zemljišnom vlasništvu, plodouživanje nekretnine te prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava; pomorski i riječni brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine.

4. Odredbe stavka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina društva.

Članak 7.

DOBIT OD POSLOVANJA

1. Dobit društva države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako društvo posluje na taj način, dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo za onaj iznos dobiti koji bude ostvaren djelatnošću te stalne poslovne jedinice.

2. U skladu s odredbama stavka 3., ako društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, u svakoj se državi ugovornici smatra da stalna poslovna jedinica svojom djelatnošću ostvaruje dobit koju bi mogla ostvariti kad bi bila zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te kad bi poslovala potpuno samostalno s društvom čija je stalna poslovna jedinica.

3. Pri utvrđivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici se priznaju opravdani rashodi nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opće administrativne rashode, bilo da su nastali u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili drugdje.

4. Ako je u državi ugovornici uobičajeno utvrđivati dobit stalne poslovne jedinice na temelju raspodjele ukupne dobiti društva na njene različite dijelove, stavak 2. nikako ne sprječava tu državu ugovornicu da takvom uobičajenom raspodjelom odredi oporezivu dobit, ali prihvaćeni način raspodjele mora biti takav da rezultat bude u skladu s načelima sadržanim u ovom članku.

5. Neće se smatrati da poslovna jedinica ostvaruje dobit samo zbog toga što kupuje dobra ili robu za društvo.

6. Za potrebe prethodnih stavaka, dobit stalne poslovne jedinice određuje se na isti način svake godine, osim ako ne postoji opravdan i dostatan razlog da se postupi drukčije.

7. Ako dobit uključuje i dijelove dohotka koji su na poseban način uređeni u drugim člancima ovog Ugovora, odredbe ovog članka ne utječu na odredbe tih članaka.

Članak 8.

POMORSKI I ZRAČNI PROMET

1. Dobit društva države ugovornice od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je mjesto stvarne uprave društva.

2. Ako je mjesto stvarne uprave društva, koje se bavi pomorskim prometom, na samom brodu, smatra se da se nalazi u državi ugovornici u kojoj se nalazi matična luka broda ili, ako nema matične luke, u državi ugovornici čiji je brodar rezident.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na dobit udjela u nekom poslu, zajedničkom poslovanju ili u međunarodnoj poslovnoj agenciji.

Članak 9.

POVEZANA DRUŠTVA

1. Ako

a) društvo države ugovornice sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva druge države ugovornice, ili

b) iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva države ugovornice i društva druge države ugovornice,

i ako su u oba slučaja između ta dva društva u njihovim trgovačkim i financijskim odnosima utvrđeni uvjeti različiti od onih koji bi postojali između samostalnih društava, dobit koju bi ostvarilo jedno društvo kad takvi uvjeti ne bi postojali, ali zato što postoje nije ostvarena, može se uključiti u dobit tog društva i sukladno tome oporezivati.

2. Ako država ugovornica u dobit društva te države uključi – i sukladno tomu oporezuje – dobit na koju je društvo druge države ugovornice već bilo oporezivano u toj drugoj državi ugovornici, a takva dobit je ona koju bi društvo prvospomenute države ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između ta dva društva bili jednaki onima koje bi međusobno dogovorila samostalna društva, tada će ta druga država na odgovarajući način prilagoditi iznos poreza koji je u njoj utvrđen na tu dobit. Pri toj prilagodbi trebaju se uzeti u obzir druge odredbe ovoga Ugovora, a prema potrebi, nadležna tijela država ugovornica međusobno će se savjetovati.

Članak 10.

DIVIDENDE

1. Dividende koje društvo rezident države ugovornice plaća rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi rezident druge države ugovornice, tada tako razrezan porez ne smije biti veći od 15% bruto iznosa dividendi.

Neovisno o odredbama gornjeg stavka, država ugovornica čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende izuzet će od oporezivanja dividende isplaćene od društva društvu čija je imovina potpuno ili djelomično podijeljena na dionice i koje je rezident druge države ugovornice, sve dok ono izravno posjeduje najmanje 25 % imovine društva koje isplaćuje dividende.

Odredbe posljednja dva stavka ne utječu na oporezivanje dobiti društva iz koje se dividende isplaćuju.

3. Izraz »dividende« upotrijebljen u ovom članku označava dohodak od dionica, »jouissance« dionica ili »jouissance« prava, kukseva, osnivačkih dionica ili drugih prava koja nisu potraživanja duga, sudjelovanje u dobiti, kao i dohodak od drugih prava u društvu koji podliježe istom načinu oporezivanja kao dohodak od dionica odnosno udjela, sukladno poreznim propisima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

4. Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako stvarni korisnik dividendi, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u njoj, a pravo na temelju kojega se dividende isplaćuju je povezano s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može utvrditi nikakav porez na dividende koje isplaćuje to društvo, osim ako su te dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je posjed dionica zbog kojih se dividende isplaćuju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom, niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se isplaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u cijelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.

Članak 11.

KAMATE

1. Kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Međutim, takve kamate mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge države ugovornice, tako razrezan porez ne smije biti veći od 8% bruto iznosa kamata.

3. Neovisno o odredbama stavka 2., kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj državi, ako je primatelj stvarni korisnik kamata, a takve kamate su:

a) plaćene na bilo koji zajam odobren od banke u prvospomenutoj državi ugovornici,

b) plaćene u svezi s prodajom na kredit bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme koja služi poreznom obvezniku za obavljanje njegove djelatnosti,

c) plaćene u svezi s prodajom na kredit trgovačke robe jednog društva drugom društvu,

d) ostvarene od druge države ugovornice, Centralne banke ili drugih banaka u potpunosti u vlasništvu druge države ugovornice ili od strane financijske institucije, koja je u vlasništvu i kontrolirane od vlade druge države ugovornice, uključujući politička područja i lokalne vlasti.

4. Izraz »kamate« za potrebe ovoga članka označava prihod od potraživanja svake vrste, bez obzira na to jesu li ta potraživanja osigurana zalogom ili ne, i bez obzira na to nose li ili ne pravo udjela u dobiti dužnika, a posebno prihod od vladinih vrijednosnica ili prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade u svezi s tim vrijednosnicama, obveznicama ili zadužnicama, kao i drugi prihod pridodan prihodu od novca posuđenog prema poreznim zakonima države ugovornice u kojoj je prihod nastao. Zatezne kamate zbog kašnjenja pri isplati ne smatraju se kamatama u smislu ovog članka.

5. Odredbe stavka 1., 2. i 3. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik na kamatu, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici, u kojoj su te kamate nastale, putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a potraživanja na koja se kamate plaćaju su stvarno povezana s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

6. Smatra se da kamata nastaje u državi ugovornici ako je isplatitelj rezident te države. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira na to je li rezident države ugovornice ili ne, ima u državi ugovornici stalnu poslovnu jedinicu u vezi s kojom je nastalo dugovanje na koje se kamate plaćaju, a kamatu snosi stalna poslovna jedinica, smatra se da je kamata nastala u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

7. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika, ili između njih i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanja na koja se kamate plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korsnika da nema takvog odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje sukladno propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.

Članak 12.

NAKNADE ZA AUTORSKA PRAVA

1. Naknade za autorska prava nastale u državi ugovornici, čiji je stvarni korisnik rezident druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve naknade za autorska prava mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale, i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik naknada rezident druge države ugovornice, tako razrezan porez ne smije biti veći od 8% bruto-iznosa naknada.

3. Izraz »naknade za autorska prava« za potrebe ovoga članka označava sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja, bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući i kinematografske filmove, filmove ili vrpce ili druga sredstva za reprodukciju slike ili zvuka, kao i svakog patenta, zaštitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne formule ili postupka, te za korištenje ili za pravo na korištenje industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme ili za obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu.

4. Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik naknade za autorska prava, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj je ostvareno pravo na naknadu putem stalne poslovne jedinice u toj državi ugovornici, a prava ili imovina na temelju kojih se naknade isplaćuju su stvarno povezana s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

5. Smatra se da naknada za autorska prava nastaje u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države ugovornice. Međutim, ako osoba koja isplaćuje naknade, bilo da je rezident države ugovornice ili nije, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu u svezi s kojom je nastala obveza isplate naknade i takve naknade snosi ta stalna poslovna jedinica, tada se smatra da takve naknade nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

6. Ako je zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika ili između njih oboje i neke duge osobe iznos naknada za autorska prava, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili podatke za koje su one plaćene, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika da nema takva odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvu je slučaju višak plaćenog iznosa oporeziv prema propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.

Članak 13.

DOBIT OD OTUĐENJA IMOVINE

1. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6., a koje se nalaze u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Dobit od otuđenja imovine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim društvom) može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Dobit od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu ili pokretna imovina što služi za korištenje pomorskih brodova ili zrakoplova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

4. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja udjela ili drugih prava čija se imovina sastoji izravno ili neizravno više od 50% nepokretne imovine koja se nalazi u drugoj državi, može se oporezivati u toj drugoj državi.

5. Dobit od otuđenja bilo koje imovine izuzevši one navedene u stavku 1., 2., 3., i 4., oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident.

Članak 14.

DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

1. Ako drugačije nije propisano odredbama članka 15., 17. i 18., plaće i druga slična primanja koje rezident države ugovornice ostvari od nesamostalnog rada oporezuju se samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj kalendarskoj godini, i

b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ono isplati u njegovo ime, i

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu koju poslodavac ima u toj drugoj državi.

3. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu korištenim u međunarodnom prometu mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

Članak 15.

NAKNADE ČLANOVA UPRAVE

Naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice u svojstvu člana uprave društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

Članak 16.

UMJETNICI I SPORTAŠI

1. Neovisno o odredbama članka 7. i 14., dohodak koji ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik ili kao sportaš od svoje samostalne djelatnosti u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Ako dohodak od samostalne djelatnosti u svojstvu izvođača ili športaša ne pripada izvođaču ili športašu već nekoj drugoj osobi, taj se dohodak neovisno o odredbama članka 7. i 14. može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili sportaš obavlja svoju djelatnost.

Članak 17.

MIROVINE

Ako drugačije nije propisano odredbama članka 18. stavka 2., mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad oporezuju se samo u toj državi.

Članak 18.

DRŽAVNA SLUŽBA

1. a) Plaće i druga slična primanja, osim mirovine, koje država ugovornica, političko područje ili njena lokalna vlast isplati fizičkoj osobi za rad u državnoj službi, području ili za rad u njenoj vlasti oporezuju se samo u toj državi.

b) Takve se plaće i druga slična primanja, međutim, oporezuju samo u drugoj državi ugovornici ako se ta služba obavlja u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države koji:

(i) je državljanin te države, ili

(ii) nije postao rezident te države samo radi obavljanja te službe.

2. a) Sve mirovine koje fizičkoj osobi plaća država ugovornica, političko područje ili njena lokalna vlast, ili se isplaćuju iz njihovih sredstava za usluge obavljene za tu državu, područje ili vlast oporezuju se samo u toj državi.

b) Međutim, te se mirovine oporezuju samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

3. Odredbe članka 14., 15., 16. i 17. primjenjuju se na plaće i druga slična primanja te na mirovine koje se odnose na službu vezanu uz djelatnost države ugovornice, političkog područja ili njene lokalne vlasti.

Članak 19.

STUDENTI

Plaćanja koja student ili vježbenik, koji jest ili je neposredno prije posjeta državi ugovornici bio rezident druge države ugovornice i koji boravi u prvospomenutoj državi samo u svrhu svojeg obrazovanja ili obučavanja, prima u svrhu svojeg uzdržavanja, obrazovanja ili usavršavanja ne oporezuju se u toj državi, pod uvjetom da takva plaćanja nastaju iz izvora izvan te države.

Članak 20.

OSTALI DOHODAK

1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira na to gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovoga Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavka 2., ako primatelj takvoga dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

IV. POGLAVLJEOPOREZIVANJE IMOVINE

Članak 21.

IMOVINA

1. Imovina koju čini nepokretna imovina, navedena u članku 6., koju posjeduje rezident države ugovornice, a nalazi se u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Imovina koju čini pokretna imovina koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju jedno društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Imovina koju čine brodovi i zrakoplovi u međunarodnom prometu te pokretna imovina vezana uz korištenje tih brodova i zrakoplova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

4. Svi ostali dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuju se samo u toj državi.

V. POGLAVLJEMETODE ZA IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Članak 22.

IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

1. U Hrvatskoj se dvostruko oporezivanje izbjegava kako slijedi:

a) ako rezident Hrvatske ostvari dohodak ili posjeduje imovinu koja se, u skladu s odredbama ovoga Ugovora, može oporezivati u Španjolskoj, Hrvatska će odobriti:

i) kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u Španjolskoj,

ii) kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na imovinu plaćenom u Španjolskoj.

Takav odbitak u oba slučaja, međutim, ne smije biti veći od onog dijela poreza na dohodak ili na imovinu koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može, ovisno o slučaju, pripisati dohotku ili imovini koji su oporezivi u Španjolskoj.

b) Kad se u skladu s bilo kojom odredbom ovoga Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina koju posjeduje rezident Hrvatske izuzima od poreza u Hrvatskoj, Hrvatska svejedno može, pri obračunu iznosa poreza na preostali dohodak ili imovinu takvoga rezidenta, uzeti u obračun izuzeti dohodak ili imovinu.

2. U Španjolskoj se dvostruko oporezivanje izbjegava na temelju odredaba nacionalnih propisa ili, ovisno o ograničenjima španjolskih zakona, sukladno sljedećim odredbama:

a) ako rezident Španjolske ostvari dohodak ili posjeduje dijelove imovine koja se, u skladu s odredbama ovoga Ugovora, može oporezivati u Hrvatskoj, Španjolska će odobriti:

i) kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u Hrvatskoj,

ii) kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na iste dijelove imovine plaćenom u Hrvatskoj,

iii) odbitak od poreza na dividendu putem poreza na dobit odobrit će se u skladu s nacionalnim španjolskim propisima.

Takav odbitak ne može, međutim, ni u kom slučaju biti veći od dijela poreza na dohodak ili imovinu koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može, ovisno o slučaju, pripisati dohotku ili onim dijelovima imovine koji su oporezivi u Hrvatskoj.

b) Kad se u skladu s bilo kojom odredbom ovoga Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina koju posjeduje rezident Španjolske izuzima od poreza u Španjolskoj, Španjolska svejedno može, pri obračunu iznosa poreza na preostali dohodak ili imovinu takvoga rezidenta, uzeti u obračun izuzeti dohodak ili imovinu.

VI. POGLAVLJEPOSEBNE ODREDBE

Članak 23.

JEDNAKO POSTUPANJE

1. Državljani države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne smiju biti podvrgnuti nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim zahtjevima koji su drukčiji ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s njim povezanim zahtjevima kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani te druge države u istim okolnostima, osobito vezano uz prebivalište. Neovisno o odredbama članka 1., ova se odredba primjenjuje i na osobe koje nisu rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

2. Stalna poslovna jedinica, koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, ne smije u toj drugoj državi biti oporezivana pod manje povoljnim uvjetima od onih koji vrijede za društva te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova se odredba ne može tumačiti tako da obvezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice, zbog građanskog statusa ili obiteljskih obveza, odobrava osobne odbitke, olakšice i sniženja pri oporezivanju koje odobrava vlastitim rezidentima.

3. Osim kad se primjenjuju odredbe članka 9. stavka 1., članka 11. stavka 7. ili članka 12. stavka 6., kamate, naknade za autorska prava i druge isplate koje društvo države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezive dobiti takva društva, odbijaju se pod istim uvjetima kao da su bile isplaćene rezidentu prvospomenute države. Na sličan način, svaki dug društva države ugovornice prema rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezive imovine takva društva, odbija se pod istim uvjetima kao da je bio ugovoren s rezidentom prvospomenute države.

4. Društva države ugovornice, čija je imovina u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ne podliježu nikakvu oporezivanju ili s tim povezanim obvezama koje su drukčije ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s njim povezanim zahtjevima kojima podliježu ili mogu podlijegati slična društva prvospomenute države.

5. Odredbe ovoga članka vrijede, neovisno o članku 2., za poreze bilo koje vrste i naziva.

Članak 24.

POSTUPAK ZAJEDNIČKOG DOGOVARANJA

1. Ako osoba smatra da postupci jedne ili obiju država ugovornica kao posljedicu imaju ili će imati oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovoga Ugovora, ona može, neovisno o pravnom lijeku predviđenom u unutrašnjem zakonodavstvu tih država, iznijeti svoj slučaj pred nadležno tijelo države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen člankom 23. stavkom 1., pred tijelo države ugovornice čiji je državljanin. Postupak se mora pokrenuti u roku od tri godine od saznanja za postupak koji je doveo do oporezivanja protivnog odredbama ovoga Ugovora.

2. Ako nadležno tijelo smatra da je prigovor opravdan i ako ga samostalno ne bude moglo riješiti na zadovoljavajući način, nastojat će to učiniti u dogovoru s nadležnim tijelom druge države ugovornice radi izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu s ovim Ugovorom. Postignuti dogovor provest će se u domaćem zakonodavstvu država ugovornica, bez obzira na rokove predviđene unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica.

3. Nadležna tijela država ugovornica nastojat će zajedničkim dogovorom riješiti sve teškoće ili nejasnoće koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovoga Ugovora. Ta se tijela mogu dogovarati i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim Ugovorom.

4. Nadležna tijela država ugovornica mogu međusobno komunicirati izravno, kao i putem povjerenstva sastavljenog od njih samih ili njihovih predstavnika, u svrhu postizanja dogovora u smislu prethodnih stavaka.

Članak 25.

RAZMJENA OBAVIJESTI

1. Nadležna tijela država ugovornica razmjenjuju obavijesti potrebne za provedbu odredaba ovoga Ugovora ili za administriranje ili provođenje unutarnjih propisa država ugovornica koji se odnose na poreze bilo koje vrste i opisa koje uvede država ugovornica ili njeno političko područje ili njena lokalna vlast u mjeri u kojoj oporezivanje, prema tim propisima, nije u suprotnosti s ovim Ugovorom. Razmjena obavijesti nije ograničena člankom 1. i 2.

2. Svaka obavijest koju primi država ugovornica smatra se tajnom kao i podaci dobiveni prema unutarnjim propisima te države, te se mogu priopćiti samo osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna tijela) koja se bave obračunom i naplatom poreza, odnosno postupcima ovrhe, kaznenog progona ili odlučivanja po pravnim lijekovima koji se odnose na poreze iz stavka 1. Spomenute osobe ili tijela koriste se tim obavijestima samo u navedene svrhe. Takve se obavijesti mogu otkrivati u javnom sudskom postupku ili sudskoj odluci.

3. Odredbe stavka 1. ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da državi ugovornici nameću obvezu da:

a) poduzima upravne mjere suprotne propisima ili upravnoj praksi te ili druge države ugovornice,

b) daje obavijesti koje se ne mogu dobiti u skladu s propisima ili uobičajenim upravnim postupkom te ili druge države ugovornice,

c) daje obavijesti čije bi otkrivanje povrijedilo obvezu čuvanja trgovačke, poslovne, industrijske, komercijalne ili profesionalne tajne, ili trgovačkih postupaka ili daje obavijesti čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku (ordre public).

4. Ako država ugovornica zahtjeva podatke u skladu s ovim člankom, druga država ugovornica koristi svoje mjere za prikupljanje podataka kako bi dostavila tražene obavijesti, iako ta druga država ne treba te obavijesti u svoje porezne svrhe. Obveza sadržana u prethodnoj rečenici podliježe ograničenjima stavka 3., osim kada bi ta ograničenja sprječavala državu ugovornicu da dostavi podatke samo zato što ona sama nema interes vezano uz te podatke.

5. Odredbe stavka 3. ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da državi ugovornici odbiju dostaviti podatke samo zato jer se podaci nalaze kod banaka, drugih financijskih institucija, kandidata ili osobe koja djeluje kao zastupnik ili u svojstvu upravitelja ili su vezani uz osobne vlasničke interese.

Članak 26.

ČLANOVI DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULARNIH UREDA

Odredbe ovoga Ugovora ne utječu na porezne povlastice diplomatskih misija ili konzularnih ureda predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih ugovora.

VII. POGLAVLJEZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Ugovor stupa na snagu na dan primitka zadnje pisane obavijesti kojom jedna država ugovornica diplomatskim putem izvještava drugu da su ispunjeni svi uvjeti koji su na temelju njezinih nacionalnih propisa potrebni za stupanje na snagu ovoga Ugovora. Ovaj se Ugovor primjenjuje na dohodak stečen i imovinu posjedovanu tijekom poreznih godina koje počinju na ili nakon 1. siječnja godine koja slijedi iza godine u kojoj ovaj Ugovor stupa na snagu.

Članak 28.

OTKAZ

Ovaj Ugovor ostaje na snazi dok jedna od država ugovornica ne dostavi, diplomatskim putem, pisanu obavijest o namjeri otkazivanja Ugovora drugoj državi ugovornici na ili prije 30. lipnja u bilo kojoj kalendarskoj godini nakon isteka razdoblja od pet godina od dana stupanja na snagu. U tom se slučaju ovaj Ugovor prestaje primjenjivati na dohodak stečen i imovinu posjedovanu za vrijeme poreznih godina koje počinju nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je dana obavijest.

U POTVRDU TOGA su niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovaj Ugovor.

Sastavljeno u Zagrebu, 19. svibnja 2005., u dva izvornika, na hrvatskom, španjolskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je engleski tekst.

ZA REPUBLIKU HRVATSKU ZA KRALJEVINU ŠPANJOLSKU

Ivan Šuker, v. r. Miguel Angel Moratinos Cuyaubé

Ministar financija Ministar vanjskih poslovai suradnje

PROTOKOL

Prilikom potpisivanja ovoga Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, nižepotpisani su se suglasili da sljedeće odredbe čine sastavni dio Ugovora.

I. Ad Članak 2., 4., 21., 22., 27. i 28.

Odredbe koje se odnose na poreze na imovinu primjenjuju se samo ako obje države ugovornice ubiru porez na imovinu (porez na neto imovinu).

II. Ad Članak 7.

Kad društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, dobit tog društva ne utvrđuje se na temelju ukupnog iznosa koje društvo primi, nego se utvrđuje samo na temelju dijela dobiti tog društva koje se odnosi na stvarno poslovanje stalne poslovne jedinice. Posebice, u slučaju ugovora koji se odnose na istraživanje, isporuku, montažu ili izgradnju industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme ili postrojenja, ili javnih radova, ako takvo društvo ima stalnu poslovnu jedinicu, dobit koja se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici ne utvrđuje se na temelju cijelog iznosa ugovora, nego se utvrđuje na temelju iznosa ugovora koji stvarno obavlja ta stalna poslovna jedinica u državi ugovornici u kojoj se ta stalna poslovna jedinica nalazi. Dobit koja se odnosi na taj dio ugovora koji obavlja uprava društva oporezuju se samo u državi ugovornici u kojoj je društvo rezident.

III. Ad Članak 11.

Bilo koja zakonska odredba države ugovornice kojom bi se kamate koje jedno društvo isplati drugom društvu smatrale dividendama ili distribucijom te se ne bi uzimale u obzir kod izračuna oporezive dobiti društva koje isplaćuje kamate, ne primjenjuju se ako se kamate isplate društvu i ako je ono stvarni korisnik kamata, i rezident je druge države ugovornice.

IV. Ad Članak 11. i 12.

Nakon isteka razdoblja od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, stope iz ovih članaka bit će kako slijedi:

a) Članak 11. stavak 2.: 0%

b) Članak 12. stavak 2.: 0%

V. Ad Članak 10., 11., 12. i 13.

a) Neovisno o odredbama ovoga Ugovora, društvo rezident države ugovornice čiji članovi nisu rezidenti te države, a koji u tom društvu sudjeluju izravno ili neizravno s više od 50% kapitala, nemaju pravo na olakšice predviđene ovim Ugovorom koje se odnose na dividende, kamate, naknade od autorskih prava i dobiti od otuđenja imovine koje nastaju u drugoj državi ugovornici. Ove odredbe se ne primjenjuju kad navedeno društvo obavlja samostalne poslovne djelatnosti, koje nisu samo posjedovanje udjela ili nekretnina, u državi ugovornici u kojoj je rezident.

b) Društvu koje u prethodnom podstavku nema pravo na pogodnosti predviđene ovim Ugovorom u pogledu gore navedenih dijelova dohotka, mogu se dodijeliti takve pogodnosti, ako se nadležna tijela država ugovornica usuglase, sukladno članku 25.#clanak25 ovoga Ugovora, da su poslovna jedinica društva i njeno poslovanje utemeljeni na razumnim osnovama, a ne samo radi ostvarivanja takvih pogodnosti.

c) Podrazumijeva se da društva navedena u članku 116.-119. španjolskog Zakona o porezu na dobit, Real Decreto Legislativo 4/2004. od 5. ožujka »Entidades de Tenencia de Valores Extranjeros« (Holding trgovačka društva sa stranim udjelima), nisu obuhvaćena ograničenjima iz podstavaka 1) do b) stavka V. Protokola.

VI. Ad Članak 17.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se ako primatelj dohotka, koji je rezident Hrvatske, ne plaća porez ili je izuzet od plaćanja poreza na taj dohodak sukladno hrvatskom zakonodavstvu. U tom slučaju, takav dohodak može se oporezivati u Španjolskoj.

VII. Tumačenje Ugovora

Podrazumijeva se da odredbe ovoga Ugovora, koje se temelje na odredbama OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, imaju isto značenje koje postoji u OECD Komentaru. Komentar – koji se s vremena na vrijeme može ponovo pregledati – predmet je tumačenja u smislu Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora od 23. svibnja 1969.

U POTVRDU TOGA su niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovaj Protokol.

Sastavljeno u Zagrebu, 19. svibnja 2005., u dva izvornika, na hrvatskom, španjolskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je engleski tekst.

ZA REPUBLIKU HRVATSKU ZA KRALJEVINU ŠPANJOLSKU

Ivan Šuker, v. r. Miguel Angel Moratinos Cuyaubé

Ministar financija Ministar vanjskih poslovai suradnje

Članak 3.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za financije.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Ugovor iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti, u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/06-01/01

Zagreb, 3. ožujka 2006.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

zatvori
Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !