Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. XX/06, XX/06)
označi tražene riječi printaj stranicu
3 29.3.2006 Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu

HRVATSKI SABOR

33

Na temelju članka 88.L296093 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MOLDOVE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJE IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. ožujka 2006. godine

Broj: 01-081-06-615/2

Zagreb, 9. ožujka 2006.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MOLDOVE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, potpisan u Chisinau, 30. svibnja 2005. u dva izvornika, na hrvatskom, moldavskom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MOLDOVE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Moldove,

želeći sklopiti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

Ovaj se Ugovor primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

Članak 2.

POREZI NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

1. Ovaj se Ugovor primjenjuje na poreze na dohodak i na imovinu koje je uvela jedna od država ugovornica, njezine upravno--političke jedinice ili njezina lokalna vlast, neovisno o načinu na koji se ubiru.

2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi uvedeni na ukupni dohodak, na ukupnu imovinu ili na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na dohodak od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine, poreze na ukupne iznose naknada ili plaća koje isplaćuju društva, kao i porez na porast vrijednosti imovine.

3. Porezi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor su posebno:

a) u Hrvatskoj:

i) porez na dobit,

ii) porez na dohodak,

iii) prirez na porez na dohodak i svaki drugi dodatak koji se ubire na jedan od ovih poreza,

(u daljnjem tekstu: »hrvatski porez«),

b) u Moldovi:

i) porez na dohodak,

ii) porez na nepokretnu imovinu,

(u daljnjem tekstu: »moldavski porez«).

4. Ovaj se Ugovor primjenjuje i na iste ili bitno slične poreze koji se uvedu nakon dana potpisivanja ovoga Ugovora uz postojeće poreze ili umjesto njih. Nadležna tijela država ugovornica priopćavat će jedna drugima svaku bitnu promjenu u svojim poreznim propisima.

Članak 3.

OPĆE DEFINICIJE

1. Za potrebe ovoga Ugovora, osim ako iz sadržaja ne proizlazi drugačije:

a) izraz »država ugovornica« ili »druga država ugovornica« označavaju Republiku Hrvatsku ili Republiku Moldovu, ovisno o sadržaju,

b) izraz »Hrvatska« označava državno područje Republike Hrvatske, kao i područja mora, uključujući morsko dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim pravom i zakonima Republike Hrvatske vrši suverena prava i jurisdikciju,

c) izraz »Moldova« označava Republiku Moldovu i kad se koristi u zemljopisnom smislu, označava njezin teritorij unutar njezinih granica koji se sastoji od tla, podzemlja, voda i zračnog prostora iznad tla i vode, na kojima Republika Moldova vrši svoj potpun i isključiv suverenitet i jurisdikciju u skladu s unutrašnjim zakonima i međunarodnim pravom,

d) izraz »osoba« uključuje fizičku osobu, društvo i bilo koju drugu skupinu osoba,

e) izraz »društvo« označava svaku pravnu osobu ili drugi organizacijski oblik koji se u svrhe oporezivanja smatra pravnom osobom,

f) izraz »poduzeće« odnosi se na obavljanje nekog poslovanja,

g) izraz »društvo države ugovornice« i »društvo druge države ugovornice« označavaju trgovačko društvo kojim upravlja rezident države ugovornice i trgovačko društvo kojim upravlja rezident druge države ugovornice,

h) izraz »međunarodni promet« označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji obavlja društvo države ugovornice, osim ako se promet brodom ili zrakoplovom obavlja samo između mjesta u drugoj državi ugovornici,

i) izraz »nadležno tijelo« označava:

i) u Hrvatskoj, ministra financija ili njegovoga ovlaštenog predstavnika,

ii) u Moldovi, ministra financija ili njegovog ovlaštenog predstavnika,

j) izraz »državljanin« označava:

i) svaku fizičku osobu koja ima državljanstvo jedne od država ugovornica,

ii) svaku pravnu osobu, partnerstvo ili udruženje koji svoj status izvode iz propisa koji vrijede u jednoj od država ugovornica,

k) izraz »poslovanje« uključuje obavljanje profesionalnih usluga i drugih djelatnosti samostalnog karaktera.

2. U svrhu primjene ovoga Ugovora od strane država ugovornica, svaki izraz koji nije njime definiran, osim ako sadržaj ne zahtijeva drugačije, imat će značenje koje u tom trenutku ima prema propisima te države u svrhu poreza na koje se ovaj Ugovor primjenjuje, s tim što je značenje koje ima prema poreznim propisima te države ugovornice mjerodavno u odnosu na značenje tog izraza prema drugim propisima te države.

Članak 4.

REZIDENT

1. U smislu ovoga Ugovora, izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu koja, prema propisima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svog prebivališta, boravišta, mjesta registracije, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njezine upravno-teritorijalne jedinice ili lokalnu vlast. Ovaj izraz ne uključuje, međutim, osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi ili imovine koja se u njoj nalazi.

2. Ako je prema odredbama stavka 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njen status određuje na sljedeći način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište; ako ima prebivalište u obje države, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ugovornica ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

3. Kad je, u skladu s odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države u kojoj se nalazi njezino mjesto stvarne uprave.

Članak 5.

STALNA POSLOVNA JEDINICA

1. Za svrhe ovoga Ugovora izraz »stalna poslovna jedinica« označava stalno mjesto poslovanja putem kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomično.

2. Izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje posebno:

a) mjesto uprave,

b) podružnicu,

c) ured,

d) tvornicu,

e) radionicu,

f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava;

3. Izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje i:

a) gradilište, građevinski, montažni ili instalacijski projekt ili nadzorne djelatnosti povezane s istima, ali samo ako takvo gradilište, projekt ili djelatnost traju više od dvanaest mjeseci,

b) pružanje usluga, uključujući konzultantske usluge od strane društva preko radnika ili drugih kadrova koje društvo angažira u tu svrhu, ali samo ako djelatnosti te vrste traju (za isti ili s tim povezani projekt) u državi ugovornici kroz jedno ili više razdoblja koja ukupno iznose više od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju.

4. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, ne smatra se da izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje:

a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju društvu,

b) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke,

c) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu prerade koju obavlja drugo društvo,

d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili prikupljanja podataka za društvo;

e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za društvo,

f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi kombinacije djelatnosti spomenutih u točkama a) - e), pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremno ili pomoćno značenje.

5. Neovisno o odredbama stavka 1. i 2., kad osoba - koja nije zastupnik sa samostalnim statusom na kojeg se odnosi stavak 6. - djeluje u ime društva te ima ovlaštenje da u jednoj državi ugovornici zaključuje ugovore u ime tog društva i to tamo uobičajeno čini, smatra se da to društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi u odnosu na sve aktivnosti koje ta osoba poduzima za društvo, osim ako su njezine djelatnosti ograničene na djelatnosti navedene u stavku 4., koje ako bi se obavljale putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.

6. Ne smatra se da društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje u toj državi obavlja putem posrednika, generalnog komisionara ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom ako te osobe djeluju u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

7. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, za osiguravajuće društvo države ugovornice se, osim u svezi s reosiguranjem, smatra da ima stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi ugovornici ako prikuplja premije na teritoriju te druge države ili osigurava rizike na njezinom teritoriju preko osobe koja nije zastupnik sa samostalnim statusom.

8. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili ga kontrolira društvo koje je rezident druge države ugovornice ili koje obavlja svoju djelatnost u toj drugoj državi (putem stalne poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi ne znači da se jedno društvo smatra stalnom poslovnom jedinicom drugog društva.

Članak 6.

DOHODAK OD NEKRETNINA

1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Izraz »nekretnina« ima značenje koje ima prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripaci nekretnine, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o zemljišnom vlasništvu, plodouživanje nekretnine te prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava; brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine.

4. Ako vlasništvo dionica ili drugih prava u društvu ovlašćuje imatelja tih dionica ili drugih prava u društvu na uživanje nekretnina koje su u posjedu društva, dohodak od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te svakoga drugog oblika korištenja nekretnine može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nekretnine nalaze.

5. Odredbe stavka 1., 3. i 4. primjenjuju se na dohodak od nekretnina društva.

Članak 7.

DOBIT OD POSLOVANJA

1. Dobit društva države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako društvo posluje na taj način, dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo za onaj iznos dobiti koji bude ostvaren djelatnošću te stalne poslovne jedinice.

2. U skladu s odredbama stavka 3., ako društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, u svakoj se državi ugovornici smatra da stalna poslovna jedinica svojom djelatnošću ostvaruje dobit koju bi mogla ostvariti kad bi bila zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te kad bi poslovala potpuno samostalno s društvom čija je stalna poslovna jedinica.

3. Pri utvrđivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici se priznaju opravdani rashodi nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opće administrativne rashode, bilo da su nastali u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili drugdje.

4. Osim ako u državi ugovornici nije uobičajeno utvrđivati dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici razmjernom raspodjelom ukupne dobiti društva različitim dijelovima tog društva, ništa u stavku 2. ne sprječava tu državu ugovornicu da utvrđuje dobit takvom uobičajenom raspodjelom; prihvaćeni način raspodjele mora, međutim, biti takav da rezultat bude u skladu s načelima sadržanim u ovom članku.

5. Neće se smatrati da stalna poslovna jedinica ostvaruje dobit samo zbog toga što kupuje dobra ili robu za društvo.

6. Za potrebe prethodnih stavaka ovoga članka, dobit stalne poslovne jedinice utvrđuje se na isti način svake godine, osim ako ne postoji opravdan i dostatan razlog da se postupi drugačije.

7. Ako dobit uključuje i dijelove dohotka koji su na posebni način uređeni u drugim člancima ovoga Ugovora, odredbe ovog članka ne utječu na odredbe tih članaka.

Članak 8.

POMORSKI I ZRAČNI PROMET

1. Dobit društva države ugovornice od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuje se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dobit od udjela u poslu, zajedničkom poslovanju ili u međunarodnoj poslovnoj agenciji.

Članak 9.

POVEZANA DRUŠTVA

1. Ako

a) društvo države ugovornice sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva druge države ugovornice, ili

b) iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva države ugovornice i društva druge države ugovornice,

i ako su u oba slučaja između ta dva društva u njihovim trgovačkim i financijskim odnosima utvrđeni uvjeti različiti od onih koji bi postojali između samostalnih društava, dobit koju bi ostvarilo jedno društvo kad takvi uvjeti ne bi postojali, ali zato što postoje nije ostvarena, može se uključiti u dobit tog društva i sukladno tome oporezivati.

2. Ako država ugovornica u dobit društva te države uključi – i sukladno tome oporezuje – dobit na koju je društvo druge države ugovornice već bilo oporezivano u toj drugoj državi, a takva dobit je ona koju bi društvo prvospomenute države ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između ta dva društva bili jednaki onima koje bi međusobno dogovorila samostalna društva, tada će ta druga država na odgovarajući način prilagoditi iznos poreza koji je u njoj utvrđen na tu dobit, u slučaju da ta druga država smatra prilagodbu opravdanom. Pri toj prilagodbi treba uzeti u obzir druge odredbe ovoga Ugovora, i prema potrebi, nadležna tijela država ugovornica međusobno će se savjetovati.

Članak 10.

DIVIDENDE

1. Dividende koje društvo rezident države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi rezident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od:

a) 5% bruto-iznosa dividendi kad je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25% kapitala društva koje isplaćuje dividende,

b) 10 % bruto-iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.

Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim dogovorom utvrđuju način primjene navedenih ograničenja.

Odredbe ovoga stavka neće utjecati na oporezivanje dobiti društva iz koje se isplaćuju dividende.

3. Izraz »dividende« upotrijebljen u ovom članku označava dohodak od dionica, »jouissance« dionica ili »jouissance« prava, kuksova, osnivačkih udjela ili drugih prava koja nisu potraživanja duga, sudjelovanje u dobiti, kao i dohodak od drugih prava u društvu koji podliježe istom načinu oporezivanja kao dohodak od dionica odnosno udjela, sukladno poreznim propisima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

4. Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik dividendi, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u njoj, a pravo na osnovi kojega se dividende isplaćuju povezano je s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može utvrditi nikakav porez na dividende koje plaća to društvo, osim ako su te dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je posjed dionica zbog kojih se dividende isplaćuju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom u toj drugoj državi, niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se plaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u cijelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.

Članak 11.

KAMATE

1. Kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve kamate mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge države ugovornice, tako razrezan porez ne smije biti veći od 5 % bruto-iznosa kamata.

Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim će dogovorom urediti način primjene ovoga ograničenja.

3. Izraz »kamate« za potrebe ovoga članka označava prihod od potraživanja svake vrste, bez obzira na to jesu li ta potraživanja osigurana zalogom ili ne, i bez obzira na to nose li ili ne pravo sudjelovanja u dobiti dužnika, a posebno prihod od vladinih vrijednosnica ili prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade u vezi s tim vrijednosnicama, obveznicama ili zadužnicama. Zatezne kamate zbog kašnjenja pri isplati ne smatraju se kamatama u smislu ovoga članka.

4. Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik kamata, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici, u kojoj su te kamate nastale, putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a potraživanje na koje se plaćaju kamate stvarno je povezano s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

5. Smatra se da kamate nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira na to je li rezident jedne od država ugovornica ili nije, u jednoj od država ugovornica ima stalnu poslovnu jedinicu u vezi s kojima je nastalo dugovanje na koje se kamate plaćaju, a takve kamate snosi stalna poslovna jedinica, tada se smatra da kamate nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

6. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika kamata ili između njih oboje i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanje za koje se one plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika kamata da nema takvog odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje sukladno zakonima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.

Članak 12.

NAKNADE ZA AUTORSKA PRAVA

1. Naknade za autorska prava nastale u državi ugovornici, čiji je stvarni korisnik rezident druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve naknade za autorska prava mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale, u skladu s propisima te države, ali ako je stvarni korisnik tih naknada rezident druge države ugovornice, tako razrezan porez ne smije biti veći od 10% bruto-iznosa naknada.

Nadležna tijela država ugovornica zajedničkim će dogovorom urediti način primjene ovoga ograničenja.

3. Izraz »naknade za autorska prava« u ovom članku označava sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući i kinematografske filmove, kao i svakog patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule ili postupka, ili za obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu.

4. Odredbe stavka 1. i 2. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik naknade za autorska prava, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj nastaju naknade putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a prava ili imovina na temelju kojih su isplaćene naknade stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

5. Smatra se da naknade za autorska prava nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države ugovornice. Međutim, ako isplatitelj naknade, bilo da je rezident države ugovornice ili nije, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu u vezi s kojom je nastala obveza isplate naknade i takve naknade snosi ta stalna poslovna jedinica, tada se smatra da takve naknade nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

6. Ako je zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika autorskih prava ili između njih oboje i neke druge osobe iznos naknada za autorska prava, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili podatke za koje su one plaćene, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika autorskih prava da nema takvog odnosa, odredbe ovoga članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom je slučaju višak plaćenog iznosa oporeziv prema propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovoga Ugovora.

Članak 13.

DOBIT OD OTUĐENJA IMOVINE

1. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6., a koje se nalaze u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Dobit od otuđenja pokretne imovine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim društvom), može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Dobit koju je društvo države ugovornice ostvarilo od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu ili pokretne imovine što služi za korištenje tih brodova ili zrakoplova oporezuje se samo u toj državi.

4. Dobit od otuđenja udjela u kapitalu društva, čija se imovina izravno ili neizravno sastoji uglavnom od nekretnina koje se nalaze u državi ugovornici, može se oporezivati u toj državi ugovornici.

5. Dobit od otuđenja bilo koje imovine, izuzevši one navedene u stavku 1., 2., 3. i 4., oporezuje se samo u državi ugovorinici u kojoj je otuđitelj rezident.

Članak 14.

NESAMOSTALNI RAD

1. U skladu s odredbama članka 15., 17. i 18., plaće i druga slična primanja koje rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom oporezuju se samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini, i

b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ono isplati u njegovo ime, i

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu koju poslodavac ima u drugoj državi.

3. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu u međunarodnom prometu kojim upravlja društvo države ugovornice, mogu se oporezivati u toj državi.

Članak 15.

NAKNADE ČLANOVA UPRAVE

Naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice u svojstvu člana uprave društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

Članak 16.

UMJETNICI I SPORTAŠI

1. Neovisno o odredbama članka 7. i 14., dohodak koji ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik ili kao sportaš od svoje samostalne djelatnosti u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Ako dohodak od samostalne djelatnosti u svojstvu izvođača ili sportaša ne pripada izvođaču ili sportašu već nekoj drugoj osobi, bez obzira na to je li rezident države ugovornice ili nije, taj se dohodak neovisno o odredbama članka 7. i 14. može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili športaš obavlja svoju djelatnost.

Članak 17.

MIROVINE

Ako drugačije nije propisano odredbama članka 18. stavka 2., mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad oporezuju se samo u toj državi.

Članak 18.

DRŽAVNA SLUŽBA

1. a) Plaće i druga slična primanja, osim mirovine, koje država ugovornica ili njena upravno-teritorijalna jedinica ili njena lokalna vlast isplati fizičkoj osobi za rad u državnoj službi, jedinici ili vlasti oporezuju se samo u toj državi.

b) Takve se plaće i druga slična primanja, međutim, oporezuju samo u drugoj državi ugovornici ako se ta služba obavlja u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države koji:

(i) je državljanin te države, ili

(ii) nije postao rezident te države samo radi obavljanja te službe.

2. a) Sve mirovine koje fizičkoj osobi plaća država ugovornica, njena upravno-teritorijalna jedinica ili njena lokalna vlast, ili se isplaćuju iz njihovih sredstava za usluge obavljene za tu državu, jedinicu ili vlast oporezuju se samo u toj državi.

b) Međutim, te se mirovine oporezuje samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

3. Odredbe članka 14., 15., 16. i 17. primjenjuju se na plaće i druga slična primanja te na mirovine koje se odnose na službu vezanu uz djelatnost države ugovornice, upravno-teritorijalne jedinice ili njene lokalne vlasti.

Članak 19.

STUDENTI

Plaćanja koja student ili vježbenik, koji jest ili je neposredno prije posjeta državi ugovornici bio rezident druge države ugovornice i koji boravi u prvospomenutoj državi samo sa svrhom svojeg obrazovanja ili obučavanja, prima u svrhu svojeg uzdržavanja, obrazovanja ili usavršavanja ne oporezuju se u prvospomenutoj državi, pod uvjetom da takva plaćanja nastaju iz izvora izvan te države.

Članak 20.

OSTALI DOHODAK

1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira na to gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovoga Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuje se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavku 2., ako primatelj takvog dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7.

Članak 21.

IMOVINA

1. Imovina koju čini nepokretna imovina, navedena u članku 6., koju posjeduje rezident države ugovornice, a nalazi se u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Imovina koju čini pokretna imovina koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Imovina koju čine brodovi i zrakoplovi kojima upravlja društvo države ugovornice u međunarodnom prometu te pokretna imovina vezana uz upravljanje takvim brodovima i zrakoplovima oporezuju se samo u toj državi.

4. Imovina koju čine udjeli, dionice i druga prava društva, čija se imovina izravno ili neizravno sastoji uglavnom od nekretnina koje se nalaze u državi ugovornici, može se oporezivati u toj državi ugovornici.

5. Svi ostali dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuju se samo u toj državi.

Članak 22.

IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

1. Kad rezident države ugovornice ostvari dohodak ili posjeduje imovinu koji se, u skladu s odredbama ovoga Ugovora, mogu oporezivati u državi ugovornici, prvospomenuta država će odobriti:

a) kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u toj drugoj državi,

b) kao odbitak od poreza na imovinu tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na imovinu plaćenom u toj drugoj državi.

Takav odbitak u oba slučaja, međutim, ne smije biti veći od onoga dijela poreza na dohodak ili na imovnu koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može, ovisno o slučaju, pripisati dohotku ili imovini koji su oporezivi u toj drugoj državi.

2. Kad se u skladu s bilo kojom odredbom ovoga Ugovora, dohodak koji ostvari ili imovina koju posjeduje rezident države ugovornice izuzima od poreza u toj državi, ta država svejedno može, pri obračunu iznosa poreza na preostali dohodak ili imovinu takvoga rezidenta, uzeti u obračun izuzeti dohodak ili imovinu.

Članak 23.

JEDNAKO POSTUPANJE

1. Državljani države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne smiju biti podvrgnuti nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim zahtjevima koji su drugačiji ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s njim povezanim zahtjevima kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani te druge države u istim okolnostima, osobito vezano uz prebivalište.

2. Stalna poslovna jedinica, koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, ne smije biti u toj drugoj državi oporezivana pod manje povoljnim uvjetima od onih koji vrijede za društva te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova se odredba ne može tumačiti tako da obvezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice, zbog građanskog statusa ili obiteljskih obveza, odobrava osobne odbitke, olakšice i sniženja pri oporezivanju koje odobrava vlastitim rezidentima

3. Osim kad se primjenjuju odredbe članka 9. stavka 1., članka 11. stavka 6. ili članka 12. stavka 6., kamate, naknade za autorska prava i druge isplate koje društvo države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezive dobiti takva društva, odbijaju se pod istim uvjetima kao da su bile isplaćene rezidentu prvospomenute države. Na sličan način, svaki dug društva države ugovornice prema rezidentu druge države ugovornice, u svrhe utvrđivanja oporezive imovine takva društva, odbija se pod istim uvjetima kao da je bio ugovoren s rezidentom prvospomenute države.

4. Društva države ugovornice, čija je imovina u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ne podliježu nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim obvezama koje su drukčije ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i s njim povezanim zahtjevima kojima podliježu ili mogu podlijegati slična društva prvospomenute države.

Članak 24.

POSTUPAK ZAJEDNIČKOG DOGOVARANJA

1. Ako osoba smatra da postupci jedne ili obiju država ugovornica kao posljedicu imaju ili će imati oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovoga Ugovora, ona može, neovisno o pravnom lijeku predviđenom u unutrašnjem zakonodavstvu tih država, iznijeti svoj slučaj pred nadležno tijelo države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen člankom 23. stavkom 1., pred tijelo države ugovornice čiji je državljanin. Postupak se mora prijaviti u roku od tri godine od saznanja za postupak koji je doveo do oporezivanja protivnog odredbama ovoga Ugovora.

2. Ako nadležno tijelo smatra da je prigovor opravdan i ako ga samostalno ne bude moglo riješiti na zadovoljavajući način, nastojat će to učiniti u dogovoru s nadležnim tijelom druge države ugovornice radi izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu s ovim Ugovorom. Postignuti dogovor provest će se neovisno o vremenskim ograničenjima predviđenim domaćim zakonodavstvom država ugovornica.

3. Nadležna tijela država ugovornica nastojat će zajedničkim dogovorom riješiti sve teškoće ili nejasnoće koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovoga Ugovora. Ta se tijela mogu dogovarati i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim Ugovorom.

4. Nadležna tijela država ugovornica mogu međusobno komunicirati izravno, kao i putem povjerenstva sastavljenog od njih samih ili njihovih predstavnika, u svrhu postizanja dogovora u smislu prethodnih stavaka.

Članak 25.

RAZMJENA OBAVIJESTI

1. Nadležna tijela država ugovornica će razmjenjivati obavijesti potrebne za provedbu odredaba ovoga Ugovora ili unutarnjih propisa koji se odnose na poreze bilo koje vrste i opisa, koje uvede država ugovornica ili njene upravno-teritorijalne jedinice ili njeno lokalno tijelo u mjeri u kojoj oporezivanje, prema tim propisima, nije u suprotnosti s ovim Ugovorom. Razmjena obavijesti nije ograničena člankom 1. i 2. Svaka obavijest koju primi država ugovornica smatra se tajnom kao i podaci dobiveni prema unutarnjim propisima te države, te se mogu priopćiti samo osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna tijela) koja se bave obračunom i naplatom, odnosno postupcima ovrhe ili kaznenog progona ili odlučivanja po pravnim lijekovima koji se odnose na poreze iz prve rečenice. Spomenute osobe ili nadležna tijela koristit će se tim obavijestima samo u navedene svrhe. Takve se obavijesti mogu otkrivati u javnom sudskom postupku ili u sudskoj odluci.

2. Odredbe stavka 1. ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da državi ugovornici nameću obvezu da:

a) poduzima upravne mjere suprotne propisima ili upravnoj praksi te ili druge države ugovornice,

b) daje obavijesti koje se ne mogu dobiti u skladu s propisima ili uobičajenim upravnim postupkom te ili druge države ugovornice,

c) daje obavijesti čije bi otkrivanje povrijedilo obvezu čuvanja trgovačke, poslovne, industrijske, komercijalne ili profesionalne tajne ili trgovačkog postupka ili daje obavijesti čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku (ordre public).

Članak 26.

ČLANOVI DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULARNIH UREDA

Odredbe ovoga Ugovora ne utječu na porezne povlastice članova diplomatskih misija ili konzularnih ureda predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih ugovora.

Članak 27.

STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Ugovor stupa na snagu 30 dana od datuma primitka zadnje obavijesti kojom jedna država ugovornica diplomatskim putem izvještava drugu da su ispunjeni svi uvjeti koji su na temelju njezinih nacionalnih propisa potrebni za stupanje na snagu ovoga Ugovora. U tom slučaju, ovaj se Ugovor primjenjuje:

a) na poreze zadržane na izvoru, na dohodak ostvaren na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je Ugovor stupio na snagu,

b) na druge poreze na dohodak i na imovinu, na poreze koji se obračunavaju za bilo koju poreznu godinu koja počinje na dan ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je Ugovor stupio na snagu.

Članak 28.

RASKID

Ovaj Ugovor ostaje na snazi dok ga ne raskine bilo koja od država ugovornica. Bilo koja od država ugovornica može raskinuti ovaj Ugovor diplomatskim putem pisanom obavijesti o raskidu Ugovora najmanje šest mjeseci prije kraja bilo koje kalendarske godine koja počinje po isteku razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Ugovora. U tom slučaju, Ugovor se prestaje primjenjivati:

a) na poreze zadržane na izvoru, na dohodak stečen na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je obavijest o raskidu dostavljena,

b) na druge poreze na dohodak i na imovinu, za poreze koji se obračunavaju za bilo koju poreznu godinu koja počinje na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi iza godine u kojoj je obavijest o raskidu dostavljena.

U POTVRDU TOGA nižepotpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Ugovor.

Sastavljeno u Chisinau, 30. svibnja 2005. svaki u dva izvornika, na hrvatskom, moldavskom i engleskom jeziku, pri čemu su oba izvornika jednako vjerodostojna. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je engleski tekst.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE ZA VLADU REPUBLIKEMOLDOVE

Željko Kuprešak, v. r. Zinaida Greciani, v. r.

Veleposlanik ministrica financija

Republike Hrvatske Republike Moldove

u Rumunjskoj

PROTOKOL

Prilikom potpisivanja Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, nižepotpisani su se suglasili da sljedeće odredbe čine sastavni dio Ugovora.

U slučaju Moldove, izraz »imovina« uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu i bilo koju drugu imovinu prema poreznim zakonima Republike Moldove.

U POTVRDU TOGA nižepotpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.

Sastavljeno u Chisinau, 30. svibnja 2005. svaki u dva izvornika, na hrvatskom, moldavskom i engleskom jeziku, pri čemu su oba izvornika jednako vjerodostojna. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je engleski tekst.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE ZA VLADU REPUBLIKEMOLDOVE

Željko Kuprešak, v. r. Zinaida Greciani, v. r.

Veleposlanik ministrica financija

Republike Hrvatske Republike Moldove

u Rumunjskoj

Članak 3.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za financije.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Ugovor iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti naknadno, u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/06-01/03

Zagreb, 3. ožujka 2006.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

zatvori
Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldove o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !