Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ugovor s Kraljevinom Belgijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu – (“Narodne novine – Međunarodni ugovori”, br. XX/03. XX/04)
označi tražene riječi printaj stranicu
6 14.3.2003 Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu

HRVATSKI SABOR

 

33

Na temelju članka 88.L115457 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE BELGIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 27. veljače 2003.

Broj: 01-081-03-712/2
Zagreb, 3. ožujka 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU
REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE BELGIJE
O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, potpisan u Bruxellesu, 31. listopada 2001., u izvorniku na hrvatskom, francuskom, nizozemskom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE
I KRALJEVINE BELGIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA
POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE I VLADA KRALJEVINE BELGIJE ŽELEĆI sklopiti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu, utvrdile su kako slijedi:

Članak 1.

OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

Ovaj Ugovor primjenjuje se na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

Članak 2.

POREZI NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

1. Ovaj Ugovor se primjenjuje na poreze na dohodak i na imovinu koje je uvela jedna od država ugovornica ili njezina politička područja ili tijela lokalne uprave i samouprave, neovisno o načinu na koji se ubiru.

2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi uvedeni na ukupni dohodak ili ukupnu imovinu, na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na dobitke od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine te poreze na ukupne iznose plaća koje isplaćuju društva, kao i poreze na porast vrijednosti imovine.

3. Postojeći porezi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor posebno su:

a) u Hrvatskoj:

1. porez na dobit;

2. porez na dohodak;

3. prirez na porez na dohodak i svaki drugi dodatak koji se ubire na jedan od ovih poreza

(u daljnjem tekstu: hrvatski porez);

b) u Belgiji:

1. porez na dohodak fizičkih osoba;

2. porez na dobit trgovačkih društava;

3. porez na dobit pravnih osoba;

4. porez na dohodak ne-rezidenata;

5. dodatno davanje za izvanredne okolnosti,

uključujući i predujmove, dodatne naknade na te poreze i predujmove, te dodatke porezu na dohodak fizičkih osoba,

(u daljnjem tekstu: belgijski porez).

4. Ovaj Ugovor primjenjuje se i na iste ili bitno slične poreze koji se uvedu nakon dana potpisivanja ovog Ugovora pored ili umjesto postojećih poreza. Nadležna tijela država ugovornica priopćavat će jedna drugima sve bitne promjene u svojim poreznim propisima.

Članak 3.

OPĆE DEFINICIJE

1. Za potrebe ovog Ugovora, ako iz sadržaja ne proizlazi drugačije:

a) 1. izraz »Hrvatska« znači državno područje Republike Hrvatske kao i more, morsko dno i podzemlje koje se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora, na kojem Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim pravom (i svojim unutrašnjim propisima) vrši suverena prava i jurisdikaciju;

2. izraz »Belgija« znači Kraljevinu Belgiju; u zemljopisnom smislu znači teritorij Kraljevine Belgije, uključujući teritorijalno more i druga područja mora i zračnog prostora na kojima Kraljevina Belgija u skladu s međunarodnim pravom vrši suverena prava ili jurisdikciju;

b) izraz »država ugovornica« i »druga država ugovornica« znači Hrvatsku ili Belgiju, ovisno o kontekstu;

c) izraz »osoba« uključuje fizičku osobu, društvo, i bilo koju drugu skupinu osoba;

d) izraz »društvo« označava svaku pravnu osobu ili drugi organizacijski oblik koji se u svrhu oporezivanja smatra pravnom osobom;

e) izrazi »društvo države ugovornice« i »društvo druge države ugovornice« označavaju trgovačko društvo kojim upravlja rezident države ugovornice i trgovačko društvo kojim upravlja rezident druge države ugovornice;

f) izraz »međunarodni promet« označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji obavlja društvo sa sjedištem stvarne uprave u državi ugovornici, osim ako se promet brodom ili zrakoplovom obavlja samo između mjesta u drugoj državi ugovornici;

g) izraz »nadležno tijelo« znači, u slučaju obiju država ugovornica, ministra financija ili njegovog ovlaštenog predstavnika;

h) izraz »državljanin« znači:

1. sve fizičke osobe koje imaju državljanstvo jedne od država ugovornica;

2. svaku pravnu osobu, partnerstvo ili udruženje koji svoj status izvode iz propisa koji su na snazi u jednoj od država ugovornica.

2. U svrhu primjene ovog Ugovora od strane država ugovornica, svaki izraz koji nije njime definiran, osim ako sadržaj ne zahtijeva drugačije, imat će značenje koje ima prema propisima te države u svrhu poreza na koje se ovaj Ugovor primjenjuje, s tim što je značenje koje ima po poreznim propisima te države ugovornice mjerodavno u odnosu na značenje tog izraza po drugim propisima te države.

Članak 4.

REZIDENT

1. U ovom Ugovoru izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu koja prema propisima države ugovornice podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta sjedišta uprave ili nekog drugog obilježja sličnog značenja kao i tu državu, sva njezina politička područja i tijela lokalne uprave i samouprave. Ovaj izraz, međutim, ne obuhvaća osobu koja podliježe oporezivanju u toj državi samo s dohotkom iz izvora u toj državi ili imovinom koja se u njoj nalazi.

2. Ako je prema odredbama stavka 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na sljedeći način:

a) smatrat će se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište; ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako nema prebivalište ni u jednoj državi, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin;

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih, nadležna tijela država ugovornica odlučit će o tome međusobnim dogovorom.

3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička, rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino sjedište stvarne uprave.

Članak 5.

STALNA POSLOVNA JEDINICA

1. Za svrhe ovog Ugovora izraz »stalna poslovna jedinica« označava stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomično.

2. Izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje posebno:

a) mjesto uprave;

b) podružnicu;

c) ured;

d) tvornicu;

e) radionicu; i

f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava.

3. Gradilište ili građevinski ili montažni projekt čini stalnu poslovnu jedinicu samo ako takvo gradilište ili projekt traje dulje od dvanaest mjeseci.

4. Neovisno o prethodnim odredbama ovog članka, pod izrazom »stalna poslovna jedinica« ne podrazumijeva se:

a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju društvu;

b) održavanje zaliha dobara ili robe koji pripadaju društvu isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke;

c) održavanje zaliha dobara ili robe koji pripadaju društvu isključivo u svrhu prerade koju obavlja drugo društvo;

d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili za prikupljanje podataka za društvo;

e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za društvo;

f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u točkama od (a) do (e), pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te djelatnosti, ima pripremno ili pomoćno značenje.

5. Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., ako osoba – osim ako se radi o zastupniku sa samostalnim statusom na kojeg se odnosi stavak 6. – djeluje u ime društva druge države ugovornice, te ima i uobičajeno provodi u toj državi ovlasti za sklapanje ugovora u ime tog društva, smatrat će se da to društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u prvospomenutoj državi ugovornici vezano uz djelatnosti koje ta osoba poduzima za društvo, osim ako su djelatnosti te osobe ograničene na one spomenute u stavku 4. koje, ako se provode u stalnom mjestu poslovanja, ne bi od istog činile stalnu poslovnu jedinicu po odredbama tog stavka.

6. Ne smatra se da društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici ukoliko svoje poslovanje u toj državi obavlja preko posrednika, generalnog komisijskog zastupnika ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom ako te osobe rade u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

7. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je kontrolirano od društva koje je rezident druge države ugovornice ili koje obavlja svoju djelatnost u toj drugoj državi (preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način) samo po sebi ne znači da je ijedno od njih stalna poslovna jedinica drugog društva.

Članak 6.

DOHODAK OD NEKRETNINA

1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina koje se nalaze u drugoj državi ugovornici (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva), može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Izraz »nekretnina« ima značenje koje ima prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripatci nekretnine, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koje se primjenjuju odredbe općih propisa o vlasništvu nad zemljom, pravo plodouživanja nekretnine i prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava. Pomorski i riječni brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine.

4. Odredbe stavaka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina trgovačkog društva i na dohodak od nekretnina koje se koriste u obavljanju samostalne djelatnosti.

Članak 7.

DOBIT OD POSLOVANJA

1. Dobit društva države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj drugoj državi. Ako društvo posluje na taj način, dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ali samo za onaj iznos dobiti koji bude ostvaren djelatnošću te stalne poslovne jedinice.

2. U skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, ako društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, u svakoj se državi ugovornici smatra da stalna poslovna jedinica svojom djelatnošću ostvaruje dobit koju bi mogla ostvariti kad bi bila zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te kad bi poslovala potpuno samostalno s društvom čija je stalna poslovna jedinica.

3. Pri utvrđivanju dobiti stalne poslovne jedinice kao odbici se priznaju rashodi nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opće administrativne rashode, bilo da su nastali u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili drugdje.

4. Ako je u državi ugovornici uobičajena praksa da se dobit pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici proporcionalnom raspodjelom ukupne dobiti društva dijelovima tog društva, odredbe stavka 2. nisu zapreka toj državi ugovornici da utvrđuje oporezivu dobit takvom uobičajenom proporcionalnom raspodjelom, ali način proporcionalne raspodjele mora biti takav da rezultati budu u skladu s načelima sadržanima u ovom članku.

5. Ne smatra se da stalna poslovna jedinica ostvaruje dobit samo zbog toga što kupuje dobra ili robu za društvo.

6. Za potrebe prethodnih stavaka, dobit stalne poslovne jedinice utvrđuje se na isti način svake godine, osim ako ne postoji opravdan i dostatan razlog da se postupi drukčije.

7. Ako dobit uključuje dijelove dohotka koji su posebno uređeni u drugim člancima ovog Ugovora, odredbe ovog članka ne utječu na odredbe tih članaka.

Članak 8.

POMORSKI PROMET, PROMET UNUTRAŠNJIM VODAMA I ZRAČNI PROMET

1. Dobit društva države ugovornice od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je sjedište stvarne uprave društva.

2. Dobit od korištenja plovila u prometu unutrašnjim vodama oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je sjedište stvarne uprave društva.

3. Ako je sjedište stvarne uprave društva koje se bavi pomorskim prometom ili prometom unutrašnjim vodama na samom brodu, smatrat će se da se nalazi u državi ugovornici u kojoj se nalazi matična luka broda ili, ako nema matične luke, u državi ugovornici u kojoj je brodar rezident.

4. Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na dobit udjela u nekom poslu, zajedničkom poslovanju ili u međunarodnoj poslovnoj agenciji.

Članak 9.

POVEZANA DRUŠTVA

1. Ako

a) društvo države ugovornice izravno ili neizravno sudjeluje u upravi, nadzoru ili kapitalu društva druge države ugovornice, ili

b) iste osobe izravno ili neizravno sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu društva države ugovornice i društva druge države ugovornice,

i ako su u oba slučaja između ta dva društva u njihovim trgovačkim i financijskim odnosima utvrđeni uvjeti različiti od onih koji bi postojali između samostalnih društava, dobit koju bi ostvarilo jedno društvo kad takvi uvjeti ne bi postojali, ali zato što postoje nije ostvarena, može se uključiti u dobit tog društva i sukladno tome oporezivati.

2. Ako država ugovornica u dobit društva te države uključi – i sukladno tome oporezuje – dobit za koju je društvo druge države ugovornice već oporezivano u toj drugoj državi, a takva dobit je ona koja bi prvo društvo ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između ta dva društva jednaki onima koje bi međusobno dogovorila samostalna društva, tada će druga država na odgovarajući način prilagoditi iznos poreza koji je ista utvrdila na tu dobit. Pri bilo kojoj prilagodbi trebaju se uzeti u obzir odredbe ovog Ugovora i, prema potrebi, nadležna tijela država ugovornica međusobno će se savjetovati.

Članak 10.

DIVIDENDE

1. Dividende koje društvo rezident države ugovornice plaća rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje plaća dividende, i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi rezident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od:

a) 5% bruto iznosa dividendi ako je stvarni korisnik društvo u čijem je izravnom ili neizravnom vlasništvu najmanje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividende;

b) 15% bruto iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.

Ovaj stavak neće utjecati na oporezivanje dobiti društva iz kojeg se isplaćuju dividende.

3. Izraz »dividende« upotrijebljen u ovom članku označava dohodak od dionica, »jouissance« dionica ili »jouissance« prava, kukseva, osnivačkih udjela ili drugih prava koja nisu potraživanje duga, sudjelovanje u dobiti, kao i dohodak od drugih prava u društvu – čak i ako se isplaćuje u vidu kamata – koji podliježe istom načinu oporezivanja kao dohodak od dionica odnosno udjela sukladno poreznim propisima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

4. Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se ako osoba koja je stvarni korisnik dividendi, a koja je rezident države ugovornice, obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta, a pravo temeljem kojeg se dividende isplaćuju je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može utvrditi nikakav porez na dividende koje isplaćuje to društvo, osim ako su dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je posjed dionica temeljem kojih se dividende isplaćuju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom ili sa stalnim sjedištem u toj drugoj državi, niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se plaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u cijelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.

Članak 11.

KAMATE

1. Kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Međutim, te kamate se mogu oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od 10 posto bruto iznosa tih kamata.

3. Bez obzira na odredbe stavka 2., kamata se izuzima od poreza u državi ugovornici u kojoj nastaje ako se radi:

a) o kamati na komercijalna potraživanja za dugovanja – uključujući i ona koja predstavlja komercijalni zapis – nastala iz odgođenog plaćanja za dobra, robu ili usluge koje pruža poduzeće;

b) o kamati koja se plaća na izdani, zajamčeni ili osigurani zajam ili na izdani, zajamčeni ili osigurani kredit, u okviru pravnog sustava države ugovornice ili njezinih tijela lokalne uprave i samouprave, s ciljem promidžbe izvoza;

c) o kamati na zajmove svake vrste – koje ne predstavljaju instrumenti na donositelja – koje daje banka;

d) o kamati na depozite – koje ne predstavljaju instrumenti na donositelja – koje poduzeća imaju kod banke;

e) o kamati koja se plaća drugoj državi ugovornici ili tijelima lokalne uprave i samouprave te države ugovornice.

4. Izraz »kamate« za potrebe ovog članka označava prihod od potraživanja svake vrste, bez obzira jesu li ta potraživanja osigurana zalogom ili ne, i bez obzira nose li ili ne pravo sudjelovanja u dobiti dužnika, a posebno prihod od vladinih vrijednosnica i prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagarde u svezi s tim vrijednosnicama, obveznicama i zadužnicama. Zatezne kamate zbog kašnjenja pri isplati ne smatraju se kamatama u smislu ovog članka, kao ni kamate koje se smatraju dividendom u smislu stavka 3. članka 10.

5. Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ne primjenjuju se ako stvarni korisnik kamate, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj su te kamate nastale putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta u toj drugoj državi, a potraživanje na koje se kamata plaća je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

6. Smatra se da kamate nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj sama ta država, njezino tijelo lokalne uprave i samouprave ili rezident te države. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira da li je rezident jedne od država ugovornica ili ne, u jednoj od država ugovornica ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u vezi s kojima je nastalo dugovanje na koje se kamate plaćaju, a takve kamate snosi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, tada se smatra da kamate nastaju u državi u kojoj se nalazi poslovna jedinica ili stalno sjedište.

7. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i nositelja prava na kamatu, ili između njih i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanja na koja se kamate plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i nositelja prava na kamatu da nema takvog odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje sukladno propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

Članak 12.

AUTORSKE NAKNADE

1. Autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice bit će oporezive samo u toj drugoj državi.

2. Izraz »autorske naknade« u ovom članku označava sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući i kinematografske filmove, te filmove, vrpce i druga sredstva za televizijsko ili radijsko emitiranje, kao i svakog patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule ili postupka, te za informacije o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu.

3. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se ako nositelj prava na autorsku naknadu koji je rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj je ostvareno pravo na autorsku naknadu putem stalne poslovne jedinice u toj državi ugovornici, ili obavlja u toj državi ugovornici samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u toj državi ugovornici nalazi, a prava ili imovina temeljem koje se autorske naknade isplaćuju stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

4. Smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj sama ta država, njezino lokalno tijelo ili rezident te države ugovornice. Međutim, ako osoba koja isplaćuje autorske naknade, bilo da je rezident države ugovornice ili nije, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u svezi s kojim je nastala obveza isplate autorske naknade i takve naknade snosi ta stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, tada se smatra da takve naknade nastaju u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište.

5. Ako je zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika autorske naknade ili između njih i neke druge osobe, iznos autorskih naknada, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili podatke za koje se te autorske naknade plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika autorske naknade da nema takva odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na potonji iznos. U takvom je slučaju višak plaćenog iznosa oporeziv sukladno propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

Članak 13.

DOBIT OD OTUĐENJA IMOVINE

1. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6., a koje se nalaze u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Dobit od otuđenja pokretne imovine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, ili pokretne imovine koja pripada stalnom sjedištu rezidenta države ugovornice u drugoj državi ugovornici u svrhe obavljanja samostalne djelatnosti, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim društvom) ili takvog stalnog sjedišta, može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Dobit koju društvo države ugovornice ostvari od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu, plovila u prometu unutrašnjim vodama ili pokretne imovine takvih brodova, zrakoplova ili plovila oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave tog društva.

4. Dobit od otuđenja bilo koje imovine izuzev one navedene u stavcima 1., 2. i 3., oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident.

Članak 14.

SAMOSTALNA DJELATNOST

1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj državi, osim ako u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti. Ako ima takvo stalno sjedište, dohodak se može oporezivati u drugoj državi ugovornici, ali samo onaj dio dohotka koji se može pripisati tom stalnom sjedištu.

2. Izraz »profesionalne djelatnosti« uključuje posebno samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti, te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inženjera, arhitekata, zubara i knjigovođa.

Članak 15.

NESAMOSTALNI RAD

1. Ako nije drugačije propisano odredbama članka 16, 18., 19. i 20., plaće, nadnice i slična primanja koje rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom oporezuju se samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu koji se obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezivat će se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja u svom zbroju ne traju ukupno duže od 183 dana u dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj fiskalnoj godini; i

b) primanja isplaćuje poslodavac koji nije rezident druge države ugovornice ili se ona isplaćuje u njegovo ime; i

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi.

3. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu u međunarodnom prometu ili na plovilu u prometu unutrašnjim vodama mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

Članak 16.

NAKNADE ČLANOVA UPRAVE

1. Naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice za rad u svojstvu člana uprave ili sličnog tijela društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

Prethodna odredba odnosi se i na plaćanja ostvarena za obavljanje funkcija koje se u skladu s propisima države ugovornice u kojoj je društvo rezident smatraju funkcijama istovrsnim onima koje obavlja osoba na koju se odnosi gornja odredba.

2. Naknada koju osoba na koju se odnosi stavak 1. primi od društva koje je rezident države ugovornice za obavljanje svakodnevnih funkcija upravne ili tehničke prirode, te naknada koju rezident države ugovornice prima za svoj osobni rad u svojstvu partnera u društvu koje nije dioničko društvo, a koje je rezident države ugovornice, može se oporezivati u skladu s odredbama članka 15. kao da se radi o naknadi zaposleniku za nesamostalni rad, te kao da se izraz »poslodavac« odnosi na društvo.

Članak 17.

UMJETNICI I ŠPORTAŠI

1. Neovisno o odredbama članaka 14. i 15., dohodak koji od svoje samostalne djelatnosti u drugoj državi ugovornici ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik, te kao športaš, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Ako dohodak od samostalne djelatnosti u svojstvu izvođača ili športaša ne pripada izvođaču ili športašu, već nekoj drugoj osobi, taj se dohodak neovisno o odredbama članaka 7., 14. i 15. može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili športaš obavlja svoju djelatnost.

Članak 18.

MIROVINE

1. Prema odredbama članka 19. stavak 2., mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice s obzirom na njegov prijašnji nesamostalni rad, oporezuju se samo u toj državi.

2. Međutim, mirovine i druge naknade, povremene ili stalne, koje se isplaćuju u skladu s propisima o socijalnom osiguranju države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi ugovornici. Ova odredba također se odnosi i na mirovine i naknade koje se plaćaju u okviru javnih programa koje organizira država ugovornica za nadopunjavanje korisnih učinaka takvog zakonodavstva.

Članak 19.

DRŽAVNA SLUŽBA

1. a) Plaće, nadnice i druga slična primanja, osim mirovina, koje država ugovornica, njeno političko područje ili tijelo lokalne uprave i samouprave isplati fizičkoj osobi za rad u državnoj službi za tu državu ugovornicu, njeno političko područje ili za rad u njezinim tijelima lokalne uprave i samouprave oporezuju se samo u toj državi ugovornici;

b) Međutim, te plaće i druga slična primanja oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako se ta služba obavlja u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države, te ako:

1. je državljanin te države; ili

2. nije postao rezidentom te države samo radi obavljanja te službe.

2. a) Sve mirovine koje fizičkoj osobi plaća država ugovornica, njezino političko područje ili tijelo lokalne uprave i samouprave ili se isplaćuju iz njihovih sredstava, za usluge obavljene za tu državu ili političko područje ili tijelo lokalne uprave i samouprave oporezuju se samo u toj državi;

b) Međutim, te mirovine oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te druge države ugovornice.

3. Odredbe članaka 15., 16. i 18. primjenjuju se na plaće i slična primanja, te na mirovine koje se odnose na službu u svezi s djelatnošću države ugovornice, njezinog političkog područja ili njezinog tijela lokalne uprave i samouprave.

4. Odredbe stavka 1. ovog članka također se odnose na plaće i druga slična primanja koja isplaćuje država ugovornica, njezino političko područje ili tijelo lokalne uprave ili samouprave (ili se isplaćuju isključivo iz njihovih sredstava) stručnjacima ili dobrovoljcima za usluge pružene u drugoj državi ugovornici u okviru programa gospodarske suradnje ugovorene između država ugovornica, njihovih političkih područja ili tijela lokalne uprave i samouprave.

Članak 20.

NASTAVNICI I STUDENTI

1. Sve naknade koje se isplaćuju profesorima i drugim nastavnicima koji su rezidenti države ugovornice a prisutni su u drugoj državi ugovornici u svrhu održavanja nastave ili provedbe znanstvenog istraživanja na sveučilištu ili drugoj službeno priznatoj obrazovnoj ustanovi izuzimaju se poreza u toj drugoj državi ugovornici ako njihov boravak ne prelazi dvije godine od datuma dolaska tih osoba u tu drugu državu ugovornicu.

2. Student ili vježbenik koji jest, ili je neposredno prije posjeta državi ugovornici bio, rezident druge države ugovornice i koji je prisutan u prvospomenutoj državi ugovornici samo sa svrhom svojeg obrazovanja ili obučavanja izuzet je od oporezivanja u toj državi:

a) na plaćanja primljena sa svrhom njegova uzdržavanja, obrazovanja ili obučavanja, pod uvjetom da su plaćanja izvršena od izvora izvan te države;

b) na naknade nastale iz nesamostalnog rada u toj državi ugovornici u svezi s njegovim obrazovanjem ili obučavanjem i tijekom uobičajenog trajanja tog obrazovanja ili obučavanja, ako ta naknada ne prelazi u kalendarskoj godini 120.000 belgijskih franaka ili 3000 eura ili ekvivalentan iznos u hrvatskoj valuti po službenom deviznom tečaju.

Članak 21.

OSTALI DOHODAK

1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovog Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavak 2., ako primatelj tog dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

Članak 22.

IMOVINA

1. Imovina koju čini nepokretna imovina navedena u članku 6., koja je u vlasništvu rezidenta države ugovornice, a nalazi se u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Imovina koju čini pokretna imovina koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju jedno društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili pokretna imovina stalnog sjedišta koje je na raspolaganju rezidentu države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje samostalne djelatnosti, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

3. Imovina koju čine brodovi i zrakoplovi u međunarodnom prometu i plovila u prometu unutrašnjim vodama, kao i pokretna imovina vezana uz korištenje tih brodova, zrakoplova i plovila oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva.

4. Svi ostali dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuju se samo u toj državi.

Članak 23.

NAČINI IZBJEGAVANJA DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

1. U Belgiji će se dvostruko oporezivanje izbjegavati kako slijedi:

a) Kad rezident Belgije ostvaruje dohodak ili posjeduje imovinu koja se oporezuje u Hrvatskoj u skladu s odredbama ovog Ugovora, osim onih članka 10. stavka 2., članka 11. stavaka 2. i 7., i članka 12. stavka 5., Belgija će izuzeti taj dohodak ili tu imovinu od oporezivanja ali može, računajući iznos poreza na preostali dohodak ili imovinu tog rezidenta, primijeniti stopu poreza koju bi primijenila kad taj dohodak ili imovina ne bi bili izuzeti od oporezivanja.

b) U skladu s belgijskim propisima glede uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u belgijski porez, ako je rezident Belgije ostvario onaj dio svog ukupnog dohotka u svrhe oporezivanja u Belgiji koji čine dividende koje nisu izuzete od belgijskog poreza u skladu s točkom c) ovog članka, kamate ili autorske naknade, hrvatski porez zaračunat na taj dohodak uračunat će se u belgijski porez na taj dohodak.

c) Dividende koje društvo rezident Belgije ostvari od društva koje je rezident Hrvatske izuzimaju se od poreza na dobit društva u Belgiji u skladu s belgijskim propisima.

d) Ukoliko su u skladu s belgijskim propisima gubitci društva kojim upravlja rezident Belgije u stalnoj poslovnoj jedinici smještenoj u Hrvatskoj odbijeni od dobiti tog društva u svrhu oporezivanja u Belgiji, izuzeće temeljem točke a) se ne primjenjuje u Belgiji na dobit drugih oporezivih razdoblja koje se pripisuje toj stalnoj poslovnoj jedinici u onoj mjeri u kojoj je ta dobit također izuzeta od oporezivanja u Hrvatskoj kao naknada za navedene gubitke.

2. U Hrvatskoj će se dvostruko oporezivanje izbjegavati kako slijedi:

a) Dohodak ostvaren u Belgiji ili imovina smještena u Belgiji – osim dohotka pod b) – koji se u skladu s odredbama ovog Ugovora oporezuju u Belgiji izuzimaju se od oporezivanja u Hrvatskoj. Ovo izuzimanje nema nikakav učinak na pravo Hrvatske da uzme u obzir dohodak ili imovinu izuzetu od oporezivanja pri utvrđivanju svoje porezne stope. Ova odredba se primjenjuje na dividende samo ako te dividende društvu koje je rezident Hrvatske isplaćuje društvo koje je rezident Belgije, s najmanje 10% kapitala u izravnom ili neizravnom vlasništvu hrvatskog društva, i ako se te dividende ne odbijaju kod utvrđivanja dobiti društva koje isplaćuje dividende.

b) U skladu s hrvatskim poreznim propisima i ovim Ugovorom, porez plaćen u Belgiji uračunat će se u hrvatski porez za navedene dohotke:

aa) dividende koje nisu obuhvaćene pod a);

bb) kamate;

cc) autorke naknade;

dd) dohodak naveden u članku 15., stavak 3;

ee) naknade članova uprave navedene u članku 16., stavak 1;

ff) dohodak umjetnika i športaša.

Članak 24.

JEDNAKO POSTUPANJE

1. Državljani države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne smiju biti podvrgnuti nikakvom oporezivanju ili zahtjevima koji bi bili u vezi s tim, koji bi se razlikovali ili bi predstavljali veći teret od oporezivanja i s njim povezanim uvjetima kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani te druge države u istim okolnostima, osobito vezano uz prebivalište. Neovisno o odredbama članka 1., ova odredba se primjenjuje i na osobe koje nisu rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

2. Osobe koje nemaju državljanstva, a rezidenti su jedne od država ugovornica, ne podliježu u nijednoj od država ugovornica nikakvom oporezivanju ni s tim povezanim zahtjevima koji bi se razlikovali ili bi predstavljali veći teret od oporezivanja i s njim povezanih zahtjeva kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani te države u istim okolnostima.

3. Stalna poslovna jedinica koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ne smije biti u toj drugoj državi oporezivana pod manje povoljnim uvjetima od onih koji vrijede za društva te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova se odredba ne može tumačiti tako da obvezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice, zbog građanskog statusa ili obiteljskih obveza, odobrava osobne odbitke, olakšice i sniženja pri oporezivanju koje odobrava vlastitim rezidentima.

4. Osim kad se primjenjuju odredbe članka 9, stavka 1., članka 11. stavka 7., članka 12. stavka 5., kamate, autorske naknade i druge naknade koje društvo države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice odbijaju se, u svrhu utvrđivanja oporezive dobiti tog društva, pod istim uvjetima kao da su isplaćene rezidentu prvospomenute države. Jednako tako, sva dugovanja društva države ugovornice rezidentu druge države ugovornice se prilikom utvrđivanja oporezive imovine takvog društva odbijaju pod jednakim uvjetima kao da su bila ugovorena s rezidentom prvospomenute države.

5. Društva države ugovornice, čija je imovina u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge države ugovornice, ne podliježu u prvospomenutoj državi nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim zahtjevima koji bi se razlikovali ili bi predstavljali veći teret od oporezivanja i s njim povezanih uvjeta kojima podliježu ili mogu podlijegati druga slična društva prvospomenute države.

6. Odredbe ovog članka vrijede, neovisno o članku 2., za poreze bilo koje vrste i naziva.

Članak 25.

POSTUPAK ZAJEDNIČKOG DOGOVARANJA

1. Ako osoba smatra da postupci jedne ili obiju država ugovornica imaju ili će imati za njega kao posljedicu oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora, ona može, neovisno o pravnom lijeku predviđenom u unutrašnjem zakonodavstvu tih država, iznijeti svoj slučaj pred nadležno tijelo države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen člankom 24. stavak 1., pred tijelo države ugovornice čiji je državljanin. Postupak se mora prijaviti u roku od tri godine od saznanja za postupak koji je doveo do oporezivanja protivno odredbama ovog Ugovora.

2. Ako nadležno tijelo smatra da je prigovor opravdan, a ne može ga samostalno riješiti na zadovoljavajući način, nastojat će, radi izbjegavanja oporezivanja koje bi bilo u neskladu s ovim Ugovorom, naći rješenje u dogovoru s nadležnim tijelom druge države ugovornice. Postignuti dogovor provest će se bez obzira na rokove predviđene unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica.

3. Nadležna tijela država ugovornica nastojat će riješiti ove teškoće ili nejasnoće koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovog Ugovora zajedničkim dogovorom.

4. Nadležna tijela država ugovornica suglasno će utvrditi administrativne mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Ugovora, a osobito o dokazima koje moraju dostaviti rezidenti obiju država ugovornica kako bi u drugoj državi ugovornici ostvarili pravo na izuzeće ili odbitak poreza utvrđeno ovim Ugovorom.

5. Nadležna tijela država ugovornica međusobno će izravno općiti u svrhu provedbe ovog Ugovora.

Članak 26.

RAZMJENA OBAVIJESTI

1. Nadležna tijela država ugovornica će razmjenjivati obavijesti potrebne za provedbu odredaba ovog Ugovora ili unutrašnjih propisa država ugovornica koje se odnose na poreze obuhvaćene ovim Ugovorom, u mjeri u kojoj oporezivanje po tim propisima nije u suprotnosti s ovim Ugovorom. Razmjena obavijesti nije ograničena člankom 1. Svaka obavijest koju primi država ugovornica smatrat će se tajnom na isti način kao i obavijesti dobivene prema unutrašnjim propisima te države, te se može priopćiti samo osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna tijela) koja se bave obračunom i naplatom, postupcima ovrhe, kaznenog progona ili odlučivanja po pravnim lijekovima koji se odnose na poreze obuhvaćene ovim Ugovorom. Spomenute osobe ili tijela koristit će se tim informacijama samo u navedene svrhe. Takve obavijesti mogu otkrivati u javnom sudskom postupku ili sudskoj odluci.

2. Odredba stavka 1. ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da državi ugovornici nameću obvezu da:

a) poduzima upravne mjere suprotne propisima ili upravnoj praksi te ili neke druge države ugovornice;

b) daje obavijesti koje se u skladu s propisima ili uobičajenom upravnom postupku te ili druge države ugovornice ne mogu dobiti;

c) daje obavijesti čije bi otkrivanje povrijedilo obvezu čuvanja trgovačke, poslovne, industrijske, komercijalne ili profesionalne tajne, ili trgovačkih postupaka ili obavijesti čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku.

Članak 27.

POMOĆ PRI NAPLATI POREZA

1. Države ugovornice pružit će pomoć jedna drugoj prilikom naplate poreza navedenih u članku 2.#clanak2 ovog Ugovora, zajedno s dodatnim naknadama, dodacima, kamatama, troškovima i kaznenim iznosima.

2. Na zahtjev nadležnog tijela države ugovornice, nadležno tijelo druge države ugovornice osigurat će u skladu s odredbama zakona i propisa koji se odnose na naplatu poreza u drugospomenutoj državi, naplatu poreznih potraživanja navedenih u stavku 1. dospjelih u prvospomenutoj državi. Ta potraživanja nemaju nikakav prioritet u državi od koje se to zatraži i ta država nije obvezna primijeniti nikakva sredstva prisilne naplate koja ne odobravaju propisi države koja je podnijela zahtjev.

3. Zahtjev spomenut u stavku 2. potkrijepit će se službenom kopijom dokumenta kojim se odobrava njihova provedba, a ako je moguće pratit će ih i službena kopija svake konačne upravne ili sudske odluke.

4. U svezi s poreznim potraživanjima na koja se može uložiti žalba, nadležno tijelo države ugovornice može, da bi zaštitilo svoja prava, zatražiti od nadležnog tijela druge države ugovornice da poduzme zaštitne mjere u skladu s propisima te druge države ugovornice; odredbe stavaka od 1. do 3. primjenjuju se mutatis mutandis na te mjere.

5. Odredbe članka 26. stavak 1., primjenjuju se također i na sve podatke koji se temeljem ovog članka dostave nadležnom tijelu druge države ugovornice.

Članak 28.

ČLANOVI DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULATA

Odredbe ovog Ugovora ne utječu na porezne povlastice članova diplomatskih misija ili konzulata predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih ugovora.

Članak 29.

STUPANJE NA SNAGU

1. Ovaj Ugovor stupa na snagu 15 dana od dana primitka zadnje obavijesti kojom država ugovornica diplomatskim putem izvještava drugu da su ispunjeni svi uvjeti koji su temeljem njezinih nacionalnih propisa potrebni za stupanje na snagu ovog Ugovora.

2. Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se:

a) na poreze koji se naplaćuju na izvoru za dohodak isplaćen ili naplativ na ili nakon 1. siječnja godine koja slijedi godinu u kojoj je Ugovor stupio na snagu;

b) na druge poreze zaračunate na dohodak u oporezivim razdobljima koja završavaju na ili nakon 31. prosinca godine koja slijedi godinu u kojoj je Ugovor stupio na snagu;

c) na poreze na imovinu zaračunate na imovinu koja postoji na dan 1. siječnja bilo koje godine koja slijedi godinu u kojoj je Ugovor stupio na snagu.

3. Odredbe Ugovora između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Kraljevine Belgije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu potpisanog u Beogradu, dana 21. studenoga 1980. prestaju biti na snazi u svezi sa svim hrvatskim i belgijskim porezima vezanima uz dohodak za koji vrijedi ovaj Ugovor u svezi s tim porezom, u skladu s odredbama stavka 2.

Članak 30.

OTKAZ

Ovaj Ugovor ostaje na snazi dok jedna od država ugovornica ne uputi diplomatskim putem drugoj državi ugovornici pisanu obavijest o svojoj namjeri otkaza, na ili prije tridesetog lipnja bilo koje kalendarske godine po isteku razdoblja od pet godina od datuma stupanja Ugovora na snagu. U slučaju otkaza prije 1. srpnja te godine, Ugovor se prestaje primjenjivati:

a) u svezi s porezima koji dospijevaju na izvoru za dohodak isplaćen ili isplativ najkasnije 31. prosinca godine u kojoj se daje obavijest o otkazu;

b) u svezi s drugim porezima naplaćenima na dohodak oporezivih razdoblja koja završavaju prije 31. prosinca godine koja slijedi godinu u kojoj se daje obavijest o otkazu;

c) u svezi s porezima na imovinu naplaćenima na imovinu koja postoji 1. siječnja godine u kojoj se daje obavijest o otkazu.

U ZNAK PRIHVAĆANJA preuzetih obveza, opunomoćeni zastupnici obiju država ugovornica potpisuju ovaj Ugovor.

ZAKLJUČENO u dva primjerka u Bruxellesu, dana 31. listopada 2001., na hrvatskom, francuskom, nizozemskom i engleskom jeziku, od kojih su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju različitog tumačenja, mjerodavan je engleski tekst.

Za Vladu ZA VLADU

Republike Hrvatske: KRALJEVINE BELGIJE:

v. r. Ivica Račan, v. r. Guy Verhofstadt,

predsjednik Vlade premijer Kraljevine Belgije

Republike Hrvatske

PROTOKOL

Prilikom potpisivanja Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, nižepotpisane ugovorne stranke su se suglasile oko dodatnih odredaba koje čine sastavni dio navedenog Ugovora.

1. U članku 15. stavak 2.a):

U svrhu ovog Ugovora, izraz »fiskalna godina« znači u slučaju Hrvatske kalendarsku godinu, a u slučaju Belgije porezno razdoblje.

2. U članku 18. stavak 1.:

Bez obzira na odredbu članka 18. stavka 1., mirovine i druge slične naknade koje se isplaćuju rezidentu države ugovornice oporezuju se isključivo u drugoj državi ugovornici u kojoj nastaju ako se te mirovine i slične naknade ne oporezuju u prvospomenutoj državi ugovornici.

U ZNAK PRIHVAĆANJA poreznih obveza, opunomoćeni zastupnici obiju država ugovornica potpisuju ovaj Protokol.

ZAKLJUČENO u dva primjerka u Bruxellesu, dana 31. listopada 2002., na hrvatskom, francuskom, nizozemskom i engleskom jeziku, od kojih su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju različitog tumačenja, mjerodavan je engleski tekst.

Za Vladu ZA VLADU

Republike Hrvatske: KRALJEVINE BELGIJE:

v. r. Ivica Račan, v. r. Guy Verhofstadt,

predsjednik Vlade premijer Kraljevine Belgije

Republike Hrvatske

Članak 3.

Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Ugovor iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti, u skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410/01-03-01/02
Zagreb, 27. veljače 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

zatvori
Ugovor s Kraljevinom Belgijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !