Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ugovor s Republikom Estonijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak – (“Narodne novine – Međunarodni ugovori”, br.  XX/03. XX/04)
označi tražene riječi printaj stranicu
8 25.4.2003. Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Estonije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak

HRVATSKI SABOR

43

Na temelju članka 88.L115480 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE ESTONIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Estonije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 27. ožujka 2003.

Broj: 01-081-03-1218/2
Zagreb, 31. ožujka 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE ESTONIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Estonije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, potpisan u Tallinnu, 3. travnja 2002., u izvorniku na hrvatskom, estonskom i engleskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

 

UGOVOR IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE ESTONIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Estonije,

želeći sklopiti Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja utvrdile su kako slijedi:

Članak 1.

OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

Ovaj Ugovor primjenjuje se na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

Članak 2.

POREZI NA KOJE SE PRIMJENJUJE UGOVOR

1. Ovaj Ugovor se primjenjuje na poreze na dohodak koje je uvela jedna od država ugovornica ili njezina tijela lokalne uprave i samouprave, neovisno o načinu na koji se ubiru.

2. Porezima na dohodak smatraju se svi porezi uvedeni na ukupni dohodak ili na dijelove dohotka, uključujući poreze na dobitke od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine.

3. Porezi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor posebno su:

a) u Hrvatskoj:

(i) porez na dobit,

(ii) porez na dohodak,

(iii) prirez na porez na dohodak,

(u daljnjem tekstu: »hrvatski porez«),

b) u Estoniji:

(i) porez na dohodak (tulumaks),

(ii) prirez na porez na dohodak (kohalik tulumaks),

(u daljnjem tekstu: »estonski porez«).

4. Ovaj Ugovor primjenjuje se i na iste ili bitno slične poreze koji se uvedu nakon dana potpisivanja ovog Ugovora pored ili umjesto postojećih poreza. Nadležna tijela država ugovornica priopćavat će jedna drugima sve bitne promjene u svojim poreznim propisima.

Članak 3.

OPĆE DEFINICIJE

1. Za potrebe ovog Ugovora, ako iz sadržaja ne proizlazi drugačije:

a) izraz »Hrvatska« znači državno područje Republike Hrvatske, kao i područja mora koja se nastavljaju na vanjsku granicu teritorijalnog mora, uključujući morsko dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska u skladu s međunarodnim pravom (i zakonima Republike Hrvatske) vrši suverena prava i jurisdikciju,

b) izraz »Estonija« znači Republiku Estoniju i, kad se koristi u zemljopisnom smislu znači državno područje Estonije i sva druga područja koja se nastavljaju na teritorijalno more Estonije na kojima Estonija, u skladu s unutrašnjim zakonima Estonije i međunarodnim pravom, vrši prava iskorištavanja morskog dna i podmorja i njihovih prirodnih resursa,

c) izraz »država ugovornica« i »druga država ugovornica« označavaju Hrvatsku ili Estoniju, ovisno o kontekstu,

d) izraz »porez« znači hrvatski porez ili estonski porez, ovisno o sadržaju,

e) izraz »osoba« obuhvaća fizičku osobu, društvo, i bilo koju drugu skupinu osoba,

f) izraz »društvo« označava svaku pravnu osobu ili drugi organizacijski oblik koji se u svrhe oporezivanja smatra pravnom osobom,

g) izrazi »društvo države ugovornice« i »društvo druge države ugovornice« označavaju trgovačko društvo kojim upravlja rezident države ugovornice i trgovačko društvo kojim upravlja rezident druge države ugovornice,

h) izraz »međunarodni promet« označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji obavlja društvo države ugovornice, osim ako se promet brodom ili zrakoplovom obavlja samo između mjesta u drugoj državi ugovornici,

i) izraz »nadležno tijelo« označava:

(i) u Hrvatskoj, ministra financija ili njegovog ovlaštenog predstavnika,

(ii) u Estoniji, ministra financija ili njegovog ovlaštenog predstavnika,

j) izraz »državljanin« označava:

(i) sve fizičke osobe koje imaju državljanstvo jedne od država ugovornica,

(ii) svaku pravnu osobu, partnerstvo ili udruženje koji svoj status izvode iz zakona koji su na snazi u jednoj od država ugovornica.

2. U svrhu primjene ovog Ugovora od strane država ugovornica, svaki izraz koji nije njime definiran imat će, osim ako sadržaj ne zahtijeva drugačije, u državi ugovornici u svakom danom trenutku značenje koje u tom trenutku ima prema propisima te države za potrebe poreza na koje se ovaj Ugovor primjenjuje, pri čemu značenje prema primjenjivim poreznim propisima te države ugovornice ima prednost u odnosu na značenje koje taj izraz ima prema drugim propisima te države.

Članak 4.

REZIDENT

1. U ovom Ugovoru izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu koja, prema zakonima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave, mjesta osnivanja i registracije društva, ili nekog drugog obilježja sličnog značenja, kao i tu državu i njena tijela lokalne uprave i samouprave. Međutim, ovaj izraz ne obuhvaća osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

2. Ako je prema odredbama stavka 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na sljedeći način:

a) smatra se rezidentom one države u kojoj ima prebivalište; ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin niti jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje međusobnim dogovorom.

3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička, rezident obiju država ugovornica, nadležna tijela država ugovornica nastojat će riješiti to pitanje međusobnim dogovorom. U nemogućnosti postizanja dogovora, ta osoba nema pravo tražiti bilo kakve povlastice na temelju ovog Ugovora.

Članak 5.

STALNA POSLOVNA JEDINICA

1. Za svrhe ovog Ugovora izraz »stalna poslovna jedinica« označava stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomično.

2. Izraz »stalna poslovna jedinica« uključuje posebno:

a) mjesto uprave,

b) podružnicu,

c) ured,

d) tvornicu,

e) radionicu i

f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava.

3. Gradilište, građevinski, montažni ili instalacijski projekt ili nadzorna ili konzultantska djelatnost povezana s istima čine stalnu poslovnu jedinicu samo ako takvo gradilište, projekt ili djelatnost traju dulje od dvanaest mjeseci.

4. Neovisno o prethodnim odredbama ovog članka, pod izrazom »stalna poslovna jedinica« ne podrazumijeva se:

a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju društvu,

b) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke,

c) održavanje zaliha dobara ili robe koji pripadaju društvu isključivo u svrhu prerade koju obavlja drugo društvo,

d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili za prikupljanje podataka za društvo,

e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za društvo,

f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u točkama od a) do e), pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te djelatnosti, ima pripremno ili pomoćno značenje.

5. Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., kada osoba – koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, na kojeg se odnosi stavak 6. – djeluje u ime društva te ima ovlaštenje da u jednoj državi ugovornici zaključuje ugovore u ime tog društva i to tamo uobičajeno čini, smatra se da to društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi ugovornici u odnosu na sve aktivnosti koje ta osoba poduzme za društvo, osim ako su njezine djelatnosti ograničene na djelatnosti navedene u stavku 4., koje ako bi se obavljale preko stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.

6. Ne smatra se da društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje u toj državi obavlja preko posrednika, generalnog komisijskog zastupnika ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom ako te osobe rade u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.

7. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je u većinskom vlasništvu društva koje je rezident druge države ugovornice ili koje obavlja svoju djelatnost u toj drugoj državi (preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi ne znači da se jedno društvo smatra stalnom poslovnom jedinicom drugog društva.

Članak 6.

DOHODAK OD NEKRETNINA

1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva), smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Izraz »nekretnina« ima značenje koje ima prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripatci uz nekretnine, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o zemljišnom vlasništvu, svaka opcija ili slično pravo stjecanja nekretnine, plodouživanje nekretnine te prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava. Brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.

3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine, kao i na dohodak od otuđenja nekretnine.

4. Kad posjedovanje udjela ili drugih korporacijskih prava u društvu daje pravo imatelju tih udjela ili korporacijskih prava na uživanje nekretnina u posjedu društva, dohodak od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam ili drugog načina korištenja tog prava na uživanje može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi nekretnina.

5. Odredbe stavaka 1., 3. i 4. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina društva i na dohodak od nekretnina koje se koriste za obavljanje samostalne djelatnosti.

Članak 7.

DOBIT OD POSLOVANJA

1. Dobit društva države ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako društvo posluje na taj način, dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo za onaj iznos dobiti koji bude ostvaren djelatnošću te stalne poslovne jedinice.

2. U skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, kad društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, u svakoj se državi ugovornici smatra da stalna poslovna jedinica svojom djelatnošću ostvaruje dobit koju bi mogla ostvariti kad bi bila zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te kad bi poslovala potpuno samostalno s društvom čija je stalna poslovna jedinica.

3. Pri utvrđivanju dobiti stalne poslovne jedinice kao odbici se priznaju rashodi nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opće administrativne rashode, bilo da su nastali u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili drugdje. Izdaci koje država ugovornica priznaje kao odbitke obuhvaćaju samo one izdatke koji se mogu odbiti na temelju unutrašnjih propisa te države ugovornice.

4. Ako je u državi ugovornici uobičajeno utvrđivati dobit stalne poslovne jedinice, na temelju proporcionalne raspodjele ukupne dobiti društva na njezine različite dijelove, stavak 2. nikako ne spriječava tu državu ugovornicu da takvom uobičajenom proporcionalnom raspodjelom odredi oporezivu dobit; ali način proporcionalne raspodjele mora biti takav da rezultat bude u skladu s načelima sadržanim u ovom članku.

5. Ne smatra se da stalna poslovna jedinica ostvaruje dobit samo zbog toga što kupuje dobra ili robu za društvo.

6. Za potrebe prethodnih stavaka, dobit stalne poslovne jedinice utvrđuje se na isti način svake godine, osim ako ne postoji opravdan i dostatan razlog da se postupi drukčije.

7. Ako dobit uključuje dijelove dohotka koji su posebno uređeni u drugim člancima ovog Ugovora, odredbe ovog članka ne utječu na odredbe tih članaka.

8. Niti jedna odredba ovog članke ne spriječava državu ugovornicu od primjene svojih propisa vezano uz oporezivanje bilo koje osobe koja obavlja djelatnosti osiguranja, pod uvjetom da se djelatnost osiguranja obavlja putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ugovornici i da se premija može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici.

Članak 8.

POMORSKI I ZRAČNI PROMET

1. Dobit društva države ugovornice od korištenja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuje se samo u toj državi ugovornici.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na dobit od udjela u nekom poslu, zajedničkom poslovanju ili u nekoj međunarodnoj poslovnoj agenciji.

Članak 9.

POVEZANA DRUŠTVA

1. Ako:

a) društvo države ugovornice izravno ili neizravno sudjeluje u upravi, nadzoru ili kapitalu društva druge države ugovornice, ili

b) iste osobe izravno ili neizravno sudjeluju u upravi, nadzoru ili kapitalu društva države ugovornice i društva druge države ugovornice,

i ako su u oba slučaja između ta dva društva u njihovim trgovačkim i financijskim odnosima utvrđeni uvjeti različiti od onih koji bi postojali između samostalnih društava, dobit koju bi ostvarilo jedno društvo kad takvi uvjeti ne bi postojali, ali zato što postoje nije ostvarena, može se uključiti u dobit tog društva i sukladno tome oporezivati.

2. Ako država ugovornica u dobit društva te države uključi – i sukladno tome oporezuje – dobit za koju je društvo druge države ugovornice već oporezivano u toj drugoj državi, a takva dobit je ona koju bi prvo društvo ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između ta dva društva jednaki onima koje bi međusobno dogovorila samostalna društva, tada će druga država na odgovarajući način prilagoditi iznos poreza koji je ista utvrdila na tu dobit. Pri bilo kojoj prilagodbi trebaju se uzeti u obzir odredbe ovog Ugovora, a prema potrebi, nadležna tijela država ugovornica međusobno će se savjetovati.

Članak 10.

DIVIDENDE

1. Dividende koje društvo rezident države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, takve dividende mogu se oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik dividendi rezident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od:

a) 5% bruto iznosa dividendi ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividendu;

b) 15% bruto iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.

Ovaj stavak neće utjecati na oporezivanje dobiti društva iz koje se isplaćuju dividende.

3. Izraz »dividende« upotrijebljen u ovom članku označava dohodak od dionica ili drugih prava koja nisu potraživanje duga, sudjelovanje u dobiti, kao i dohodak od drugih prava koji podliježe istom načinu oporezivanja kao dohodak od dionica odnosno udjela, u skladu s poreznim propisima države čiji je rezident društvo koje vrši raspodjelu.

4. Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se ako stvarni korisnik dividendi, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, putem stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta u toj državi, a pravo na temelju kojeg se dividende isplaćuju je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak iz druge države ugovornice, ta druga država ne može utvrditi nikakav porez na dividende koje isplaćuje to društvo, osim ako su te dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je posjed dionica na temelju kojih se dividende isplaćuju stvarno povezan sa stalnom poslovnom jedinicom ili sa stalnim sjedištem u toj drugoj državi, niti može oporezivati neraspodijeljenu dobit društva, pa čak ni onda ako se isplaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u cijelosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka nastalog u toj drugoj državi.

Članak 11.

KAMATE

1. Kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Međutim, te kamate se mogu oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale i to prema propisima te države, ali ako je stvarni korisnik kamata rezident druge države ugovornice, tada tako utvrđen porez ne smije biti veći od 10% bruto iznosa tih kamata.

3. Neovisno o odredbama stavka 2., kamate koje nastanu u državi ugovornici, a koje prima i stvarno koristi Vlada druge države ugovornice, uključujući tijela lokalne uprave i samouprave, središnju banku ili bilo koju drugu financijsku ustanovu koja je u potpunom vlasništvu te Vlade, ili kamate ostvarene od zajmova te Vlade, izuzimaju se od poreza u prvospomenutoj državi ugovornici.

4. Izraz »kamate« za potrebe ovog članka označava prihod od potraživanja svake vrste, bez obzira jesu li ta potraživanja osigurana zalogom ili ne, i bez obzira nose li ili ne pravo sudjelovanja u dobiti dužnika, a posebno prihod od vladinih vrijednosnica i prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade u svezi s tim vrijednosnicama, obveznicama i zadužnicama. Izraz »kamate« ne uključuje dohodak koji se smatra dividendama temeljem odredaba članka 10. Zatezne kamate zbog kašnjenja pri isplati ne smatraju se kamatama u smislu ovog članka.

5. Odredbe stavaka 1., 2. i 3. neće se primjenjivati ako stvarni korisnik kamata, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj su te kamate nastale putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta u toj drugoj državi, a potraživanje na koje se kamata plaća je stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

6. Smatra se da kamate nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države. Međutim, ako isplatitelj kamata, bez obzira da li je rezident jedne od država ugovornica ili nije, u jednoj od država ugovornica ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u vezi s kojima je nastalo dugovanje na koje se kamate plaćaju, a takve kamate snosi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, tada se smatra da kamate nastaju u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište.

7. Ako je, zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika kamata, ili između njih i neke druge osobe, iznos kamata, uzimajući u obzir potraživanja za koja se one plaćaju, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika kamata da nema takvog odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom se slučaju višak plaćenog iznosa oporezuje u skladu sa zakonima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

Članak 12.

AUTORSKE NAKNADE

1. Autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

2. Međutim, te autorske naknade mogu se također oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaju i to prema zakonima te države ugovornice, ali ako je stvarni korisnik autorskih naknada rezident druge države ugovornice, tako utvrđen porez ne smije biti veći od 10% bruto iznosa autorskih naknada.

3. Izraz »autorske naknade« u ovom članku označava sva plaćanja primljena kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući i kinematografske filmove, te filmove, vrpce i druga sredstva za televizijsko ili radijsko emitiranje, kao i svakog patenta, zaštitnog znaka, nacrta ili modela, plana, tajne formule ili postupka, te za korištenje ili pravo korištenja industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme, ili za informacije o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu.

4. Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuje se ako stvarni korisnik autorske naknade, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj nastaju autorske naknade putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a prava ili imovina na temelju kojih su isplaćene autorske naknade stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

5. Smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici kad je isplatitelj rezident te države. Međutim, ako isplatitelj autorskih naknada, bez obzira da li je rezident države ugovornice ili ne, u državi ugovornici ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u vezi s kojima je nastala obveza isplate autorske naknade, i takve naknade snosi ta stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište, tada se smatra da takve naknade nastaju u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalno sjedište.

6. Ako je zbog posebnog odnosa između isplatitelja i stvarnog korisnika ili između njih i neke druge osobe, iznos autorskih naknada, uzimajući u obzir korištenje, pravo ili podatke za koje su one plaćene, veći od iznosa koji bi bio ugovoren između isplatitelja i stvarnog korisnika da nema takva odnosa, odredbe ovog članka primjenjuju se samo na zadnje spomenuti iznos. U takvom je slučaju višak plaćenog iznosa oporeziv prema propisima svake države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ovog Ugovora.

Članak 13.

DOBIT OD OTUĐENJA IMOVINE

1. Dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članku 6. koje se nalaze u drugoj državi ugovornici ili udio u društvu čija se aktiva sastoji uglavnom od takve imovine, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Dobit od otuđenja pokretne imovine koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici, ili pokretne imovine koja pripada stalnom sjedištu rezidenta države ugovornice u drugoj državi ugovornici u svrhe obavljanja samostalne djelatnosti, uključujući dobit od otuđenja takve stalne poslovne jedinice (same ili zajedno s cijelim društvom) ili takvog stalnog sjedišta, može se oporezivati u toj drugoj državi.

3. Dobit koju društvo države ugovornice koje upravlja brodovima ili zrakoplovima u međunarodnom prometu ostvari od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu ili pokretne imovine koja služi za korištenje takvih brodova ili zrakoplova oporezuje se samo u toj državi ugovornici.

4. Dobit od otuđenja bilo koje imovine izuzev one navedene u stavcima 1., 2. i 3., oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je otuđitelj rezident.

Članak 14.

SAMOSTALNA DJELATNOST

1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj državi, osim ako u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti. Ako ima takvo stalno sjedište, dohodak se može oporezivati u drugoj državi ugovornici, ali samo onaj dio dohotka koji se može pripisati tom stalnom sjedištu.

2. Izraz »profesionalne djelatnosti« uključuje posebno samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti, te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inženjera, arhitekata, zubara i knjigovođa.

Članak 15.

NESAMOSTALNI RAD

1. Ako drugačije nije propisano odredbama članaka 16., 18. i 19., plaće i slična primanja koja rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom oporezuju se samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu koji se obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezivat će se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ne traju ukupno duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestmjesečnom razdoblju, i

b) primanja isplaćuje poslodavac koji nije rezident druge države ugovornice ili se ona isplaćuju u njegovo ime, i

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi.

3. Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, primanja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu u međunarodnom prometu kojima upravlja društvo države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi ugovornici.

Članak 16.

NAKNADE ČLANOVA UPRAVE

Naknade članova uprave i druga slična plaćanja koja ostvari rezident države ugovornice za rad u svojstvu člana uprave ili nadzornog odbora društva koje je rezident druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

Članak 17.

UMJETNICI I ŠPORTAŠI

1. Neovisno o odredbama članka 14. i 15., dohodak koji od svoje samostalne djelatnosti u drugoj državi ugovornici ostvari rezident države ugovornice kao izvođač, primjerice kao kazališni, filmski, radijski ili televizijski umjetnik ili glazbenik, te kao športaš, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.

2. Ako dohodak od samostalne djelatnosti u svojstvu izvođača ili športaša ne pripada izvođaču ili športašu, već nekoj drugoj osobi, taj se dohodak neovisno o odredbama članaka 7., 14. i 15. može oporezivati u državi ugovornici u kojoj izvođač ili športaš obavlja svoju djelatnost.

Članak 18.

MIROVINE

1. Ako drugačije nije propisano odredbama članka 19. stavak 2., mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada, oporezuju se samo u toj državi.

Članak 19.

DRŽAVNA SLUŽBA

1. a) Plaće i druga slična primanja, osim mirovina, koja država ugovornica ili njeno tijelo lokalne uprave i samouprave isplati fizičkoj osobi za rad u državnoj službi za tu državu ugovornicu ili njeno tijelo lokalne uprave i samouprave oporezuju se samo u toj državi.

b) Međutim, te plaće i druga slična primanja oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako se ta služba obavlja u toj državi i ako je fizička osoba rezident te države koji:

(i) je državljanin te države, ili

(ii) nije postao rezidentom te države samo radi obavljanja te službe.

2. a) Sve mirovine koje fizičkoj osobi plaća država ugovornica ili njeno tijelo lokalne uprave i samouprave ili se isplaćuju iz osnovanih fondova te države ugovornice ili njenih tijela, za usluge obavljene za tu državu ili tijelo lokalne uprave i samouprave oporezuju se samo u toj državi.

(b) Međutim, te mirovine oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je fizička osoba rezident i državljanin te države.

3. Odredbe članaka 15., 16., 17. i 18. primjenjuju se na plaće i druga slična primanja, te na mirovine koje se odnose na službu u svezi s djelatnošću države ugovornice ili njezinog tijela lokalne uprave i samouprave.

Članak 20.

STUDENTI

Plaćanja koja student ili vježbenik koji jest ili je neposredno prije posjeta državi ugovornici bio rezident druge države ugovornice i koji boravi u prvospomenutoj državi ugovornici samo sa svrhom svojeg obrazovanja ili obuke, prima u svrhu svog uzdržavanja, obrazovanja ili usavršavanja, ne oporezuju se u toj državi, pod uvjetom da su takva plaćanja izvršena iz izvora izvan te države.

Članak 21.

OSTALI DOHODAK

1. Dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovog Ugovora, oporezuju se samo u toj državi.

2. Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavak 2., ako primatelj tog dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.

Članak 22.

IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

1. U slučaju rezidenta Hrvatske, dvostruko oporezivanje izbjegavat će se kako slijedi:

a) dohodak ostvaren u Estoniji – osim dohotka pod točkom b) – koji se u skladu s odredbama ovog Ugovora oporezuje u Estoniji, u Hrvatskoj će biti oslobođen od poreza. Ovo oslobođenje ne utječe na pravo Hrvatske da dohodak koji je na navedeni način oslobođen od oporezivanja uzima u obzir pri utvrđivanju porezne stope. Ova odredba primjenjuje se na dividende samo ako se te dividende isplaćuju društvu koje je rezident Hrvatske od strane društva koje je rezident Estonije, čiji kapital neposredno pripada hrvatskom društvu barem u visini od 10%, te ako te dividende pri utvrđivanju dobiti društva koje isplaćuje dividendu nisu odbijene.

b) u skladu s hrvatskim poreznim propisima i ovim Ugovorom, porez plaćen u Estoniji na sljedeći dohodak uračunat će se u hrvatski porez na navedene dohotke:

(i) dividende koje nisu obuhvaćene pod a),

(ii) kamate,

(iii) autorske naknade,

(iv) dohodak naveden u članku 15., stavak 3,

(v) naknade članova uprave navedene u članku 16.,

(vi) dohodak umjetnika i športaša.

2. U slučaju rezidenta Estonije, dvostruko oporezivanje izbjegavat će se kako slijedi:

a) ako rezident Estonije ostvari dohodak koji se, u skladu s ovim Ugovorom, može oporezivati u Hrvatskoj, osim ukoliko se daje povoljniji tretman predviđen prema njenim unutarnjim propisima. Estonija će dopustiti odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta u iznosu jednakom porezu plaćenom na taj dohodak u Hrvatskoj.

Taj odbitak, međutim, neće biti veći od onog dijela poreza na dohodak u Estoniji koji je obračunat prije odobravanja odbitka, a koji se može pripisati dohotku koji podliježe oporezivanju u Hrvatskoj.

b) U svrhe točke a), ako društvo koje je rezident Estonije prima dividendu od društva koje je rezident Hrvatske u kojem ima barem 10% udjela s punim pravom glasovanja, porez plaćen u Hrvatskoj uključivat će ne samo porez plaćen na dividende nego i odgovarajući dio poreza koji društvo rezident Hrvatske plati na dobit iz koje je isplaćena dividenda.

Članak 23.

JEDNAKO POSTUPANJE

1. Državljani države ugovornice u drugoj državi ugovornici ne smiju biti podvrgnuti nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim zahtjevima, koji bi se razlikovali ili bi predstavljali veći teret od oporezivanja i s njim povezanim zahtjevima kojima podliježu ili mogu podlijegati državljani te druge države u istim okolnostima, osobito vezano uz prebivalište. Neovisno o odredbama članka 1., ova odredba se primjenjuje i na osobe koje nisu rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.

2. Stalna poslovna jedinica koju društvo države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ne smije biti u toj drugoj državi oporezivana pod manje povoljnim uvjetima od onih koji vrijede za društva te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova se odredba ne može tumačiti tako da obvezuje državu ugovornicu da rezidentima druge države ugovornice, zbog građanskog statusa ili obiteljskih obveza, odobrava osobne odbitke, olakšice i sniženja pri oporezivanju koje odobrava vlastitim rezidentima.

3. Osim kada se primjenjuju odredbe članka 9. stavka 1., članka 11. stavka 7., članka 12. stavka 6., kamate, autorske naknade i druge naknade koje društvo države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice odbijat će se, u svrhu utvrđivanja oporezive dobiti tog društva, pod istim uvjetima kao da su isplaćene rezidentu prvospomenute države.

4. Društva države ugovornice čija je imovina u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod izravnom ili neizravnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge države ugovornice ne podliježu u prvospomenutoj državi nikakvom oporezivanju ili s tim povezanim zahtjevima koji bi se razlikovali ili bi predstavljali veći teret od oporezivanja i s njim povezanih zahtjeva kojima podliježu ili mogu podlijegati druga slična društva prvospomenute države.

5. Odredbe ovog članka vrijede, neovisno o članku 2., za poreze bilo koje vrste i naziva.

Članak 24.

POSTUPAK ZAJEDNIČKOG DOGOVARANJA

1. Ako osoba smatra da postupci jedne ili obiju država ugovornica imaju ili će imati za njega kao posljedicu oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora, ona može, neovisno o pravnom lijeku predviđenom u unutrašnjem zakonodavstvu tih država, iznijeti svoj slučaj pred nadležno tijelo države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen člankom 24. stavak 1., pred tijelo države ugovornice čiji je državljanin. Postupak se mora pokrenuti u roku od tri godine od prve obavijesti o postupku koji je doveo do oporezivanja koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora.

2. Ako nadležno tijelo smatra da je prigovor opravdan i ako ga samostalno ne bude moglo riješiti na zadovoljavajući način, nastojat će to učiniti u dogovoru s nadležnim tijelom druge države ugovornice, radi izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu s ovim Ugovorom. Postignuti dogovor provest će se bez obzira na rokove predviđene unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica.

3. Nadležna tijela država ugovornica nastojat će zajedničkim dogovorom riješiti sve teškoće ili nejasnoće koje se pojave pri tumačenju ili primjeni ovog Ugovora. Ta se tijela mogu dogovarati i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim Ugovorom.

4. Nadležna tijela država ugovornica mogu izravno međusobno izmjenjivati mišljenja, kao i putem povjerenstva sastavljenog od njih samih ili njihovih predstavnika, u svrhu postizanja dogovora u smislu prethodnih stavaka.

Članak 25.

RAZMJENA OBAVIJESTI

1. Nadležna tijela država ugovornica razmjenjuju obavijesti potrebne za provedbu odredaba ovog Ugovora ili unutrašnjih propisa država ugovornica koje se odnose na poreze obuhvaćene ovim Ugovorom, ako oporezivanje prema tim propisima nije u suprotnosti s ovim Ugovorom. Razmjena obavijesti nije ograničena člankom 1. Svaka obavijest koju primi država ugovornica smatrat će se tajnom kao i podaci dobiveni prema unutarnjim propisima te države, te se može priopćiti samo osobama ili tijelima (uključujući sudove i upravna tijela) koja se bave obračunom i naplatom poreza obuhvaćenih ovim Ugovorom, odnosno, postupcima ovrhe, kaznenog progona ili odlučivanja po pravnim lijekovima koji se odnose na te poreze. Spomenute osobe ili tijela koristit će se tim obavijestima samo u navedene svrhe. Takve podatke mogu otkrivati u javnom sudskom postupku ili sudskoj odluci.

2. Odredbe stavka 1. ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da državi ugovornici nameću obvezu da:

a) poduzima upravne mjere suprotne propisima i upravnoj praksi te ili druge države ugovornice,

b) daje obavijesti koje se ne mogu dobiti u skladu s propisima ili uobičajenim upravnim postupkom te ili druge države ugovornice.

c) daje obavijesti čije bi otkrivanje povrijedilo obvezu čuvanja trgovačke, poslovne, industrijske, komercijalne ili profesionalne tajne ili trgovačkih postupaka ili obavijesti, čije bi otkrivanje bilo suprotno javnom poretku.

Članak 26.

ČLANOVI DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULATA

Odredbe ovog Ugovora ne utječu na porezne povlastice članova diplomatskih misija ili konzulata predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih ugovora.

Članak 27.

STUPANJE NA SNAGU

1. Vlade država ugovornica izvijestit će jedna drugu kada budu ispunjeni ustavni preduvjeti za stupanje na snagu ovog Ugovora.

2. Ovaj Ugovor stupa na snagu na dan primitka zadnje obavijesti navedene u stavku 1., a odredbe ovog Ugovora primjenjuju se u obje države ugovornice:

a) na poreze zadržane na izvoru, za dohodak primljen na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je Ugovor stupio na snagu,

b) na ostale poreze na dohodak, za poreze naplative za bilo koju fiskalnu godinu koja počinje na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je Ugovor stupio na snagu.

Članak 28.

RASKID UGOVORA

Ovaj Ugovor ostaje na snazi dok ga ne raskine jedna od država ugovornica. Obje države ugovornice mogu raskinuti Ugovor šaljući diplomatskim putem drugoj državi ugovornici pisanu obavijest o raskidu Ugovora barem šest mjeseci prije završetka bilo koje kalendarske godine po isteku razdoblja od pet godina od datuma stupanja Ugovora na snagu. U tom slučaju, Ugovor se prestaje primjenjivati:

a) na poreze koji su zadržani na izvoru, za dohodak primljen na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je dostavljena obavijest o raskidu Ugovora,

b) na ostale poreze na dohodak, za poreze naplative za bilo koju poslovnu godinu koja počinje na ili nakon 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je dostavljena obavijesti o raskidu Ugovora.

U znak prihvaćanja preuzetih obveza, opunomoćeni zastupnici obiju država ugovornica potpisuju ovaj Ugovor.

Zaključeno u Tallinu, dana 3. travnja 2002., u dva izvornika na hrvatskom, estonskom i engleskom jeziku, od kojih su sva tri teksta jednako vjerodostojna. U slučaju različitog tumačenja, mjerodavan je engleski tekst Ugovora.

Za Vladu Za Vladu

Republike Hrvatske Republike Estonije

v. r. Tonino Picula v. r. Kristiina Ojuland

ministar vanjskih poslova ministrica vanjskih poslova

Članak 3.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo financija.

Članak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Ugovor iz članka 1.#clanak1 ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti, u skladu s odredbom članku 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/03-01/03
Zagreb, 27. ožujka 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

 
zatvori
Ugovor s Republikom Estonijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !