Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – (“Narodne novine”, br. XX/99, XX/02, XX/02-pr.txt.)
označi tražene riječi printaj stranicu
99 29.9.1999 Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Na temelju članka 127.L65489 Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora na sjednici 24. rujna 1999., donio je

ODLUKU

O PROGLA?ENJU USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

Progla?ava se Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojega je donio Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora na sjednici 24. rujna 1999.

Klasa: 711-01/99-01/02
Zagreb, 24. rujna 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga dr?avnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

USTAVNI ZAKON

O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) i prestanak njihove du?nosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, za?tita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja va?na za izvr?enje du?nosti i rad Ustavnog suda.

Članak 2.

Djelovanje Ustavnog suda je javno.

Članak 3.

(1) Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom dr?avnom saboru.

(2) Sudac Ustavnog suda ne mo?e biti pozvan na kaznenu odgovornost za izra?eno mi?ljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu.

(3) Sudac Ustavnog suda ne mo?e biti pritvoren niti se protiv njega mo?e pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.

(4) Sudac Ustavnog suda mo?e biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini ka?njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du?em od pet godina. U takvom slučaju dr?avno tijelo, koje je suca Ustavnog suda pritvorilo, du?no je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

(5) Ustavni sud mo?e odlučiti da sudac Ustavnog suda protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja du?nosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje.

II. UVJETI ZA IZBOR SUDACA USTAVNOG SUDA, IZBOR SUDACA USTAVNOG SUDA I PRESTANAK NJIHOVE DU?NOSTI

Članak 4.

(1) Suce Ustavnog suda predla?e ?upanijski dom Hrvatskoga dr?avnog sabora većinom glasova svih zastupnika.

(2) Suce Ustavnog suda bira Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora većinom glasova svih zastupnika.

Članak 5.

(1) Za suca Ustavnog suda se mo?e izabrati osobu koja je hrvatski dr?avljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem.

(2) Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete iz stavka 1. ovoga članka mo?e se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

(3) Suci Ustavnog suda biraju se osobito iz reda sudaca, dr?avnih odvjetnika, dr?avnih pravobranitelja, odvjetnika i sveučili?nih nastavnika pravnih znanosti.

Članak 6.

(1) Izabrani suci Ustavnog suda stupaju na du?nost na dan isteka mandata sudaca umjesto kojih su izabrani.

(2) Sudac Ustavnog suda koji je izabran umjesto suca koji je razrije?en du?nosti prije isteka vremena na koje je izabran stupa na du?nost u roku kojeg odredi Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora.

Članak 7.

Prije nego ?to stupe na du?nost suci Ustavnog suda pola?u pred predsjednikom Republike Hrvatske ovu prisegu: »Prise?em svojom ča?ću da ću se u obavljanju du?nosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pridr?avati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju du?nost.«

Članak 8.

(1) Mandat suca Ustavnog suda počinje teći od dana stupanja na du?nost.

(2) Predsjednik Ustavnog suda du?an je ?est mjeseci prije isteka mandata suca Ustavnog suda izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga dr?avnog sabora.

Članak 9.

(1) Suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu du?nost.

(2) Sveučili?ni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda mo?e, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučili?ni nastavnik pravnih znanosti.

(3) U smislu ovoga Ustavnog zakona ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom du?no?ću ni druga znanstvena i stručna djelatnost, niti člansko djelovanje u institutima i udrugama pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udrugama.

Članak 10.

(1) Sudac Ustavnog suda mo?e biti razrije?en du?nosti prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako to sam zatra?i,

- ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,

- ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju du?nost.

(2) Postojanje razloga za razrje?enje suca Ustavnog suda prije isteka mandata utvrđuje Ustavni sud i o tome izvje?ćuje predsjednika Hrvatskoga dr?avnog sabora.

Članak 11.

(1) Ako sudac Ustavnog suda zatra?i da bude razrije?en du?nosti, a Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podno?enja zahtjeva, Ustavni sud će na zahtjev predsjednika ili suca Ustavnog suda utvrditi da mu je prestao mandat.

(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu du?an je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Ustavnom sudu, koji će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga dr?avnog sabora.

(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti suca Ustavnog suda da obavlja svoju du?nost Ustavnom sudu podnosi njegov predsjednik.

(4) Postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Ustavnog suda, Ustavnom sudu predla?u tri njegova suca.

(5) Odluku o prijedlogu iz stavka 4. ovoga članka donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.

Članak 12.

(1) Tijekom postupka propisanog odredbama članka 10. i 11. ovoga Ustavnog zakona sudac Ustavnog suda mo?e biti udaljen od obavljanja du?nosti.

(2) Odluku o udaljenju donosi, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda, Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.

(3) Prijedlog za udaljenje predsjednika Ustavnog suda podnose tri suca.

(4) Odluku o prijedlogu za udaljenje predsjednika Ustavnog suda donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.

Članak 13.

(1) Sudac Ustavnog suda kome je prestala sudačka du?nost zbog isteka mandata ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kako je to određeno za zastupnike u Hrvatskom dr?avnom saboru.

(2) Sudac Ustavnog suda koji je razrije?en du?nosti prije isteka vremena na koje je izabran na osobno tra?enje ili zbog toga ?to je trajno izgubio sposobnost da obavlja svoju du?nost ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kao i sudac iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 14.

Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od četiri godine većinom glasova svih sudaca.

Članak 15.

Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.

III. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM - OPĆE ODREDBE

Članak 16.

(1) Postupak se pred Ustavnim sudom pokreće pisanim zahtjevom, prijedlogom i ustavnom tu?bom (u nastavku: podnesci).

(2) Podnesci upućeni Ustavnom sudu moraju biti potpisani.

(3) Podnesak se podnosi Ustavnom sudu izravno ili mu se ?alje po?tom. Dan predaje podneska po?ti preporučeno smatra se danom predaje Ustavnom sudu.

(4) Ako podnesak nije predan Ustavnom sudu, nego drugome tijelu, a stigne Ustavnom sudu nakon proteka roka za podno?enje podneska, smatrat će se da je podnesen u roku ako je podnositelj podnio podnesak tome tijelu iz neznanja ili očiglednom pogre?kom.

Članak 17.

(1) Podnesci kojima se pokreće postupak, odnosno predla?e pokretanje postupka, kao i druge pisane izjave, prijedlozi i priopćenja upućuju se Ustavnom sudu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.

(2) Ako je, pod uvjetima propisanim zakonom, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u slu?benu uporabu uveden i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo, sudionik u postupku koji ima prebivali?te, odnosno sjedi?te na području te lokalne jedinice mo?e uputiti podneske Ustavnom sudu i na tom drugom jeziku i ćiriličnom ili kojem drugom pismu.

Članak 18.

(1) Podnesci upućeni Ustavnom sudu moraju biti razumljivi i moraju sadr?avati sve ?to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.

(2) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadr?i sve ?to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, Ustavni sud će vratiti podnesak podnositelju radi ispravka, odnosno dopune, uz određivanje roka za ponovno podno?enje podneska.

(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan Ustavnom sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen onog dana kad je prvi puta bio podnesen.

(4) Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen Ustavnom sudu u određenome roku. Ako bude vraćen bez ispravka, odnosno dopune, odbacit će se.

Članak 19.

(1) Postupak vodi sudac Ustavnog suda.

(2) Postupak treba voditi tako da omogući Ustavnom sudu dono?enje odluke o biti stvari.

Članak 20.

Ako postoje razlozi za isključenje javnosti u postupku sudac Ustavnog suda to treba navesti u izvje?ću.

Članak 21.

Kada dostavu treba obaviti fizičkim ili pravnim osobama u inozemstvu ili strancima koji u?ivaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim odnosno konzularnim putem, ako u međunarodnom ugovoru nije ?to drugo određeno.

Članak 22.

U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje tro?kove postupka, ako Ustavni sud ne odluči drukčije.

Članak 23.

(1) Sudionici mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika.

(2) Ovla?tenje punomoćnika za poduzimanje svih ili samo određenih radnji u postupku mora se temeljiti na posebnoj punomoći.

Članak 24.

Svaka fizička i pravna osoba du?na je Ustavnom sudu na njegov zahtjev dati isprave i obavijesti potrebne za vođenje postupka.

Članak 25.

O sjednicama Ustavnog suda vodi se zapisnik.

Članak 26.

(1) Ustavni sud donosi odluke i rje?enja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rje?enje.

(3) Odluka i rje?enje Ustavnog suda moraju biti obrazlo?eni.

(4) Sudac Ustavnog suda koji izdvoji mi?ljenje du?an ga je pisano obrazlo?iti.

(5) Sudac Ustavnog suda koji je glasovao suprotno većini mo?e, u primjerenom roku od dana izradbe odluke, pisano obrazlo?iti svoje mi?ljenje i objaviti ga.

(6) Sudac Ustavnog suda se ne mo?e uzdr?ati od glasovanja, osim u slučaju kada je sudjelovao u dono?enju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odlučivanja.

Članak 27.

(1) Odluka, odnosno rje?enje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazlo?enje.

(2) Uvod odluke, odnosno rje?enja sadr?i: naziv Ustavnog suda, ime i prezime predsjednika i sudaca Ustavnog suda koji su sudjelovali u dono?enju odluke, odnosno rje?enja, kratku oznaku predmeta odlučivanja, te dan kada je odluka, odnosno rje?enje doneseno.

(3) Izreka sadr?i odluku Ustavnog suda o predmetu odlučivanja.

(4) U obrazlo?enju Ustavni sud će izlo?iti sadr?aj podneska kojim se predla?e pokretanje postupka, odnosno kojim je postupak pokrenut, navesti razloge zbog kojih je odlučio kao u izreci i propise na kojima je utemeljio odluku.

Članak 28.

Odluke i va?nija rje?enja Ustavnog suda objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 29.

(1) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rje?enja sudionicima u postupku.

(2) Kada se pozivi, odluke, odnosno rje?enja Ustavnog suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga dostaviti sudionicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rje?enja na oglasnu ploču Ustavnog suda.

(3) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke, odnosno rje?enja na oglasnu ploču Ustavnog suda.

(4) U slučaju objave odluke, odnosno rje?enja u »Narodnim novinama« dostava se smatra obavljenom danom objave.

Članak 30.

(1) Odluke i rje?enja Ustavnog suda obvezatni su i du?na ih je po?tovati svaka fizička i pravna osoba.

(2) Sva tijela dr?avne vlasti i lokalne samouprave i uprave du?na su u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rje?enja Ustavnog suda.

(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava preko tijela dr?avne uprave provedbu odluka i rje?enja Ustavnog suda.

(4) Ustavni sud mo?e sam odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke, odnosno rje?enja.

(5) Ustavni sud mo?e odrediti način provedbe svoje odluke, odnosno rje?enja.

Članak 31.

Ustavni sud će rje?enjem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tu?bu ako nije nadle?an za odlučivanje, ako su nepravodobni, i u drugim slučajevima kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.

Članak 32.

Ustavni sud donijet će odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tu?bi u pravilu u roku od najvi?e godinu dana.

Članak 33.

Ako ovim Ustavnim zakonom nije propisano drukčije Ustavni sud u postupku podredno smisleno primjenjuje odredbe odgovarajućih postupovnih zakona Republike Hrvatske.

IV. OCJENA SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM I SUGLASNOSTI DRUGIH PROPISA S USTAVOM I ZAKONOM

Članak 34.

Zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:

- jedna petina zastupnika Zastupničkog doma ili jedna petina zastupnika ?upanijskog doma Hrvatskoga dr?avnog sabora,

- radno tijelo Zastupničkog doma,

- predsjednik Republike Hrvatske,

- Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,

- Vrhovni sud Republike Hrvatske, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima,

- Pučki pravobranitelj u postupcima iz članka 93. Ustava Republike Hrvatske,

- predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave.

Članak 35.

(1) Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebalo primijeniti nije suglasan s Ustavom, zastat će s postupkom i zatra?iti da Vrhovni sud Republike Hrvatske podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.

(2) Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis koji bi trebalo primijeniti nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, taj propis neće primijeniti, o čemu će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Članak 36.

(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo predlo?iti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

(2) Ustavni sud mo?e i sam pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

Članak 37.

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadr?avati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(2) U zahtjevu podnositelj mo?e navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje mi?ljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poni?titi.

Članak 38.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom sadr?i, u pravilu, sve ?to sadr?i i zahtjev.

Članak 39.

Svaki zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom predsjednik Ustavnog suda uputit će na obradu sucu izvjestitelju.

Članak 40.

(1) Na prijedlog suca izvjestitelja Ustavni sud mo?e dostaviti zahtjev, odnosno prijedlog za pokretanje postupka na odgovor tijelu koje je donijelo osporeni propis.

(2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka ne odgovori Ustavnom sudu u roku od 60 dana, Ustavni sud će nastaviti s postupkom.

Članak 41.

(1) O prijedlogu kojim se tra?i da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, Ustavni sud na sjednici odlučuje rje?enjem hoće li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak.

(2) O pokretanju postupka, odnosno neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka, Ustavni sud će obavijestiti sudionike postupka.

(3) Kada Ustavni sud pokrene postupak radi ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, rje?enje o pokretanju postupka objavit će se i u »Narodnim novinama«.

Članak 42.

(1) Postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom smatra se pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, odnosno na dan predaje zahtjeva po?ti preporučeno.

(2) Postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom u povodu prijedloga smatra se pokrenutim na dan dono?enja rje?enja o pokretanju postupka.

Članak 43.

Ustavni sud mo?e, do dono?enja konačne odluke, privremeno obustaviti izvr?enje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvr?enjem mogle nastupiti te?ke i nepopravljive posljedice.

Članak 44.

(1) Kada obradi predmet na način koji će omogućiti Ustavnom sudu dono?enje odluke o biti stvari, sudac izvjestitelj podnosi izvje?će o predmetu predsjedniku Ustavnog suda u pisanom obliku.

(2) Izvje?će sadr?i podatke o zahtjevu ili prijedlogu, o obavljenim postupovnim radnjama, činjeničnim i pravnim pitanjima, pribavljenim mi?ljenjima te mi?ljenje mo?e li se o predmetu odlučiti na sjednici bez javne rasprave, ili treba zakazati javnu raspravu.

Članak 45.

(1) Kada predsjednik Ustavnog suda primi izvje?će ili nacrt odluke ili rje?enja, upućuje ih na sjednicu Ustavnog suda radi dono?enja odluke u predmetu.

(2) Uz suce, sjednici su nazočni i mogu sudjelovati u raspravi tajnik i savjetnici Ustavnog suda i voditelj Slu?be za evidenciju i dokumentaciju, ako Ustavni sud ne odluči drukčije.

(3) Predstavnici tiska i drugih sredstava priopćavanja mogu biti nazočni sjednici i javnoj raspravi, te drugim skupovima u Ustavnom sudu.

(4) Za televizijski i radio-prijenos iz Ustavnog suda potrebna je dozvola predsjednika Ustavnog suda.

Članak 46.

(1) Na sjednici sudac izvjestitelj usmeno obrazla?e izvje?će i prema potrebi daje dopunska obrazlo?enja.

(2) Sudac mo?e ovlastiti savjetnika da na sjednici izlo?i predmet.

(3) Nakon toga predsjednik Ustavnog suda otvara raspravu.

(4) Nakon zavr?ene rasprave o predmetu, predsjednik iznosi na odlučivanje prijedlog suca izvjestitelja, a zatim i druge prijedloge iznesene u raspravi o predmetu.

(5) Ako Ustavni sud ne prihvati prijedlog suca izvjestitelja izvje?će mo?e, radi dopune, vratiti sucu izvjestitelju ili zadu?iti drugoga suca da obradi drugo stajali?te.

Članak 47.

(1) Ustavni sud odr?ava savjetodavnu raspravu ako ocijeni da je prije odlučivanja o biti stvari potrebna rasprava sa sudionicima u postupku, dr?avnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, udrugama, znanstvenicima i drugim stručnjacima.

(2) Savjetodavnu raspravu mo?e sazvati i sudac izvjestitelj o čemu je du?an izvijestiti predsjednika Ustavnog suda.

Članak 48.

(1) Ustavni sud na sjednici mo?e zaključiti da će o biti stvari odlučiti na temelju javne rasprave.

(2) Javnu raspravu zakazuje predsjednik Ustavnog suda.

(3) Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku i predstavnici dr?avnih tijela, tijela lokalne samouprave i uprave i udruga, kao i osobe sudjelovanje kojih je na javnoj raspravi potrebno.

(4) Izostanak pozvanih sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba ne sprječava Ustavni sud da nastavi postupak i donese odluku, ako ocijeni da za to postoje uvjeti.

(5) U opravdanim slučajevima Ustavni sud mo?e odgoditi javnu raspravu i zakazati novu.

Članak 49.

(1) Javnu raspravu vodi predsjednik Ustavnog suda, a o činjeničnom i pravnom stanju u predmetu izvje?ćuje sudac izvjestitelj.

(2) O tijeku javne rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik vodi savjetnik Ustavnog suda koji je sa sucem surađivao u obradi predmeta. Javna rasprava se stenografira ili snima ako predsjednik Ustavnog suda ne odluči drukčije. Snimka javne rasprave prila?e se zapisniku.

(3) Zapisnik javne rasprave potpisuju predsjednik Ustavnog suda i savjetnik koji je vodio zapisnik.

Članak 50.

Kada Ustavni sud smatra da je predmet raspravljen u mjeri da se mo?e donijeti odluka, predsjednik Ustavnog suda priopćit će da je rasprava zaključena.

Članak 51.

(1) Ustavni sud donosi odluku na posebnoj sjednici.

(2) Sjednica Ustavnog suda mo?e se odr?ati ako je na sjednici nazočna većina ukupnoga broja sudaca.

(3) U zapisnik te sjednice unose se podaci o predmetu, o tome kako je predmet rije?en, te o glasovanju (tko je glasovao »za« a tko »protiv«).

Članak 52.

Ustavni sud mo?e ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom, odnosno suglasnost drugih propisa s Ustavom i zakonom i u slučaju kada je određeni zakon ili drugi propis već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene.

Članak 53.

(1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom.

(2) Ukinuti zakon odnosno ukinute zakonske odredbe prestaju va?iti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.

Članak 54.

(1) Ustavni sud će ukinuti ili poni?titi drugi propis, ili pojedine njegove odredbe, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom.

(2) U odlučivanju hoće li se neki propis poni?titi ili ukinuti, Ustavni sud će uzeti u obzir sve okolnosti od va?nosti za za?titu ustavnosti i zakonitosti, imajući pri tome u vidu osobito te?inu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti.

(3) Ustavni sud poni?tit će propis

- ako se njime vrijeđaju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina,

- ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji polo?aj.

Članak 55.

(1) U slučaju da je postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom pokrenut pred Ustavnim sudom, a taj zakon, odnosno drugi propis nadle?no tijelo ukine ili izmijeni prije okončanja postupka pred Ustavnim sudom. Ustavni sud dovr?it će pokrenuti postupak.

(2) U slučaju da utvrdi neustavnost ukinutog ili izmijenjenog zakona odnosno neustavnost ili nezakonitost drugog propisa iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud donijet će odluku o njegovoj neustavnosti ili nezakonitosti na temelju koje svatko kome je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na temelju ukinutog ili izmijenjenog zakona ili drugog propisa ima pravo tra?iti od nadle?nog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredbi članka 56. ovoga Ustavnog zakona.

Članak 56.

(1) Pravomoćna osuda za kazneno djelo utemeljena na zakonskoj odredbi koja je ukinuta zbog nesuglasnosti s Ustavom ne proizvodi pravne učinke i mo?e se izmijeniti odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju kaznenog postupka.

(2) Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovi ukinutog zakona ili drugoga ukinutog ili poni?tenog propisa ima pravo tra?iti od nadle?nog tijela izmjenu toga pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka.

(3) Prijedlog za izmjenu pojedinačnog akta iz stavka 2. ovoga članka mo?e se podnijeti u roku od ?est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«. Taj se prijedlog mo?e podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podno?enja zahtjeva, odnosno prijedloga u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis, nije proteklo vi?e od godine dana. Ako je odlukom Ustavnog suda propis poni?ten, prijedlog se mo?e podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podno?enja zahtjeva, odnosno prijedloga Ustavnom sudu, nije proteklo vi?e od dvije godine.

(4) Izvr?enje konačnih, odnosno pravomoćnih pojedinačnih akata donijetih na osnovi ukinutog zakona ili ukinutog, odnosno poni?tenoga drugoga propisa ne mo?e se ni odrediti ni provesti, a ako je izvr?enje započeto obustavit će se.

(5) Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom propisa koji je neustavan, odnosno nezakonit, Ustavni sud mo?e odrediti da se te posljedice otklone povratom u prija?nje stanje, naknadom ?tete ili na drugi način.

(6) Ustavni sud će odluku iz prethodnog stavka donijeti na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Prijedlog se podnosi u roku od 30 dana po pravomoćnom okončanju postupka za izmjenu pojedinačnog akta.

Članak 57.

Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo mo?e zahtijevati izmjenu pravomoćne odluke suda u roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda.

Članak 58.

Ustavni sud mo?e obustaviti postupak ako podnositelj zahtjeva, odnosno prijedloga odustane, a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje postupka.

V. ZA?TITA USTAVNIH SLOBODA I PRAVA ČOVJEKA I GRAÐANINA

Članak 59.

(1) Svaka fizička i pravna osoba mo?e podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tu?bu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti, ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (u nastavku: ustavno pravo).

(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopu?ten drugi pravni put, ustavna tu?ba mo?e se podnijeti tek nakon ?to je taj pravni put iscrpljen.

(3) U stvarima u kojima je dopu?ten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon ?to je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.

(4) Ustavni sud iznimno mo?e pokrenuti postupak po ustavnoj tu?bi i prije negoli je iscrpljen pravni put ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom, odnosno nedono?enjem akta u razumnom roku grubo vrijeđaju ustavna prava ili slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tu?be mogle nastupiti te?ke i nepopravljive posljedice.

Članak 60.

Ustavna se tu?ba mo?e podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana primitka odluke.

Članak 61.

(1) Ustavna tu?ba mora sadr?avati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivali?te ili boravi?te, odnosno tvrtku i sjedi?te podnositelja ustavne tu?be, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda, naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno, razloge tu?be, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tu?ba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tu?be.

(2) Uz tu?bu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

Članak 62.

(1) Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podno?enje ustavne tu?be, Ustavni sud će dopustiti povrat u prija?nje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propu?tanje podnese prijedlog za povrat u prija?nje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tu?bu.

(2) Nakon proteka tri mjeseca od dana propu?tanja ne mo?e se tra?iti povrat u prija?nje stanje.

(3) Neće se dopustiti povrat u prija?nje stanje ako je propu?ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prija?nje stanje.

Članak 63.

(1) Ustavna tu?ba, u pravilu, ne sprječava primjenu osporavanoga akta.

(2) Na prijedlog podnositelja ustavne tu?be Ustavni sud mo?e odgoditi ovrhu do dono?enja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tu?be ?tetu koja bi se te?ko mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća ?teta.

Članak 64.

(1) O ustavnoj tu?bi odlučuje vijeće sastavljeno od pet sudaca.

(2) Vijeće sastavljeno od tri suca odlučuje o ustavnim tu?bama kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari (nepravodobnost, nedopu?tenost i dr.)

(3) Vijeće mo?e odlučiti samo jednoglasno i u punom sastavu.

(4) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu, o ustavnoj tu?bi odlučit će Ustavni sud na sjednici.

Članak 65.

Sudac izvjestitelj:

- poziva podnositelja ustavne tu?be da je u određenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tu?be ne mo?e utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tu?ba nije potpisana (nepotpuna ustavna tu?ba),

- dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tu?be zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne,

- prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tu?be, odnosno izvje?će o povredama ustavnih prava i sloboda učinjenih osporenim aktom.

Članak 66.

U ostavljenome roku tijelo koje je donijelo osporeni akt du?no je dostaviti Ustavnom sudu sve spise koji se odnose na predmet ustavne tu?be.

Članak 67.

Vijeće, odnosno sjednica Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnih prava i sloboda koje su istaknute u ustavnoj tu?bi.

Članak 68.

Ustavni sud će rje?enjem odbaciti ustavnu tu?bu: ako nije nadle?an; ako je ustavna tu?ba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedopu?tena. Tu?ba je nedopu?tena: ako nije iscrpljen dopu?teni pravni put, odnosno ako podnositelj tu?be u prethodnom postupku nije koristio dopu?teno pravno sredstvo, osim iznimke predviđene u članku 59. ovoga Ustavnog zakona, ako je tu?bu podnijela osoba koja nije ovla?tena za njezino podno?enje, te ako je tu?bu podnijela pravna osoba koja ne mo?e biti nositelj ustavnih prava i sloboda.

Članak 69.

(1) Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tu?bi odlukom.

(2) Odlukom se tu?ba usvaja ili odbija kao neosnovana.

Članak 70.

Ako utvrdi da je ustavno pravo, ili sloboda, podnositelja ustavne tu?be povrijeđeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud će odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt.

Članak 71.

Odlukom se ustavna tu?ba odbija kao neosnovana kada Ustavni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava.

Članak 72.

Odlukom kojom se ustavna tu?ba usvaja, ukida se osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo, te se vraća nadle?nom tijelu na ponovni postupak.

Članak 73.

(1) Kada ustavnu tu?bu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud u obrazlo?enju navodi koje je ustavno pravo, odnosno sloboda povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji.

(2) Tijelo čiji je akt ukinut du?no je umjesto ukinutog akta donijeti drugi, pri čemu je vezano odlukom Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih sloboda i prava podnositelja tu?be.

Članak 74.

(1) Izvornik odluke, odnosno rje?enja potpisuju predsjednik vijeća (ako je o ustavnoj tu?bi odlučilo vijeće), odnosno predsjednik Ustavnog suda (ako je o ustavnoj tu?bi odlučila sjednica Ustavnog suda), kao i sudac izvjestitelj i savjetnik.

(2) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rje?enja podnositelju ustavne tu?be, tijelu koje je donijelo osporeni akt, te osobi koju je Ustavni sud pozvao da se izjasni.

Članak 75.

Postupak pokrenut ustavnom tu?bom obustavlja se:

- kada podnositelj ustavne tu?be umre,

- kada podnositelj ustavne tu?be, koji je pravna osoba, prestane postojati,

- u slučaju povlačenja ustavne tu?be.

Članak 76.

Ustavni sud mo?e narediti da podnositelj tu?be koji nije uspio s tu?bom, naknadi tro?kove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom.

VI. RJE?AVANJE SUKOBA O NADLE?NOSTI IZMEÐU TIJELA ZAKONODAVNE, IZVR?NE I SUDBENE VLASTI

Članak 77.

(1) Ako dođe do sukoba nadle?nosti između tijela zakonodavne, izvr?ne ili sudbene vlasti, zato ?to određeno tijelo zakonodavne, izvr?ne ili sudbene vlasti prihvaća nadle?nost u istom predmetu, svako od tih tijela mo?e zahtijevati od Ustavnog suda da rije?i nastali sukob nadle?nosti.

(2) Zahtjev za rje?enje sukoba nadle?nosti mo?e podnijeti i stranka čiji je interes zbog nastalog sukoba povrijeđen ili bi mogao biti povrijeđen.

(3) Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja da je i drugo tijelo prihvatilo nadle?nost.

(4) Ustavni sud mo?e odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima među kojima je do?lo do sukoba nadle?nosti.

Članak 78.

(1) Ako dođe do sukoba nadle?nosti između tijela zakonodavne i izvr?ne ili sudbene vlasti, zato ?to određeno tijelo zakonodavne, izvr?ne ili sudbene vlasti odbija nadle?nost u istom predmetu, zahtjev za rje?enje sukoba nadle?nosti mo?e se podnijeti po pravomoćnosti odluke suda, odnosno konačnosti odluke tijela izvr?ne vlasti ili odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela, koje je prvo odlučilo o svojoj nadle?nosti.

(2) Zahtjev iz prethodnog stavka mo?e podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadle?nosti nije mogla ostvariti svoje pravo, kao i svako od tijela zakonodavne, izvr?ne, odnosno sudbene vlasti između kojih je do?lo do sukoba nadle?nosti.

(3) Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja za odbijanje nadle?nosti.

VII. POSTUPAK ZA UTVRÐIVANJE ODGOVORNOSTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 79.

(1) Zahtjev Zastupničkog doma Hrvatskoga dr?avnog sabora za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike sadr?i činjenični opis i pravnu naznaku te dokaze o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike Hrvatske stavlja na teret.

(2) Ustavni sud će pribaviti stajali?te predsjednika Republike o zahtjevu Zastupničkog doma i omogućiti mu sudjelovanje u postupku.

Članak 80.

Ustavni sud će odlukom odbiti neosnovani zahtjev ili utvrditi odgovornost predsjednika Republike Hrvatske.

VIII. NADZOR NAD USTAVNO?ĆU PROGRAMA I DJELOVANJA POLITIČKIH STRANAKA

Članak 81.

Ustavni sud nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, te zabranjuje njihov rad ako utvrdi da su se za to stekli Ustavom i zakonom utvrđeni uvjeti.

Članak 82.

Ustavni sud zabranit će rad političke stranke ili njezina dijela kad utvrdi da njezin program, odnosno djelovanje nasilno ugro?avaju demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

Članak 83.

Zahtjev za zabranu rada političke stranke, odnosno njezina dijela mogu podnijeti predsjednik Republike Hrvatske, svaki dom Hrvatskoga dr?avnog sabora, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i Dr?avni odvjetnik Republike Hrvatske.

IX. NADZOR NAD USTAVNO?ĆU I ZAKONITO?ĆU IZBORA I DR?AVNOG REFERENDUMA I IZBORNI SPOROVI

Članak 84.

Ustavni sud:

- nadzire ustavnost i zakonitost izbora,

- nadzire ustavnost i zakonitost dr?avnog referenduma,

- rje?ava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu ?albe na rje?enje nadle?nog izbornog povjerenstva.

Članak 85.

Političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori, ovla?teni su tijekom izbora, odnosno najkasnije do isteka roka od 30 dana od dana objavljivanja rezultata izbora, zatra?iti od Ustavnog suda da u izvr?avanju nadzora nad ustavno?ću i zakonito?ću izbora poduzima odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu.

Članak 86.

Kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadle?na tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, poni?tit će sve ili pojedine izborne radnje i odluke, koje su prethodile takvoj povredi.

Članak 87.

(1) Postupak nadzora nad ustavno?ću i zakonito?ću izbora mo?e se pokrenuti u roku iz članka 85. ovoga Ustavnog zakona, računajući od dana objavljivanja rezultata izbora u »Narodnim novinama«.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći danom izlaska »Narodnih novina« iz tiska, s tim da je Ustavni sud ovla?ten utvrditi i stvarni dan izlaska »Narodnih novina« iz tiska.

Članak 88.

(1) Političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo protiv rje?enja nadle?noga izbornog povjerenstva u za?titi izbornog prava podnijeti ?albu Ustavnom sudu (izborni spor).

(2) ?alba se podnosi Ustavnom sudu putem nadle?noga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rje?enje.

(3) Ustavni sud du?an je donijeti odluku o ?albi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

(4) ?alba ne odgađa obavljanje izbornih radnji koje su propisane izbornim zakonom.

(5) Odluka Ustavnog suda u povodu ?albe isključuje pravo podno?enja ustavne tu?be.

Članak 89.

(1) U nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora i dr?avnog referenduma Ustavni sud odlučuje na sjednici.

(2) Rje?avanje izbornih sporova Ustavni sud provodi u vijeću sastavljenom od tri suca koje na prijedlog predsjednika Ustavnog suda imenuje Ustavni sud na sjednici.

Članak 90.

(1) Vijeće ispituje osporeni akt u onom dijelu koji se osporava time da se u pravilu ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj.

(2) Vijeće odlučuje na nejavnoj sjednici.

Članak 91.

(1) Vijeće mo?e donijeti odluku samo jednoglasno.

(2) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Ustavnog suda, predmet se dostavlja predsjedniku Ustavnog suda radi izno?enja na sjednicu Ustavnog suda i dono?enja odluke.

Članak 92.

Ustavni sud će nadzirati ustavnost i zakonitost provođenja dr?avnog referenduma i poduzimati mjere odgovarajućom primjenom odredaba članka 84. do 92. ovoga Ustavnog zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVR?NE ODREDBE

Članak 93.

Na dan stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona prestaju va?iti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91.) i odredbe Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94.) koje nisu usklađene s ovim Ustavnim zakonom ili su u suprotnosti s njime.

Članak 94.

Poslovnik Ustavnog suda uskladit će se s ovim Ustavnim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona.

Članak 95.

(1) Postupci u predmetima koji su započeti do stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona dovr?it će se po odredbama ovoga Ustavnog zakona.

(2) Rokovi utvrđeni ovim Ustavnim zakonom počinju teći njegovim stupanjem na snagu.

Članak 96.

Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom progla?enja.

Klasa: 711-01/99-01/02
Zagreb, 24. rujna 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga dr?avnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
zatvori
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !