Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje – (“Narodne novine”, br. 21/74, 39/74, 55/88, XX/90, XX/93-(čl. 141. Zakona o novčanim kaznama), XX/93, XX/97-(čl. 131. Zakona o sudovima za mladež), XX/99-(Zakon o izvršavanju kazne zatvora), 128/99, 128/99, XX/00; XX/03-(čl. 177. Zakona o izvršenju kazne zatvora), )
označi tražene riječi printaj stranicu
128 30.11.1999 Zakon o izvršavanju kazne zatvora

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Na temelju članka 89.L65959 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLA?ENJU ZAKONA O IZVR?AVANJU KAZNE ZATVORA

Progla?avam Zakon o izvr?avanju kazne zatvora, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora na sjednici 22. listopada 1999.

Broj: 01/1-081-99-1/2
Zagreb, 26. studenoga 1999.

Na temelju odredbe članka 1. Ustavnog zakona o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih du?nosti
PRIVREMENO ZAMJENJUJE
PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

ZAKON

O IZVR?AVANJU KAZNE ZATVORA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Osnovne odredbe

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje izvr?avanje kazne zatvora.

(2) Poslovi izvr?avanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Kazna zatvora izvr?ava se u kaznionicama i zatvorima.

(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdr?avaju punoljetne osobe osuđene u kaznenom postupku ili u postupku zbog prijestupa na kaznu zatvora i punoljetne osobe kojima je novčana kazna izrečena u kaznenom postupku ili u postupku zbog prijestupa zamijenjena kaznom zatvora.

Svrha izvr?avanja kazne zatvora

Članak 2.

Glavna svrha izvr?avanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i po?tovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdr?avanju kazne zatvora (u daljnjem tekstu: kaznenik), njegovo osposobljavanje za ?ivot na slobodi u skladu sa zakonom i dru?tvenim pravilima.

Temeljna prava i njihova ograničavanja

Članak 3.

(1) Kaznenik u?iva za?titu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.

(2) Izvr?avanjem kazne zatvora kaznenika se mo?e ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nu?nim za ostvarenje svrhe izvr?avanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.

(3) Kaznenika se u pravima smije ograničiti samo iznimno i ako je to prijeko potrebno radi za?tite reda i sigurnosti kaznionice ili zatvora i samih kaznenika.

(4) Ograničenja temeljnih prava kaznenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.

Započinjanje izvr?avanja kazne zatvora

Članak 4.

(1) Izvr?avanje kazne zatvora započet će nakon ?to je odluka o toj kazni postala pravomoćna i izvr?na.

(2) Izvr?avanje kazne zatvora mo?e iznimno započeti i prije pravomoćnosti presude ako pritvorenik to zatra?i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(3) Izvr?avanje kazne zatvora mo?e se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Obveze sudova i drugih tijela

Članak 5.

(1) Prvostupanjski sud dostavit će odluku nadle?nom tijelu na izvr?avanje u roku od tri dana od pravomoćnosti i izvr?nosti odluke, odnosno u roku od tri dana od primitka pravomoćne i izvr?ne odluke.

(2) I druga tijela poduzet će potrebne mjere ili radnje da se izvr?avanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.

(3) Dr?avna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čiji djelokrug spada primjena mjera i postupaka značajnih za izvr?avanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadle?nim za izvr?avanje kazne zatvora.

Nadle?nost za izvr?avanje kazne zatvora

Članak 6.

(1) Poslovi izvr?avanja kazne zatvora u nadle?nosti su i djelokrugu Ministarstva pravosuđa i suca izvr?enja.

(2) Ministarstvo pravosuđa neposrednim uvidom i putem izvje?ća prati i proučava primjenu propisa o izvr?avanju kazne zatvora, neposredno poduzima ili nadle?nim tijelima predla?e mjere za pobolj?anje sustava izvr?avanja kazne zatvora, pru?a stručnu pomoć za izvr?avanje kazne zatvora, prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

(3) Ministarstvo pravosuđa surađuje s drugim dr?avnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi pobolj?avanja uvjeta izvr?avanja kazne zatvora i pomoći poslije otpusta kaznenika.

(4) Ministarstvo pravosuđa o stanju i radu kaznionica i zatvora jedanput godi?nje izvje?ćuje Vladu Republike Hrvatske i javnost.

(5) Na temelju izvje?ća iz stavka 4. ovoga članka o stanju i radu kaznionica i zatvora Vlada Republike Hrvatske izvje?ćuje jedanput godi?nje Hrvatski dr?avni sabor.

Tro?kovi izvr?avanja kazne zatvora

Članak 7.

Kaznenici ne snose tro?kove izvr?avanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, slu?bene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Značenje izraza u ovom Zakonu

Članak 8.

U ovom Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1) Pritvorenik (pritvorenica) je osoba prema kojoj je odlukom suda određen pritvor.

2) Osuđenik (osuđenica) je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a jo? nije na izdr?avanju kazne u kaznionici, odnosno zatvoru, ili joj je odobren prekid izdr?avanja kazne ili je uvjetno otpu?tena.

3) Kaznenik (kaznenica) je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela, a nalazi se na izdr?avanju kazne zatvora u kaznionici ili zatvoru.

4) Zatvorenik (zatvorenica) je osoba kojoj je oduzeta sloboda.

5) Članovi obitelji kaznenika su njegov bračni ili izvanbračni drug, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno četvrtog stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja te skrbnik.

GLAVA II.

TEMELJNA NAČELA IZVR?AVANJA KAZNE ZATVORA

Zabrana svakoga nezakonitog postupka

Članak 9.

(1) Kazna zatvora izvr?ava se na način koji kazneniku jamči po?tovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i ka?njivi postupci kojima se kaznenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili poni?avanja, te liječničkim ili znanstvenim pokusima.

(2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka poglavito se smatraju postupci koji su nerazmjerni odr?avanju reda i stege u kaznionicama i zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava kaznenika.

(3) Kaznenik koji je bio ?rtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu ?tete.

Zabrana diskriminacije

Članak 10.

Izvr?avanjem kazne zatvora ne smije se kaznenike dovoditi u međusobno nejednak polo?aj s obzirom na rasu, boju ko?e, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, dru?tveni polo?aj ili druge osobine.

Razvrstavanje kaznenika
tijekom izvr?avanja kazne zatvora

Članak 11.

(1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnoga lo?eg utjecaja, kaznenike se razvrstava u kaznionice ili zatvore prema kriminolo?kim i drugim obilje?jima i posebnim potrebama programa izvr?avanja kazne zatvora (izrečene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i izobrazba, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i drugo).

(2) Kaznenici izdr?avaju kaznu skupno.

(3) Mu?ke i ?enske osobe izdr?avaju kaznu zatvora odvojeno.

(4) Mlađi punoljetnici izdr?avaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.

(5) Kaznenici koji su ka?njeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u pritvoru ili su ka?njene u postupku za prijestupe.

(6) Prvi put osuđeni u pravilu izdr?avaju kaznu zatvora odvojeno od povratnika.

Uređenje izvr?avanja kazne zatvora i oblikovanje pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora

Članak 12.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor poduzima sve kako bi ?ivot kaznenika tijekom izvr?avanja kazne zatvora bio ?to sličniji postojećim općim ?ivotnim okolnostima, te odgovarajućim programiranjem izvr?avanja kazne poma?e kazneniku da razvije osjećaj odgovornosti.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor potiče i poma?e kazneniku u otklanjanju ?tete nanesene kaznenim djelom te u pomoći i pomirenju sa ?rtvama kaznenog djela.

(3) Kaznenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dragovoljno sudjeluje u izradi i provedbi pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora.

Priprava za otpust i pomoć poslije otpusta

Članak 13.

Kaznionica, odnosno zatvor će tijekom izvr?avanja kazne zatvora pravodobno osigurati pripravu kaznenika za otpu?tanje u suradnji s ustanovama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći poslije otpusta.

GLAVA III.

PRAVA KAZNENIKA I NJIHOVA ZA?TITA

Prava kaznenika

Članak 14.

(1) Svaki kaznenik ima, pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom, pravo na:

1) smje?taj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima,

2) za?titu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka,

3) redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima,

4) rad,

5) izobrazbu,

6) stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za za?titu svojih prava,

7) zdravstvenu za?titu i za?titu majčinstva,

8) dodir s vanjskim svijetom,

9) boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno,

10) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom,

11) vjeroispovijedanje i razgovor s ovla?tenim vjerskim predstavnikom,

12) vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru,

13) glasovanje na općim izborima,

14) druga prava predviđena ovim Zakonom.

(2) Kaznenik strani dr?avljanin ima pravo dopisivati se i razgovarati s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili dr?ave koja ?titi njegova prava.

(3) Prigodom dolaska na izdr?avanje kazne zatvora kaznenik mora biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove za?tite i obvezama.

Pritu?ba kaznenika

Članak 15.

(1) Kaznenik ima pravo pritu?be na postupak i odluku zaposlenika kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Pritu?ba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice, odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), sucu izvr?enja ili Ministarstvu pravosuđa. Pisana pritu?ba sucu izvr?enja ili Ministarstvu pravosuđa upućuje se u omotu koji uprava kaznionice, odnosno zatvora ne smije otvoriti.

(3) Kazneniku se mora omogućiti da usmenu pritu?bu iznese bez nazočnosti zaposlenika kaznionice, odnosno zatvora ili bez nazočnosti osobe protiv čijih postupaka i odluka je pritu?ba podnesena.

(4) Na podnesenu pritu?bu upravitelj će odgovoriti u roku od petnaest dana, a Ministarstvo pravosuđa ili sudac izvr?enja u roku od trideset dana. Na pisanu pritu?bu odgovorit će se pisanim putem.

Pravna za?tita u stegovnom postupku

Članak 16.

(1) U stegovnom postupku kaznenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka i dokazima, te pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.

(2) U stegovnom postupku zbog stegovnog prijestupa za koji se mo?e izreći stegovna mjera upućivanja u samicu kaznenik mo?e imati branitelja po svojem izboru i s tim mora biti upoznat.

(3) Branitelj mo?e biti samo odvjetnik, kojega mo?e zamijeniti i odvjetnički vje?benik.

Sudska za?tita protiv postupka i odluke
uprave kaznionice, odnosno zatvora

Članak 17.

(1) Protiv postupka i odluke kojom se kaznenik nezakonito prikraćuje ili ograničava u nekom pravu iz ovoga Zakona kaznenik mo?e podnijeti zahtjev za sudsku za?titu.

(2) O zahtjevu za sudsku za?titu odlučuje sudac izvr?enja.

Nadzor nad radom kaznionica i zatvora

Članak 18.

(1) Nadzor nad radom kaznionica i zatvora obavlja Ministarstvo pravosuđa u skladu s propisima.

(2) Nadzor nad provedbom zdravstvene za?tite obavlja Ministarstvo zdravstva, a nad programima izobrazbe Ministarstvo prosvjete i ?porta.

(3) Ministarstvo pravosuđa mo?e tijekom nadzora narediti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti u radu, koje će upravitelj bez odgode izvr?iti i izvijestiti nalogodavca.

(4) Upravitelj će po saznanju i bez odgode pisanim putem izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o svakom nezakonitom postupanju.

(5) Ministar pravosuđa donosi Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskog nadzora nad kaznionicama i zatvorima.

DIO DRUGI

USTROJ, NADLE?NOST I DJELOKRUG TIJELA ZA IZVR?AVANJE KAZNE ZATVORA

GLAVA IV.

TIJELA NADLE?NA ZA IZVR?AVANJE KAZNE ZATVORA

Kaznionice i zatvori

Članak 19.

(1) Kazna zatvora izvr?ava se u kaznionicama i zatvorima, koji su ustrojbene jedinice Uprave za izvr?enje sankcija Ministarstva pravosuđa. Kaznionice i zatvori imaju svojstvo pravne osobe.

(2) Imovina kaznionica i zatvora vlasni?tvo je Republike Hrvatske, kojom upravlja Ministarstvo pravosuđa. Imovinu kaznionice i zatvora Ministarstvo pravosuđa mo?e otuđiti samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(3) Na pitanja u svezi s pravima i obvezama zaposlenika u kaznionicama i zatvorima (u daljnjem tekstu: zaposlenici) i u svezi s ustrojem kaznionica i zatvora, koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi.

Kaznionice

Članak 20.

(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvr?avanje kazne zatvora izrečene:

1) osuđenim punoljetnim mu?karcima,

2) osuđenim punoljetnim ?enama,

3) osuđenim mlađim punoljetnim mu?karcima,

4) osuđenim mlađim punoljetnim ?enama.

(2) Za izvr?avanje kazne zatvora povratnika osnovat će se posebne kaznionice ili će se kazna izvr?avati u posebnom odjelu kaznionice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kad je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, ona se izvr?ava u kaznionicama.

(4) Prema kaznenicima ovisnicima kojima je uz kaznu zatvora izrečena mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a koji su prije dolaska na izdr?avanje kazne uključeni u socijalno-terapijski postupak, kazna se izvr?ava u posebnoj kaznionici ili u posebnom odjelu kaznionice.

(5) Oboljeli zatvorenici liječe se u pravilu u zatvorskoj bolnici.

(6) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa.

(7) Kaznionica mo?e imati odjele u svojem sjedi?tu ili izvan sjedi?ta kaznionice, koji nemaju status ustrojbenih jedinica, a u njima se izvr?ava kazna zatvora. Odjele osniva i ukida ministar pravosuđa.

Zatvor

Članak 21.

(1) Zatvor se osniva radi izvr?avanja kazne zatvora izrečene u postupku za prijestupe i kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku, u skladu s odredbama članka 49.#clanak49 stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Zatvor osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa. Zatvor se u pravilu osniva u sjedi?tu ?upanijskog suda.

(3) Zatvor mo?e imati odjele u sjedi?tu ili izvan sjedi?ta zatvora, koji nemaju status ustrojbenih jedinica, a u njima se izvr?ava kazna zatvora. Odjele osniva i ukida ministar pravosuđa.

(4) U Sredi?njem dr?avnom zatvoru u Zagrebu, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, obavljaju se poslovi medicinske, socijalne, psiholo?ke, pedago?ke i kriminolo?ke obrade kaznenika. Za potrebe kriminolo?ke obrade zatra?it će se podaci i od centra za socijalnu skrb i Ministarstva unutarnjih poslova.

Vrste kaznionica i zatvora

Članak 22.

(1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja kaznenika kaznionice su zatvorene, poluotvorene ili otvorene.

(2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.

(3) Kaznionice i zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele.

Unutarnji ustroj kaznionica i zatvora

Članak 23.

(1) U kaznionicama i zatvorima, ovisno o veličini kaznionice, odnosno zatvora i o sadr?aju poslova mogu se ustrojiti sektori ili odjeli. Sektori, odnosno odjeli mogu biti: nadzorni, tretmanski i upravni. Sektori mogu imati dva ili vi?e odjela. Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje unutarnji ustroj kaznionica, odnosno zatvora, te polo?aje, zvanja i plaće zaposlenika.

(2) Poslovi nadzornog sektora, odnosno odjela jesu: poslovi osiguranja kaznionice, odnosno zatvora te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora.

(3) Poslovi tretmanskog sektora, odnosno odjela jesu: promatranje, predlaganje i dono?enje stručnih mi?ljenja, predlaganje i provedba pojedinačnih programa izvr?avanja kazne zatvora, nadziranje i praćenje njihove provedbe i vrednovanje učinaka, zdravstvena za?tita, izobrazba, izrada stručnog mi?ljenja u svezi s primjenom penolo?kih instituta i izvanrednih pravnih lijekova, te drugi stručni poslovi.

(4) Poslovi upravnog sektora, odnosno odjela jesu: kadrovski i financijsko-knjigovodstveni poslovi, vođenje propisanih evidencija zatvorenika, organiziranje rada u proizvodno-uslu?nim djelatnostima i ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora.

Upravitelj

Članak 24.

(1) Kaznionicom, zatvorom, odnosno Centrom za izobrazbu iz članka 32.#clanak32 stavka 2. ovoga Zakona upravlja upravitelj.

(2) Upravitelj je dr?avni slu?benik koji mora imati zavr?enu visoku stručnu spremu, stručno i radno iskustvo u trajanju od najmanje pet godina, izra?ene sposobnosti upravljanja i pozitivne ljudske osobine koje mogu biti uzor pona?anja zaposlenika i kaznenika.

(3) Upravitelj mo?e imati jednog ili vi?e pomoćnika koji mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

Savjetodavno vijeće upravitelja

Članak 25.

(1) Čelnici ustrojbenih jedinica kaznionice, odnosno zatvora, čine savjetodavno vijeće upravitelja.

(2) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jedanput mjesečno razmatra, preispituje i predla?e plan provedbe zadaća.

GLAVA V.

ZAPOSLENICI

Prijam u slu?bu, odnosno na rad

Članak 26.

(1) Dono?enje odluke o potrebi prijma zaposlenika u kaznionicu, odnosno zatvor i nadzor nad njezinom provedbom u nadle?nosti je ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa donosi odluku na prijedlog upravitelja.

(2) Ministar pravosuđa prima u slu?bu, postavlja u zvanja, imenuje na polo?aj i razrje?uje upravitelje, njihove pomoćnike i čelnike ustrojbenih jedinica, te prima u slu?bu, postavlja u zvanja i razrje?uje pripadnike nadzornog sektora, odnosno odjela. Ostale zaposlenike prima u slu?bu, odnosno na rad, postavlja u zvanja i na slu?benička, odnosno radna mjesta upravitelj uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa.

(3) Upravitelj na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka pokreće i provodi postupak prijma zaposlenika.

Poslovi izvr?avanja kazne zatvora

Članak 27.

(1) Poslove izvr?avanja kazne zatvora obavljaju dr?avni slu?benici u skladu s poslovima i zadaćama svojega slu?beničkog mjesta.

(2) Dr?avni slu?benici kaznionice, odnosno zatvora, mogu obavljati i druge poslove iz članka 23.#clanak23 ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.

(3) Iz opravdanih razloga stručne poslove iz članka 23.#clanak23 stavka 3. ovoga Zakona mogu obavljati i druge stručne osobe izvan kaznionice, odnosno zatvora, na temelju odluke upravitelja donesene uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa.

Ovla?tene slu?bene osobe

Članak 28.

(1) Ovla?tene slu?bene osobe jesu ministar pravosuđa i dr?avni slu?benici Uprave za izvr?enje sankcija Ministarstva pravosuđa, koji obavljaju neposredan upravni i inspekcijski nadzor nad zakonito?ću rada kaznionica i zatvora i postupanja sa zatvorenicima, te dr?avni slu?benici kaznionica i zatvora koji rade u posebnim uvjetima ili koji imaju posebne du?nosti i ovlasti. Ovla?tena slu?bena osoba je i sudac izvr?enja.

(2) Ovla?tene slu?bene osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju slu?benu iskaznicu i značku.

(3) Pobli?e propise o slu?benoj iskaznici i znački donosi ministar pravosuđa.

Ovlasti i obveze ovla?tene slu?bene osobe

Članak 29.

(1) Ovla?tena slu?bena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojega djelokruga rada poduzeti sve radnje radi izvr?avanja kazne zatvora.

(2) Ovla?tena slu?bena osoba, pripadnik nadzornog sektora, odnosno odjela, u obavljanju slu?be mo?e primijeniti sredstva prisile i vatreno oru?je u skladu sa člankom 142.#clanak142 i 143.#clanak143 ovoga Zakona.

Posebna prava ovla?tenih slu?benih osoba

Članak 30.

(1) Ovla?tenim slu?benim osobama zbog te?ine i naravi posla i posebnih uvjeta rada, svakih se dvanaest mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao ?esnaest mjeseci sta?a osiguranja, a u dr?avnom proračunu osigurava se dodatak na plaću najmanje 20 % mjesečno.

(2) Prava ovla?tene slu?bene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom.

(3) Ovla?tenoj slu?benoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu pripada otpremnina u visini zadnjih pet plaća obračunatih prema općim propisima.

Obveze zaposlenika

Članak 31.

(1) Dr?avni slu?benici kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvr?avanja kazne.

(2) Zaposlenici su du?ni sve podatke o kaznenicima čuvati kao slu?benu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka slu?be, odnosno rada.

(3) Zaposlenici trebaju svojim pona?anjem pozitivno utjecati na kaznenike.

(4) Dr?avni slu?benici surađuju s osobama iz članka 5.#clanak5 stavka 3. ovoga Zakona radi ostvarenja svrhe izvr?avanja kazne zatvora.

(5) Radi potreba slu?be mo?e se dr?avnog slu?benika kaznionice, zatvora i Ministarstva pravosuđa obvezati na rad dulji od punoga radnog vremena.

(6) Radi potreba slu?be mo?e se dr?avnom slu?beniku iz stavka 5. ovoga članka privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti kori?tenje godi?njeg odmora.

(7) Radi potreba slu?be ministar pravosuđa mo?e dr?avnog slu?benika iz stavka 5. ovoga članka privremeno uputiti na rad u drugu kaznionicu ili zatvor do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do ?est mjeseci tijekom kalendarske godine.

(8) Radi potreba sigurnosti i odr?avanja reda i stege u kaznionici ili zatvoru ministar pravosuđa mo?e uputiti privremeno na rad u tu kaznionicu ili zatvor ovla?tene slu?bene osobe iz članka 28.#clanak28 stavka 1. ovoga Zakona i narediti ustupanje opreme dok potreba traje.

(9) Ovla?tena slu?bena osoba du?na je i kada nije u slu?bi javiti Ministarstvu pravosuđa i upravi kaznionice, odnosno zatvora saznanje o va?nim činjenicama koje mogu utjecati na izvr?avanje kazne zatvora.

Izobrazba zaposlenika

Članak 32.

(1) Za zaposlenike u kaznionicama i zatvorima obvezna je stalna stručna izobrazba u skladu s pravilnikom i programima izobrazbe koje donosi ministar pravosuđa.

(2) Izobrazba se provodi u Centru za izobrazbu koji je u skladu sa člankom 19.#clanak19 stavkom 1. ovoga Zakona ustrojbena jedinica Ministarstva pravosuđa - Uprave za izvr?enje sankcija.

(3) Izobrazba se mo?e provoditi i u drugim učili?tima.

Nadzorni sektor, odnosno odjel

Članak 33.

(1) Pripadnici nadzornog sektora, odnosno odjela osiguravaju kaznionicu, odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvr?avanja kazne zatvora uz odr?avanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom.

(2) Poslove unutarnjeg osiguranja u zatvorima i kaznionicama za ?ene obavljaju pripadnice nadzornog sektora, odnosno odjela.

(3) Na poslovima vanjskog osiguranja kaznionice, odnosno zatvora pripadnici nadzornog sektora, odnosno odjela mogu koristiti slu?bene pse.

(4) Sprovođenje zatvorenika obavlja se posebnim i na odgovarajući način opremljenim vozilom tako da se za?titi zdravlje i ljudsko dostojanstvo zatvorenika, kako bi bio za?tićen i ?to manje izlo?en javnosti.

(5) Pripadnici nadzornog sektora, odnosno odjela za vrijeme slu?be jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojega slu?beničkog mjesta i naoru?ani.

(6) Pripadnici nadzornog sektora, odnosno odjela postavljaju se u posebna zvanja obilje?ena odgovarajućim znakovljem.

(7) Vlada Republike Hrvatske donijet će propise o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela te o odorama i slu?benim vozilima.

(8) Pobli?e propise o načinu obavljanja poslova nadzornog sektora, odnosno odjela donosi ministar pravosuđa.

Posebni uvjeti za prijam u
nadzorni sektor, odnosno odjel

Članak 34.

(1) Uz opće uvjete za prijam u dr?avnu slu?bu pripadnik nadzornog sektora, odnosno odjela mora imati:

1) posebnu zdravstvenu sposobnost,

2) do 30 godina ?ivota za poslove srednje stručne spreme,

3) izvr?enu vojnu obvezu.

(2) Ministar pravosuđa uz suglasnost ministra zdravstva donosi Pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela.

Tretmanski sektor, odnosno odjel

Članak 35.

U tretmanskom sektoru, odnosno odjelu u skladu s programima rada predvidjet će se i osigurati potreban broj stručnjaka: socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, pedagoga, liječnika, psihologa, nastavnika i učitelja.

Stegovna odgovornost

Članak 36.

(1) Zaposlenik zbog povrede slu?bene, odnosno radne du?nosti, odgovara u skladu s općim propisom.

(2) Zbog te?ke povrede slu?bene du?nosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban slu?benički sud za dr?avne slu?benike sustava izvr?avanja kazne zatvora u skladu s općim propisima.

(3) Za rad vje?benika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara dr?avni slu?benik kojemu je osposobljavanje vje?benika povjereno, odnosno neposredno nadređeni dr?avni slu?benik.

Te?ke povrede slu?bene du?nosti

Članak 37.

Osim te?kih povreda slu?bene du?nosti utvrđenih općim propisom, te?kom povredom slu?bene du?nosti smatra se i:

1) odnos s kaznenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvr?avanja kazne,

2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do ?tetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka,

3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika,

4) neopravdani izostanak iz slu?be tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana,

5) uni?tenje, otuđenje ili o?tećenje povjerene dr?avne imovine, uključujući odoru, naoru?anje i opremu,

6) nemaran odnos prema dr?avnoj imovini koji je doveo do ?tetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka,

7) neprijavljivanje kaznenih djela u svezi sa slu?bom za koja se progoni po slu?benoj du?nosti,

8) neprijavljivanje pona?anja koje je te?i stegovni prijestup kaznenika.

GLAVA VI.

SREDSTVA ZA RAD

Financiranje kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu

Članak 38.

(1) Sredstva za rad kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu osiguravaju se u dr?avnom proračunu.

(2) Sredstva ostvarena radom kaznenika u proizvodno-uslu?nim djelatnostima i sredstva ostvarena radom kaznenika kod drugog poslodavca izvan kaznionice, odnosno zatvora koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvr?avanja kazne zatvora. O načinu kori?tenja ovih sredstava odlučuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora uz suglasnost ministra pravosuđa u skladu s Pravilnikom iz članka 80.#clanak80 stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka prihod su kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu, a vode se na računima Ministarstva pravosuđa. Sredstva iz stavka 2. ovoga članka prihod su kaznionica, odnosno zatvora, vode se na njihovim računima, a koriste se za naknade za rad kaznenika, za tekuća i investicijska ulaganja, nabavu sirovina i materijala potrebnih za rad te za ostale namjene utvrđene Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Visina sredstava za obavljanje zakonskih zadaća, tekućih izdataka i kapitalnih ulaganja, kao i kori?tenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu.

(5) Ne plaćaju se porezi ni pristojbe (porezi, carine, depoziti i slična davanja) na sredstva naoru?anja i opreme koja se nabavljaju za potrebe kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu.

Sredstva za obavljanje zakonskih zadaća

Članak 39.

U dr?avnom proračunu osiguravaju se sredstva za obavljanje zakonskih zadaća, a sastoje se od:

1) sredstava za pokriće izdataka uzdr?avanja zatvorenika, koja se koriste za:

- prehranu, odjeću, obuću i smje?taj,

- zdravstvenu za?titu, odr?avanje čistoće i osobne higijene,

- naknadu za rad, ?kolovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu,

- izdatke upućivanja, sprovođenja, premje?taja i otpu?tanja,

- tjelovje?bu i slobodne aktivnosti,

- izobrazbu,

- opremu i popravke te izgradnju objekata za smje?taj, rad i slobodno vrijeme,

- osiguranje od odgovornosti od nesreće na poslu,

- provedbu mjere obveznog liječenja od ovisnosti,

- pokriće izdataka stručnih usluga trećih osoba u svezi s poslovima iz članka 23.#clanak23 stavka 3. ovoga Zakona,

- tro?kove pokopa;

2) sredstava za pokriće posebnih izdataka zaposlenika kaznionice, zatvora i Centra za izobrazbu, koja se koriste za:

- odore, opremu, naoru?anje i zdravstvene preglede u svezi sa slu?bom,

- tro?kove izobrazbe,

- sredstva veze između Ministarstva pravosuđa i kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu,

- tro?kove prijma u slu?bu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor i Centar za izobrazbu,

- izdatke nastale u svezi sa smrti zaposlenika u obavljanju slu?be ili u svezi sa slu?bom,

- naknadu zaposlenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja.

Sredstva za tekuće izdatke i kapitalna ulaganja

Članak 40.

Tekući izdaci i kapitalna ulaganja sastoje se od sredstava za:

1) osobna primanja zaposlenika,

2) pokriće izdataka utro?enog materijala, energije, komunalnih i ostalih usluga,

3) tekuće odr?avanje zgrada, opreme i vozila,

4) pokriće financijskih izdataka,

5) izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadr?aja u kaznionicama, zatvorima i Centru za izobrazbu te stanova za slu?bene potrebe zaposlenika,

6) nabavu opreme.

GLAVA VII.

SUDAC IZVR?ENJA

Ustanovljenje suca izvr?enja

Članak 41.

(1) Sudac izvr?enja ustanovljuje se u ?upanijskom sudu za područje njegove mjesne nadle?nosti.

(2) U ?upanijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica ili zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvr?avanje kazne zatvora.

(3) Centar za izvr?avanje čine dva ili vi?e sudaca izvr?enja i potrebno stručno i pomoćno osoblje na čelu sa sucem izvr?enja kojega odredi predsjednik suda.

(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jedanput godi?nje saziva sastanak sudaca izvr?enja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona.

Stvarna nadle?nost i djelokrug suca izvr?enja

Članak 42.

(1) Sudac izvr?enja ?titi prava kaznenika, nadzire zakonitost u postupku izvr?avanja kazne zatvora, te osigurava ravnopravnost i jednakost kaznenika pred zakonom.

(2) Sudac izvr?enja poduzima radnje i odlučuje o:

1) upućivanju na izdr?avanje kazne zatvora,

2) zahtjevu za sudsku za?titu prava iz ovoga Zakona,

3) odobravanju i opozivu prekida izdr?avanja kazne zatvora,

4) odobravanju i opozivu uvjetnog otpusta,

5) računanju kazne, ako odgovarajuću odluku nije donio nadle?ni sud,

6) nastupu zastare izvr?avanja kazne ili obustavi izvr?avanja kazne zbog smrti kaznenika, ako odgovarajuću odluku nije donio nadle?ni sud,

7) mjerama pomoći poslije otpusta,

8) ostalim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(3) Drugostupanjskom odlukom sudac izvr?enja mo?e ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja, odnosno Ministarstva pravosuđa.

(4) Sudac izvr?enja pravomoćnu će odluku dostaviti i Ministarstvu pravosuđa.

Mjesna nadle?nost suca izvr?enja

Članak 43.

(1) Osuđenika na izdr?avanje kazne zatvora upućuje sudac izvr?enja na čijem području osuđenik ima prebivali?te, odnosno boravi?te, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odluke iz članka 42.#clanak42 stavka 2. točke 2. do 9. ovoga Zakona, osim odluke o opozivu prekida izdr?avanja kazne ili uvjetnog otpusta, tijekom izdr?avanja kazne zatvora donosi sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu izdr?avanja kazne zatvora.

(3) U slučaju promjene mjesta izdr?avanja kazne zatvora prijepis spisa sudac izvr?enja dostavit će drugom nadle?nom sucu izvr?enja, odnosno sucu izvr?enja nadle?nom za nadzor uvjetno otpu?tenog ili za pomoć poslije otpusta.

(4) Odluke o opozivu prekida izdr?avanja kazne ili uvjetnog otpusta ili mjera pomoći poslije otpusta donosi sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu osuđenikova prebivali?ta ili boravi?ta.

Postupak pred sucem izvr?enja

Članak 44.

(1) Postupak pred sucem izvr?enja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke ili po slu?benoj du?nosti, a u drugom stupnju povodom ?albe.

(2) Sudac izvr?enja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna za?tita kaznenikovih prava i interesa. Na postupak i odlučivanje suca izvr?enja primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na odlučivanje o ?albi na sjednici vijeća, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvr?enja će omogućiti strankama da se očituju o činjenicama i o navodima suprotne stranke, te da predlo?e utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.

(3) Stranke u postupku jesu: kaznenik, dr?avni odvjetnik i kaznionica, odnosno zatvor.

(4) Tijekom postupka kaznenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika. Tu pomoć ne mo?e pru?iti osoba koja prema općim propisima ne mo?e biti branitelj u kaznenom postupku. Ako kaznenik u roku od dvadeset četiri sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.

(5) Kazneniku se na njegov zahtjev mo?e postaviti opunomoćenika ako prema svojem imovnom stanju nije u mogućnosti podmiriti tro?kove zastupanja, a nije u mogućnosti sam zastupati svoje interese.

(6) Sudac izvr?enja u postupku mo?e pregledati sve slu?bene dokumente, posjetiti prostorije kaznionice, odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.

(7) Sudac izvr?enja mo?e na temelju obrazlo?enog prijedloga upravitelja ili po vlastitoj odluci odr?ati roči?te izvan sudske zgrade.

Postupak po ?albi protiv odluke upravitelja, odnosno Ministarstva pravosuđa

Članak 45.

(1) Protiv odluke upravitelja, odnosno Ministarstva pravosuđa kaznenik mo?e podnijeti ?albu sucu izvr?enja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Protiv mjere kojom se kazneniku uskraćuje ili ograničava neko pravo kaznenik mo?e podnijeti ?albu u roku od trideset dana od dana izricanja, odnosno početka primjene mjere.

(3) ?alba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadr?ava izvr?enje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U takvu slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti kazneniku, koji ?albu protiv odluke mo?e podnijeti i izjavom u zapisnik. Sudac izvr?enja će o ?albi odlučiti najkasnije u roku od tri dana od primitka ?albe.

(4) Kaznenik se ne mo?e odreći prava na ?albu.

?alba na odluku suca izvr?enja

Članak 46.

(1) Protiv rje?enja suca izvr?enja u prvom stupnju stranke, opunomoćenik osuđenika, odnosno kaznenika, te osobe navedene u članku 363. stavku 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) mogu izjaviti ?albu u roku od tri dana od dostave rje?enja. ?alba zadr?ava izvr?enje rje?enja.

(2) ?alba se podnosi sucu izvr?enja, koji će je bez odgode dostaviti sudskom vijeću. Sudsko će vijeće o ?albi odlučiti u roku od osam dana od primitka ?albe.

Razmatranje tijeka izvr?avanja kazne zatvora

Članak 47.

Najmanje jedanput godi?nje sudac izvr?enja razmatra tijek izvr?avanja kazne zatvora kaznenika osuđenih na kaznu zatvora iznad pet godina, razgovara s kaznenikom i upućuje ga u njegova prava iz ovoga Zakona i način ostvarivanja tih prava.

DIO TREĆI

TIJEK IZVR?AVANJA KAZNE ZATVORA

GLAVA VIII.

MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDR?AVANJE KAZNE ZATVORA

Sudac izvr?enja nadle?an za upućivanje na
izdr?avanje kazne zatvora

Članak 48.

(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode prijepise: presude, socijalne ankete, nalaza vje?taka, izvatka iz kaznene evidencije, a po potrebi i druge podatke sucu izvr?enja nadle?nom za upućivanje osuđenika na izdr?avanje kazne.

(2) Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvr?enja će u roku od osam dana poduzeti radnje radi izvr?avanja kazne zatvora.

(3) Ako se osuđenik nalazi u pritvoru, radnje iz stavka 2. ovoga članka poduzima sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu pritvaranja.

(4) Ako je mjesto prebivali?ta ili boravi?ta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivali?te ili boravi?te u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, radnje iz stavka 2. ovoga članka poduzima sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu dono?enja prvostupanjske presude.

Mjerila za upućivanje na izdr?avanje kazne zatvora

Članak 49.

(1) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora do tri mjeseca ili kojemu neizdr?ani dio kazne ne prelazi tri mjeseca uputit će se u pravilu u najbli?i zatvor prema mjestu prebivali?ta, odnosno boravi?ta.

(2) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora od tri mjeseca do jedne godine ili kojemu neizdr?ani dio kazne iznosi od tri mjeseca do jedne godine, uputit će se u najbli?i zatvor prema mjestu prebivali?ta, odnosno boravi?ta ili kaznionicu.

(3) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora od jedne godine ili dulje ili kojemu neizdr?ani dio kazne iznosi jednu godinu ili dulje uputit će se u Sredi?nji dr?avni zatvor u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova iz članka 21.#clanak21 stavka 4. ovoga Zakona, te predlaganja pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora i kaznionice, odnosno zatvora u kojem će se kazna izvr?avati. Odluku o kaznionici, odnosno zatvoru u kojem će se kazna izvr?avati donosi Ministarstvo pravosuđa.

(4) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojemu je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja uputit će se na izvr?avanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka.

Poziv i rje?enje o upućivanju

Članak 50.

(1) Sudac izvr?enja zatra?it će socijalnu anketu za osuđenika te prikupiti i druge podatke koje smatra značajnim za određenje načina izvr?avanja kazne, te će nakon toga pozvati osuđenika radi uručenja rje?enja o upućivanju na izdr?avanje kazne zatvora (u daljnjem tekstu: rje?enje o upućivanju) i sredstava za tro?kove javnog prijevoza do kaznionice, odnosno zatvora u koji se osuđenik upućuje. Prigodom uručenja rje?enja o upućivanju sudac izvr?enja upoznat će osuđenika s odredbama članka 54.#clanak54, 55.#clanak55 i 56.#clanak56 ovoga Zakona. Odgodu izvr?avanja kazne zatvora osuđenik mo?e zatra?iti u roku od tri dana od uručenja rje?enja o upućivanju.

(2) Ako se osuđenik ne odazove pozivu suda, sudac izvr?enja izdat će nadle?noj policijskoj upravi dovedbeni nalog.

(3) Rje?enje o upućivanju sadr?i: osobne podatke o osuđeniku koji se upućuje, podatke o pravomoćnoj presudi na temelju koje se upućuje, kaznionicu, odnosno zatvor u koji se upućuje, dan, mjesec i godinu kada se mora javiti, odnosno rok u kojem mora biti sproveden, te uputu o pravnom lijeku.

(4) Dan javljanja u kaznionicu, odnosno zatvor mora biti određen tako da od uručenja rje?enja o upućivanju do javljanja u kaznionicu, odnosno zatvor protekne najmanje četrnaest, a najvi?e dvadeset jedan dan.

(5) Tro?kovi javnog prijevoza i tro?kovi sprovođenja iz pritvora padaju na teret kaznionice ili zatvora u koji se osuđenik upućuje.

Obveze suca izvr?enja

Članak 51.

(1) Sudac izvr?enja dostavit će kaznionici ili zatvoru prijepise: rje?enja o upućivanju, presude, socijalne ankete, izvatka iz kaznene evidencije kao i druge podatke kojima raspola?e, najmanje tri dana prije dana javljanja osuđenika na izdr?avanje kazne.

(2) Ako se osuđenik koji je uredno upućen na izdr?avanje kazne ne javi, sudac izvr?enja će na temelju izvje?ća upravitelja izdati nadle?noj policijskoj upravi nalog za sprovođenje. Tro?kove sprovođenja snosi kaznionica, odnosno zatvor, koji ?tetu mo?e naknaditi odgovarajućom primjenom odredaba članka 150.#clanak150 ovoga Zakona.

(3) Kad se na izdr?avanje kazne upućuje osuđenik koji uzdr?ava maloljetne osobe ili osobe nesposobne da se brinu za sebe ili nisu materijalno zbrinute, sudac izvr?enja o tome će obavijestiti nadle?ni centar za socijalnu skrb, koji je obvezan bez odgode poduzeti potrebite mjere i o tome izvijestiti suca izvr?enja.

Tjeralica

Članak 52.

(1) Za osuđenikom koji se krije sudac izvr?enja dat će nalog za raspisivanje tjeralice. Nalog se dostavlja policijskoj upravi prema sjedi?tu suca izvr?enja. Uhićenog će se osuđenika smjestiti do pravomoćnosti rje?enja u najbli?i zatvor prema sjedi?tu suca izvr?enja. Uhićenog osuđenika će se po pravomoćnosti rje?enja o upućivanju na njegov tro?ak sprovesti u kaznionicu, odnosno zatvor.

(2) Sudac izvr?enja će dati nalog za povlačenje tjeralice kad se osuđenika uhiti, ako nastupi zastara izvr?avanja kazne ili se ostvare drugi razlozi zbog kojih tjeralica vi?e nije potrebna.

(3) Početak izdr?avanja kazne zatvora računa se od trenutka kad se osuđenik sam javio na izdr?avanje kazne, a u slučaju prisilnog sprovođenja ili smje?taja prema stavku 1. ovoga članka, od trenutka oduzimanja slobode.

Upućivanje prije pravomoćnosti presude

Članak 53.

(1) Pritvorenik mo?e zatra?iti upućivanje na izdr?avanje kazne prije pravomoćnosti presude. Pritvorenik mo?e dati izjavu na zapisnik koji će zatvor dostaviti na odlučivanje predsjedniku vijeća u skladu sa člankom 355. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.).

(2) Prigodom odlučivanja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka predsjednik vijeća uzet će u obzir trajanje kazne izrečene nepravomoćnom presudom, udaljenost kaznionice, odnosno zatvora s obzirom na potrebu osiguranja nazočnosti okrivljenika tijekom kaznenog postupka, te druge okolnosti. Prije dono?enja rje?enja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka predsjednik vijeća upozorit će pritvorenika da će u kaznionici, odnosno zatvoru biti izjednačen s ostalim kaznenicima.

(3) Pravomoćno rje?enje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sucu izvr?enja prema sjedi?tu zatvora na daljnji postupak.

(4) Izdr?avanje kazne zatvora po rje?enju iz stavka 2. ovoga članka mo?e trajati najdulje do isteka roka za pritvor propisanog Zakonom o kaznenom postupku.

GLAVA IX.

ODGODA IZVR?AVANJA KAZNE ZATVORA

Razlozi za odgodu

Članak 54.

(1) Sudac izvr?enja na molbu osuđenika, a uz njegovu suglasnost i na molbu njegova bračnog druga ili rođaka iz članka 363. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku, (»Narodne novine«, br. 110/97.), kao i njegova branitelja, dr?avnog odvjetnika i centra za socijalnu skrb mo?e donijeti rje?enje o odgodi izvr?avanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvr?avanja kazne zatvora s potrebnim dokazima mo?e se podnijeti u roku od tri dana od uručenja rje?enja o upućivanju, a nakon proteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana po saznanju za njihovo postojanje.

(2) Rje?enje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvr?enja donijet će nakon provedenog postupka u kojem će utvrditi postojanje razloga za odgodu i to u roku od tri dana od primitka molbe.

(3) Razlozi za odgodu jesu:

1) te?ka akutna bolest ili znatno pogor?anje postojeće kronične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru,

2) smrt člana obitelji osuđenika,

3) potreba obavljanja ili dovr?enja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe,

4) obveza osuđenika u dovr?avanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna ?teta,

5) zavr?etak ?kolske godine ili polaganja ispita,

6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi,

7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje vi?e od ?est mjeseci,

8) rizična trudnoće osuđenice,

9) potreba osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba, te starih, bolesnih ili nemoćnih osoba u obitelji osuđenika ili uzdr?avanih osoba za koje postoji potreba skrbljenja prema mi?ljenju centra za socijalnu skrb nadle?nog prema njihovu mjestu prebivali?ta, a koju je obvezan osigurati osuđenik.

(4) Izvr?avanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 3. točke 1. ovoga članka mo?e se odgoditi dok bolest traje; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 3. i 4. do zavr?etka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do ?est mjeseci; zbog razloga iz točke 6., 7. i 8. najdulje do navr?ene jedne godine djetetova ?ivota; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do ?est mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvr?avanja kazne mogu trajati ukupno najdulje dvadeset mjeseci.

Odgoda vojnim obveznicima

Članak 55.

(1) Osuđenik pozvan na slu?enje vojnog roka ili na vojnu vje?bu upućuje se na izdr?avanje kazne zatvora prije slu?enja vojnog roka ili vojne vje?be.

(2) Osuđeniku koji je tijekom slu?enja vojnog roka ili trajanja vojne vje?be osuđen na kaznu zatvora do ?est mjeseci za kazneno djelo počinjeno prije početka slu?enja vojnog roka ili prije vojne vje?be odgodit će se upućivanje na izdr?avanje kazne do zavr?etka slu?enja vojnog roka ili trajanja vojne vje?be.

(3) Upućivanje na izdr?avanje kazne zatvora odgodit će se osuđeniku osuđenom na kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora do dvije godine za kazneno djelo počinjeno prije početka slu?enja vojnog roka ako do zavr?etka slu?enja vojnog roka ne preostaje vi?e od četiri mjeseca.

(4) U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugro?enosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske upućivanje na izdr?avanje kazne zatvora vojnog obveznika mo?e se odgoditi dok takvo stanje traje.

Opoziv rje?enja o odgodi

Članak 56.

(1) Rje?enje o odgodi izvr?avanja kazne zatvora sudac izvr?enja će opozvati ako su prestali razlozi zbog kojih je odgoda odobrena ili ako osuđenik odgodu ne koristi iz razloga zbog kojeg je odobrena ili čini ka?njive radnje.

(2) Centar za socijalnu skrb, dr?avno odvjetni?tvo i policijska uprava, odnosno postaja obavijestit će suca izvr?enja o razlozima za opoziv rje?enja o odgodi izvr?avanja kazne zatvora.

GLAVA X.

POSTUPAK PRIJMA KAZNENIKA I ODREÐIVANJE NAČINA IZVR?AVANJA KAZNE ZATVORA

Utvrđivanje istovjetnosti prigodom prijma kaznenika

Članak 57.

(1) Kaznenika se prima u kaznionicu ili zatvor na temelju rje?enja o upućivanju.

(2) Prigodom dolaska u kaznionicu ili zatvor utvrđuje se istovjetnost kaznenika prema podacima navedenim u sudskoj odluci i drugim podacima va?nim za utvrđivanje istovjetnosti.

(3) Ako se pojavi sumnja u istovjetnost, ovla?tena slu?bena osoba će osobu koja se javila na izdr?avanje kazne zadr?ati i odmah obavijestiti policijsku upravu prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora, koja će poduzeti mjere radi utvrđivanja istovjetnosti.

Pretraga i pregled tijela

Članak 58.

Nakon prijma u kaznionicu ili zatvor ovla?tena slu?bena osoba obavit će osobnu pretragu kaznenika i pregled tijela.

Uzimanje posebnih osobnih podataka

Članak 59.

Kaznenika će se fotografirati, od njega će se uzeti otisci papilarnih crta, izmjeriti tjelesna visina i te?ina i zabilje?iti osobni opis.

Postupak s osobnim stvarima

Članak 60.

(1) Prigodom prijma kaznenika u kaznionicu ili zatvor osobne stvari će se pregledati.

(2) Osobne stvari čije zadr?avanje nije dopu?teno i odjeća koju ne zadr?ava popisuju se, oduzimaju i pohranjuju na polog stvari, ili se na kaznenikov tro?ak ?alju osobi koju on odredi, o čemu se kazneniku daje potvrda. Stvari koje zbog pokvarljivosti nisu prikladne za pohranjivanje ili uručivanje trećim osobama uni?tit će se, o čemu se sastavlja zapisnik, primjerak kojeg se uručuje kazneniku.

(3) Stvari za koje se sumnja da su u svezi s počinjenjem nekoga kaznenog djela oduzet će se od kaznenika i uz zapisnik predati nadle?nom dr?avnom tijelu. Stvari za koje se sumnja da su namijenjene bijegu kaznenika, ugro?avanju reda i sigurnosti, te stvari za koje se sumnja da mogu naru?iti zdravlje oduzet će se i uni?titi ili predati nadle?nom dr?avnom tijelu, o čemu će se sastaviti zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se kazneniku.

Dopu?tene stvari

Članak 61.

(1) Kaznenik prigodom prijma mo?e zadr?ati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugro?ava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, baterijski radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.

(2) U slučaju zlouporabe, stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti.

(3) Upravitelj mo?e dopustiti kazneniku da zadr?i i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu, interesima sigurnosti i potrebama pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora.

(4) Vrsta i količina stvari iz stavka 1. ovoga članka propisuje se kućnim redom.

Dragocjenosti, novac, vrijednosnice i isprave

Članak 62.

(1) Dragocjenosti, vrijednosnice, te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti kaznenika i pohranjuju se u kaznionici, odnosno zatvoru, o čemu se kazneniku daje potvrda.

(2) Kaznenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca ili ostaje kod kaznenika u skladu s kućnim redom.

(3) Na zahtjev kaznenika stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se predati osobi koju on odredi.

Lijekovi i ortopedska pomagala

Članak 63.

Prigodom prijma kaznenik zadr?ava ortopedska i druga nu?na medicinska pomagala, a nu?ne lijekove po odobrenju liječnika.

Prijamni zapisnik

Članak 64.

(1) Prijamni zapisnik je evidencija o prijmu kaznenika.

(2) U prijamni zapisnik upisuje se nadnevak i sat prijma kaznenika, rje?enje o upućivanju i bitna zapa?anja o kazneniku.

(3) Prijamni zapisnik potpisuje ovla?tena slu?bena osoba i kaznenik.

(4) Prijamni se zapisnik bez odgode, a najkasnije u roku od dvadeset četiri sata pohranjuje u matici kaznenika.

Zdravstveni pregled

Članak 65.

(1) Liječnik će obaviti zdravstveni pregled kaznenika najkasnije dvadeset četiri sata od upisa u maticu kaznenika.

(2) Na zahtjev kaznenika ili na temelju zdravstvenih smetnji uočenih prigodom prijma zdravstveni pregled obavit će se bez odgode.

Priopćenje o pravima i obvezama

Članak 66.

Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona kazneniku moraju biti dostupni ovaj Zakon i kućni red, a odmah će mu se uručiti pisano obja?njenje o pravima i obvezama za vrijeme izdr?avanja kazne zatvora.

Obavijest o prijmu kaznenika

Članak 67.

Kaznionica, odnosno zatvor obvezna je o prijmu kaznenika u roku od tri dana obavijestiti suca izvr?enja nadle?noga za upućivanje i sud koji je donio presudu u prvom stupnju, a odmah će omogućiti kazneniku da o tome obavijesti članove obitelji.

Smje?taj kaznenika

Članak 68.

(1) Po dolasku u kaznionicu, odnosno zatvor kaznenika će se smjestiti u posebni prostor za prijam u kojem se mo?e zadr?ati do trideset dana.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka prikupit će se podaci potrebni radi utvrđivanja pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora.

Pojedinačni program izvr?avanja kazne zatvora

Članak 69.

(1) Pojedinačni program izvr?avanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: program izvr?avanja) jest skup pedago?kih, radnih, zaokupljenosnih, zdravstvenih, psiholo?kih i sigurnosnih radnji i mjera kojima se planira izvr?avanje kazne zatvora primjereno osobinama i potrebama kaznenika te vrsti i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. Program izvr?avanja donosi se radi ispunjavanja svrhe izvr?avanja kazne zatvora iz članka 7.#clanak7 ovoga Zakona.

(2) Program izvr?avanja za svakog kaznenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice, odnosno zatvora ili Sredi?njega dr?avnog zatvora u Zagrebu.

(3) Program izvr?avanja sadr?i podatke o: smje?taju na odjel, radnom mjestu, kori?tenju slobodnog vremena, posebnim postupcima (obvezno liječenje od ovisnosti, socijalna, psiholo?ka i psihijatrijska pomoć, skupni i pojedinačni rad), strukovnom usavr?avanju i izobrazbi, dodiru s vanjskim svijetom, pogodnostima, posebnim mjerama sigurnosti i program pripreme za otpust te pomoći nakon otpusta.

(4) Program izvr?avanja mijenja se u skladu s procjenom kaznenikova pona?anja, te postignutim učincima i okolnostima koje mogu nastupiti tijekom izvr?avanja kazne.

(5) Upravitelj preispituje program izvr?avanja najmanje jedanput u tri mjeseca.

(6) Mjera obveznog liječenja od ovisnosti izvr?ava se u skladu s Nacionalnim programom suzbijanja ovisnosti.

(7) S programom izvr?avanja i njegovim izmjenama upoznaje se kaznenika. Program izvr?avanja i njegove izmjene unose se u osobnik.

Matica kaznenika

Članak 70.

(1) Radi zakonitog izvr?avanja kazne zatvora prikupljaju se, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podaci o kazneniku u maticu kaznenika (u daljnjem tekstu: matica).

(2) Matica sadr?i:

1) osobne podatke o kazneniku,

2) podatke o sudskoj presudi koja se izvr?ava,

3) rje?enje o upućivanju.

(3) Podaci se unose u maticu u roku od četrdeset osam sati od primitka prijamnog zapisnika.

Osobnik kaznenika

Članak 71.

(1) U osobnik kaznenika (u daljnjem tekstu: osobnik) unose se podaci i ula?e dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvr?avanja kazne zatvora i provedbu programa izvr?avanja.

(2) Osobnik sadr?i:

1) podatke o kazneniku, presudi i kazni,

2) prijepis sudskih presuda i odluka drugih dr?avnih tijela koje se odnose na kaznu i njezino izvr?avanje,

3) nalaz i mi?ljenje tretmanskog sektora, odnosno odjela i podatke o zapa?anjima nadzornog sektora, odnosno odjela,

4) program izvr?avanja i njegove izmjene tijekom izvr?avanja kazne zatvora.

(3) Podaci o nacionalnosti i vjeri unose se u osobnik uz kaznenikovu privolu.

Tajnost podataka

Članak 72.

(1) Podaci iz osobnika i drugi podaci koje zaposlenici saznaju tijekom izvr?avanja kazne zatvora slu?bena su i profesionalna tajna.

(2) Pristup zabilje?enim podacima iz stavka 1. ovoga članka dopu?ten je kazneniku, upravitelju, ovla?tenim slu?benim osobama prema poslovima i zadaćama njihova slu?beničkog mjesta i osobama ovla?tenim za nadzor nad radom kaznionica i zatvora. Kazneniku se mo?e uskratiti pristup zabilje?enim podacima sadr?anim u pojedinačnim stručnim zapa?anjima i mi?ljenjima ovla?tenih slu?benih osoba.

(3) Uvid u podatke iz osobnika na temelju odobrenja upravitelja mogu izvr?iti i tijela unutarnjih poslova u okviru svoje zakonske ovlasti radi otkrivanja i sprječavanja kaznenih djela.

(4) Po otpustu kaznenika s izdr?avanja kazne zatvora osobnik se pohranjuje i čuva u skladu s općim propisima o za?titi arhivske građe.

Sredi?nja matica

Članak 73.

(1) Ministarstvo pravosuđa vodi sredi?nju maticu.

(2) Sredi?nja matica sadr?i podatke iz članka 70.#clanak70 ovoga Zakona.

(3) Pobli?e propise o matici, osobniku i drugim evidencijama donosi ministar pravosuđa.

GLAVA XI.

SMJE?TAJ, OPREMA I PREHRANA KAZNENIKA

Smje?taj kaznenika

Članak 74.

(1) Smje?taj kaznenika treba odgovarati zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima, te klimatskim prilikama.

(2) Kaznenika se u pravilu smje?ta u zasebnu prostoriju. Zajednički se mogu smjestiti kaznenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati. Svakom se kazneniku osigurava zasebna postelja. Slobodno vrijeme kaznenici provode zajedno u prostorijama za dnevni boravak.

(3) Prostorije u kojima borave kaznenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane. Za svakog kaznenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora.

(4) Svaka prostorija u kojoj kaznenici ?ive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid.

(5) Kaznionice i zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fiziolo?kih potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to kaznenici ?ele.

(6) Pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom kazneniku.

Smje?taj kaznenika invalida

Članak 75.

Kaznenicima tjelesnim invalidima osigurava se smje?taj primjeren vrsti i stupnju njihove invalidnosti.

Odr?avanje osobne higijene i čistoće prostorija
i drugog prostora

Članak 76.

(1) Sve prostorije i drugi prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju se propisno odr?avati i redovito čistiti.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju kaznenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.

(3) Kaznenicima se omogućuje svakodnevno pranje tijela. Od kaznenika se zahtijeva odr?avanje osobne higijene. Kaznionica, odnosno zatvor osigurat će vodu i toaletni pribor za odr?avanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. No?enje brade, brkova i duge kose mo?e se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.

(4) Nadzor nad odr?avanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke.

Rublje, odjeća, obuća i posteljina

Članak 77.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurava kazneniku rublje, odjeću, obuću i posteljinu prikladno klimatskim uvjetima.

(2) Kaznenik mo?e nositi vlastito rublje, odjeću i obuću te koristiti vlastitu posteljinu.

(3) Upravitelj mo?e uskratiti no?enje vlastitog rublja, odjeće i obuće te kori?tenje vlastite posteljine iz zdravstveno-higijenskih razloga ili sigurnosnih razloga.

(4) Za vrijeme rada kaznenik nosi propisanu radnu odjeću i obuću i koristi za?titna sredstva.

(5) Svo rublje, odjeća, obuća i posteljina moraju biti čisti i uredni, a radna odjeća i obuća mora biti čista i uredna sukladno uvjetima rada.

(6) Prigodom izlaska iz kaznionice, odnosno zatvora kaznenik nosi vlastito rublje, odjeću i obuću. Ako nema vlastitu, osigurat će mu se primjerena.

(7) Kod prijma kaznenika treba osigurati uvjete da se njegova vlastita odjeća i obuća u?čuva.

(8) Pobli?e propise o rublju, odjeći, obući i posteljini donosi ministar pravosuđa.

Prehrana

Članak 78.

(1) Kazneniku se u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i poslu?eni obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a primjereni su dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, te prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima.

(2) Kaznenica trudnica, dojilja i bolestan kaznenik dobiva hranu po vrsti i količini koju odredi liječnik.

(3) Kazneniku se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno kalorične vrijednosti od najmanje 3 000 kcal dnevno. Sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke.

(4) Ako nije moguće udovoljiti zahtjevu kaznenika za izuzećem nekih vrsta hrane, omogućit će mu se da se o svom tro?ku opskrbi prehrambenim proizvodima u prodavaonici kaznionice, odnosno zatvora.

(5) Ministar pravosuđa uz suglasnost ministra zdravstva donosi Pravilnik o standardima smje?taja i prehrane kaznenika.

Nabava potrep?tina

Članak 79.

(1) U prodavaonici kaznionice, odnosno zatvora kaznenik mo?e o svom tro?ku nabavljati prehrambene i druge stvari za osobnu uporabu.

(2) Prilikom opskrbljivanja prodavaonice uva?avat će se opravdane potrebe kaznenika.

(3) Upravitelj mo?e uskratiti kazneniku nabavu potrep?tina iz sigurnosnih razloga, a na temelju mi?ljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga.

(4) Ako u kaznionici, odnosno zatvoru nema prodavaonice, upravitelj je du?an osigurati nabavu potrep?tina na drugi odgovarajući način.

GLAVA XII.

RAD KAZNENIKA

Zapo?ljavanje kaznenika

Članak 80.

(1) Kazneniku se omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Kaznenika se potiče na rad radi odr?avanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te radi tjelesnih i du?evnih potreba. Na temelju liječničkog mi?ljenja i pojedinačnog programa izvr?avanja kazne zatvora kaznenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme.

(3) Organizacija rada i način rada moraju biti ?to sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi.

(4) Kaznenika se mo?e zaposliti na poslovima u kaznionici, odnosno zatvoru ili kod drugog poslodavca izvan kaznionice, odnosno zatvora.

(5) Kaznenika se, na temelju ugovora o radu, raspoređuje na radno mjesto u kaznionici, odnosno zatvoru prema Pravilniku o proizvodno-uslu?nim djelatnostima, popisu i opisu radnih mjesta kaznenika, te naknadi za rad i nagradi, koji donosi ministar pravosuđa.

(6) Nije dopu?teno zapo?ljavanje kaznenika na slu?benička i radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu kaznionice, odnosno zatvora.

(7) Kaznenika se osigurava od nezgoda na poslu i profesionalnih oboljenja.

(8) Postizanje financijske dobiti od kaznenikova rada ne smije biti na ?tetu svrhe izvr?avanja kazne zatvora.

Zapo?ljavanje kod drugog poslodavca i obavljanje
vlastite djelatnosti

Članak 81.

(1) Kaznenik mo?e, uz osobni pristanak, raditi izvan kaznionice, odnosno zatvora kod drugog poslodavca na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica, odnosno zatvor, a odobrava ga Ministarstvo pravosuđa. Ugovorom se utvrđuju međusobna prava i obveze.

(2) Uz pristanak poslodavca mo?e se odobriti nastavak rada kod poslodavca kazneniku kojem je izrečena kazna zatvora do ?est mjeseci, ako uz nju nije izrečena zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili du?nosti.

(3) Kazneniku koji samostalno obavlja gospodarsku i drugu djelatnost, a kojemu je izrečena kazna zatvora do ?est mjeseci, mo?e se odobriti nastavak obavljanja iste djelatnosti u ili izvan kaznionice, odnosno zatvora. Dok kaznenik samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost, sam snosi tro?kove svojega smje?taja i obavljanja djelatnosti u toj kaznionici, odnosno zatvoru.

(4) O molbi iz stavka 2. i 3. ovoga članka do upućivanja na izdr?avanje kazne zatvora odlučuje sudac izvr?enja nadle?an za upućivanje, a tijekom izdr?avanja kazne zatvora sudac izvr?enja prema mjestu izdr?avanja kazne.

(5) Ministar pravosuđa donosi pobli?e propise o načinu izvr?avanja kazne zatvora pod uvjetima predviđenim u ovom članku.

Radno vrijeme

Članak 82.

(1) Radno vrijeme kaznenika određuje se po općim propisima.

(2) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem se ne mo?e osigurati rad svim radno sposobnim kaznenicima koji ?ele raditi, prekovremeni rad nije dopu?ten.

Odmori

Članak 83.

(1) Odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor određuju se prema općim propisima.

(2) Godi?nji odmor mo?e trajati od osamnaest do trideset radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdr?avanja kazne, uvjetima rada i slo?enosti poslova radnog mjesta, ?to se pobli?e uređuje Pravilnikom iz članka 80.#clanak80 stavka 5. ovoga Zakona.

Naknada za rad i nagrada

Članak 84.

(1) Naknada za rad kaznenika u kaznionici, odnosno zatvoru umno?ak je osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegova radnog mjesta. Osnovica za izračun naknade za rad iznosi 20 % od bruto osnovice za obračun plaća dr?avnih slu?benika i namje?tenika. Koeficijenti radnih mjesta kaznenika utvrđuju se Pravilnikom iz članka 80.#clanak80 stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Od naknade za rad kaznenik koji nije po drugoj osnovi osiguran mo?e uplaćivati doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje najmanje prema bruto osnovici za obračun plaća dr?avnih slu?benika i namje?tenika.

(3) Na naknadu za rad ne plaćaju se porezi i doprinosi.

(4) Kaznenika koji se ističe osobitim učincima rada mo?e se izvanredno nagraditi u skladu s Pravilnikom iz članka 80.#clanak80 stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Naknada za rad kaznenika kod privatnog poslodavca utvrđuje se prema općim aktima poslodavca. Tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje se na račun kaznionice, odnosno zatvora, od koje se kazneniku isplaćuje naknada za rad u visini od 25 %, a ne mo?e biti manja od naknade za rad propisane u stavku 1. ovoga članka.

Raspolaganje naknadom za rad i obvezna u?teđevina

Članak 85.

(1) Od naknade za rad kaznenika 30% se odvaja kao obvezna u?teđevina i pola?e na banku ili ?tedionicu. Ostalim dijelom naknade za rad kaznenik slobodno raspola?e u skladu s odredbama kućnog reda.

(2) Na zahtjev kaznenika upravitelj mo?e odobriti da se iznos iz stavka 1. ovoga članka upotrijebi u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Novčana pomoć

Članak 86.

Kaznenicima bez prihoda koji su stariji od ?ezdeset pet godina ili trajno radno nesposobnima ili nezaposlenima bez svoje krivnje dulje od tri mjeseca neprekidno osigurava se na teret dr?avnog proračuna tromjesečna novčana pomoć u visini od 20 % umno?ka osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta 1.

Povreda obveza iz ugovora o radu

Članak 87.

(1) Povrede obveza iz ugovora o radu jesu: ka?njenje na posao, neopravdano izbivanje s posla, napu?tanje posla, namjerno dovođenje u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno o?tećivanje sredstava za rad, te nepo?tovanje organizacije i načina rada.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kazneniku se mo?e za svaki započeti sat ka?njenja na posao ili neopravdanog izbivanja s posla od naknade za rad odbiti razmjerni dio, mo?e ga se premjestiti na drugo radno mjesto, te raskinuti ugovor o radu.

(3) Odluku o odbicima, premje?taju i raskidu ugovora donosi poslodavac, o čemu pisanim putem obavje?ćuje kaznionicu, odnosno zatvor.

Pronalasci i tehnička unaprjeđenja

Članak 88.

Za pronalaske i tehnička unaprjeđenja ostvarena tijekom izdr?avanja kazne zatvora kazneniku pripadaju prava prema općim propisima.

Naknada za vrijeme izobrazbe

Članak 89.

Kazneniku koji uredno izvr?ava obveze izobrazbe pripada naknada u visini od 25 % osnovice iz članka 84.#clanak84 stavka 1. ovoga Zakona pomno?ene s koeficijentom 1, a izdatak je dr?avnog proračuna.

Potvrda o radu

Članak 90.

Na kaznenikov zahtjev kaznionica, odnosno zatvor izdat će mu potvrdu o radnom mjestu i duljini rada tijekom izdr?avanja kazne.

GLAVA XIII.

IZOBRAZBA KAZNENIKA

Organiziranje izobrazbe

Članak 91.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vje?tina kaznenika.

(2) Izobrazba se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, u skladu s općim propisima.

(3) Ministar pravosuđa uz suglasnost ministra prosvjete i ?porta donosi Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi kaznenika.

Opismenjavanje i osnovno ?kolovanje

Članak 92.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor, organizira osnovno ?kolovanje do dvadeset jedne godine ?ivota kaznenika koji nemaju zavr?enu osnovnu ?kolu.

(2) Opismenjavanje nepismenih kaznenika organizira se neovisno o ?ivotnoj dobi.

Vrsta izobrazbe

Članak 93.

(1) Vrsta izobrazbe određuje se programom izvr?avanja, a ovisi o sposobnostima i sklonostima kaznenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvr?avanja kazne, te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Nakon zavr?ene izobrazbe, odnosno dijela izobrazbe, kazneniku se daje svjedod?ba iz koje ne smije biti vidljivo da je ?kolovan u kaznionici, odnosno zatvoru.

(3) Kazneniku se mo?e omogućiti stjecanje vi?eg i visokog stupnja izobrazbe na vlastiti tro?ak ako se program izobrazbe mo?e uskladiti sa sigurnosnim razlozima.

GLAVA XIV.

VJEROISPOVIJEDANJE I DU?OBRI?NI?TVO

Zadovoljavanje vjerskih potreba

Članak 94.

(1) Kaznenik ima pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.

(2) Kaznenik ima pravo kontaktirati s vjerskim slu?benikom svoje vjerske zajednice.

Du?obri?ni?tvo

Članak 95.

(1) U kaznionici, odnosno zatvoru u kojem je veći broj kaznenika iste vjere, vjerskom će se slu?beniku za potrebe vjerskih obreda najmanje jedanput tjedno osigurati prikladan prostor i vrijeme.

(2) Upravitelj mo?e privremeno isključiti kaznenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu ako je to nu?no iz razloga odr?avanja sigurnosti i reda, o čemu će upoznati vjerskog slu?benika.

GLAVA XV.

ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA KAZNENIKA

Kori?tenje slobodnog vremena

Članak 96.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor osigurat će prostor i opremu za svrhovito kori?tenje slobodnog vremena.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba kaznenika.

(3) Slobodno vrijeme kaznenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vje?baonicama i tome slično.

(4) Sadr?aj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvr?avanja.

(5) Kazneniku će se prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora omogućiti samoorganiziranje slobodnog vremena (hobby) na vlastiti tro?ak ako to ne naru?ava sigurnost i red i ne ometa druge kaznenike.

(6) Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina kori?tenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba, mogu se osnovati povjerenstva kaznenika.

(7) Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava kaznenika utvrđuje se kućnim redom.

Knji?nica

Članak 97.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor opremit će knji?nicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor koji nema knji?nicu organizirat će posudbu knjiga iz mjesne knji?nice.

Nabava knjiga, novina i časopisa

Članak 98.

Kaznenik mo?e nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti tro?ak. Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.

Tjelovje?ba

Članak 99.

Kaznionica, odnosno zatvor, u skladu sa svojim mogućnostima, osigurat će kazneniku uvjete za tjelovje?bu, ?port i rekreaciju.

Priredbe

Članak 100.

Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će za kaznenike prigodna raznovrsna ?portsko-rekreacijska natjecanja, predavanja i umjetničke priredbe najmanje jedanput u tri mjeseca.

Radio i televizija

Članak 101.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom.

(2) Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj mo?e uskratiti kazneniku ako je to nu?no radi odr?avanja reda i sigurnosti.

Stvar i djelo nastalo u slobodno vrijeme

Članak 102.

(1) Stvar ili drugo djelo kaznenika nastalo u slobodno vrijeme po naknadi tro?kova izrade kaznenikovo je vlasni?tvo. Tako nastala djela mogu postati vlasni?tvo kaznionice, odnosno zatvora samo uz suglasnost kaznenika i nakon isplate naknade za njegov rad.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor organizirat će jedanput godi?nje izlo?bu i prodaju stvari nastalih u slobodno vrijeme, uz pristanak kaznenika autora.

(3) Pobli?e propise o tro?kovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom kaznenika u slobodnom vremenu donosi ministar pravosuđa.

GLAVA XVI.

LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIMA

Za?tita zdravlja

Članak 103.

(1) Kazneniku se osigurava liječenje i redovita briga o tjelesnom i du?evnom zdravlju.

(2) Kaznenik je du?an poduzimati nu?ne mjere u svrhu za?tite zdravlja i higijene i dr?ati se uputa liječnika o provedbi liječenja i sprječavanju zaraznih bolesti.

(3) Ambulanta kaznionice, odnosno zatvora mora biti opremljena u skladu s propisima iz područja zdravstva i opskrbljena priručnim spremi?tem lijekova.

Obvezan liječnički pregled

Članak 104.

(1) Prigodom prijama kaznenika na izdr?avanje kazne zatvora, kao i prigodom otpusta obvezan je liječnički pregled. Podatke o stanju zdravlja liječnik unosi u zdravstveni karton i osobnik.

(2) Kaznenika koji je bolestan ili ozlijeđen, odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili pona?anja mo?e pretpostaviti da je tjelesno ili du?evno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebno da se bolest spriječi, liječi ili ne pogor?a.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog i preporuku liječnika program izvr?avanja će se uskladiti sa zdravstvenim stanjem kaznenika.

Ortopedska i druga pomagala

Članak 105.

Potreba nabave ortopedskog pomagala, naočala, slu?nog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora, utvrđuje se u skladu s propisima iz područja zdravstva. Pri odlučivanju o tro?kovima uzet će se u obzir kaznenikove imovne mogućnosti i duljina izrečene kazne.

Smje?taj radi liječenja

Članak 106.

(1) O smje?taju kaznenika u bolesničku sobu iste kaznionice, odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.

(2) U slučaju te?ih ili dugotrajnih bolesti za čije uspje?no liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici, odnosno zatvoru kaznenika će se na prijedlog liječnika premjestiti u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje ili u zatvorsku bolnicu. Za vrijeme liječenja u zatvorskoj bolnici prema kazneniku će se provoditi program izvr?avanja utvrđen u kaznionici, odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.

(3) Kad postoji opasnost ugro?avanja ?ivota kaznenika zbog du?eg prijevoza u kaznionicu, odnosno zatvor iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnoga specijalističkog liječenja, na prijedlog liječnika kaznenika će se uputiti u zdravstvenu ustanovu. O upućivanju odlučuje Ministarstvo pravosuđa. U slučaju ?urnosti o upućivanju će odlučiti upravitelj i o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa.

(4) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi radi liječenja uračunava se u kaznu.

Specijalistički pregled

Članak 107.

(1) Kaznenik ima pravo tra?iti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Ako liječnik specijalist utvrdi da specijalistički pregled nije bio nu?an, tro?kove snosi kaznenik.

(3) Odobrenje i mjesto pregleda odredit će upravitelj ovisno o sigurnosnim razlozima.

(4) Liječnik specijalista mo?e propisati isključivo lijekove koji se nalaze na pozitivnoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Liječenje zubi

Članak 108.

(1) Kazneniku će se liječiti i popravljati zubi.

(2) Stomatolo?ka protetika se u skladu s propisima iz područja zdravstva omogućuje u pravilu na tro?ak kaznenika. Ako kaznenik nema sredstava, a stomatolo?ka se protetika prema mi?ljenju liječnika kaznionice, odnosno zatvora ne mo?e odgoditi bez opasnosti po zdravlje, tro?kovi se mogu naknaditi iz dr?avnog proračuna.

Medicinski pokus i liječenje

Članak 109.

(1) Kaznenika se ne smije podvrgnuti niti jednom medicinskom ili drugom pokusu pa ni onda kad je s tim suglasan.

(2) Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka kaznenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenim propisima iz područja zdravstva.

Postupak pri odbijanju hrane

Članak 110.

Kaznenik koji ustrajno odbija hranu pod trajnim je liječničkim nadzorom. Kaznenika će se upozoriti da svojim postupkom ugro?ava svoje zdravlje i ?ivot. Prisilno hranjenje nije dopu?teno, a medicinska intervencija primijenit će se prema općim propisima medicine.

Za?tita majčinstva

Članak 111.

(1) Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdr?avanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena za?tita u svezi s trudnoćom, porođajem i majčinstvom.

(2) Trudnicu će se ?est tjedana prije poroda smjestiti u odjel za rodilje, a na prijedlog liječnika i prije, a nakon toga u odjel za majku s djetetom, u kojem, u pravilu, ostaje do navr?ene treće godine ?ivota djeteta.

(3) Ako trudnica kaznu zatvora izdr?ava u kaznionici, odnosno zatvoru u kojem nema odjela za rodilje, uputit će se u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbli?u specijaliziranu zdravstvenu ustanovu.

(4) Porod trudnice kaznenice obavit će se u specijaliziranoj zdravstvenoj ustanovi.

(5) Dijete će ostati uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke centra za socijalnu skrb do navr?ene treće godine ?ivota, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzet će potrebne mjere za smje?taj djeteta. Opremu za dijete te stručnu skrb i zdravstvenu za?titu djeteta osigurava kaznionica, odnosno zatvor. Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog prava obavlja i Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Ovla?tena osoba centra za socijalnu skrb obvezna je jedanput u tri mjeseca, a po potrebi i če?će posjetiti kaznionicu, odnosno zatvor radi nadzora odnosa majke, te poduzeti odgovarajuće mjere ako je to potrebno.

(6) Kaznenica trudnica te majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete članova obitelji.

(7) Poslove na kojima u kaznionici odnosno zatvoru mo?e raditi trudnica, rodilja i majka uz koju je dijete do navr?ene tri godine ?ivota predla?e liječnik.

(8) Tijekom boravka djeteta uz majku kaznenicu, kaznionica, odnosno zatvor će osigurati boravak djeteta u pred?kolskoj ustanovi izvan kaznionice, odnosno zatvora.

Postupak s du?evno oboljelima

Članak 112.

(1) Na temelju obrazlo?enog mi?ljenja stručnog tima zatvorske bolnice kaznenika koji za vrijeme izdr?avanja kazne zatvora du?evno oboli ili pokazuje te?ke du?evne poremećaje sudac izvr?enja mo?e uputiti u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama članka 22. do 38. Zakona o za?titi osoba s du?evnim smetnjama (»Narodne novine«, br. 111/97.). Sprovođenje u psihijatrijsku ustanovu obavit će pripadnici nadzornog sektora, odnosno odjela.

(2) Tro?kove smje?taja i liječenja du?evno oboljelih snosi Ministarstvo zdravstva iz sredstava dr?avnog proračuna.

(3) Liječenje u zdravstvenoj ustanovi mo?e trajati najdulje do isteka kazne.

(4) Ako je liječenje dovr?eno prije isteka kazne, sudac izvr?enja odlučit će o nastavku izdr?avanja kazne. Vrijeme provedeno na liječenju uračunava se u kaznu.

Obavijest o bolesti

Članak 113.

O svakoj te?oj bolesti kaznenika, ako on sam nije u mogućnosti, kaznionica, odnosno zatvor obavijestit će osobu koju on odredi ili članove obitelji.

Postupak u slučaju smrti

Članak 114.

(1) O kaznenikovoj smrti kaznionica, odnosno zatvor obavijestit će naj?urnije njegovu obitelj, sud upućivanja, sud koji je donio presudu u prvom stupnju, suca izvr?enja i matičara na čijem se području nalazi kaznionica, odnosno zatvor.

(2) Posmrtni ostaci umrlog predat će se obitelji radi pokopa. Tro?kove pokopa snosi obitelj.

(3) Ako obitelj odbije preuzeti posmrtne ostatke ili umrli nema obitelj, pokopat će se na mjesnom groblju na tro?ak centra za socijalnu skrb prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora. Centar za socijalnu skrb tro?kove pokopa mo?e naknaditi iz ostavine umrlog kaznenika.

Tro?kovi liječenja izvan kaznionice, odnosno zatvora

Članak 115.

Za vrijeme boravka izvan kaznionice, odnosno zatvora, koje vrijeme se uračunava u kaznu, kaznenik ima pravo na zdravstvenu za?titu na teret kaznionice, odnosno zatvora.

Postupak sa zdravstvenom dokumentacijom

Članak 116.

Tijekom izdr?avanja kazne i prilikom otpusta kazneniku se mo?e na njegov zahtjev dati potvrda o zdravstvenom stanju i tijeku liječenja.

GLAVA XVII.

DODIR S VANJSKIM SVIJETOM

Posjeti kazneniku

Članak 117.

(1) Kaznenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat.

(2) Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja kaznenika svaki tjedan i blagdanom. Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju kaznenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovoga članka ili skrbnika.

(3) Kaznionica, odnosno zatvor će u skladu sa svojim mogućnostima posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Kaznenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe.

(5) Broj posjetitelja mo?e se ograničiti do broja kojim se jamči sigurnost i red te sigurnost posjetitelja.

(6) Posjet se mo?e prekinuti kad posjetitelj ili kaznenik unatoč opomeni kr?i odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(7) Posjetitelj odvjetnik, dr?avni odvjetnik ili javni bilje?nik mo?e kazneniku predati spise ili dokumente u njegovoj pravnoj stvari.

(8) Posjetitelj mora dokazati svoju istovjetnost.

(9) Kaznionice, odnosno zatvori vode evidenciju posjetitelja, koja sadr?i osobne podatke posjetitelja i datum posjeta.

Uskrata posjeta

Članak 118.

(1) Upravitelj mo?e uskratiti posjet iz razloga sigurnosti.

(2) Upravitelj mo?e u slučaju zloupotrebe uskratiti posjet odvjetnika koji kaznenika zastupa u pravnim stvarima, o čemu će obavijestiti kaznenika.

(3) Obrazlo?enu odluku o uskrati posjeta osoba iz stavka 2. ovoga članka upravitelj će uručiti kazneniku. Kaznenik ima pravo ?albe sucu izvr?enja u roku od dvadeset četiri sata. ?alba ne zadr?ava izvr?avanje.

Nadzor posjeta

Članak 119.

(1) Posjet se mo?e nadzirati iz sigurnosnih razloga, s čim će posjetitelji na odgovarajući način biti upoznati.

(2) Posjet odvjetnika se ne nadzire.

Pretraga posjetitelja i stvari

Članak 120.

(1) U kaznionicama, odnosno zatvorima, mo?e se obaviti pretraga posjetitelja i stvari.

(2) U slučaju sumnje na unos nedopu?tenih stvari obavlja se temeljita osobna pretraga.

(3) Osobnu pretragu posjetitelja obavlja ovla?tena slu?bena osoba istoga spola.

Posjet kaznionici, odnosno zatvoru

Članak 121.

(1) Kaznionica, odnosno zatvor, omogućit će posjet predstavnicima ili ovla?tenim osobama tijela dr?avne vlasti ili drugih tijela koja u skladu s ovim Zakonom i općim propisima, te međunarodnim pravom obavljaju nadzor nad radom kaznionica i zatvora.

(2) Upravitelj će omogućiti predstavnicima ili ovla?tenim osobama nadle?nih dr?avnih tijela obavljanje izvida i prikupljanje podataka potrebnih za vođenje kaznenog postupka.

(3) Ministarstvo pravosuđa mo?e odobriti posjet predstavnicima:

1) institucija i udruga koje se bave za?titom ljudskih prava zatvorenika,

2) sredstava javnog priopćavanja,

3) institucija, udruga i osobama koje se bave poslovima proučavanja suzbijanja i prevencije kriminala,

4) tijela jedinica lokalne samouprave i uprave.

(5) Svrhu posjeta posjetitelj mora obrazlo?iti pisanim putem.

(6) Ministarstvo pravosuđa mo?e posjetitelju iz stavka 3. ovoga članka odobriti razgovor sa skupinom kaznenika ili s jednim kaznenikom.

(7) Ministarstvo pravosuđa mo?e odobriti fotografiranje objekata u kaznionici, odnosno zatvoru. Zaposlenike i kaznenike u objektima mo?e se fotografirati samo uz njihov pristanak.

(8) Posjetitelja će se upozoriti koji su podaci slu?bena tajna te da se mogu objaviti jedino uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

(9) Podaci koji su slu?bena i profesionalna tajna, a odnose se na pojedinačni kazneni predmet ili pojedinca, uskratit će se u skladu sa Zakonom o za?titi tajnosti podataka.

(10) Posjeti osoba iz stavka 3. ovoga članka mogu se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih razloga.

Za?tita privatnosti

Članak 122.

(1) Upravitelj će zaposlenike i kaznenike upoznati s posjetiteljem iz članka 121.#clanak121 stavka 3. ovoga Zakona i objasniti im razlog posjeta.

(2) Kaznenik ima pravo odbiti susret s posjetiteljem, fotografiranje i snimanje.

Posjet konzularnih i diplomatskih predstavnika

Članak 123.

Konzularni i diplomatski predstavnici strane dr?ave mogu posjećivati kaznenika dr?avljanina svoje dr?ave pod uvjetom uzajamnosti.

Dopisivanje

Članak 124.

(1) Kaznenik ima pravo na neograničeno dopisivanje.

(2) U zatvoru, zatvorenoj kaznionici i zatvorenom odjelu kaznionice sadr?aj pisama se nadzire.

(3) Upravitelj zatvorene kaznionice, odnosno zatvora mo?e uskratiti dopisivanje iz sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti kaznenika. Presliku pisma s obrazlo?enom odlukom dostavit će sucu izvr?enja, a pismo ulo?iti u osobnik. Protiv odluke upravitelja kaznenik mo?e podnijeti ?albu sucu izvr?enja.

(4) Kaznenik se ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadr?aja pisma, dopisivati s odvjetnikom i tijelima dr?avne vlasti.

(5) Kaznenik se putem Ministarstva pravosuđa ima pravo dopisivati bez ograničenja s međunarodnim organizacijama za za?titu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica.

(6) U slučaju sumnje na slanje i primanje nedopu?tenih tvari ili stvari putem pisma, pismo upućeno kazneniku otvorit će se u njegovoj nazočnosti, a pismo koje ?alje kaznenik mo?e se pregledati u njegovoj nazočnosti. U slučaju pronala?enja nedopu?tenih tvari ili stvari postupit će se u skladu sa člankom 60.#clanak60 stavkom 3. ovoga Zakona.

(7) Kaznenik mo?e primati i slati brzojave u skladu s odredbama ovoga članka.

Telefonski razgovor

Članak 125.

(1) Kazneniku će se omogućiti telefonski razgovor u skladu s odredbama kućnog reda.

(2) Iz razloga sigurnosti razgovor se mo?e nadzirati. Nadzor telefonskog razgovora određuje upravitelj ili od njega ovla?tena slu?bena osoba.

(3) Tro?kove telefoniranja u pravilu snosi kaznenik.

(4) U kaznionici, odnosno zatvoru, kazneniku nije dopu?teno kori?tenje prijenosnih sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu.

Paketi

Članak 126.

(1) Kaznenik ima pravo najmanje jedanput mjesečno i prigodom blagdana primiti paket s prehrambenim i drugim dopu?tenim stvarima.

(2) Po?iljatelj paketa obvezan je uz paket prilo?iti popis sadr?aja.

(3) Paket otvara i pregledava ovla?tena slu?bena osoba u nazočnosti kaznenika.

(4) S nedopu?tenim, pokvarenim ili opasnim sadr?ajem paketa postupit će se u skladu sa člankom 60.#clanak60 stavkom 3. ovoga Zakona.

(5) Primitak paketa upravitelj mo?e privremeno uskratiti iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti kaznenika, a obrazlo?enu odluku dostaviti sucu izvr?enja.

(6) U slučaju iz stavka 4. i 5. ovoga članka kaznenik ima pravo ?albe sucu izvr?enja.

Novac i vrijednosnice

Članak 127.

(1) Kaznenik ima pravo primati i slati novac posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.

(2) Novac kojim kaznenik slobodno raspola?e mo?e u skladu s kućnim redom imati kod sebe ili na pologu novca.

(3) O prometu novca s pologa vodi se evidencija. Kaznenika će se najmanje jedanput mjesečno upoznati sa stanjem novca na pologu. Na kaznenikov zahtjev dio njegova novca polo?it će se u banku ili ?tedionicu.

(4) Upravitelj mo?e kazneniku prigodom kori?tenja pogodnosti izlazaka odobriti raspolaganje novcem iz obvezne u?teđevine.

(5) Inozemna sredstva plaćanja polo?it će se na ?tednju ili uručiti osobi koju kaznenik odredi, o čemu se kazneniku uručuje potvrda.

(6) Vrijednosni papiri pohranjuju se na polog dragocjenosti ili uručuju osobi koju kaznenik odredi, o čemu se kazneniku uručuje potvrda.

(7) Pobli?e propise o raspolaganju novcem donosi ministar pravosuđa.

GLAVA XVIII.

POGODNOSTI

Sadr?aj i vrste pogodnosti

Članak 128.

(1) Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na pru?anje povjerenja kazneniku, ubla?avanje zatvorske stege, smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja, odr?avanje i promicanje odnosa s obitelji, drugim ljudima i javnim slu?bama, kao i poticanje vlastitog sudjelovanja u ostvarivanju programa izvr?avanja, jačanje odgovornosti i samopouzdanja radi osposobljavanja kaznenika za ?ivot u skladu s pravnim poretkom i ispunjavanje građanskih obveza.

(2) Pogodnosti mogu biti redovite i izvanredne.

(3) Redovite pogodnosti sastoje se od:

1) ubla?avanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora,

2) smanjivanja ograničenja kretanja unutar kaznionice, odnosno zatvora,

3) če?ćih dodira s vanjskim svijetom,

4) premje?taja u kaznionicu, odnosno zatvor s bla?im uvjetima izvr?avanja kazne, u skladu sa člankom 153.#clanak153 ovoga Zakona.

(4) Izvanredne pogodnosti su izvanredni izlasci iz kaznionice, odnosno zatvora.

Redovite pogodnosti

Članak 129.

(1) Pogodnosti ubla?avanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:

1) kori?tenje vlastitoga televizijskog prijamnika,

2) samostalna priprava hrane i napitaka,

3) uređenje ?ivotnog prostora osobnim stvarima,

4) če?će primanje paketa i primanje paketa u većoj te?ini,

5) slobodno raspolaganje određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice, odnosno zatvora,

6) nagrađivanje novčano ili u stvarima.

(2) Pogodnosti smanjivanja ograničenja kretanja unutar kaznionice, odnosno zatvora jesu:

1) nezaključavanje prostorije za smje?taj i boravak kaznenika,

2) produljeni boravak u zajedničkim prostorijama (čitaonica, knji?nica, prostorije za dnevni boravak, učionice, dvorana za tjelovje?bu, ?portska igrali?ta, blagovaonica i drugi prostori i prostorije za kori?tenje slobodnog vremena),

3) produljeni boravak na zraku.

(3) Pogodnosti če?ćih dodira s vanjskim svijetom jesu:

1) če?ći i dulji posjeti obitelji i trećih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) telefoniranje bez nadzora,

3) boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom u posebnoj prostoriji bez nadzora,

4) kori?tenje godi?njeg odmora ili dijela godi?njeg odmora u poluotvorenom ili otvorenom odjelu u kaznionici, odnosno zatvoru ili izvan kaznionice, odnosno zatvora,

5) izlazak izvan zatvorene kaznionice, odnosno zatvora pod nadzorom radi posjeta obitelji ili obavljanja privatnog posla u trajanju do četiri sata ne računajući vrijeme potrebno za putovanje,

6) izlazak s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor u trajanju od dva do dvadeset četiri sata,

7) izlazak bez posjeta u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor u trajanju od dva do osam sati,

8) izlazak radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u slobodno vrijeme do dva puta mjesečno u ukupnom trajanju do četiri dana (devedeset ?est sati), a u mjesecu u kojem je Uskrs, Bo?ić ili Dan dr?avnosti do ?est dana (sto četrdeset četiri sata),

9) raspored u odjel s bla?im uvjetima izdr?avanja kazne iste kaznionice, odnosno zatvora.

(4) Rje?enje o odobravanju i uskrati pogodnosti unosi se u osobnik.

(5) Zbog neopravdanog ka?njenja s pogodnosti izlaska u trajanju duljem od dvadeset četiri sata upravitelj će dati nalog za raspisivanje tjeralice.

Izvanredne pogodnosti izlazaka

Članak 130.

(1) Upravitelj mo?e kazneniku odobriti izvanredni izlazak radi:

1) nazočnosti pokopu člana obitelji,

2) posjeta te?ko bolesnom članu obitelji,

3) rođenja, kr?tenja i vjenčanja u obitelji,

4) odlaska na sud ili tijelo uprave zbog sudskog ili upravnog postupka radi ostvarenja pravnih interesa.

(2) Izvanredni izlasci iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se jednokratno bez nadzora u trajanju do tri dana, ne računajući vrijeme potrebno za putovanje.

(3) Kazneniku se mo?e odobriti izvanredna pogodnost izlaska iz kaznionice, odnosno zatvora na vlastiti tro?ak pod nadzorom ili bez nadzora radi obavljanja neodgodivog i va?nog posla u trajanju do tri dana, ne računajući vrijeme potrebno za putovanje.

(4) Molbi za izvanredni izlazak kaznenik će prilo?iti dokumentaciju u svezi s razlogom zbog kojeg izlazak tra?i.

(5) Zbog neopravdanog ka?njenja u trajanju duljem od dvadeset četiri sata upravitelj će dati nalog za raspisivanje tjeralice.

Uvjeti za odobravanje pogodnosti izlaska

Članak 131.

(1) Pogodnost izlaska iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, mo?e se odobriti kazneniku nakon izdr?ane jedne trećine pravomoćno izrečene kazne u trajanju do deset godina.

(2) Pogodnost izlaska iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, mo?e se odobriti kazneniku nakon izdr?ane jedne polovice pravomoćno izrečene kazne u trajanju od deset godina ili dulje.

(3) Pri odobravanju pogodnosti izlaska mo?e se zatra?iti mi?ljenje centra za socijalnu skrb i dr?avnog odvjetni?tva.

(4) Mi?ljenje iz stavka 3. ovoga članka zatra?it će se ako je kaznenik osuđen ili je prije osuđivan zbog kaznenih djela navedenih u članku 181. točki 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.).

(5) Prije odobravanja pogodnosti izlaska kazneniku koji izdr?ava kaznu zatvora u trajanju od deset godina ili dulje, osim mi?ljenja iz stavka 3. i 4. ovoga članka zatra?it će se i mi?ljenje Ministarstva pravosuđa.

(6) Pogodnosti izlaska ne mogu se koristiti izvan područja Republike Hrvatske.

Odlučivanje o pogodnosti

Članak 132.

(1) O pogodnosti rje?enjem odlučuje upravitelj na temelju procjene uspje?nosti programa izvr?avanja.

(2) Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj će se voditi načelom individualizacije izvr?avanja kazne.

(3) Upravitelj odlučuje o potrebi nadzora, naknadi tro?kova, te o potrebi prijavljivanja policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu kori?tenja pogodnosti kao i o ispunjavanju obveza utvrđenih programom izvr?avanja.

(4) Prijavljivanje policijskoj upravi, odnosno postaji u mjestu kori?tenja pogodnosti kaznenika iz članka 131.#clanak131 stavka 4. ovoga Zakona obvezatno je.

(5) Pobli?e propise o pogodnostima kaznenika donosi ministar pravosuđa.

GLAVA XIX.

RED I SIGURNOST

Pona?anje kaznenika

Članak 133.

(1) Tijekom izdr?avanja kazne zatvora kaznenik se mora pona?ati u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te izvr?avati naredbe osoba ovla?tenih za sudjelovanje u postupku izvr?avanja kazne zatvora osim kad bi izvr?avanje naredbe bilo ka?njiva radnja ili bi tom radnjom kaznenik prekr?io odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Organizacija ?ivota i rada u kaznionici, odnosno zatvoru uređuje se kućnim redom i dnevnim rasporedom koji donosi upravitelj uz suglasnost ministra pravosuđa.

Pretraga i pregled tijela

Članak 134.

(1) Kaznenika i njegove stvari mo?e se u svako doba pretra?iti.

(2) Kaznenika smije pretra?iti samo ovla?tena slu?bena osoba istoga spola.

(3) Pregled tijela koji uključuje razodijevanje obavljaju najmanje dvije ovla?tene slu?bene osobe u zatvorenoj prostoriji bez nazočnosti drugih osoba.

(4) Pregled tjelesnih otvora mo?e obaviti samo liječnik.

Posebne mjere odr?avanja reda i sigurnosti

Članak 135.

(1) Prema kazneniku kod kojeg postoji opasnost od bijega, nasilnih radnji prema osobama ili stvarima, opasnost od samoubojstva ili samoozljeđivanja, ili ugro?avanja sigurnosti i reda koje se na drugi način ne mogu otkloniti, mogu se narediti posebne mjere odr?avanja reda i sigurnosti.

(2) Posebne mjere odr?avanja reda i sigurnosti jesu:

1) pojačani nadzor,

2) oduzimanje i privremeno zadr?avanje stvari čije je dr?anje inače dopu?teno,

3) odvajanje od ostalih kaznenika,

4) smje?taj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari,

5) smje?taj na odjel pojačanog nadzora,

6) vezanje ruku lisicama, a po potrebi i nogu,

7) osamljenje,

8) testiranje na zarazne bolesti i opojna ili psihoaktivna sredstva.

(3) Prema kazneniku mo?e se narediti vi?e mjera istodobno.

Izvr?avanje posebnih mjera sigurnosti

Članak 136.

(1) Posebne mjere sigurnosti osim mjere iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 7. ovoga Zakona naređuje upravitelj. U slučaju koji ne trpi odgodu, mjeru mo?e narediti i drugi slu?benik kojeg upravitelj unaprijed ovlasti, osim mjeru iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 5. ovoga Zakona, koju mo?e narediti samo upravitelj.

(2) Dr?avni slu?benik koji je naredio mjeru sigurnosti o tome bez odgode obavje?tava upravitelja koji će mjeru odmah potvrditi ili ukinuti.

(3) O mjeri iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona upravitelj će pisanim putem u roku od četrdeset osam sati izvijestiti suca izvr?enja.

(4) Izvr?avanje mjere će se obustaviti ako su prestali razlozi zbog kojih je naređena.

(5) Mjera iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona izvr?ava se pod nadzorom liječnika.

(6) Pojačani nadzor predstavlja če?će motrenje kaznenika noću i danju, a izvr?ava se na način da se ne remeti svakodnevna aktivnost kaznenika.

(7) Oduzimanje i privremeno zadr?avanje stvari čije je dr?anje inače dopu?teno izvr?ava se privremeno dok postoje razlozi iz članka 135.#clanak135 stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Odvajanje od ostalih kaznenika izvr?ava se smje?tajem kaznenika u posebnu prostoriju najdulje do dvadeset jedan dan. Tijekom izvr?avanja ove mjere kaznenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenim programom izvr?avanja koje se mogu provoditi u prostoriji u kojoj je kaznenik smje?ten.

(9) Smje?taj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari mo?e trajati najdulje četrdeset osam sati jednokratno. Upravitelj će pribaviti suglasnost liječnika za izvr?avanje ove mjere u roku od ?est sati od početka njezina izvr?avanja. Tijekom izvr?avanja ove mjere kazneniku se jamči nesmetano zadovoljavanje fiziolo?kih potreba. Uz ovu mjeru obvezno se izvr?ava i mjera iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 1. ovoga Zakona. Nadzor liječnika obvezan je najmanje jedanput u dvadeset četiri sata.

Smje?taj na odjel pojačanog nadzora

Članak 137.

(1) Smje?taj na odjel pojačanog nadzora mo?e se narediti samo u zatvorenim kaznionicama, odnosno zatvorima.

(2) Rje?enje o mjeri upravitelj dostavlja u roku od tri dana Ministarstvu pravosuđa i sucu izvr?enja.

(3) Protiv rje?enja o mjeri iz stavka 1. ovoga članka kaznenik mo?e podnijeti ?albu sucu izvr?enja u roku od tri dana od primitka rje?enja. ?alba ne zadr?ava izvr?avanje.

(4) Tijekom izvr?avanja ove mjere kaznenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenim programom izvr?avanja koje se organiziraju na ovom odjelu.

(5) Mjera se obvezno preispituje svaka tri mjeseca, a u slučaju ponovljene odluke mo?e se izjaviti ?alba sucu izvr?enja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

Vezanje

Članak 138.

(1) Vezanje lisicama ne smije se primijeniti kao mjera ka?njavanja već isključivo radi ograničenja kretanja.

(2) Vezanje lisicama mo?e trajati jednokratno najdulje dvanaest sati u dvadeset četiri sata.

Osamljenje

Članak 139.

(1) Kazneniku koji svojim postupcima ozbiljno ugro?ava sigurnost mo?e se izreći osamljenje u trajanju neprekidno najdulje do tri mjeseca. Tijekom kalendarske godine ova se mjera mo?e primijeniti najvi?e dva puta.

(2) Osamljenjem se kazneniku onemogućuje veza s drugim kaznenicima izdvajanjem iz skupnog načina izdr?avanja kazne zatvora i zajedničkih aktivnosti.

(3) Osamljenje na prijedlog upravitelja i uz prethodno mi?ljenje liječnika rje?enjem izriče sudac izvr?enja u roku od petnaest dana od dana primitka prijedloga. Upravitelj o prijedlogu izvje?ćuje Ministarstvo pravosuđa.

(4) Osamljenje se izvr?ava pod stalnim nadzorom liječnika, koji je kaznenika obvezan pregledati najmanje dvaput tjedno.

(5) Tijekom izvr?avanja osamljenja kazneniku se mo?e omogućiti rad u prostorijama u kojima se mjera izvr?ava.

(6) Kaznenik za vrijeme izvr?avanja osamljenja mo?e koristiti dopu?tene osobne stvari, čitati dnevni tisak i knjige, dopisivati se, slu?ati radio.

(7) Prostorija u kojoj se izvr?ava osamljenje mora biti opremljena i odgovarati uvjetima prostorije iz članka 147.#clanak147 stavka 4. ovoga Zakona.

(8) Od započinjanja i izvr?avanja osamljenja odustat će se ako prema mi?ljenju liječnika ne postoje uvjeti, o čemu će se odmah obavijestiti suca izvr?enja. Sudac izvr?enja odlučuje o obustavi osamljenja.

Testiranje na opojna sredstva i zarazne bolesti

Članak 140.

(1) U slučaju sumnje na zarazne bolesti ili uzimanja opojnih ili psihoaktivnih sredstava dopu?teno je kaznenika testirati uzimanjem uzoraka krvi ili mokraće, prema pravilima medicinske struke, odnosno kori?tenjem odgovarajućeg testa.

(2) Radi izvr?avanja ove mjere dopu?tena je uporaba mjere iz članka 135.#clanak135 stavka 2. točke 6. ovoga Zakona.

GLAVA XX.

PRISILA

Primjena sredstava prisile

Članak 141.

(1) Sredstva prisile mogu se primijeniti samo kad je to nu?no da se spriječi bijeg zatvorenika, tjelesni napad na slu?bene ili druge osobe, nano?enje ozljeda drugim osobama, samoozljeđivanje, namjerno prouzročivanje materijalne ?tete, ili radi svladavanja pasivnog ili aktivnog otpora zatvorenika.

(2) Prisila se mo?e primijeniti i protiv osoba koje oslobađaju zatvorenike, napadaju na zatvorenike, protupravno ulaze u objekt ili prostore kaznionice, odnosno zatvora ili ako se neovla?teno nalaze unutar objekta ili prostora kaznionice, odnosno zatvora. Ove osobe zadr?avaju se do dolaska ovla?tenih osoba Ministarstva unutarnjih poslova.

(3) Aktivni otpor postoji kad zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovla?tene slu?bene osobe, a da pri tome ugro?ava sebe, druge osobe ili imovinu veće vrijednosti.

(4) Pasivni otpor postoji kada zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovla?tene slu?bene osobe, a da pri tome ne ugro?ava sebe, druge osobe ili imovinu veće vrijednosti.

Sredstva prisile

Članak 142.

(1) Sredstva prisile jesu:

1) zahvati privođenja i obrane,

2) gumena palica,

3) mlazovi s vodom,

4) podra?avajuća kemijska sredstva,

5) vatreno oru?je.

(2) Između sredstava prisile odabire se ono koje najmanje ugro?ava zdravlje i ?ivot pojedinca, kojim se uspje?no svladava otpor, a razmjerno je pogibelji koja prijeti.

(3) O primjeni sredstva prisile usmeno i jasno će se upozoriti osobe prema kojima se sredstvo namjerava primijeniti, osim ako se radi o istodobnom ili izravno predstojećem protupravnom napadu.

(4) Za svladavanje pasivnog otpora ovla?tena slu?bena osoba mo?e primijeniti samo zahvate privođenja.

(5) Sredstva prisile iz točke 1., 2., 3., 4. i 5. stavka 1. ovoga članka mogu se primijeniti u slučajevima iz članka 141.#clanak141 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(6) Primjenu sredstva prisile iz točke 3. i 4. stavka 1. ovoga članka mo?e narediti samo upravitelj.

(7) Sredstva prisile iz točke 5. stavka 1. ovoga članka mo?e iznimno po vlastitoj procjeni primijeniti ovla?tena slu?bena osoba u slučaju iz članka 143.#clanak143 stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona.

(8) Nakon primjene sredstva prisile obvezan je liječnički pregled zatvorenika, koji se nakon dvanaest sati ponavlja.

(9) O primjeni sredstva prisile iz točke 2., 3., 4. i 5. stavka 1. ovoga članka upravitelj će najkasnije u roku od dvadeset četiri sata pisanim putem izvijestiti Ministarstvo pravosuđa i suca izvr?enja.

(10) Pobli?e propise o načinu primjene sredstava prisile donosi ministar pravosuđa.

Vatreno oru?je

Članak 143.

(1) Vatreno oru?je mo?e se primijeniti samo:

1) ako se drugim sredstvima prisile ne mo?e odbiti istodoban ili izravno predstojeći protupravni napad kojim se ugro?ava ?ivot zatvorenika, zaposlenika ili drugih osoba zatečenih u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) radi onemogućavanja bijega zatvorenika iz zatvorene kaznionice, odnosno zatvora pri svladavanju vanjskog zida, a drugim se sredstvom ne mo?e onemogućiti bijeg,

3) radi onemogućavanja bijega zatvorenika prigodom sprovođenja, ako se drugim sredstvima ne mo?e onemogućiti bijeg i ako se radi o kazneniku koji izdr?ava kaznu zatvora od pet godina ili te?u kaznu ili se radi o pritvoreniku protiv kojega se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili te?a kazna.

(2) O primjeni vatrenog oru?ja iz točke 2. stavka 1. ovoga članka pripadnik nadzornog sektora, odnosno odjela upozorit će zatvorenika, nakon toga ispalit će metak upozorenja, a zatim će vatreno oru?je primijeniti nastojeći da ne ozlijedi vitalne organe zatvorenika.

(3) Pripadnik nadzornog sektora, odnosno odjela neće primijeniti vatreno oru?je ako bi se time ugrozio ?ivot druge osobe.

Postupanje prilikom bijega

Članak 144.

(1) Ovla?tena slu?bena osoba bez odgode će poduzeti radnje da neposredno odbjeglog zatvorenika onemogući u bijegu.

(2) O svakom poku?aju bijega ili bijegu ovla?tena slu?bena osoba odmah izvje?ćuje upravitelja, a upravitelj Ministarstvo pravosuđa, te suca izvr?enja.

(3) Upravitelj će o bijegu zatvorenika odmah obavijestiti policijsku upravu prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora radi poduzimanja mjera traganja, izdavanja tjeralice i utvrđivanja činjenica u svezi s bijegom.

(4) Bijegom se smatra i svako udaljenje iz kaznionice, odnosno zatvora u trajanju duljem od dvadeset četiri sata.

(5) Za vrijeme bijega izvr?avanje kazne zatvora ne teče.

GLAVA XXI.

STEGOVNI PRIJESTUPI, MJERE I POSTUPAK

Stegovni prijestupi

Članak 145.

(1) Stegovni prijestupi jesu te?e ili lak?e povrede reda, sigurnosti i drugih pravila pona?anja kaznenika za vrijeme izdr?avanja kazne zatvora, propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Lak?i stegovni prijestupi jesu:

1) ugro?avanje svojega zdravlja samoozlijeđivanjem ili na drugi način,

2) posjedovanje ili uzimanje lijekova bez posebnog odobrenja,

3) posjedovanje ili kori?tenje nedopu?tene stvari, uključujući i novac,

4) davanje drugom na kori?tenje stvari za koju samo on ima dopu?tenje,

5) nepovlasno kori?tenje tuđe stvari,

6) boravak u prostoru u kojem se prema dnevnom rasporedu ne bi trebao nalaziti,

7) naru?avanje mira (vikanje, preglasno slu?anje radijskog i televizijskog prijamnika, lupanje, bacanje stvari i sl.),

8) vrijeđanje ili nepristojno pona?anje,

9) neovla?teno kontaktiranje s drugom osobom,

10) poticanje drugog kaznenika na pona?anje koje je lak?i stegovni prijestup,

11) pona?anje koje je ka?njiva radnja,

12) odbijanje izvr?avanja zakonite naredbe ovla?tene slu?bene osobe,

13) neopravdano ka?njenje s pogodnosti izlaska,

14) namjerno oneči?ćenje prostora kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Te?i stegovni prijestupi jesu:

1) sudjelovanje u pobuni,

2) bijeg ili poku?aj bijega iz kaznionice, odnosno zatvora ili tijekom sprovođenja,

3) neovla?teno napu?tanje kaznionice, odnosno zatvora,

4) nasilničko pona?anje,

5) zadr?avanje bilo koje osobe protiv njezine volje,

6) posjedovanje ili kori?tenje opasne stvari,

7) sprječavanje pristupa u bilo koji dio kaznionice, odnosno zatvora slu?benoj ili drugoj osobi koja se po odobrenju nalazi u kaznionici ili zatvoru,

8) tjelesni napad na bilo koju osobu,

9) namjerno ili grubom nepa?njom ugro?avanje tuđeg zdravlja,

10) sprječavanje ovla?tene slu?bene osobe ili bilo koje druge osobe koja je uključena u provedbu programa izvr?avanja u obavljanju zadaća,

11) posjedovanje ili uzimanje bilo kojega opojnog ili psihoaktivnog sredstva,

12) odbijanje testiranja na opojna ili psihoaktivna sredstva i zarazne bolesti,

13) namjerno paljenje stvari ili izazivanje po?ara,

14) o?tećivanje ili uni?tavanje sredstva za rad,

15) grubo zanemarivanje osobne higijene,

16) bavljenje hazardnim igrama,

17) namjerno ugro?avanje svojega zdravlja radi onesposobljavanja za izvr?avanje obveza,

18) namjerno ili grubom nepa?njom uni?tenje ili o?tećenje tuđe imovine,

19) otpor zdravstvenom pregledu ili mjerama sprječavanja opasnosti od zaraze,

20) poticanje drugog kaznenika na pona?anje koje je te?i stegovni prijestup,

21) odbijanje izvr?avanja zakonite naredbe ovla?tene slu?bene osobe zbog čega su nastupile ili mogle nastupiti ?tetne posljedice,

22) namjerno znatnije oneči?ćenje prostora kaznionice, odnosno zatvora,

23) zanemarivanje obveze na radu koje je izazvalo ili moglo izazvati te?u ?tetnu posljedicu,

24) davanje la?ne obavijesti zbog koje je nastala ili mogla nastati ?teta većih razmjera,

25) podučavanje o načinu izvr?avanja kaznenog djela preno?enjem osobnog iskustva ili na drugi način.

(4) Te?i stegovni prijestup je svako pona?anje koje je kazneno djelo za koje se progoni po slu?benoj du?nosti.

Stegovne mjere

Članak 146.

(1) Za počinjene stegovne prijestupe izriču se stegovne mjere.

(2) Stegovne mjere jesu:

1) ukor,

2) ograničenje ili privremena uskrata prava primitka paketa do tri mjeseca,

3) ograničenje ili privremena uskrata raspolaganja novcem u kaznionici, odnosno zatvoru do tri mjeseca,

4) uskrata pojedinih ili svih pogodnosti iz članka 129.#clanak129 i 130.#clanak130 ovoga Zakona,

5) upućivanje u samicu do dvadeset jedan dan u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći.

(3) Imovinska korist i stvar koju kaznenik stekne suprotno odredbama ovoga Zakona i kućnog reda oduzet će se. Rje?enje donosi upravitelj. Protiv ovog rje?enja kaznenik ima pravo ?albe u roku od osam dana od primitka rje?enja sucu izvr?enja. ?alba ne zadr?ava izvr?avanje rje?enja.

Stegovna mjera upućivanja u samicu

Članak 147.

(1) Stegovna mjera upućivanja u samicu razumijeva isključenje kaznenika iz zajedničkih aktivnosti s drugim kaznenicima u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći.

(2) Stegovna mjera upućivanja u samicu mo?e se izreći samo za te?e stegovne prijestupe.

(3) Prije izvr?avanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je liječnički pregled.

(4) Prostorija u kojoj se izvr?ava stegovna mjera upućivanja u samicu mora imati najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora, mora biti zračna, osvijetljena danjim i umjetnim svjetlom, zagrijana u skladu s klimatskim uvjetima, opremljena posteljom i posteljinom, stolom i stolcem. Kazneniku se mora osigurati neograničen pristup vodi za piće i sanitarnim uređajima.

(5) U prostoriji u kojoj se izvr?ava stegovna mjera upućivanja u samicu kaznenik smije čitati i pisati, a mora mu se osigurati boravak na zraku u trajanju najmanje jedan sat dnevno bez dodira s drugim kaznenicima.

(6) Tijekom izvr?avanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je nadzor liječnika najmanje jedanput u dvadeset četiri sata. Nalaz i zapa?anja liječnika, te drugih ovla?tenih slu?benih osoba unose se u knjigu izvr?avanja stegovne mjere samice.

Postupak za izricanje i izvr?avanje stegovne mjere

Članak 148.

(1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi čelnik ustrojbene jedinice kaznionice, odnosno zatvora u čijem je djelokrugu prijestup počinjen. Prijedlog za pokretanje postupka uručuje se kazneniku, čime započinje stegovni postupak. Stegovni postupak je ?uran, a vodi se u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku kojima se uređuje skraćeni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Vođenje postupka zbog lak?ega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od mjesec dana od dana saznanja za počinjeni prijestup i počinitelja, a najdulje u roku od dva mjeseca od dana počinjenja prijestupa. Vođenje postupka zbog te?ega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjeni prijestup i počinitelja, a najdulje u roku od ?est mjeseci od dana počinjenja prijestupa.

(3) Stegovni postupak na zahtjev čelnika ustrojbene jedinice ili na vlastiti poticaj pokreće, vodi i odluku donosi upravitelj ili osoba koju on odredi.

(4) Stegovni postupak pokreće se u roku od tri dana od saznanja za počinjenje. Tijekom stegovnog postupka od kaznenika se uzima pisana izjava, ispituju se svjedoci, a po potrebi se pribavlja mi?ljenje ovla?tenih slu?benih osoba uključenih u provedbu programa izvr?avanja, te obavlja očevid.

(5) Tijekom stegovnog postupka vodi se zapisnik koji se pohranjuje u osobnik. Zapisnik sadr?i provedene dokaze i rje?enje o izrečenoj stegovnoj mjeri.

(6) Kazneniku se uručuje primjerak rje?enja o izrečenoj stegovnoj mjeri, na koje ima pravo ?albe sucu izvr?enja u roku četrdeset osam sati od primitka rje?enja. ?alba ne zadr?ava izvr?avanje rje?enja. Sudac izvr?enja o ?albi će odlučiti u roku od četrdeset osam sati. Ako sudac izvr?enja preinači odluku upravitelja, upravitelj mo?e u roku od četrdeset osam sati zahtijevati da o tome konačnu odluku donese sudsko vijeće. Zahtjev upravitelja zadr?ava izvr?avanje odluke suca izvr?enja. Po pravomoćnosti rje?enja stegovne mjere se upisuju u posebni obrazac osobnika i knjigu stegovnih mjera.

(7) Tijekom stegovnog postupka zbog te?ega stegovnog prijestupa kaznenik ima pravo na pomoć branitelja, o čemu će ga upravitelj upozoriti prigodom dono?enja odluke o pokretanju stegovnog postupka. Ako kaznenik u roku od dvadeset četiri sata od upozorenja ne osigura nazočnost branitelja, postupak će se voditi bez njegove nazočnosti.

(8) Tijekom stegovnog postupka iz sigurnosnih razloga kaznenika se mo?e odvojiti od ostalih kaznenika u skladu sa člankom 135.#clanak135 i 136.#clanak136 ovoga Zakona.

(9) Od pokrenutoga stegovnog postupka mo?e se odustati ako je kaznenika dovoljno samo opomenuti. Kod lak?ih stegovnih prijestupa kaznenika će se se oglasiti krivim, ali se mo?e osloboditi izricanja stegovne mjere.

(10) Izvr?avanje izrečene mjere iz članka 146.#clanak146 stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona mo?e se odgoditi za vrijeme do tri mjeseca. Mjera se neće izvr?iti ako kaznenik u tom razdoblju ne počini drugi stegovni prijestup.

(11) Upravitelj mo?e ako nastupe nove okolnosti ili to ocijeni svrhovitijim izrečenu mjeru ubla?iti ili odustati od njezina izvr?avanja.

(12) U slučaju stegovnog prijestupa počinjenog protiv upravitelja, stegovni postupak pokreće, vodi i mjeru izriče sudac izvr?enja.

(13) Ako se kaznenika tijekom izdr?avanja kazne premjesti u drugu kaznionicu, odnosno zatvor, ovlast za izricanje stegovne mjere prelazi na upravitelja kaznionice, odnosno zatvora u koji je premje?ten.

(14) Izvr?avanje izrečene stegovne mjere nastavlja se i nakon premje?taja kaznenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor.

(15) Izvr?avanje izrečene stegovne mjere obustavlja se danom otpu?tanja kaznenika s izdr?avanja kazne.

(16) Izvr?avanje izrečene stegovne mjere zastarijeva u roku od trideset dana od pravomoćnosti, osim mjere upućivanja u samicu, izvr?avanje koje zastarijeva u roku od tri mjeseca.

(17) Način izvr?avanja izrečenih stegovnih mjera pobli?e se uređuje kućnim redom.

Postupak zbog počinjenja novoga kaznenog djela tijekom izdr?avanja kazne

Članak 149.

(1) Ako kaznenik na izdr?avanju kazne zatvora počini kazneno djelo za koje se progoni po slu?benoj du?nosti, a za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do ?est mjeseci, kaznit će se stegovno.

(2) Ako kaznenik počini koje drugo kazneno djelo za koje se progoni po slu?benoj du?nosti, upravitelj će o tome odmah obavijestiti nadle?noga dr?avnog odvjetnika. Upravitelj mo?e narediti privremeno odvajanje kaznenika od ostalih kaznenika u skladu sa člankom 135.#clanak135 i 136.#clanak136 ovoga Zakona, do odluke suda.

(3) O počinjenom kaznenom djelu za vrijeme boravka kaznenika izvan kaznionice, odnosno zatvora, za koje se progoni po slu?benoj du?nosti, policijska uprava i dr?avno odvjetni?tvo obvezni su obavijestiti kaznionicu, odnosno zatvor.

Naknada ?tete

Članak 150.

(1) Kaznenik je obvezan naknaditi materijalnu ?tetu koju je počinio stegovnim prijestupom za vrijeme izdr?avanja kazne.

(2) Visina ?tete utvrđuje se u stegovnom postupku na prijedlog ovla?tene osobe kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Protiv rje?enja o naknadi ?tete kaznenik ima pravo ?albe u roku od osam dana od primitka rje?enja sucu izvr?enja. ?alba zadr?ava izvr?avanje rje?enja. Pravomoćno rje?enje o naknadi ?tete ovr?na je isprava.

GLAVA XXII.

PREMJE?TAJ

Premje?taj

Članak 151.

(1) Ministarstvo pravosuđa odlučuje o premje?taju kaznenika na temelju njegove molbe ili molbe članova njegove obitelji na koju je kaznenik dao pristanak, te na prijedlog upravitelja.

(2) Uz molbu kaznenika za premje?taj dostavlja se i mi?ljenje kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Kaznenika kojem ostatak kazne ne prelazi ?est mjeseci mo?e se premjestiti uz njegovu suglasnost na daljnje izdr?avanje kazne iz kaznionice u zatvor.

Prijedlog za premje?taj

Članak 152.

(1) Upravitelj mo?e predlo?iti premje?taj kaznenika radi ostvarivanja programa izvr?avanja ili kad je to nu?no zbog organizacije izvr?avanja kazne i sigurnosti.

(2) Upravitelj će predlo?iti premje?taj kaznenika iz otvorene kaznionice ili odjela zatvora u zatvorenu kaznionicu, odnosno zatvor, ako mu je u stegovnom postupku izrečena stegovna mjera upućivanja u samicu u trajanju duljem od pet dana ili je protiv njega u tijeku novi kazneni postupak ili učestalo zlorabi pogodnosti.

(3) Tro?kove premje?taja u slučaju bijega ili zlouporabe pogodnosti snosi kaznenik.

(4) Ako je to nu?no zbog organizacije izvr?avanja kazne zatvora i sigurnosti, odluku o premje?taju kaznenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor, ministar pravosuđa mo?e donijeti i bez prijedloga upravitelja.

Premje?taj u bla?e uvjete izdr?avanja kazne

Članak 153.

Upravitelj obvezno razmatra mogućnost premje?taja kaznenika u odjel ili kaznionicu s bla?im uvjetima izdr?avanja kazne nakon izdr?ane pola izrečene kazne, a nakon toga svakih ?est mjeseci.

Rje?enje o premje?taju

Članak 154.

(1) Rje?enje o premje?taju kaznenika mora biti doneseno u roku od petnaest dana od dostave molbe ili prijedloga i potanko obrazlo?eno.

(2) Protiv rje?enja kaznenik ima pravo ?albe sucu izvr?enja u roku od tri dana od primitka rje?enja. ?alba zadr?ava izvr?avanje rje?enja.

(3) Sudac izvr?enja odlučit će o ?albi u roku od osam dana.

(4) Ako je molba za premje?taj odbijena, novu molbu kaznenik mo?e podnijeti po proteku ?est mjeseci od podno?enja prethodne molbe.

GLAVA XXIII.

PREKID IZDR?AVANJA KAZNE

Razlozi za prekid izdr?avanja kazne zatvora

Članak 155.

(1) Prekid izdr?avanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: prekid) znači privremeno otpu?tanje kaznenika iz kaznionice, odnosno zatvora, za koje vrijeme izvr?avanje kazne zatvora ne teče.

(2) Prekid se mo?e odobriti iz sljedećih razloga:

1) ako kaznenik oboli od te?e akutne bolesti ili mu se kronična bolest pogor?a, a nema uvjeta za liječenje u kaznionici, odnosno zatvoru,

2) zbog smrtnog slučaja, te?ke bolesti ili obveze izbivanja člana obitelji kaznenika, čime on postaje jedini obvezni uzdr?avatelj malodobne djece, bračnog ili izvanbračnog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika koji nemaju vlastitih sredstava za ?ivot i nisu radno sposobni, te im je potrebno osigurati trajniju skrb,

3) radi obavljanja ili dovr?etka neodgodivih sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnom nepogodom ili kakvim drugim nepredvidivim događajem, a u obitelji kaznenika nema druge radnosposobne osobe,

4) u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugro?enosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.

Postupak odobravanja prekida

Članak 156.

(1) Prekid se mo?e odobriti na molbu kaznenika ili člana njegove obitelji, s kojom se on suglasi, ili na prijedlog upravitelja.

(2) Prekid mo?e trajati od trideset dana do devedeset dana u dvanaest mjeseci, a radi liječenja najdulje dvanaest mjeseci.

(3) Rje?enje o prekidu donosi sudac izvr?enja.

(4) Rje?enje o prekidu dostavlja se kazneniku, kaznionici, odnosno zatvoru, centru za socijalnu skrb, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu kaznenikova prebivali?ta, odnosno boravi?ta, sudu upućivanja, Ministarstvu pravosuđa i zdravstvenoj ustanovi ako je prekid odobren radi bolničkog liječenja, te sucu izvr?enja prema mjestu kori?tenja prekida.

(5) Za vrijeme trajanja prekida osuđenik se mora javljati svakih sedam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivali?ta, osim u slučaju bolničkog liječenja. Policijska uprava, odnosno policijska postaja obvezna je obavijestiti suca izvr?enja u slučaju nejavljanja osuđenika.

(6) Osuđenik je obvezan javiti se u kaznionicu, odnosno zatvor, najkasnije na dan isteka odobrenog prekida. U slučaju nejavljanja upravitelj će zatra?iti raspisivanje tjeralice.

(7) Sudac izvr?enja rje?enjem će opozvati prekid ako su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobren ili ako osuđenik čini ka?njive radnje.

(8) Centar za socijalnu skrb, dr?avno odvjetni?tvo i policijska uprava, odnosno postaja obavijestit će suca izvr?enja o razlozima za opoziv rje?enja o prekidu.

(9) Tro?kove prekida snosi osuđenik.

GLAVA XXIV.

UVJETNI OTPUST

Pojam

Članak 157.

Uvjetni otpust je otpu?tanje kaznenika s izdr?avanja kazne prije isteka kazne s tim da se za trajanja neizdr?anog ostatka kazne nad njim mo?e odrediti nadzor, a mo?e ga se obvezati i na nastavak mjera propisanih programom izvr?avanja.

Prijedlog

Članak 158.

(1) Prijedlog za uvjetno otpu?tanje mo?e podnijeti kaznenik, njegovi bliski srodnici iz članka 363. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.), branitelj, dr?avni odvjetnik te upravitelj kaznionice, odnosno zatvora u kojoj se kazna izvr?ava.

(2) Postupak odlučivanja o uvjetnom otpustu sudac izvr?enja mo?e pokrenuti sam ili na prijedlog ovla?tenih osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prijedlog se mo?e podnijeti ako su ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 55. stavka 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97.), i to svaka četiri mjeseca ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine, a svakih osam mjeseci ako je izrečena dulja kazna.

(4) Ako se pojave nove okolnosti, kaznenik mo?e prijedlog podnijeti neovisno o rokovima iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Iznimno, osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu predlo?iti uvjetno otpu?tanje kaznenika nakon izdr?ane jedne trećine kazne ako je kaznenik obolio od te?ke bolesti, a ne postoje uvjeti liječenja u kaznionici, odnosno zatvoru.

Odlučivanje o uvjetnom otpustu

Članak 159.

(1) O prijedlogu za uvjetni otpust odlučuje rje?enjem sudac izvr?enja.

(2) Prije dono?enja rje?enja sudac izvr?enja pregledat će osobnik, dokumentaciju, mi?ljenje i prijedlog kaznionice, odnosno zatvora, preslu?ati kaznenika, upravitelja ili osobu koju on ovlasti, dr?avnog odvjetnika prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora, zatra?iti mi?ljenje centra za socijalnu skrb, a po potrebi preslu?ati i druge stručnjake.

(3) Prigodom odlučivanja o prijedlogu cijenit će osobnost kaznenika, njegov prija?nji ?ivot i osuđivanost, pona?anje tijekom izdr?avanja kazne, ?ivotne okolnosti i očekivano djelovanje uvjetnog otpusta na kaznenika.

(4) Rje?enjem upravitelja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka kaznenika se mo?e uvjetno otpustiti do dva mjeseca prije isteka kazne, ako je izdr?ao tri četvrtine kazne.

Rje?enje o uvjetnom otpustu

Članak 160.

(1) Rje?enjem o uvjetnom otpustu uvjetno otpu?teni osuđenik mo?e se obvezati na:

1) osposobljavanje za određeno zanimanje ili nastavak započetog,

2) prihvaćanje ponuđenog zaposlenja,

3) nadzirano raspolaganje prihodima,

4) nastavak liječenja,

5) neposjećivanje određenih mjesta,

6) javljanje centru za socijalnu skrb,

7) javljanje sucu izvr?enja,

8) javljanje policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.

(2) Rje?enje o uvjetnom otpustu dostavlja se: kazneniku, kaznionici, odnosno zatvoru, sudu upućivanja, sudu koji je donio presudu prvog stupnja, centru za socijalnu skrb prema mjestu u koje se otpu?ta, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu u koje se otpu?ta, dr?avnom odvjetniku prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora i sucu izvr?enja prema mjestu u koje se otpu?ta.

(3) Rje?enje o uvjetnom otpustu doneseno prema odredbi članka 159.#clanak159 stavka 4. ovoga Zakona upravitelj će dostaviti osim osobama iz stavka 2. ovoga članka i sucu izvr?enja prema sjedi?tu kaznionice, odnosno zatvora.

Nadzor nad uvjetno otpu?tenim osuđenikom

Članak 161.

(1) Sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu prebivali?ta, odnosno boravi?ta uvjetno otpu?tenog osuđenika ovla?ten je nadzirati i organizirati pomoć osuđeniku tijekom uvjetnog otpusta.

(2) Postupajući u smislu stavka 1. ovoga članka, sudac izvr?enja nakon provedenog postupka mo?e donijeti rje?enje kojim će odrediti ili izmijeniti uvjete kojih se uvjetno otpu?teni osuđenik mora pridr?avati dok uvjetni otpust traje. Ovi uvjeti mogu se određivati isključivo radi sprječavanja osuđenika da ponovno počini kazneno djelo.

(3) Rje?enje iz stavka 2. ovoga članka sudac izvr?enja dostavit će odgovarajućem tijelu iz članka 160.#clanak160 stavka 2. ovoga Zakona radi njegova izvr?avanja.

(4) Uvjetno otpu?teni osuđenik mo?e promijeniti mjesto prebivali?ta, odnosno boravi?ta određeno u rje?enju o uvjetnom otpu?tanju samo uz suglasnost suca izvr?enja.

Opoziv rje?enja o uvjetnom otpustu

Članak 162.

(1) Uvjetni otpust rje?enjem mo?e opozvati sudac izvr?enja nadle?an prema mjestu prebivali?ta, odnosno boravi?ta uvjetno otpu?tenog osuđenika ako osuđenik počini kazneno djelo ili prijestup za koji mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od najmanje trideset dana ili se neopravdano ne pridr?ava određenih mu obveza.

(2) Sudac izvr?enja opozvat će uvjetni otpust u skladu s odredbom članka 55. stavka 2. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97.).

(3) Rje?enje o opozivu dostavlja se tijelima iz članka 160.#clanak160 stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Osuđenik kome je uvjetni otpust opozvan upućuje se u najbli?i zatvor ili kaznionicu prema mjestu njegova prebivali?ta, odnosno boravi?ta, radi nastavka izdr?avanja kazne u skladu s odredbama članka 49.#clanak49 ovoga Zakona.

GLAVA XXV.

PRIPREMA ZA OTPUST I POMOĆ POSLIJE OTPUSTA

Pojam i sadr?aj

Članak 163.

Pomoć poslije otpusta je skup mjera i postupaka koje se primjenjuju radi uključivanja otpu?tenih kaznenika u ?ivot na slobodi, a sastoji se od: osiguranja smje?taja i prehrane, osiguranja liječenja, savjeta o izboru prebivali?ta, odnosno boravi?ta, usklađivanja obiteljskih odnosa, pronala?enja zaposlenja, dovr?enja stručnog osposobljavanja, davanja novčane potpore za podmirenje najnu?nijih potreba, te drugih oblika pomoći i podr?ke.

Priprema za otpust

Članak 164.

(1) Pripremanje kaznenika za otpust započinje nakon dolaska u kaznionicu ili zatvor. Kaznenika se potiče na odgovorno sudjelovanje u pripremi za otpust u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, a posebice na odr?avanje odnosa s obitelji, kontaktiranje s tijelima dr?avne vlasti, ustanovama i udrugama te osobama koje se organizirano bave uključivanjem kaznenika u ?ivot na slobodi. Program priprema za otpust i pomoći kazneniku upisuje se u osobnik.

(2) Kaznionica, odnosno zatvor će najkasnije tri mjeseca prije otpusta uključiti kaznenika u pojedinačni ili skupni savjetodavni rad u svezi s pripremanjem kaznenika za otpust.

(3) Kaznionica, odnosno zatvor će pisanim putem obavje?ćivati ustanove zdravstvene i socijalne skrbi i slu?be zapo?ljavanja te druge ustanove i udruge o socijalnim i drugim potrebama kaznenika tijekom izdr?avanja kazne zatvora, o potrebi organiziranja pomoći i podr?ke za vrijeme izdr?avanja kazne zatvora i nakon otpusta.

(4) Ovla?tene slu?bene osobe mogu kontaktirati s kaznenikovom obitelji uz njegovu suglasnost.

(5) Prije otpusta s izdr?avanja kazne sudac izvr?enja nadle?an po mjestu izdr?avanja kazne će u suradnji sa sucem izvr?enja na čijem će području otpu?teni kaznenik imati prebivali?te ili boravi?te i nadle?nim centrom za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere za prihvat kaznenika.

Pomoć nakon otpusta

Članak 165.

(1) Nakon otpu?tanja iz kaznionice, odnosno zatvora otpu?teni se mo?e obratiti nadle?nom sucu izvr?enja radi pru?anja pomoći i podr?ke.

(2) Sudac izvr?enja surađuje s centrom za socijalnu skrb kojemu mo?e pisanim rje?enjem narediti poduzimanje potrebnih mjera iz članka 163.#clanak163 ovoga Zakona.

(3) Centar za socijalnu skrb će, na zahtjev kaznionice, odnosno zatvora ili suca izvr?enja, kazneniku tijekom izdr?avanja kazne zatvora, odnosno po otpustu s izdr?avanja kazne zatvora iz redova svojih zaposlenika odrediti savjetnika za pripremu i provedbu pomoći poslije otpusta.

GLAVA XXVI.

OTPU?TANJE

Vrijeme otpu?tanja

Članak 166.

(1) Kaznenika se otpu?ta iz kaznionice, odnosno zatvora nakon izdr?ane kazne ili po odluci o uvjetnom otpustu, pomilovanju ili oprostu.

(2) Ako je dan otpu?tanja nedjelja ili blagdan, kaznenika će se otpustiti dan prije.

(3) O otpu?tanju kaznenika kaznionica, odnosno zatvor će u roku od dvadeset četiri sata obavijestiti suca izvr?enja i tijelo nadle?no za vođenje kaznene evidencije.

Postupak otpu?tanja

Članak 167.

(1) Prilikom otpu?tanja otpu?tenoj osobi daje se potvrda o otpu?tanju, sve osobne stvari i stvari s pologa, novac i dragocjenosti, te tro?kovi putne karte do mjesta prebivali?ta, a stranom dr?avljaninu do dr?avne granice Republike Hrvatske.

(2) Otpu?tenoj osobi koja nema vlastitu odjeću, obuću ili financijska sredstva daje se odgovarajuća odjeća, obuća ili pomoć u visini jedne dnevnice prema općim propisima.

(3) Otpu?tenoj osobi koja zbog bolesti nije sposobna za putovanje kaznionica, odnosno zatvor osigurava prijevoz do mjesta prebivali?ta, a ako je potreban nastavak liječenja, do najbli?e odgovarajuće zdravstvene ustanove u mjestu u koje se otpu?ta.

(4) O potrebi smje?taja otpu?tene osobe na liječenje u zdravstvenu ustanovu odlučuje sudac izvr?enja na prijedlog liječnika kaznionice, odnosno zatvora ili na zahtjev otpu?tene osobe.

(5) Tro?kove liječenja otpu?tene osobe koja nema sredstava za liječenje niti pravo na obvezno zdravstveno osiguranje niti se mo?e ostvariti u Hrvatskom zavodu za zapo?ljavanje snosi centar za socijalnu skrb prema mjestu u koje se otpu?ta.

(6) Osoba je otpu?tena u trenutku kad napusti prostor kaznionice, odnosno zatvora.

GLAVA XXVII.

IZVR?AVANJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U POSTUPKU ZBOG PRIJESTUPA

Izvr?avanje i prava

Članak 168.

(1) Kazna zatvora izrečena u postupku zbog prijestupa izvr?ava se u zatvoru prema odredbama ovoga Zakona ako u ovoj glavi nije drukčije propisano.

(2) Osobi koja izdr?ava kaznu zbog prijestupa (u daljnjem tekstu: ka?njenik) jamče se sva prava iz ovoga Zakona.

Upućivanje na izdr?avanje kazne

Članak 169.

(1) Ka?njenika kojem je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora poziva i upućuje na izdr?avanje kazne prekr?ajni sud prema mjestu njegova prebivali?ta, odnosno boravi?ta.

(2) Ako prekr?ajni sud koji je izrekao kaznu zatvora zbog prijestupa ili novčanu kaznu koja je zamijenjena kaznom zatvora nije nadle?an za upućivanje, dostavit će u roku od tri dana pravomoćno rje?enje prekr?ajnom sudu nadle?nom za upućivanje.

(3) Ako se ka?njenik ne odazove pozivu, prekr?ajni će sud izdati nadle?noj policijskoj upravi dovedbeni nalog.

Odgoda

Članak 170.

(1) Rje?enje o odgodi izvr?avanja kazne zatvora zbog prijestupa donosi predsjednik prekr?ajnog suda nadle?nog za upućivanje u roku od tri dana od primitka molbe. Izvr?avanje se odgađa do dono?enja rje?enja.

(2) Protiv rje?enja kojim je odbijena molba za odgodu izvr?avanja kazne mo?e se podnijeti ?alba Visokom prekr?ajnom sudu u roku od tri dana od primitka rje?enja.

(3) Visoki prekr?ajni sud u daljnjem roku od tri dana donijet će rje?enje o ?albi. Rje?enje Visokog prekr?ajnog suda je pravomoćno i izvr?no.

Prekid izdr?avanja kazne

Članak 171.

(1) Izdr?avanje kazne zatvora zbog prijestupa mo?e se prekinuti iz razloga predviđenih u članku 155.#clanak155 ovoga Zakona, a najdulje do petnaest dana.

(2) Rje?enje o prekidu iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik prekr?ajnog suda nadle?nog za upućivanje.

(3) Vrijeme prekida ne uračunava se u izvr?avanje kazne.

Način izdr?avanja

Članak 172.

(1) Ka?njenika se smje?ta odvojeno od kaznenika i pritvorenika.

(2) Ka?njenik za vrijeme izdr?avanja kazne mo?e koristiti svoje rublje, odjeću, obuću i posteljinu i o svom tro?ku nabavljati hranu, u skladu s kućnim redom.

(3) Prijam ka?njenika provodi se u skladu s odredbama glave X., osim ?to se on neće fotografirati i od njega se neće uzeti otisci papilarnih crta.

(4) Ka?njenika se upisuje u maticu prekr?ajno ka?njenih osoba i osobni list u skladu s odredbama članka 70.#clanak70 i 71.#clanak71 ovoga Zakona.

(5) Pobli?e propise o matici i osobnom listu za ka?njenike donosi ministar pravosuđa.

Otpu?tanje

Članak 173.

(1) Ka?njenik koji izdr?ava kaznu zatvora zbog prijestupa u trajanju do petnaest dana otpu?ta se s izdr?avanja kazne posljednjeg dana i sata isteka kazne na koju je ka?njen.

(2) Ka?njenik koji izdr?ava kaznu zatvora zbog prijestupa u trajanju od petnaest dana ili dulje otpu?ta se na dan koji prethodi nedjelji ili blagdanu ako je to posljednji dan izdr?avanja kazne.

DIO ČETVRTI

MEÐUNARODNA SURADNJA

GLAVA XXVIII.

NADLE?NOST

Preuzimanje i ustupanje izvr?avanja kazne

Članak 174.

(1) Dr?avljanin Republike Hrvatske mo?e pod uvjetima predviđenim međunarodnim ugovorom i njezinim zakonima, odnosno pod uvjetom uzajamnosti, u Republici Hrvatskoj izdr?avati kaznu zatvora izrečenu u inozemstvu. Pod kaznom zatvora u smislu ovoga dijela Zakona smatra se svako oduzimanje slobode izrečeno pravomoćnom presudom nadle?nog suda.

(2) Prema odredbama međunarodnih ugovora ili pod uvjetom uzajamnosti Republika Hrvatska omogućuje kaznenicima stranim dr?avljanima osuđenima na kaznu zatvora, da tu kaznu izdr?avaju u svojoj dr?avi.

(3) Preuzimanje ili ustup izvr?avanja kazne zatvora i premje?taj kaznenika obavljaju se na temelju zamolbe Republike Hrvatske i zainteresirane dr?ave.

(4) Kaznenik strani dr?avljanin u Republici Hrvatskoj mo?e nadle?nim tijelima svakodobno predlo?iti podno?enje zamolbe stranoj dr?avi, a na tu mogućnost mora biti upozoren prilikom prijama u kaznionicu, odnosno zatvor.

(5) Pod uvjetima iz ovoga Zakona preuzet će se, odnosno ustupiti izvr?avanje kazne zatvora i prema osobama bez dr?avljanstva ako u Republici Hrvatskoj, odnosno u nekoj stranoj dr?avi imaju uobičajeno boravi?te.

Uvjeti za ustupanje izvr?avanja kazne

Članak 175.

Ako međunarodnim ugovorom nije ?to drugo određeno, Republika Hrvatska mo?e ustupiti izvr?avanje kazne zatvora:

1) ako je kaznenik dr?avljanin dr?ave u koju treba biti premje?ten ili ako je bez dr?avljanstva, a u dr?avi u koju treba biti premje?ten ima uobičajeno boravi?te,

2) ako bi u vrijeme primitka zamolbe za premje?taj kaznenik trebao u Republici Hrvatskoj izdr?ati jo? najmanje ?est mjeseci zatvora,

3) ako postoji kaznenikova valjana privola za premje?taj,

4) ako je djelo zbog kojega se tra?i ustup izvr?avanja kazneno djelo i po domaćem zakonu i po zakonu dr?ave u koju bi kaznenik trebao biti premje?ten,

5) ako protiv kaznenika nije u Republici Hrvatskoj pokrenut kazneni postupak zbog kakva drugoga kaznenog djela.

GLAVA XXIX.

POSTUPAK

Nadle?nost za ustupanje i preuzimanje

Članak 176.

(1) Pisana zamolba za ustupanje ili preuzimanje izvr?avanja kazne zatvora podnosi se neposrednim putem ako međunarodnim ugovorom nije ?to drugo određeno. Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske podnosi i prima zamolbe za ustupanje ili preuzimanje izvr?avanja kazne zatvora.

(2) Uz zamolbu za ustupanje ili preuzimanje izvr?avanja kazne zatvora prila?u se podaci o istovjetnosti kaznenika i njegovu dr?avljanstvu, a u slučaju ustupanja odluka o izrečenoj kazni zatvora, te podaci o trajanju i početku izdr?avanja kazne.

Nadle?nost za ustupanje

Članak 177.

(1) O prijedlogu stranog kaznenika za ustupanje i preuzimanje izvr?avanja kazne zatvora odlučuje sudac izvr?enja, na način propisan u članku 44.#clanak44 ovoga Zakona.

(2) Sudac izvr?enja dostavit će pravomoćno rje?enje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu pravosuđa, te stranoj dr?avi na način predviđen člankom 176.#clanak176 ovoga Zakona.

(3) Nakon primitka odluke strane dr?ave da preuzima izvr?avanje kazne zatvora izrečene u Republici Hrvatskoj sudac izvr?enja rje?enjem će prekinuti izvr?avanje kazne zatvora u Republici Hrvatskoj i narediti Ministarstvu unutarnjih poslova da stranca preda tijelima strane dr?ave.

Način preuzimanja dr?avljana Republike Hrvatske

Članak 178.

(1) Ministar pravosuđa će u slučaju kada je strana dr?ava odobrila da se kazna zatvora dr?avljaninu Republike Hrvatske izvr?ava u Republici Hrvatskoj izdati potrebne naloge i zatra?iti od drugih nadle?nih dr?avnih tijela da poduzmu potrebne radnje radi preuzimanja kaznenika.

(2) Rje?enje o preuzimanju izvr?avanja kazne zatvora i upućivanju u odgovarajuću kaznionicu, odnosno zatvor donosi sudac izvr?enja.

Primjena zakona Republike Hrvatske

Članak 179.

Presude međunarodnih kaznenih sudi?ta na kaznu zatvora izvr?avat će se prema odredbama ovoga Zakona ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

DIO PETI

PRIJELAZNE I ZAVR?NE ODREDBE

GLAVA XXX.

Trgovačko dru?tvo

Članak 180.

(1) Vlada Republike Hrvatske će od dosada?njih gospodarskih jedinica kaznionica, gdje za to postoji potreba i gospodarska opravdanost, u roku od ?est mjeseci od dono?enja ovoga Zakona osnovati trgovačka dru?tva s ograničenom odgovorno?ću u isključivom vlasni?tvu Republike Hrvatske. Aktom o osnivanju trgovačkog dru?tva utvrdit će se koja prava i obveze s gospodarske jedinice kaznionice prelaze na trgovačko dru?tvo.

(2) Skup?tinu trgovačkog dru?tva iz stavka 1. ovoga članka čini ministar pravosuđa. Predstavnicima Uprave za izvr?enje sankcija Ministarstva pravosuđa i kaznionice osigurava se razmjeran broj članova u nadzornom odboru trgovačkog dru?tva, a predsjednik nadzornog odbora uvijek je predstavnik Ministarstva pravosuđa. Predsjednik uprave trgovačkog dru?tva jest upravitelj kaznionice.

(3) Aktom o osnivanju trgovačkog dru?tva utvrdit će se obveze trgovačkog dru?tva prema kaznionici. Odnos između trgovačkog dru?tva i kaznionice uređuje se ugovorom.

(4) Trgovačko dru?tvo iz stavka 1. ovoga članka zapo?ljavat će kaznenike. Kaznionice će prema potrebi osigurati potreban broj strukovnih učitelja i pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela. Zaposlenici kaznionice mogu na temelju posebnog ugovora obavljati administrativne, računovodstvene te pomoćne i tehničke poslove za trgovačko dru?tvo.

(5) O rasporedu dobiti trgovačkog dru?tva odlučuje skup?tina.

(6) U slučaju da trgovačko dru?tvo posluje s gubitkom, nadzorni će odbor utvrditi je li gubitak nastao zbog zapo?ljavanja kaznenika djelomično ili u cijelosti, na temelju čega ministar pravosuđa donosi odluku o pokriću gubitka na teret osnivača.

Provedbeni propisi Vlade Republike Hrvatske

Članak 181.

(1) Vlada Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1) Uredbu o unutarnjem ustroju kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu te polo?ajima, zvanjima i plaćama zaposlenika (članak 23. stavak 1.),

2) Uredbu o zvanjima, znakovlju, uvjetima stjecanja zvanja pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela te o odorama i slu?benim vozilima pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela kaznionica i zatvora (članak 33. stavak 7.).

(2) Vlada Republike Hrvatske osnovat će Centar za izobrazbu iz članka 32.#clanak32 stavka 2. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Provedbeni propisi ministra pravosuđa

Članak 182.

(1) Ministar pravosuđa u roku od ?est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1. Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskog nadzora nad kaznionicama i zatvorima (članak 18. stavak 5.),

2. Pravilnik o slu?benoj iskaznici i znački (članak 28. stavak 3.),

3. Pravilnik o programima izobrazbe zaposlenika (članak 32. stavak 1.),

4. Pravilnik o načinu obavljanja poslova nadzornog sektora, odnosno odjela u kaznionicama i zatvorima (članak 33. stavak 8.),

5. Pravilnik o matici, osobniku i drugim evidencijama koje se vode u kaznionicama i zatvorima (članak 73. stavak 3., članak 119. stavak 4. i članak 172. stavak 5.),

6. Pravilnik o rublju, odjeći, obući i posteljini kaznenika (članak 77. stavak 8.),

7. Pravilnik o proizvodno-uslu?nim djelatnostima, popisu i opisu radnih mjesta kaznenika, te naknadi za rad i nagradi (članak 38. stavak 2., članak 80. stavak 5., članak 83. stavak 2. i članak 84. stavak 1. i 4.),

8. Pravilnik o načinu izvr?avanja kazne uz rad kaznenika kod drugog poslodavca ili kod obavljanja vlastite djelatnosti (članak 81. stavak 5.),

9. Pravilnik o tro?kovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom kaznenika u slobodno vrijeme (članak 102. stavak 3.),

10. Pravilnik o raspolaganju novcem (članak 127. stavak 7.),

11. Pravilnik o pogodnostima kaznenika (članak 132. stavak 5.),

12. Pravilnik o načinu primjene sredstava prisile (članak 142. stavak 10.).

(2) Ministar pravosuđa uz suglasnost ministra zdravstva u roku od ?est mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će:

1) Pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti pripadnika nadzornog sektora, odnosno odjela (članak 34. stavak 2.),

2) Pravilnik o standardima smje?taja i prehrane kaznenika (članak 78. stavak 5.).

(3) Ministar pravosuđa uz suglasnost ministra prosvjete i ?porta u roku od ?est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi kaznenika (članak 91. stavak 3.).

Prestanak va?enja dosada?njih propisa

Članak 183.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va?iti Zakon o izvr?enju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekr?aje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90. i 66/93.) u dijelu koji se odnosi na izvr?avanje kazne zatvora.

(2) Do početka primjene odredbi ovoga Zakona koje se odnose na suca izvr?enja, poslove iz njegove nadle?nosti obavljat će tijelo dr?avne vlasti koje je takve poslove obavljalo prema Zakonu o izvr?enju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekr?aje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90. i 66/93.), odnosno predsjednik nadle?noga ?upanijskog suda, glede novih poslova propisanih ovim Zakonom.

Va?enje dosada?njih provedbenih propisa

Članak 184.

(1) Do dono?enja propisa iz članka 181.#clanak181 točke 1. ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u kazneno-popravnim ustanovama i odgojno-popravnim domovima (»Narodne novine«, br. 41/74.).

(2) Do dono?enja propisa iz članka 181.#clanak181 točke 2. ovoga Zakona primjenjuje se Uredba o zvanjima, oznakama zvanja i uvjetima stjecanja zvanja pripadnika pravosudne policije kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 70/92.), te Uredba o odorama pripadnika pravosudne policije kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 70/92.).

(3) Do dono?enja propisa iz članka 182.#clanak182 ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o naknadama za rad osuđenih osoba (»Narodne novine«, br. 36/75.), Pravilnik o organizaciji proizvodnih i uslu?nih djelatnosti u kazneno-popravnim ustanovama koje nemaju privredne jedinice (»Narodne novine«, br. 2/78.), Pravilnik o obrascima i načinu uporabe slu?benih iskaznica i posebnih oznaka ovla?tenih slu?benih osoba Ministarstva pravosuđa i kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 93/95.), Pravilnik o stručnoj izobrazbi vje?benika i ispitima za zvanja pripadnika pravosudne policije u kaznenim tijelima i zavodima za preodgoj maloljetnika (»Narodne novine«, br. 93/95.) i Uputstvo o upotrebi vatrenog oru?ja i drugih sredstava prisile od strane pripadnika stra?e kazneno-popravnih ustanova i domova za preodgoj (»Narodne novine«, br. 36/75.).

Stupanje na snagu

Članak 185.

Ovaj Zakon stupa na snagu ?est mjeseci od dana objave u »Narodnim novinama«, a odredbe glave VII. ovoga Zakona i sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na suca izvr?enja počinju se primjenjivati ?est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Klasa: 730-04/98-01/01
Zagreb, 22. listopada 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga dr?avnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
zatvori
Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !