Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave – (“Narodne novine”, br. XX/93, XX/93-(čl. 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama), XX/94-(čl. 78. Zakona o zaštiti bilja), XX/94-(čl. 1053. Pomorskog zakonika), XX/94-(Zakon o prostornom uređenju i čl. 60. Zakona o zaštiti prirode), XX/95-(čl. 34. st. 1. toč. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu), XX/95-(čl. 17. Zakona o upravljanju ustanovama u kulturi), XX/95-(čl. 216. Zakona o vodama), XX/96-(čl. 76. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama), XX/97-(čl. 153. zakona o veterinarstvu i čl. 65. Zakona o stočarstvu), XX/97-(čl. 58. Zakona o knjižnicama), 105/97-(čl. 71. Zakona o arhivskom gradivu), (čl. 92. Zakona o prijevozu), XX/98, XX/98-prestao važiti čl. 30. Zakona, člankom 59. Zakona o muzejima; prestali vrijediti čl. 31. i 32. temeljem Zakona o zaštiti kulturnih dobara, XX/99-prestao važiti Zakonom iz “Narodnih novina”, br. XX/01.)
označi tražene riječi printaj stranicu
17 07.03.1994 Pomorski zakonik

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89.L27388 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU POMORSKOG ZAKONIKA

Proglašavam Pomorski zakonik, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 27. siječnja 1994.godine.

Broj : PA4-14/1-94.

Zagreb, 2. veljače 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


POMORSKI ZAKONIK

D I O P R V I

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odredbama ovoga Zakona uređuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; režim pomorskog dobra; osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata; ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove; postupci u pogledu upisa plovnih objekata; ograničenja brodareve odgovornosti; izvršenja i osiguranja na brodovima.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

Članak 2.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se i na brodice samo ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno.

Članak 3.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove samo ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno.

Članak 4.

Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni ovim Zakonom, drugim propisima donesenima na temelju zakona, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se i običaji.

Članak 5.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:

1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskog Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

2) Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem čija je duljina veća od 12 m i bruto tonaža veća od 15 ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

3) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

4) strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnog plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod komandom vojne osobe i ima vojnu posadu,

5) putnički brod jest brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

6) teretni brod jest brod koji nije putnički brod, a čija duljina je 12 metara ili veća, a bruto tonaža 15 ili veća,

7) tehnički plovni objekt jest brod koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, plutajući dok, platforma za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

8) plutajući objekt je naprava na vodi stalno privezana, usidrena ili položena na dno koja nije osposobljena za plovidbu (npr. restorani, pristani, radionice, skladišta, pontonski mostovi, pontonske marine, odobalni nepomični objekti za iskorištavanje podmorja i dr.),

9) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod,

10) tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

11 )Nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

12)Ribarski brod jest brod namijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

13) Strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namjenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

14) Jahta jest brod ili brodica koji u neprivredne svrhe služi razonodi športu i rekreaciji,

15) Strana jahta je brod ili brodica koji imaju stranu državnu pripadnost, a koji u neprivredne svrhe služe razonodi, športu ili rekreaciji i koji se takvim smatra i prema propisima dotične države,

16) Javni brod jest plovni objekt čiji je vlasnik odnosno brodar država ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isključivo u neprivredne svrhe,

17) Strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod ,a služi isključivo za neprivredne svrhe dotične države,

18) Strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost , a koristi se za privredne svrhe, kao i drugi strani brod koji nije obuhvaćen točkom 13),15)

19) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

20) tanker za kemikalije jest brod za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

21) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

22) znanstveno-istraživački brod jest brod ili drugi plovni objekt opremljen za znanstvena ili druga istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja,

23) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka pola ganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova,

24) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

25)sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

26) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

27) putnik jest svaka osoba na brodu ili brodici, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

28) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

29) međunarodno putovanje jest putovanje brodom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

30) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja bez obzira nato prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

31) luka jest vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu morskih brodova, ukrcavanje i iskrcavanje stvari i putnika, uskladištavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi,

32) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,

33) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen manevriranju i sidrenju brodova,

34) crta srednje niske vode jest aritmetička sredina svih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

35) crta srednje visoke vode jest aritmetička sredina svih visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

36) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,

37) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo,

38) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo,

DIO DRUGI

MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE

GLAVA 1.

OPĆA ODREDBA

Članak 6

Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.

U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugilh gospodarskih djelatnosti.

Republika Hrvatska štiti more od onečišćenja, čuva i unapređuje morski okoliš.

GLAVA II

UNUTRAŠNJE MORSKE VODE

Članak 7.

Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju:

1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka,

2) dijelove mora između crte niske vode na obaii kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 19. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakona.

Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od povr-šine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

Morska površina zaljeva mjeri se od niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj su: Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula, Raša, Rijeka, Mali Lošinj, Senj, Maslenica, Zadar, Šibenik, Pazin, Split, Korčula, Ploče, Metković i Dubrovnik.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge luke otvorene za međunarodni promet.

Članak 8.

Strani trgovački brod smije prolaziti unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljenja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem.

Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutrašnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.

Članak 9

Kabotažu, tj. prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu mogu obavljati samo brodovi hrvatske državne pripadnosti.

Ne smatra se kabotažom, prema stavku 1. ovoga članka, prijevoz osoba stranom jahtom ako se taj prijevoz obavlja bez naplate.

lznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti:

1) stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovoj eksploataciji između luka Republike Hrvatske uz uvjet uzajamnosti,

2) stranom brodu prijevoz osoba i stvari izmedu luka Republike Hrvatske ako to zahtijeva gospodarski interes.

Članak 10.

Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraživački brod smije uploviti u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje:

1) za strani ratni brod - Ministarstva obrane,

2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod-brodove iz stavka 1. ovoga članka - Ministarstva uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

3) za strani ribarski brod - Ministarstva.

Uplovljenje u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu, stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje i stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.

Članak 11.

U lukama Republike Hrvatske mogu istodobno boraviti najviše tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

Boravak stranoga ratnog broda u luci Republike Hrvatske ne može trajati duže od 10 dana.

Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju državni interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim tim odredbama.

Za posjeta u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranome ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada radnog broda.

Članak 12.

Strane jahte i strane brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji, mogu ploviti i boraviti u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16.#clanak16 i članka 30.#clanak30 ovoga Zakona, pod uvjetom da odmah nakon uplovljenja u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske, uplove najkraćim putem u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i obave prijavu dolaska pri lučkoj kapetaniji ili lučkoj ispostavi.

Potanje propise o plovidbi i boravku stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi, športu ili rekreaciji u unutrašnjim morskim vodama i o njihovu boravku u terilorijalnom moru Republike Hrvatske donosi ministar.

Članak 13.

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

Uvjet na temelju kojih se izdaje odobrenje iz. stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati arheološka istraživanja spomenika kulture na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva kulture i prosvjete, te Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša za sva istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode.

Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje se na temelju uvjeta koje propisuju ministar kulture i prosvjete, odnosno ministar graditeljstva i zaštite okoliša uz suglasnost ministra.

O odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvješćuje se Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 3. ovoga članka kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 14.

U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu popravak) stranih ratnih brodova nakon prethodno pribavljenog odobrenja Ministarstva obrane.

Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak.

Protiv rješenja Ministarstva obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava.

Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljenja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak.

Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. Na traženje zapovjednika stranoga ratnog broda, Ministarstvo unutarnjih poslova može članovima posade broda dopustiti kretanje i izvan mjesta u kojemu je brodogradilište.

Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske.

Propisi iz prethodnih stavaka ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku

Članak 16.

Ministar obrane daje suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutrašnjirn morskim vodama Republike Hrvatske.

Strani plovni objekti ne smiju, ploviti zabranjenom zonom u unutrašnjim morskim vodama.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može odobriti plovidbu stranih plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama.

Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Propis o zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama donosi ministar obrane na prijedlog ministra.

Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutrašnjim morskim vodama objavljuje se u "Oglasu za pomorce".

Članak 17.

Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu.

Članak 18.

Ministar u skladu s prostornim planom propisuje uvjete podizanja i održanja uređaja i naprava na moru i pričvršćenih uz morsko dno radi uzgoja morskih bića.

Komercijalni uzgoj riba i drugih morskih bića iz stavka 1. ovoga članka uređuje se posebnim zakonom.

GLAVA III.

TERITORIJALNO MORE

Članak 19.

Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.

Polaznu crtu čine:

1) crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka, 2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,

3) ravne crte koje spajaju ove točke na obali kopna i na obali otoka:

a) rt Zarubača - jugoistočni rt otoka Mrkan - južni rt otoka Sv. Andrija - rt Gruj (otok Mljet),

b) rt Korizmeni (otok Mljet) - otok Glavat - rt Struga (otok Lastovo) - rt Veljeg mora (otok Lastovo) - jugozapadni rt otoka Kopište - rt Velo danče (otok Korčula) - rt Proizd - jugozapadni rt otoka Vodnjak - rt Rat (otok Drvenik mali) - hrid Mulo - hrid Blitvenica - otok Purara - otok Balun - otok Mrtovac - otok Garmenjak veli - točka na Dugom otoku s koordinatama 43 o 53'12" sjeverne geografske širine i 15 o 10'00" istočne geografske dužine,

c) rt Veli rat (Dugi otok) - hrid Masarine - rt Margarina (otok Susak) - pličina Albanež - otok Grunj - hrid Sv. Ivan na pučini - pličina Mramori - otok Altiež - rt Kastanjija.

Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti "Jadransko more", koju izdaje Državni hidrografski zavod.

Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava.

Članak 20.

Vanjska granica Teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte.

Članak 21.

Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

Članak 22.

Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljenja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljenja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas uz uvjet da se ne narušava mir,red ili sigurnost Republike Hrvatske.

Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.

Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

Članak 23.

O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljenja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske

Članak 24.

Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:

1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrđenoga pravnog poretka ili se ponaša na način kojim se narušavaju načela međunarodnog prava,

2) vježba ili obavlja obuku s oružjem,

3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,

4) vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,

5) polijeće, slijeće ili prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov,

6) lansira, spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj,

7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Hrvatskoj,

8) hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš,

9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića

10) obavlja istraživanje, ispitivanje ili mjerenje,

11) obavlja djelatnost radi neovlaštenog uključivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili uređaje Republike Hrvatske,

12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.

Članak 25.

Ministar može u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovidbene putove ili sustave odijeljenog prometa, radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata.

Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša.

Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka i ovoga članka ucrtavaju se u pomorsku kartu "Jadransko more" i pravodobno objavljuju u "Oglasu za pomorce".

Članak 26.

Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu.

Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području na kojemu je ribolov odobren.

Članak 27.

Teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju istodobno prolaziti više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

Članak 28.

Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi, i brodovi koji prevoze opasne kemikalije ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovidbenim putovima za te brodove, poštivati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša.

Članak 29.

Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države.

Članak 30.

Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar obrane radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak stranih plovnih objekata.

Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u "Oglasu za pomorce".

Članak 31.

Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa o neškodljivom prolasku iz članka 22.#clanak22 do 25.#clanak25 i 27#clanak27 do 30.#clanak30 ovoga Zakona ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprečavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.

Članak 32.

Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja u teritorijalnome moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje i uz stalan nadzor Ministarstva,a pod uvjetima koje propiše ministar.

Tijekom istraživanja, ispitivanja ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka,na stranome znanstvenoistraživačkom brodu mora biti najmanje jedan stručnjak iz znanstvene ustanove kojega odredi Ministarstvo.

Na aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 13.#clanak13 ovoga Zakona.

GLAVA IV

GOSPODARSKI POJAS

Članak 33.

Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom.

Članak 34.

U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi:

a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima,

b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova.

Članak 35.

Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke o uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država zastave broda.

Članak 36.

U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju.

Suglasnost za gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo.

Članak 37

Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja ili naprave iz članka 36.#clanak36 ovoga Zakona, dužna je:

a) najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu morskog objekta,

b) na mjestu gdje počinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije,

c) ukloniti svaki morski objekt koji se više ne uporabljuje ili je napušten, ne uzrokujući štetu ribolovu, zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili drugim legitimnim uporabama mora.

Članak 38.

Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskoriš- tavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka uređaja i naprava iz članka 36.#clanak36 ovoga Zakona ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba morskog objekta, i u tim zonama zabranili plovidbu.

Uspostavljanje sigurnosne zone, njena širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u "Oglasu za pomorce".

Članak 39.

Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti i uokolo njih ne smije se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova.

Članak 40.

Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju carinski i poreski propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske

Članak 41.

Strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uz odobrenje Ministarstva ako takva istraživanja služe u miroljubive svrhe i prinose znanstvenom poznavanju morskog okoliša.

Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Iskorištavanje i istraživanje radi iskorištavanja prirodnih bogatstava na gospodarskom pojasu obavlja se uz odobrenje koje se izdaje po posebnim propisima.

Članak 42.

Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpadaka.

Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

Potanje propise o suzbijanju onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra graditeljstva i zaštite okoliša.

GLAVA V.

EPIKONTINENTSKI POJAS

Članak 43.

Epikontinentski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentskog pojasa sa susjednim državama.

Granice epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrđene su sporazumom između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine.

Dok se postigne sporazum o razgraničenju epikontinentskog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora), Republika Hrvatska će uživati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.

Članak 44.

Nad epikontinentskim pojasom Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa.

Pod "prirodnim bogatstvima" iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju.

Članak 45.

Zbog ostvarivanja prava iz članka 44.#clanak44 stavka 1. ovoga Zakona ne smiju se neopravdano sprečavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, a ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera.

Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentskom pojasu primjenjuju se odredbe članka 41.#clanak41 ovoga Zakona.

Članak 46.

Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Na postrojenja i uređaje iz slavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 36.#clanak36 do 40.#clanak40 ovoga Zakona.

Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje hrvatskoga teritorijalnog mora, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja

Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

GLAVA VI.

PRAVO PROGONA

Članak 47.

Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno s njime, povrijedio ovaj Zakon, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

Progon stranoga broda može početi samo ako se sumnjivi brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno sa sumnjivim brodom, nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentskim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

Progon stranoga broda može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države ako nije bio prekinut, sve dok ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke treće države.

Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentskim pojasom progon stranoga broda može započeti samo ako su povrijedeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasima.

Ako se gonjeni brod za vrijeme progona uhiti, gonitelj će ga predati kapetaniji koja je nadležna za luku u kojoj se brod nalazio. Ako je brod samo prolazio hrvatskim unutrašnjim vodama ili teritorijalnim morem, predat će ga najbližoj kapetaniji. Ako kapetanija kojoj je brod predan nije nadležna za provođenje postupka protiv broda, ona će obavijestiti tijelo koje je nadležno za provođenje postupka i postupiti po njegovim uputama.

Odredbe u ovome članku ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet.

DIO TREĆI

POMORSKO DOBRO

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Članak 48.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom.

Članak 49

Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim.

U smislu stavka 1. ovoga članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr.

Članak 50.

Morska obala se proteže od crte srednjih niskih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Državni hidrometeorološki zavod.

Za slučaj da morska obala određena u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaća područja kopna nejednakih širina, kao pomorsko dobro smatrat će se područje kopna veće širine.

Iznimno, na prijedlog tijela jedinica lokalne samouprave posredstvom županijske skupštine, ministar može odrediti da se morskom obalom smatra širi dio kopna od onog određenog u stavku 1. ovoga članka ako ono po svojoj prirodi ili namjeni služi ili može služiti općoj upotrebi ili uži dio kopna ako to zahtijeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi zgrada kulturnih, vjerskih i sl.)

Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem.

U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi ministar koji određuje i granicu takvog pomorskog dobra.

Članak 51.

Na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Svakome je dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Posebna upotreba i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske.

Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Članak 52.

Dio pomorskog dobra namijenjen za potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih s morem i drugih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, može se odlukom Vlade Republike Hrvatske isključiti iz opće upotrebe.

Članak 53.

Smatrat će se da je protivno interesu Republike Hrvatske posebna upotreba i/ili korištenje pomorskog dobra koje bi bilo suprotno posebnim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 54.

Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu i/ili korištenje osobama iz članka 51.#clanak51 stavka 3. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe i/ili korištenja.

Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru dok one traju.

Članak 55.

Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina.

Članak 56.

Pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska neposredno i/ili putem županija

Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju propisa o pomorskom dobru obavlja Ministarstvo, ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.

Inspektor nadzire primjenu odluke i ugovora o koncesiji i o tome obavještava davatelja.

Članak 57.

Sredstva za održavanje, upravljanje i unapređenje pomorskog dobra čine:

1) naknade od koncesija za upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra izvan lučkog područja,

2) naknade koje za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica upisani u upisnik brodica,

3) polovica iznosa odšteta za oštećenje ili uništenje flore i faune mora uslijed onečišćenja mora.

4) iznosi novčanih kazni za pomorske prekršaje,

5) iznosi dijela naknada od prodaje benzina,

6) iznosi naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice namijenjene razonodi ili športu,

7) sredstva iz drugih izvora.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se isključivo za:

1) održavanje, upravljanje, zaštitu i unapređenje pomorskog dobra,

2) održavanje i popravak malih luka,

3) postavljanje i održavanje uređaja za sigurnost plovidbe u malim lukama,

4) pokriće troškova otklanjanja opasnosti i štetnih posljedica uslijed onečišćenja,

5) nabavku uređaja i opreme za službu sprečavanja onečišćenja mora,

6) izradu znanstvenih i stručnih projekata u cilju očuvanja morskog okoliša i bogatstava mora,

7) pokriće stvarnih troškova nastalih spašavanjem ljudskih života na moru,

8) nabavku uređaja i opreme za spašavanje na moru.

Sredstva iz stavka 1. točke 5) i 6) ovoga članka prihod su državnog proračuna, a ustupaju se lučkim kapetanijama i koriste se isključivo za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka.

Sredstva iz stavka 1. točke 2), 3), 4) i 7) ovoga članka prihod su županijskog proračuna, a koristi ih županijska skupština na čijem području su ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka.

Naknada od koncesija iz članka 62.#clanak62 stavka 1. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a ustupa se u cijelosti skupštini županije na čijem području je ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, osim za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka.

Naknada od koncesija iz članka 62.#clanak62 stavka 2. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a uplaćuje se na poseban račun i koristi isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, ako za potrebe obnove zemlje, nije drugačije određeno.

Članak 58.

Vlasnici brodica upisanih u očevidnik brodica plaćaju naknadu za upotrebu pomorskog dobra u mjestu gdje je brodica upisana u očevidnik brodica.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za brodice državnih tijela.

Visinu naknade odreduje ministar, a naknada se plaća najkasnije do kraja veljače za tekuću godinu.

GLAVA II.

KONCESIJE

Članak 59.

Fizičkim i pravnim osobama može se dati ovlaštenje za posebnu upotrebu i/ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra (koncesija).

Koncesija na pomorskom dobru daje se na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom.

Koncesija daje ovlašteniku pravo upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima određenim u odluci o koncesiji.

Koncesija se ne može prenositi na drugog bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.

Stjecatelj na javnoj dražbi postrojenja podignutih po ovlaštenju na pomorskom dobru ne može ih upotrebljavati i/ili koristiti bez izričitog odobrenja davatelja koncesije.

Ako ovlaštenik umre, odnosno pravna osoba prestane postojati, njegovi nasljednici, odnosno sljednici pravne osobe stupaju na njegovo mjesto, ali važenje koncesije prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od šest mjeseci od dana smrti ovlaštenika odnosno prestanka pravne osobe ne zatraže od davatelja koncesije da im je potvrdi. Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, primjenjuju se propisi koji veže za oduzimanje koncesije.

Članak 60.

Odluka o koncesiji sadrži područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu i/ili korištenje; način, uvjete i vrijeme upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju; ovlaštenja davatelja koncesije; prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra.

Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji.

Članak 61.

Koncesija za razdoblje do četiri godine, ako ne uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, izdaje se na zahtjev.

Koncesija na razdoblje do četiri godine, ako uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, kao i koncesija na razdoblje preko četiri godine, daje se na temelju javnog prikupljanja ponuda.

U slučaju više zahtjeva za koncesiju, prednost ima tražitelj koji nudi veća jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra i koji predlaže upotrebu i/ili korištenje koje je prema ocjeni davatelja koncesije od značajnijeg interesa.

Članak 62.

Kao prenijeti posao državne uprave, odluku o koncesiji iz članka 61.#clanak61 stavka 1. ovoga Zakona daje nadležna skupština županije na temelju mišljenja općinskog i/ili gradskog poglavarstva, a odluku o koncesiji iz članka 61. iz stavka 2. ovoga Zakona daje skupština županije uz suglasnost Ministarstva.

Koncesiju na razdoblje 12 godina ili više, ali ne duže od 33 godine, daje Vlada Republike Hrvatske.

Koncesiju za razdoblje preko 33 godine daje Sabor Republike Hrvatske.

Prethodni postupak za donošenje odluke o koncesiji kao i pripremu nacrta ugovora iz članka 60.#clanak60 ovoga Zakona, obavlja Županijski ured za pomorstvo.

U slučaju nesuglasja između županije i Ministarstva oko dodjele koncesije, o koncesiji odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 63.

Davanje koncesije mora biti utemeljeno na nalazu i mišljenju stručnog tijela kako:

a) bi koncesija odgovarala svim posebnim propisima i gospodarskom značaju pomorskog dobra,

b) bi koncesija bila usklađena s gospodarskom strategijom i politikom gospodarskog razvitaka Republike Hrvatske i županije,

c) planirana djelatnost ne bi umanjila ometala ili onemogućila upotrebu i/ili korištenje tog, odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni.

Stručno tijelo za ocjenu predložene koncesije koju daje županijska skupština uz suglasnost Ministarstva i koju daje Vlada Republike Hrvatske, sastavljeno od odgovarajućih stručnjaka (prostorni planer, stručnjak za zaštitu okoliša, stručnjak struke odgovarajuće planirane djelatnosti i pomorsko prometne struke), imenuje ministar zajedno sa ministrom graditeljstva i zaštite okoliša.

Stručno tijelo za ocjenu koncesije koju donosi županijska skupština imenuje župan.

Članak 64.

Za svaku koncesiju na pomorskom dobru plaća se godišnja naknada koja se određuje odlukom o koncesiji.

Visina koncesijske naknade temelji se na gospodarskoj opravdanosti očekivane profitabilnosti i/ili upotrebe pomorskog dobra, procijenjenom stupnju ugroženosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.

Na koncesije dane tijelima državne uprave i tijelima lokalne samouprave i uprave, fizičkim ili pravnim osobama u dobrotvorne ili druge svrhe od interesa Republike Hrvatske ne plaća se naknada.

Članak 65.

Ovlaštenik koncesije može, uz odobrenje davatelja koncesije, osnovati hipoteku pod uvjetima iz ugovora. o koncesiji na objektima koje je izgradio na pomorskom dobru.

Članak 66.

Sve koncesije na pomorskom dobru daju se na osnovi prava što ih na njemu ima Republika Hrvatska.

Ovlaštenik koncesije dužan je osigurati da treće osobe s kojima stupa u pravne odnose s obzirom na dobivenu koncesiju ne upotrebljavaju i/ili korisle pomorsko dobro suprotno uvjetima pod kojima mu je dana koncesija.

Ovlaštenik koncesije nema pravo tražiti štetu od Republike Hrvatske ako je njegovo pravo posebne upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra ograničeno ranijim pravima trećih osoba ili promjenom dobra prouzročenom prirodnim događajima. U takvom slučaju može se srazmjerno smanjiti godišnja naknada.

Članak 67.

Davatelj koncesije može koncesiju u svako doba opozvati u cijelosti ili djelomično kad to zahtijeva interes Republike Hrvatske koji utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Ako ovlaštenik koncesije na osnovi koncesije izgradi građevinu ili izvrši druga ulaganja na pomorskom dobru u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji, ima u slučaju opoziva koncesije, u cijelosti pravo na naknadu štete u razmjeru prema vremenu za koje je prikraćen u vršenju ovlaštenja koncesije.

Ako se koncesija samo djelomićno opozove, ovlaštenik koncesije ima pravo da je se odrekne u cjelini. Odreknuće će izjaviti davatelju koncesije u roku od 30 dana od dana kada je primio izjavu davatelja o djelomičnom opozivu.

Članak 68.

Odredbe članka 66.#clanak66 i 67.#clanak67 ovoga Zakona primjenjuju se i u slučaju kad ovlaštenik ne može iskoristiti koncesiju u cijelosti ili djelomično uslijed građenja ili radova koji se vrše u interesu Republike Hrvatske.

Članak 69.

Koncesija se može oduzeti:

a) ako ovlaštenik koncesije ne izgradi u određenom roku postrojenje za koje mu je dana koncesija,

b) ako ovlaštenik koncesije krši odredbe ovoga Zakona koje uređuju pomorsko dobro ili podzakonske akte donesene radi izvršenja odredaba zakona ili uvjete koncesije,

c) ako ovlaštenik koncesije ne iskorištava koncesiju ili je iskorištava za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere određene u koncesiji,

d) ako ovlaštenik koncesije bez odobrenja izvrši na pomorskom dobru označenom u koncesiji radnje koje nisu predviđene u koncesiji ili su u suprotnosti s odobrenim projektom,

e) ako ovlaštenik koncesije neuredno plaća naknadu za koncesiju,

f) ako ovlaštenik koncesije ne održava ili nedovoljno održava i zaštićuje pomorsko dobro s obzirom na način predviđen u odluci o koncesiji.

U slučajevima iz prethodnog stavka pozvat će se ovlaštenik koncesije da se u određenom roku izjasni o razlozima zbog kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.

Članak 70.

Koncesija prestaje:

a) istekom vremena za koje je dana,

b) odreknućem ovlaštenika koncesije nakon isteka vremena određenog u odluci o koncesiji,

c) smrću ovlaštenika, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici, odnosno pravni sljednici ne zatraže pravodobno potvrdu koncesije,

d) oduzimanjem koncesije od strane davatelja. Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije

Članak 71.

Kad koncesija prestane u skladu s odredbama članka 69. ili članka 70. točke a) i b) ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije nema pravo na odštetu.

Ako je ovlaštenik koncesije izgradio štogod na pomorskom dobru na osnovi koncesije, ima pravo uzeti prinove i građevine koje je izgradio ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za pomorsko dobro. Ako to nije moguće, prinove i građevine smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, ali davatelj koncesije može tražiti od ovlaštenika koncesije da ih o svom trošku ukloni u cijelosti ili djelomično i vrati pomorsko dobro u prijašnje stanje.

Ako ovlaštenik koncesije ne udovolji traženju davatelja koncesije da mu u odredenom roku preda pomorsko dobro na slobodno raspolaganje, odnosno da ukloni prinove i građevine, odluka će se izvršiti po službenoj dužnosti, a na trošak ovlaštenika koncesije.

Članak 72.

Za raspravljanje svih pitanja i rješavanje svih sporova u vezi sa davanjem, izvršavanjem, opozivom, oduzimanjem ili izmjenom odluke o koncesiji na pomorskom dobru nadležno je Ministarstvo.

Protiv rješenja Ministarstva ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

G L A V A III.

RED NA POMORSKOM DOBRU

Članak 73.

Nadležno tijelo državne uprave dužno je prije izdavanja odobrenja za građenje objekta na pomorskom dobru pribaviti suglasnost nadležne lučke kapetanije.

Gradnjom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i proširenje kopna u more nasipavanjem.

Članak 74.

Odlaganje materijala na morsku obalu ili u more (od iskopa, rušenja objekata, otpadnog materijala i dr.) dopušteno je samo uz odobrenje tijela uprave nadležnog za poslove graditeljstva.

Tijelo uprave iz stavka 1. ovoga članka dužno je prije donošenja rješenja pribaviti suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite okoliša, vodoprivrede i nadležne lučke kapetanije.

Članak 75.

U more i na morsku obalu zabranjeno je bacati, odlagati ili ispuštati krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro.

Koje se tvari ne mogu odlagati ili ispuštati u more, ovisno o njihovim izvorima, propisuju nadležni ministri posebnim zakonima uz suglasnost ministra.

Svatko tko primijeti da je pomorsko dobro onečišćeno dužan je o tome obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili njezinu ispostvu, odnosno najbliži nadležni županijski ured.

Članak 76.

Na pomorskom dobru zabranjeno je poduzimati radnje koje bi mogle dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi, nanijeti štetu plovnim objektima i drugim objektima ili onečistiti pomorsko dobro.

Članak 77.

Plovni objekti mogu prazniti spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.

Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepražnjenja tih spremišta moglo doći do onečišćenja mora tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka plovni objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke, lučka kapetanija može zabraniti plovnom objektu isplovljenje iz luke.

Članak 78.

U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija je ovlaštena zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove uklanjanja štetnih tvari s pomorskog dobra i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi zadovoljavajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

Članak 79.

Kad primi obavijest o onečišćenju pomorskog dobra, lučka kapetanija dužna je odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje i uzrok onečišćenja i, ako je moguće, visinu nastale štete.

Nastalu štetu treba utvrditi, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera za odstranjivanje štetnih tvari s pomorskog dobra.

Članak 80.

Fizička ili pravna osoba koja koristi naprave, uređaje i postrojenja za prihvat, smještaj i preradu ulja na pomorskom dobru, dužni su prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprečavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja na pomorsko dobro.

Cjevovodi i spojnice brodova s uređajima na obali moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kepetanija.

Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka.

DIO ČETVRTI

SIGURNOST PLOVIDBE

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 81.

Sigurnost plovidbe uređena ovim Zakonom odnosi se: 1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, plovni objekti hrvatske državne pripadnosti kao i oni koji plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, plutajući objekti, posada na plovnim objektima, plovidba i peljarenje na moru te

2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovog dijela Zakona.

Članak 82.

Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova dužni su:

1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe,

2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,

3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.

Članak 83.

Ministarstvo je dužno provesti istragu o svakoj nesreći koja se dogodi bilo kojem brodu hrvatske državne pripadnosti, kao i na brodu strane državne pripadnosti koji pretrpi nesreću u unutrašnjim morskim vodama ili teritorljalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesreća prouzročila smrt ili teže tjelesne ozljede državljana Hrvatske, veći gubitak ili oštećenje imovine, ili onečišćenje morskog okoliša.

GLAVA II.

PLOVNI PUTOVI

Članak 84.

Plovni put u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen.

Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i radio-postaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu.

Za upotrebu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada.

Članak 85.

Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihovo ispravno funkcioniranje. Sve promjene na plovnim putovima i objektima sigurnosti plovidbe bitne za sigurnost plovidbe moraju se na propisani način objavljivati u "Oglasima za pomorce".

Članak 86.

Poslove iz članka 84.#clanak84 i 85.#clanak85 ovoga Zakona obavlja trgovačko društvo "Plovput".

Članak 87.

Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje od trgovačkog društva "Plovput".

Članak 88.

Investitor ili vlasnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, poduzeće koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnog puta, na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak dovesti u ispravno stanje.

Članak 89.

Obalne radio-postaje obavljaju radio-službu koja služi zaštiti ljudskog života i sigurnosti plovidbe na moru.

U obavljanju radio-službe, sukladno propisima o radio saobračaju iz stavka 1. ovoga članka obalne radio-postaje dužne su osigurati službu bdjenja i druge potrebne službe.

Plovni objekti koji moraju imati radio-postaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdjenja, u skladu s propisima o radio-prometu.

GLAVA III.

LUKE

Članak 90.

Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe.

Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonom, uredit će se posebnim zakonom.

Članak 91.

Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

Luke otvorene za javni promet ili za posebne namjene određuju se posebnim propisom, a uvjete za sigurnost plovidbe u lukama otvorenim za javni promet ili za posebne namjene donosi Vlada Republike Hrvatske

Članak 92

Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da osigurava sigurnu plovidbu.

Članak 93.

Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti.

Članak 94.

Strani plovni objekt dužan je pri dolasku u luku predati nadležnoj lučkoj kapetaniji opću izjavu, zdravstvenu izjavu i izvadak iz popisa posade i popis putnika.

Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci.

Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.

Članak 95.

Strani nuklearni brod koji namjerava doći u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljenje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi ocjene može li taj brod preuzročiti nuklearnu štetu.

Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za dolazak u hrvatsku luku ako ustanovi da od tog broda ne prijeti opasnost od prouzročenja nuklearne štete i ako taj brod, na njegov zahtjev, pribavi jamstvo do visine svote iz članka 857.#clanak857 ovoga Zakona.

Prije uplovljenja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteno trgovačko društvo, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti broda te preglede radi ustanovljenja prijeti li od tog broda opasnost od prouzročenja nuklearne štete.Kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

Članak 96.

Strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja, a nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskom jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu onečišćenjem uljem predviđenu u članku 846.#clanak846 ovoga Zakona, ne smije ulaziti u luku niti izlaziti iz luke Republike Hrvatske niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje.

Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja koje je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu države u kojoj upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovnrnost pokrivena u granicama predviđenima u članku 842#clanak842 ovoga Zakona.

Članak 97.

Ako u luci ili drugim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora nastane požar ili druga nezgoda koja ugrožava sigurnost ljudskog života ili plovnog objekta, nadležna lučka kapetanija je dužna naredili najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nezgode radi spašavanja ugroženih ljudskih života.

GLAVA IV

PLOVIDBA I PELJARENJE

1. Plovidba

Članak 98.

U plovidbi moraju se primjenjivati propisana pravila plovidbe te propisani signali i oznake koji moraju udovoljiti zahtjevima sigurne i uredne plovidbe.

Članak 99.

Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti s plovnog puta.

Predmeti ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se bacati na plovni put.

Članak 100.

Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije saobračati s drugim brodovima,tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za slobodan saobračaj s obalom.

Strani plovni objekt dužan je viti zastavu svoje državne pripadnosti dok se nalazi u teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske

Članak 101.

Strani plovni objekt u raspremi može boraviti u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

2. Peljarenje

Članak 102.

Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Peljarenje može biti lučko i obalno.

Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora do granice lučkog peljarenja.

Članak 103.

Poslove peljarenja u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.

Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.

Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 104.

Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.

Obveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, hrvatski putnički brodovi i trajekti koji plove na redovnoj liniji,

b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500.

Iznimno od odredbe stavka 2.točke b) ovoga članka lučka kapetanija može za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju.

Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.

Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja propisuje ministar.

Članak 105.

Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje.

Članak 106.

Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete.

U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti.

Visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom donosi ministar.

Članak 107.

Peljarenje plovnog objekta, bez obzira da li je obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.

Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.

Članak 108.

Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara.

Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak.

Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva obvezanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak.

Članak 109.

Ako se prema zakonu može tražiti naknada štete neposredno od peljara koji je prouzročio štetu, odredba članka 108.#clanak108 stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno.

Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornošću druge pravne osobe čiji je peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 108.#clanak108 ovoga Zakona, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno.

GLAVA V.

BROD

1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu

Članak 110.

Brod je sposoban za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu:

1) ako udavoljava odgovarajućim uvjetima propisanim zakonom i tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova (u daljnjem tekstu: tehnička pravila) glede:

a) zaštite ljudskog života na moru,

b) zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu,

c) smještaja putnika na brodu,

d) zaštite broda,

e) zaštite tereta na brodu,

f) zaštite okoliša od onečišćenja s broda,

2) ako ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade,

3) ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa:

- odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom broda,

- propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika,

4) ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran pravilno i u skladu s:

- odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda,

- propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

Članak 111.

Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 1) ovoga Zakona posvjedočuje se obavljanjem tehničkog nadzora. Tehnički nadzor obavlja Hrvatski registar brodova (u daljnjem tekstu: Registar) u skladu s tehničkim pravilima.

Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 2), 3) i 4) ovoga Zakona provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.

Registar obavlja pregled sposobnosti broda samoinicijativno u slučajevima predviđenim propisima ili njegovim pravilima, odnosno na zahtjev inspekcije ili druge zainteresirane osobe.

Članak 112.

Tehnički nadzor broda sukladno tehničkim pravilima obuhvaća:

1) odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinaćuje,

2) tipno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod,

3) nadzor nad gradnjom ili preinakom broda,

4) nadzor nad izradbom strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod,

5) preglede postojećih brodova,

6) utvrđivanje podobnosti ustrojstava brodara brodova glede sigurnog rada i zaštite okoliša tijekom korištenja brodova.

Članak 113.

Pregledi postojećih brodova mogu biti: osnovni, redovni i izvanredni.

Članak 114.

Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom:

1) upisa u upisnik brodova,

2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose odredbe tehničkih pravila.

Članak 115.

Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim tehničkim pravilima.

Članak 116.

Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:

- nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,

- prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,

- prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehničkih pravila,

- kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,

- prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,

- kad to za određeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim pregledima.

Članak 117.

Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.

Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Članak 118.

Opseg i način obavljanja osnovnog preglede i pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrst, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovnih pregleda propisani su tehničkim pravilima.

Članak 119.

Stanje broda i njegove opreme treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.

Članak 120.

Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Registra obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi tehničkih pravila.

Članak 121

Registar može, brod novog tipa, brod koji redovno ne obavlja medunarodna putovanja, ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

Registar može brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanju odredbi tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

Članak 122.

Registar može utvrditi sposobnim teretni brod za privremeni prijevoz putnika u granicama unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ako utvrdi da je brod sposoban za prijevoz putnika u posebnim uvjetima.

2. Baždarenje brodova

Članak 123.

Baždarenje broda obavlja se radi utvrdivanja tonaže broda.

Članak 124.

Baždarenje brodova obavlja Registar prema tehničkim pravilima.

Članak 125.

Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježu:

1) svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova,

2) strani brod koji u hrvatskoj luci podliježe plaćanju naknade čija se visina utvrđuje prema tonaži ako je baždarena prema pravilima čije se odredbe bitno razlikuju od odredbi tehničkih pravila.

Članak 126.

Baždarenje broda prema odredbama ovoga Zakona obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova.

Članak 127.

Ponovno baždarenje hrvatskog broda obavlja se:

1) ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža,

2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja,

3) ako se brod unutrašnje plovidbe upisuje u zapisnik pomorskih brodova.

U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1. ovoga članka, Registar odlučuje da li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, ponovno baždarenje mora obaviti u cijelosti ili djelomično.

3. Brodske isprave i knjige

Članak 128.

Brodske isprave koje brodovi moraju imati služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

U brodske knjige, koje brodovi moraju voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

Članak 129.

Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku.

Brodske isprave i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.

Članak 130.

Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

Članak 131.

Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodica, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnih brodova izdaje se upisni list.

Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe.

Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnika brodova u koji je brod upisan.

U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova.

Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.

Članak 132.

Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, upise iz članka 131.#clanak131ovoga Zakona unijeti u upisni list broda.

Kad se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili područje plovidbe mora mu se zamijeniti i upisni list.

Članak 133.

Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list.

Brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim plovidbenim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske.

Privremeni plovidbeni list važi najdulje jednu godinu od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije, i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.

Privremeni plovidbeni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske.

Članak 134.

Pored isprava navedenih u članku 131.#clanak131 do 133.#clanak133 ovoga Zakona, brodovi upisani u hrvatski upisnik brodova moraju imati:

a) isprave i knjige propisane međunarodnim konvencijama koje se odnose na dotični brod,

b) isprave i knjige koje propisuje ministar ili Registar, a kojima se dokazuje sposobnost broda za plovidbu ili druga njegova svojstva, odnosno isprave i knjige o važnijim dogadajima na brodu, ukoliko odnosne isprave nisu obuhvaćene točkom a) ovog stavka.

Članak 135.

Ministar propisuje oblik isprava i knjiga koje se izdaju na temelju njegovih propisa ukoliko to nije propisano međunarodnim ugovorom.

Oblik isprava i knjiga koje izdaje Registar propisuje Registar ako nisu propisani međunarodnim ugovorom.Obrasci isprava i knjiga koje izdaje Registar objavljuju se u posebnom izdanju Registra.Rokovi valjanosti, mogućnosti produženja valjanosti i uvjeti pod kojima pojedine isprave gube valjanost predviđeni su propisima koje donosi ministar, odnosno tehničkim pravilima Registra.

GLAVA VI.

PLUTAJUĆI OBJEKT

1. Utvrđivanje sposobnosti za upotrebu plutajućeg objekta

Članak 136.

Plutajući objekt je sposoban za upotrebu u određenoj odobrenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom:

1) da zadovoljava odgovarajućim odredbama tehničkih pravila Registra glede:

a) zaštite ljudskog života na moru,

b) zaštite pri radu i smještaju posade i drugih osoba zaposlenih na objektu,

c) smještaja drugih osoba na objektu,

d) zaštite objekta,

e) zaštite tereta na objektu,

f) zaštite okoliša od onečišćavanja s objekta,

2) da ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade i drugih osoba zaposlenih na objektu,

3) da je smještaj i broj drugih osoba u skladu s:

- odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom objekta,

- propisima kojima se uređuju uvjeti boravka drugih osoba na objeku,

4) da je teret na objektu ukrcan, složen i osiguran pravilno i u skladu s

- odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji objekta,

- propisima kojima se uređuju uvjeti uskladištenja tereta,

5) ako je na podesnom mjestu sigurno privezan, usidren ili položen na morskom dnu.

Članak 137.

Glede utvrđivanja sposobnosti za upotrebu, tehničkog nadzora i pregledu plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 110.#clanak110 do 122.#clanak122 ovoga Zakona koji se odnose na brod.

2. Baždarenje plutajućih objekata

Članak 138.

Glede baždarenja plutajućeg objekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 123.#clanak123 do 127.#clanak127 ovoga Zakona koje se odnose na brod.

3. Isprave i knjige plutajućeg objekta

Članak 139.

Plutajući objekt mora imati knjige, svjedožbe i isprave kojima se dokazuju njegova specifična svojstva u skladu s propisima.

Članak 140.

Na isprave i knjige plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 131.#clanak131 do 135.#clanak135 ovoga Zakona.

Članak 141.

Vlasnik plutajućeg objekta mora imati odobrenje za mjesto priveza, odnosno sidrenje objekta, kao i za njegovo polaganje na morsko dno (lokacija).

Odredbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje lučka kapetanija nakon prethodno pribavljenih mišljenja tijela općinske uprave nadležnih za urbanizam, komunalne i sanitarne poslove.

Članak 142.

Plutajući objekti upisuju se u knjigu evidencije plutajućih objekata (očevidnik) koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na njenom području.

Zahtjev za upis plutajućeg objekta u knjigu evidencije mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana izvršenoga osnovnog pregleda.

GLAVA VII

BRODICA

1. Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu

Članak 143.

Brodica je sposobna za plovidbu i određenu namjenu ako je utvrđena njena sposobnost za plovidbu u pogledu njene konstrukcije, plovnih svojstava, porivnih i drugih uređaja i opreme.

način utvrđivanja sposobnosti brodice za plovidbu propisuje ministar.

Članak 144.

Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu obavlja se pregledom.

Pregled brodice može biti osnovni, redovni i izvanredni.

Pregled brodice obavlja kapetanija, a iznimno, kad se radi o rekonstrukciji i prenamjeni postojećih brodica, pregled može izvršiti Registar.

Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, plovna svojstva, porivni uređaji oprema brodice koji ima ispravu o gradnji brodice izdanu od Registra, odnosno za brodicu izgrađenu u stranoj zemlji, ako ima ispravu ovlaštene stručne organizacije iz te zemlje.

Članak 145.

Isprava o sposobnosti brodice za plovidbu koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti.

Ako brodica koja nije evidentirana na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a brodica nema isprave o sposobnosti za plovidbu, nadležno tijelo zabranit će plovidbu brodice dok se pregledom brodice ne utvrdi njena sposobnost za plovidbu.

Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na brodice čije stanje očito ne odgovara važećoj ispravi o njihovoj sposobnosti za plovidbu.

Nakon pregleda brodice prema odredbi stavak 2. ovoga članka, brodici se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu.

2. Baždarenja brodice

Članak 146.

Brodica mora biti baždarena. Baždarenje brodica obavlja se prema tehničkim pravilima Registra.

Ako se popravkom ili preinakom brodice mijenja njena tonaža, ta se brodica mora ponovno baždariti.

Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija.

GLAVA VIII.

POSADA BRODA

1. Zajedničke odredbe

Članak 147.

Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.

Članak 148.

Za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati odgovarajući broj članova posade s propisanom stručnom spremom.

Članak 149.

Član posade broda hrvatske trgovačke mornarice koji obavlja poslove kojima se osigurava plovidba može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob te koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuće ovlaštenje te pripravnik za stjecanje zvanja.

Zvanja članova posade brodova hrvatske trgovačke mornarice stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje.

Osim ovlaštenja za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 2. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i posebna ovlaštenja.

Posebna ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka stječu se s položenim odgovarajućim ispitom.

Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i kontrolira periodičnim pregledom.

Članak 150.

Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije na način da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti brod ili teret na njemu, ugrozi sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i okoliš od onečišćenja opasnim kemikalijama i štetnim tvarima (uljem, otpacima tekućih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima te radioaktivnim tvarima i njihovim otpacima) s broda.

Članak 151.

Član posade za obavljanje straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika.

Časnik straže za trajanja straže ne smije napustiti svoje mjesto na straži bez odobrenja zapovjednika.

Članak 152.

U predjelima gustog prometa, u uvjetima ograničene vidljivosti i u svima ostalim opasnim plovidbenim situacijama, kad se upotrebljava uređaj za automatsko kormilarenje, treba postojati izravna mogućnost da dežurni časnik i kormilar preuzmu kormilarenje broda.

Prebacivanje od automatskog na ručno kormilarenje i obratno treba obaviti osobno dežurni časnik straže na mostu.

Članak 153.

Kao član posade na brodu može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu ili odobrenje za ukrcavanje.

Pomorska knjižica jest isprava kojom se dokazuje stručna sprema člana posade zdravstveno stanje, svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje zaposlenja na brodu.

Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcavanje jesu osobne isprave koje su izdane.

Pomorska knjižica opskrbljena vizom za putovanje u inozemstvo, izdana od nadležne lučke kapetanije, služi i kao putna isprava (putovnica) i ovlašćuje osobu da bude član posade broda koji plovi u inozemstvo, te da putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku.

Članak 154.

Ako član posade broda za trajanja odnosno nakon prestanka zaposlenja bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u luku njegova ukrcavanja, ako to brodar ne učini, povratno putovanje u luku ukrcaja dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.

Članak 155.

Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.

Brodar ima pravo regresa za napalatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za stan, hranu i prijevoz člana posade od trenutka njegova iskrcavanja s broda do trenutka njegova povratka u luku ukrcavanja, odnosno u mjesto njegova prebivanja.

Članak 156.

Povratno putovanje smatra se osiguranim i ako je članu posade broda osiguran odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegova ukrcavanja.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka članu posade pripada naknada za posao koji je obavljao na brodu.

Članak 157.

Odredbe članka 153.#clanak153, 154.#clanak154, 155.#clanak155 i 156.#clanak156 ovoga Zakona primjenjuju se i na strance koji su članovi posade hrvatskog broda.

Članak 158.

U inozemnim lukama član posade broda koji je državljanin Republike Hrvatske može se, radi zaštite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraćati diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Članak 159.

Član posade broda dužan je odmah obavijestiti zapovjednika broda, odnosno dežurnog časnika:

1 ) o svakome izvanrednom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili tereta na brodu te onečistiti okoliš uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda,

2) kad, u plovidbi plovnim putovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ustanovi da pojedini svjetionici i svjetla te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svome rnjestu

U neispravnostima iz stavka 1. točke 2) ovoga članka zupovjednik broda bez odgađanja dužan je obavijestit i nadležnu lučku kapetaniju.

U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu i tereta te za zaštitu okoliša dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.

Članak 160.

Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu prouzročenu stvarima namijenjenim za njegovu osobnu upotrebu na brodu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji broda.

Član posade koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.

U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 154.#clanak154 do 157.#clanak157 ovoga Zakona.

Članak 161.

Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala zbog njegove krivnje.

Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema opčim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu uslijed nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara ako ne dokaže da je član posade broda štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Za suđenje u međusobnim sporovima između člana posade broda i brodara, kao i u međusobnim sporovima između zapovjednika broda i brodara stvarno su nadležni trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.

2. Zapovjednik broda

Članak 162.

Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske.

Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodara.

U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje sa svim njegovim ovlaštenjima, po rangu najstariji član posade službe palube koji je državljanin Republike Hrvatske.

Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova (članak 202. stavak 1. točka 3).

Članak 163.

Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima, vrši javna ovlaštenja na brodu i zastupa brodara

Ako je zapovjednik strane jahte upisan u hrvatski upisnik brodova strana fizička osoba ili osoba bez državljanstva, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka vrši najstariji časnik palube ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske.

Članak 164.

Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.

Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara.

Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu. Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika - osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.

Članak 165.

Zapovjednik broda, odnosno časnik palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda dužan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.

Zapovjednik broda dužan je osobno rukovoditi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te za ograničene vidljivosti.

Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika broda odgovornosti za upravljanje brodom.

Članak 166.

Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštiti okoliša.

Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu.

Članak 167.

Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutrašnjim morskim vodama, ako je to moguće te narediti da se brod napusti.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda dužan je poduzeti i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju - i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorskih karata dotičnog putovanja i gotovog novca brodske blagajne.

Zapovjednik broda smije napustiti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 168.

Ako se na brodu desi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili ako se desi izvanredni događaj brodu, putnicima, drugim osobama, teretu ili stvarima na brodu, ili ako se opazi onečišćenje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata.

Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je o događaju iz tog stavka, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika.

Ako se dogadaj iz stavka 1. ovoga članka desio za plovidbe, zapovjednik je broda dužan izvještaj o događaju, zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika, podnijeti u roku iz stavka 2. ovoga članka lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako se brod nalazi u inozemstvu.

Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka mora unijeti u brodski dnevnik rođenje i smrt osobe na brodu, naznačujući mjesto ili zemljopisnu poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio.

Zapovjednik broda dužan je o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.

Članak 169.

Zapovjednik broda dužan je preko radio-telekomunikacija odaslati obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a osobito ako opazi promjene na plovnom putu iz članka 159. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona, naiđe na onečišćivanje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima, opasan led, opasnu oluju ili na bilo koju drugu neposrednu opasnost za plovidbu, ili na tropsku oluju, na temperaturu zraka ispod ledišta praćenu vjetrovirna olujne snage koji uzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgrađima, ili na vjetar snage 10 ili više bofora po Beaufortovoj ljestvici, a za koji nije bilo primljeno upozorenje o oluji.

Zapovjednik broda dužan je bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik.

Članak 170.

Ako se brodu dogodi nezgoda ili se otkrije nedostatak koji utječe na:

1) sigurnost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme,

2) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od zagađivanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima zapovjednik ili brodar mora što je prije moguće izvijestiti Hrvatski registar brodova koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.

Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili brodar će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države luke u kojoj se nalazi.

Zapovjednik ili brodar mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari

Članak 171.

U slučaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere opreznosti koje se pokažu potrebnima, osobito kako bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.

Ako nastupi ratno stanje između Republike Hrvatske i druge države, zapovjednik broda dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi od neprijatelja sačuvao brod, ljude, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.

Ako se brod, u slučaju nastupanja ratnog stanja izmedu drugih država u kojem je Republika Hrvatska neutralna nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države, ili mora proći kroz unutrašnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik je broda dužan zatražiti upute od brodara, a ako to nije moguće od nadležnih hrvatskih tijela.

Članak 172.

Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašten je u njegovo ime i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i u mjestu izvan sjedišta brodara u kojem nema ovlaštenog predstavnika brodara sklapati ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod

Zapovjednik broda ovlašten je kao zastupnik brodara pokretati pred stranim sudskim i upravnim tijelima postupak radi zaštite brodarovih prava i interesa u poslovima iz stavka 1. ovoga članka i u tom postupku poduzimati procesne radnje

Ako brodar ograniči ovlaštenje zapovjednika, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje za nj nisu znale niti su prema okolnostima mogle znati.

Članak 173.

Zapovjednik broda ovlašten je i dužan svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održavanje reda na brodu te nadzirati izvršenje izdanih naredaba.

Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može držati na brodu potrebno vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu imati oružje.

Članak 174.

Zapovjednik broda ima pravo za plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliš onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.

Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite okoliša, i može za stranog državljanina ili osobu bez državljanstva trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Republike Hrvatske - najkasnije do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.

Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 175.

Zapovjednik broda ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda i vratiti u zemlju (članak 154.).

Članak 176.

Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, smanjiti svim osobama na brodu obrok hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu.

Mjere iz stavka 1. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 177.

Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu izvrše krivično djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i da se izvršitelj pozove na odgovornost.

Ako postoji opasnost da izvršitelj djelo ponovi ili da pobjegne, zapovjednik broda naredit će da se izvršitelju krivičnog djela ograniči sloboda kretanja na brodu ili da se liši slobode; ispitivanjem izvršitelja, svjedoka, očevidaca i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile; o svakom saslušanju sastavi zapisnik; kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je krivično djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izvršenog djela vidljivi te da se poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je krivično djelo izvršeno.

Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik broda dužan je o izvršenom krivičnom djelu podnijeti izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstvništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik broda dužan je s izvršiteljem krivičnog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.

Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je izvršitelja krivičnog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci s pismenim izvješćem o izvršenom krivičnom djelu i zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.

Mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.

Članak 178.

Ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda dužan je to napuštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji.

Zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik i utvrditi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.

Bilješku o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom hrvatskom tijelu zapovjednik broda dužan je unijeti u brodski dnevnik.

Tijelo koje u luci primi osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predat će ih njegovoj užoj obitelji ili roditeljima, a ako njih nema osobi koju odredi nadležno tijelo starateljstva.

Članak 179.

Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.

Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio tijelu iz članka 178.#clanak178 stavka 1. ovoga Zakona.

GLAVA IX.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 180.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog dijela Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Poslovi iz nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe jesu: nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski, poslovi radio-službe i poslovi zaštite mora od onečišćenja s brodova.

Poslove inspekcija sigurnosti plovidbe mogu obavljati i lučki djelatnici Ministarstva i kapetanije u okviru posebnog ovlaštnja izdatog od ministra.

Članak 181.

Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakona o sigurnosli plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad

1) stranim brodovima u hrvatskim lukama u pogledu zaštite osoba na brodu i zaštite okoliša,

2) hrvatskim brodovirna i brodicama u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu,

3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnirn obvezama Republike Hrvatske i nad stanjem svih luka u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova kao i za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari,

4) održavanjem i obilježavanjem plovnih putova u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim plovnim putovima,

5) obavljanjem radio-službe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,

6) izgradnjom objekata koji se grade u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovog utjecaja na sigurnost plovidbe,

7) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,

8) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,

9) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe.

Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.

Članak 182.

U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 1) ovoga Zakona provjerava se ima li brod važeće svjedodžbe u skladu s odredbama:

1) Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru,

2) Međunarodne konvencije o teretnim linijama,

3) Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova,

4) Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca.

Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u prethodnom stavku ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.

Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz prethodnog stavka ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Ako strani brod ima važeće isprave iz stavka 1. ovoga članka, inspekcijski nadzor ograničava se na provjeru:

1 ) odgovara li položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka podacima iz tih isprava,

2) je li brod ukrcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka i je li teret pravilno raspoređen prema uvjetima navedenima u tim ispravama.

Osim provjere isprava iz stavka 1 ovoga članka provjerava se ima li strani brod koji ukrcava ili iskrcava teret važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje ili iskrcavanje tereta te je li stanje tih uređaja u skladu s podacima iz te isprave.

Članak 183.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave iz članka 182. slavka 1 ovoga Zakona, ili da položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 182.#clanak182 stavka 5. ovoga Zakona utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo čiju zastavu brod vije i Međunarodna pomorska organizacija.

Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka analogno se primjenjuju i na brodove čije države odnosne konvencije ne obvezuju.

Članak 184.

Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz članka 182.#clanak182 stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ili da je strani brod ukrcao veći broj putnika od dopuštenog, ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da očito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.

Članak 185.

U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću brodova za plovidbu prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona provjerava se:

1) ima li brod važeće propisane brodske isprave i knjige,

2) jesu li na brodu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja brodskih isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora broda nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da brod u takvu stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za osobe, teret na njemu i okoliš,

3) udovoljava li brod uvjetima određenima u članku 110. točki 2), 3) i 4) ovoga Zakona,

4) je li na bokovima broda obilježena propisana oznaka teretne linije, odnosno linija slobodnog boka,

5) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara.

Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li brod važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja.

Članak 186.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 185.#clanak185 stavka 1. ovoga Zakona utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosli za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 185.#clanak185 stavka 2. ovoga Zakona brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.

Članak 187.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 3) ovoga Zakona utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.

Ako mjere i radovi naredeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:

1 ) zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata,

2) zabraniti upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja, ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš.

3) zabraniti promet u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.

Članak 188.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se:

1) trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svjetla ako su uklonjena ili neispravna,

2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nisu poduzele mjere za sigurnu plovidbu.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugrozili sigurnost plovidbe nalazi o tome s prijedlozima mjera dostavit će se Ministarstvu i trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavariju plovnih putova radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

Članak 189.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181.stavka 1. točka 5. ovoga Zakona utvrdi da održavanje radio-postaja i obavljanje radio-službe nije u skladu s propisima, naredit će se da se utvrdeni nedostaci otklone u određenom roku, odnosno da se zabrani rad radio-postaje.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima s prijedlozima za njihovo otklanjanje dostavit će se Ministarstvu.

Članak 190.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se izgradnja objekata koji se grade na unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama izvodi na način koji ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će izvoditelju radova privremenu obustavu daljnjih radova, a po potrebi uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.

Pod objektima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti za čiju izgradnju nije izdana suglasnost lučke kapetanije

Članak 191.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema ovlaštenja za obavljanje određenih poslova ili nema valjane isprave o ukrcaju, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.

Ako član posade iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je član posade, peljar ili voditelj brodice u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za obavljanje poslova u vezi sa sigurnošću plovidbe, naredit će zapovjedniku da ga smijeni s dužnosti.

Članak 192.

Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je brod ukrcao veći broj osoba ili veću količinu tereta nego što je dozvoljeno, ili da je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, naredit će da se iskrcaju prekobrojne osobe, odnosno da se iskrca količina tereta iznad dozvoljene granice, odnosno da se teret smjesti na propisani način.

Ako zapovjednik broda ne izvrši naređenja iz stavka 1. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će brodu isplovljenje, odnosno zabranit će njegovu daljnju plovidbu.

DIO PETI

DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE BRODA

GLAVA I

DRŽAVNA PRIPADNOST BRODA I IDENTIFIKACIJA BRODA

Članak 193.

Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod upisom u odgovarajući upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenoga plovidbenog lista.

Članak 194.

Brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske.

Pravo i dužnost viti zastavu iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brod bez posade

Brodice upisane u evidenciju (očevidnik) brodica na području Republike Hrvatske dužne su izvan granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske viti zastavku Republike Hrvatske.

Članak 195.

Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda.

Članak 196.

Zastava Republike Hrvatske na brodu ima oblik zastave Republike Hrvatske s tim da je odnos njezine širine prema duljini 1 : 1,5

Članak 197.

Brod koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, osim tehničkog plovnog objekta i plutajućeg objekta te broda kojem je izdan privremeni plovidbeni list, mora imati ime.

Tehnički plovni objekt i plutajući objekt, upisani u hrvatski upisnik brodova ili kojima je izdan privremeni plovidbeni list, moraju imati oznaku, a pored oznake mogu imati i ime.

Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta i dva plutajuća objekta i dvije brodice istu oznaku.

Rješenja o određivanju imena i oznaka brodova te pozivnih znakova brodova donosi Ministarstvo.

Članak 198.

Brod mora nositi ime luke upisa.

Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije Ministarstva (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija) koja vodi upisnik u koji je brod upisan.

Članak 199.

Brod i brodica koji imaju radio-uređaj moraju imati pozivni znak prema propisima o međunarodnom radio-saobračaju.

Članak 200.

Hrvatsku državnu pripadnost stječe brodica upisom u odgovarajući očevidnik brodica.

GLAVA II.

UPIS I BRISANJE BRODOVA

Članak 201.

U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba državljana Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 202.

U upisnik brodova može biti upisan:

1) brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemstvu ako je brodar tog broda hrvatska fizička ili pravna osoba s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da se sa zahtjevom hrvatskog brodara za upis tog broda u upisnik brodova suglasi njegov vlasnik,

2) brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe uz uvjet da Republika Hrvatska obavlja nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim pitanjima nad brodom i ako taj upis dopusti Ministarstvo,

3) jahta koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, ili osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako jahta pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

Rješenje kojim se odbija upis broda iz stavka 1. točke 2) ovoga članka ne mora sadržavati razloge iz kojih je upis odbijen.

Članak 203.

U upisnik brodova u gradnji može se, na zahtjev vlasnika broda, upisati brod koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

Članak 204

Ako postoje uvjeti iz članka 201. i 202. stavak 1. točka 3) ovoga Zakona, vlasnik brodice može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova bez obzira da li udovoljava kriterijima po članku 5. stavku 1. točka 2) ovoga Zakona i tada se na njega u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove.

U slučaju upisa brodice u upisnik brodova prema članku 202. stavku 1. točki 3.) ovoga Zakona, vlasnik brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

Članak 205.

Ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.

Članak 206.

Brod se briše iz upisnika brodova:

1) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članka 201.#clanak201 i 202.#clanak202 ovoga Zakona,

3) ako se trajno povuče iz plovidbe,

4) ako se upiše u drugi hrvatski upisnik brodova

Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onog dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji.

Članak 207.

Brisanje broda iz hrvatskog upisnika brodova ne može se obaviti ako se tome protivi vjerovnik koji ima tražbinu za koju postoji privilegij na brodu.

Ako je osnovana hipoteka na brodu, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležna lučka kapetanija može dopustiti brisanje broda iz upisnika brodova i bez pristanka hipotekarnog vjerovnika, odnosno unatoč protivljenju vjerovnika za čije tražbine postoji pomorski privilegij ako u sud bude položena svota u novcu u visini tražbina spomenutih vjerovnika, odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud, nakon što sasluša vjerovnike, nađe da je dostatno.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na brisanje iz upisnika brodova broda iz članka 206. stavka 1. točke 1) i 4) ovoga Zakona.

Članak 208.

Odredbe članka 207.#clanak207 ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijenos prava vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja.

Članak 209.

Upisnici brodova jesu javne knjige.

Svatko ima pravo razmatrati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika brodova i imenik brodova.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova dužna je, uz naplatu određene naknade, osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova ili upisniku brodova u gradnji te prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisnik upućuju na te isprave.

Potvrde i prijepisi isprava iz stavka 3. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava.

Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

Članak 210.

Za pomorske brodove postoje ovi upisnici brodova:

- upisnik trgovačkih brodova,

- upisnik ribarskih brodova,

- upisnik javnih brodova.

Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji.

Članak 211.

Upisnici brodova (u daljnjem tekstu: upisnici brodova), upisnici brodova u gradnji (u daljnjem tekstu: upisnici brodova u gradnji) sastoje se od glavne knjige i zbine isprava.

Članak 212.

Glavna kniiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se od uložaka.

Uložak ima list A, list B i list C.

Iznimno, uložak glavne knjige upisnika javnih brodova imaju samo list A i list B.

Svaki brod upisuje se u poseban uložak.

Članak 213.

U list A glavne knjige uloška upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuju se podaci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji i njihove osnovne tehničke značajke.

Članak 214.

U list B uloška glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuje se tvrtka, odosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom ili brodom u gradnji.

U list B iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara ako je brod u potpunom ili djelomičnom vlasništvu strane pravne ili fizičke osobe, a upis je obavljen na temelju članka 202. stavka 1. točke 1.) ovoga Zakona. U ostalim slučajevima ti se podaci o brodaru mogu upisati radi evidentiranja postojanja brodara broda koji nije vlasnik broda.

U list B upisnika brodova u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja.

Članak 215.

U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je brod ili dio broda opterećen te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo preče kupnje te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

U list C uloška glavne knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podaci iz stavka 1. ovoga članka

GLAVA III

UPIS I BRISANJE BRODICA

Članak 216.

Brodica se upisuje u evidenciju brodica (očevidnik) koju vodi lučka kapetanija, odnosno lučka ispostava na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika brodice.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka brodica se može upisati u očevidnik brodica lučke kapetanije, odnosno lučke ispostave na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

Članak 217.

U očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

U očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

Članak 218.

U očevidnik brodica ne može se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane države.

Članak 219.

Očevidnik brodica je javna knjiga, a izvod iz očevidnika brodica ima dokaznu snagu javne isprave.

Članak 220.

Brodica upisana u očevidnik brodica mora imati oznaku, a može imati i ime.

Članak 221.

Brodica se briše iz očevidnika brodica:

1) ako propadne ili se pretpostavlja da je propala ili bude uništena,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članka 216.#clanak216 ovoga Zakona,

3) ako se trajno povuče iz plovidbe,

4) ako postane pripadnost broda ili drugog plovnog objekta ili se preinakom skrati na manje od tri metra,

5) ako se upiše u drugi hrvatski očevidnik brodica

Smatra se da je brodica propala ako je od primitka posljednje vijesti o brodici proteklo 3 mjeseca. U tom slučaju smatra se da je brodica propala sljedećeg dana nakon dobivene posljednje vijesti o njoj.

Vlasnik brodice dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti navedene u stavku 1. ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje brodice iz očevidnika brodica.

Članak 222.

Odredbe ove glave Zakona ne odnose se na

1) brodice koje su pripadnost broda ili drugog plovnog objekta,

2) sportske veslačke brodice,

3) brodice kraće od tri metra

Odredba stavka 1. točke 3.) ovoga članka ne odnosi se na brodice posebne konstrukcije i porivnog uređaja koji joj omogućuje da klizi po vodi (gliser i sl.) kao i na brodice kojimu se obavlja gospodarska djelatnost.

DIO ŠESTI

STVARNA PRAVA

GLAVA I.

PRAVO VLASNIŠTVA

Članak 223.

Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari.

Članak 224.

Na brodu, brodu u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, pomorska hipoteka i pomorski privilegiji.

Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasništvu. Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.

Na sva stvarna prava u pogledu broda koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju opći propisi o stvarnim pravima.

Članak 225.

Na stjecanje, prijenos, ograničenje i prestanak prava iz članka 224.#clanak224 ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 226.#clanak226 do 233.#clanak233 i 206.#clanak206, 207.#clanak207 i 208.#clanak208 ovoga Zakona.

Članak 226.

Brod, brod u gradnji i jahta koji imaju hrvatsku državnu pripadnost mogu biti u vlasništvu domaće ili strane fizičke ili pravne osobe.

Brod i jahta koji su u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe mogu imati hrvatsku državnu pripadnost, uz uvjete određene u članku 202.#clanak202 ovoga Zakona.

Članak 227.

Pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća stvari koje su u brod u gradnji ugrađene.

Ako u upisnik broda u gradnji nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.

Članak 228.

Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.

Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Članak 229.

Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.

Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova.

Pravni učinak upisa prava iz stavka 1. uvoga članka u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu prvenstva koji taj upis ima prema članku 280.#clanak280 ovoga Zakona

Članak 230.

Odredbe članka 228.#clanak228 stavka 1. ovoga Zakona ne odnose se na sljedeće slučajeve:

1) prijelaz prava vlastništva broda na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 722.#clanak722 stavku 3. ovoga Zakona,

2) stjecanjem prava iz članka 228. ovoga Zakonu nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom.

3) stjecanje i prestanak prava iz članka 228.#clanak228 ovoga Zakona na potonulim brodovima, ako su ta prava stečena, odnosno prestala zbog propusta da se brod izvadi u vrijeme određeno u članku 807.#clanak807 stavka 2. ovoga Zakona,

4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Članak 231.

Odredbe članka 228.#clanak228, 229.#clanak229 i 230.#clanak230 ovoga Zakona primjenjuju se i na brodove u gradnji koji se grade u hrvatskim brodogradilištima od trenutka njihova upisa u upisnik brodova u gradnji kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika, upisane u upisnik brodova.

Članak 232.

Pripadak broda jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj upotrebi i kad su privremeno od njega odvojene.

Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar.

Članak 233.

Prijenos ili otuđenje broda obuhvaća i pripadak broda.

Prijenos ili otuđenje broda ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda, upisano zabilježbom u upisnik brodova da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

GLAVA II.

ZALOŽNA PRAVA

1. Hipoteka na brodu

Članak 234.

Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se iz vršenje hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi.

Ugovor o hipoteci na brodu može sadržati i ovlaštenje vjerovnika da, ako dug ne bude isplaćen, namiri svoju dospjelu nepodmirenu tražbinu iskorištavanjern broda.

Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 235.

Hipoteka na brodu može nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili presudom suda (sudska hipoteka).

Članak 236.

Na hipoteci na brodu može se, na temelju ugovora, osnovati podhipoteka u korist treće osobe uz uvjete iz članka 234.#clanak234 ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovniku samo uz pristanak podhipotekarnog vjerovnika ili ako dužnu svotu položi u sud. Ako hipotekarski dužnik tako ne postupi, hipoteka na brodu ostaje na snazi za tražbine podhipotekarnog vjerovnika.

Hipotekarni vjerovnik može sklopiti ugovor iz članka 234.#clanak234 stavak 3. ovoga Zakona nakon zaključenja ugovora o hipoteci na brodu samo uz pismeno odobrenje podhipotekarnog vjerovnika.

Ugovor zaključen protivno odredbi stavka 3. ovoga članka je ništavan.

Članak 237.

Hipoteka na brod prostire se i na pripadak broda osim u slučaju kad je u upisniku broda zabilježeno da je pripadak u smislu članka 233.#clanak233 stavak 2. ovoga Zakona u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.

Članak 238.

Hipoteka na brod prostire se i na ove uzgrednosti broda:

1 ) tražbine po osnovi naknade štete za još nepopravljena materijalna oštećenja koja je brod pretrpio,

2) tražbine po osnovi zajedničke havarije, ako se ona odnose na još nepopravljena materijalna oštećenja broda.

Članak 239.

Hipoteka na brod ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za obavljeno spašavanje na moru, ako nije drugačije ugovoreno.

Hipoteka na brod ne prostire se na iskorištavanje i upotrebu broda ako drugačije nije ugovoreno.

Članak 240.

Hipoteka na brod prostire se i na naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda ako nije drugačije ugovoreno.

Hipoteka na naknadu iz osiguranja prestaje ako osiguratelj isplati naknadu prije nego što ga hipotekarni vjerovnik obavijesti o postojanju hipoteke na brodu.

Ako je osiguratelj bio obaviješten o hipoteci na naknadu iz osiguranja, ne smije je isplatiti osiguraniku bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.

Članak 241.

Hipoteka u korist glavnice postoji i za troškove upisa hipoteke, parničnog i ovršnog postupka.

Trogodišnji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.

Članak 242.

Kad brod pretrpi takva oštećenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne daje dostatnu sigurnost za namirenje tražbine, hipotekarni vjerovnik može zahtijevati isplatu tražbina i prije dospjelosti ako mu dužnik za razliku nastalu tim smanjenjem sigurnosti ne ponudi osiguranje na drugi način.

Članak 243.

Brod opterećen hipotekom može biti trajno povučen iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika.

Ako nema pristanka hipotekarnog vjerovnika prema odredbi stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se brod proda nadmetanjem na javnoj dražbi.

Članak 244.

Odredbe ovoga Zakona o hipoteci na brodu primjerajuju se i na hipoteku na brod u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji.

Članak 245.

Hipoteka na brod prestaje:

1 ) brisanjem hipoteke,

2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 3) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Ako u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka brod bude oslobođen, hipoteka se ponovno uspostavlja.

Članak 246.

Prava i njihov red prvenstva stečena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem broda iz upisnika brodova iz razloga što je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili je trajno povučen iz plovidbe (članak 206. stavak 1. točke 1.) i 3.)

Članak 247.

Hipoteka na brod može se za jednu istu tražbinu upisati nepodijeljeno na dva ili više brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili više hipotekarnih tražbina (zajednička hipoteka).

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je ovlašten tražiti namirenje cijele tražbine iz svakog pojedinog broda na kojem postoji hipoteka.

Članak 248.

Hipoteka na brodu može biti upisana u domaćoj ili stranoj valuti. Hipotekarni vjerovnik ima pravo slobodno raspolagati sredstvima u onoj valuti koja se ostvari sudskom prodajom broda, odnosno nadmetanjem na javnoj dražbi u smislu članka 234.#clanak234 stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 249.

Hipoteka upisana u strani upisnik na brodu koji stekne hrvatsku državnu pripadnost, koja je navedena u ispravi o brisanju broda iz stranog upisnika, može se upisati u hrvatski upisnik brodova kao predbilježba hipoteke na brod, s time da će se tom pravu priznati red prvenstva prema trenutku koji je bio mjerodavan za utvrđivanje njegova reda prvenstva u stranom upisniku.

Hipotekarni vjerovnik u čiju je korist upisana takva predbilježba dužan je predbilježbu opavdati u roku od 60 dana od dana dostave obavijestu o upisu.

2. Privilegiji na brodu

Članak 250.

Pomorski privilegiji postoje za:

1) sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku ovrhe ili osiguranja kako bi se sačuvao brod ili kako bi se provela prodaja te troškove čuvanja i nadzora od ulaska broda u posljednju luku, lučke naknade i naknade za usluge službe sigurnosti plovidbe; troškove peljarenja; tražbine s osnove doprinosa za socijalno osiguranje; tražbine nadležnog tijela za naređeno i izvršeno vađenje ili uklanjanje podrtine,

2) tražbine s osnove plaća zapovjednika i ostalih članova posade broda,

3) tražbine s osnove nagrade za spašavanje na moru te doprinosa broda u zajedničku havariju,

4) tražbine s osnova naknade šteta zbog sudara brodova ili drugih nezgoda plovidbe te naknade štete napravama luka, dokova i plovnih putova; tražbine s osnove naknade štete zbog tjelesnih ozljeda putnika i članova posade; tražbine s osnove naknade štete zbog gubitka ili oštećenja tereta i prtljage,

5) tražbine iz ugovora ili poslova što ih je zapovjednik, izvan sjedišta brodara, na temelju svog zakonskog ovlaštenja, sklopio, odnosno obavio za stvarne potrebe da se brod očuva ili da se nastavi putovanje, bez obzira na to je li zapovjednik istodobno i vlasnik ili suvlasnik broda.

Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate.

Članak 251.

Pomorski privilegiji prostiru se i na pripadak broda.

Članak 252.

Pomorski privilegiji prostiru se i na vozarinu, odnosno prevozninu i na tegljarinu te tražbine koje se duguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje onog putovanja tijekom kojeg je nastala tražbina osigurana pomorskim privilegijem.

Članak 253.

Odredbe o privilegijima na brodu ne odnose se na tražbine s osnove naknade nuklearne štete.

Članak 254.

Privilegiji na brodu ne prestaju promjenom vlasnika broda ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 255.

Privilegiji na brodu ne odnose se na tražbine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju.

Članak 256.

Prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privilegije na brodu (članak 250. do 264) smatraju se vozarinom, odnosno prevozninom broda ona vozarina, odnosno prevoznina koju naručitelj prijevoza, odnosno putnik duguje brodaru.

Privilegiji na brodu u korist osoba iz članka 250. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona koji se duguju za sva putovanja za trajanja istog zaposlenja na istom brodu terete svote vozarine, odnosno prevoznine i tegljarine iz članka 252.#clanak252 ovoga Zakona.

Privilegiji na brodu za tražbine iz članka 250. stavka 1. točke 3) i 5) ovoga Zakona te za tražbine zbog sudara i drugih nezgoda plovidbe, i naknade štete napravama luka, dokova i plovnih putova iz članka 250. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona prostiru se samo na tražbine koje se duguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje, a koje su nastale poslije nastanka tih tražbina.

Članak 257.

Tražbine osigurane privilegijima na brodu koje se odnose na jedno isto putovanje broda namiruju se po prvenstvenom redu navedenom u članku 250.#clanak250 stavku 1. ovoga Zakona, a tražbine iz članka 250. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona imaju isti red prvenstva kao i tražbine iz posljednjeg putovanja.

Ako se tražbine koje su navedene u pojedinim točkama članka 250.#clanak250 stavka 1. ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, namiruju se razmjerno. Pri tražbinama navedenim u članku 250. stavku 1. točki 3) i 5) ovoga Zakona, u svakoj od tih točaka, kasnije nastala tražbina ima prednost pred prijašnjom.

Smatra se da su tražbine vezane za isti događaj nastale istodobno.

Članak 258

Tražbine osigurane privilegijem na brodu nastale za posljednjeg putovanja broda imaju prednost pred tražbinama prijašnjeg putovanja.

Privilegiji na brodu u korist osoba navedenih u članku 250. stavku 1. točki 2) ovoga Zakona, nastali iz jednog istog zaposlenja koji se odnosi na više putovanja, imaju isti prvenstveni red kao i tražbine iz posljednjeg putovanja.

Članak 259.

Privilegij na vozarinu, odnosno prevozninu i tegljarinu može se ostvarivati sve dok se vozarina, odnosno prevoznina i tegljarina duguju ili dok se njihova svota još nalazi kod osobe koja ih drži u ime i za račun dužnika.

Privilegij za tražbine koje se drrguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje može se ostvarivati sve dok se ta tražbina duguje ili dok se svota isplaćena za tu tražbinu još nalazi kod osobe koja ih drži u ime i za račun dužnika.

Članak 260

Privilegiji na brodu prestaju:

1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem,

2) protekom jedne godine, a kod pomorskih privilegija iz članka 250. stavak 1. točka 5) ovoga Zakona protekom šest mjeseci,

3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za traž- bine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti.

Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji, koji prema stavku 1. točki 2) ovoga članka nisu prestali prije nego što je brod zaplijenjen, ponovno će se uspostaviti.

Članak 261.

Rok iz članka 260. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona računa se

- kod privilegija na brodu za tražbine iz spašavanja od dana kad su radovi na spašavanju završeni,

- kod privilegija na brodu u slučaju sudara brodova ili druge nezgode plovidbe te za tražbine zbog tjelesnih ozljeda - od dana kad je šteta nanesena,

- kod privilegija na brodu zbog gubitka ili oštećenja tereta ili prtljage - od dana kad je teret ili prtljaga predana ili je trebala biti predana,

- kod privilegija na brodu za popravke i nabave i druge tražbine predviđene u članku 250. stavku 1. točki 5) ovoga Zakona - od dana kad je tražbina nastala,

- u svim ostalim slučajevima - od dana dospjelosti tražbine.

Rok iz članka 260. stavka 1. točka 2.) ovoga Zakona prestaje teći podnošenjem tužbe za ostvarivanje tražbine osigurane privilegijem na brodu. Rok prestaje teći podnošenjem tužbe samo ako se provede zaustavljanje broda ili ako se zabilježba podnesene tužbe upiše u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Kad presuda na temelju podnesene tužbe koja je bila predmetom zabilježbe postane ovršna, privilegij na brodu prestaje u roku od 60 dana od dana ovršnosti presude, ako vjerovnik u tom roku ne zatraži prodaju broda ili ako sud, na njegov zahtjev, ne provede zaustavljanje broda. Vjerovnik ima pravo u tom roku tražiti od suda da se njegov privilegij na brodu upiše u upisnik brodova s prvenstvenim redom prema trenutku kad je zabilježba tužbe za ostvarivanje privilegija na brodu upisana u upisnik brodova.

Članak 262.

1)Odredbe ovoga Zakona o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedopuštenom radnjom. a vjerovnik koji ima privilegij za tražbinu nije savjestan.

Članak 263.

Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana privilegijem.

Ustupanjem tražbine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij na brodu.

Članak 264.

Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova.

Članak 265.

Odredbe članka 250.#clanak250 do 264.#clanak264 ovoga Zakona ne odnose se na brodove upisane u upisnik javnih brodova.

Članak 266.

Odredbe ovoga Zakona o privilegijima na brodu primjenjuju se i na brodice, jahte i brodove u gradnji koji se nalaze u plutajućem stanju.

GLAVA III.

POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIKE BRODOVA

1. Zajedničke odredbe

Članak 267.

Odredbe ovoga Zakona o postupku upisivanja brodova u upisnike brodova odnose se i na brodove u gradnji ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 268.

Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije.

Rješenje o upisu u list A uloška glavne knjige upisnika brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Rješenje o prvom upisu broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova i rješenje o brisanju broda donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova.

Rješenje o prijenosu upisa broda iz jednoga hrvatskog upisnika brodova u drugi hrvatski upisnik brodova donosi lučka kapetariija koja vodi upisnik brodova u koji se brod ima upisati.

Postupak upisivanja iz stavka 2 ovoga članka provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 269.

U upisnik brodova mogu se upisati samo: stvarna prava, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod i pravo preče kupnje.

Članak 270.

Upis u upisnik brodova sadrži tekst rješenja o upisu. Ako se prema stanju upisa u upisniku brodova rješenje o upisku ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje.

Članak 271.

Upisi na temelju ovoga Zakona jesu:

1) prvi upis u upisnik brodova - kojim se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u hrvatski upisnik brodova,

2) upis u list A - kojim se list A uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim značajkama,

3) uknjižba - kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje),

4) predbilježba - kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje).

5) zabilježba - kojima se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određen pravne učinke,

6) prijenos upisa broda - kojim se brod iz jednoga hrvatskog upisnika brodova upisuje u drugi hrvatski upisnik brodova,

7) brisanje broda - kojim se brod briše iz hrvatskog upisnika brodova.

Članak 272.

Pravo vlasništva i ostala stvarna prava na brodu mogu se upisati na brod u cjelini ili na udio u brodu određen s obzirom na cjelinu, ali ne na pojedine sastavne dijelove broda.

Hipoteka na brod ne može se upisati na udio u brodu s obzirom na cjelinu, ako je pravo vlasništva na brodu upisano u korist jedne osobe, a ni na dio onog udjela u brodu za koji je u upisnik brodova upisan jedan suvlasnik.

Upis prijenosa tražbine osigurane hipotekom na brodu i stjecanja podhipotekarnog prava dopušteni su u pogledu cijele tražbine te njenog dijela određenog razmjerno ili brojčano.

Članak 273.

Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.

Članak 274.

Upis hipoteke na brodu mora sadržavati najmanje

1) novčanu svotu tražbine koja se osigurava hipotekom,

2) visinu kamata, ako se uz tražbinu moraju platiti,

3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište hipotekarnog vjerovnika.

Članak 275.

Ako se hipotekom na brodu osigurava tražbina koja bi mogla nastati zbog odobrenog kredita, zbog preuzetog jamčenja ili naknade štete, u ispravi, na temelju koje se obavljaju upisi, mora se navesti najviša svota koju kredit ili odgovornost smije dostići.

Članak 276.

Upisi su dopušteni samo protiv osoba u čiju je korist, u vrijeme podnošenja prijedloga u upisnik brodova, upisano ili se istodobno upisuje pravo vlasništva, odnosno ono pravo u pogledkz kojega se obavlja upis.

Članak 277.

Ako je više osoba uzastopce steklo pravo na upis kakva prava na brodu ili na pravu upisanom na brodu, a to svoje pravo nisu upisali, posljednji stjecatelj može, ako dokaže tko su mu prethodnici, zahtijevati izvršenje upisa toga prava neposredno u svoju korist.

Ako je na koju osobu prenijeta tražbina osigurana hipotekom koja je upisana u upisnik brodova, a tražbina bude podmirena, dužnik može, ako dokaže prijenos, zahtijevati brisanje upisa bez prethodnog izvršenog prijenosa.

Članak 278.

Ako vjerovnik koji ima pravo zatražiti upis hipoteke na brodu ili podhipotekarnog prava na upisanom hipotekarnom pravu svog dužnika taj upis ne zatraži, može i jamac zatražiti upis tih prava u korist vjerovnika.

Svaki suvlasnik može za sebe i u ime ostalih suvlasnika zatražiti upis zajedničkih prava koja se ne mogu podijeliti u razmjeru prema cjelini.

Članak 279.

Upisi u upisnik brodova, na temelju rješenja suda o nasljedstvu i legatu, upisuju se na temelju pravomoćnog rješenja nadležnoga ostavinskog suda.

2. Prvenstveni red

Članak 280.

Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme kad je prijedlog upisa stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji se obavlja upis.

Upisi obavljeni na temelju prijedloga koji su stigli u isto vrijeme imaju isti red prvenstva, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 281.

Uknjižbom ili predbilježbom ustupanja prvenstva može se promijeniti prvenstveni red prava koja su uknjižena na brodu.Za tu promjenu potreban je pristanak ovlaštenika prava koji ustupa svoj red prvenstva i čije pravo stupa nazad te ovlaštenika prava koje stupa na njegovo mjesto naprijed. Ako je pravo koje stupa nazad hipotekarno pravo, potreban je i pristanak vlasnika broda, a ako je pravo koje stupa nazad opterećeno pravom treće osobe potreban je i pristanak te osobe. Tom se promjenom ne dira u opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava.

Članak 282.

Pravo koje stupa naprijed stječe bez ograničenja red prvenstva prava koje stupa nazad, ako su ta prava u upisniku brodova upisana neposredno jedno iza drugog ili ako mu prvenstvo daju i svi ovlaštenici čija su prava upisana između njih.

Članak 283.

Ako se ustupanje prvenstva obavlja između prava koja nisu upisana neposredno jedno iza drugog, bez pristanka ovlaštenika čija su prava upisana između njih, pravo koje stupa naprijed stječe red prvenstva prava koje stupa nazad samo u opsegu i sadržaju tog prava.

Ako je pravo koje stupa nazad uvjetno ili s određenim rokom, pravo koje stupa naprijed u postupku izvršenja provedenom prije nastupanja tog uvjeta ili roka može se namiriti samo u onoj svoti koja tom pravu pripada prema njegovu prvotnome prvenstvenom redu.

Ako kupac na javnoj prodaji mora pravo koje stupa nazad preuzeti prema njegovu prijašnjem prvenstvenom redu bez uračunavanja u kupovnu cijenu, pri razdiobi kupovne cijene pravo koje stupa naprijed uzet će se u obzir po svojemn prvotnom prvenstvenom redu.

Članak 284.

Pravo koje stupa nazad ima i na svojemu prvotnom mjestu prednost pred pravom koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

Članak 285.

Ako ustupanjem prvenstva više prava stupaju na mjesto drugog i ustupanje bude uknjiženo istodobno, pravo koje je plije ustupanja imalo prvenstvo u prvenstvenom redu ima prvenstvo i na novom mjestu, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

Članak 286.

Naknadne promjene koje se tiču postojanja ili opsega prava koje ustupanjem prvenstva stupa nazad ne utječu na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije druga čije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

3. Prijave i prijedlozi

Članak 287.

Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na temelju prijave ili prijedloga ovlaštene stranke, odnosno zahtjeva nadležnog tijela, ako u ovom Zakonu nije drugačije određeno.

Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan ili treba biti upisan.

Članak 288.

Prijave i prijedlozi za upis broda u upisnik brodova podnose se u dovoljnom broju primjeraka lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, i to za tu lučku kapetaniju i za stranke kojima se rješenje o upisu broda mora dostaviti.

Ako prijava ili prijedlog nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka pozvat će podnositelja da to učini u određenom roku. Ako podnositelj ne postupi prema ovom nalogu, taj će organ odrediti da se podnesak prepiše na trošak podnositelja.

Članak 289.

Kad je podnesak vezan za rok, određen u odredbama ovoga Zakona o postupku za upisivanje brodova, podnesak je predan u roku samo ako prije proteka roka stigne lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova.

Rokovi određeni u odredbama ovoga Zakona o postupku upisivanja u upisnik brodova, osim rokova za opravdanje predbilježbe (članak 346. i 348.) i roka za podnošenje izvorne isprave (članak 310.) ili prijevoda (članak 311.), ne mogu se produljiti.

Zbog propuštanja rokova određenih ovim Zakonom u postupku upisivanja u upisnik brodova nema mjesta povratu u prijašnje stanje.

Članak 290.

Za prvi upis broda čiji je upis u upisnik brodova obvezan (članak 201.), za upis promjena koje se upisuju u list A uloška glavne knjige upisnika brodova ili za upis promjena zbog kojih se brod briše iz upisnika brodova podnosi se pismena prijava.

Za ostale upise podnosi se pismeni prijedlog.

Članak 291.

U prijavi ili prijedlogu za upis broda u upisnik brodova treba navesti tijelo kojem se prijedlog, odnosno prijava podnosi, osobno ime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište podnositelja prijedloga, odnosno prijave i onih osoba kojima treba dostaviti rješenje o upisu te ime, odnosno oznaku broda na koji se upis odnosi.

U prijedlogu, odnosno prijavi treba točno navesti što se mora upisati u upisnik.

Prijedlog za uknjižbu sadrži prešutno i prijedlog za predbilježbu, ako predlagatelj predbilježbe to nije izričito isključio.

Jednim prijedlogom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.

Članak 292.

Prijava za upis brodova u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz prijavu moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.

Članak 293.

Prijedlogu koji podnosi zakonski zastupnik neke osobe za upis stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka upisanih prava na brodovima mora se priložiti odobrenje nadležnog tijela starateljstva, kad je takvo odobrenje potrebno.

Članak 294.

Upis u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, uknjižbe i predbilježbe mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

Nazivi, odnosno vlastita imena osoba koje sudjeluju u pravnom poslu navedenom u ispravi na temelju koje se obavlja upis moraju biti točno navedena.U toj ispravi mora biti navedeno i mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena.

U ispravama o stjecanju, prijenosu, ograničenju i prestanku prava iz članka 228.#clanak228 ovoga Zakona mora biti navedena i valjana pravna osnova.

Isprave na temelju kojih se obavlja upis u upisnik brodova ne smiju imati takvih vidljivih nedostataka koji slabe njihovu vjerodostojnost, a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti.

Članak 295.

Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku, a ostale isprave mogu se priložiti i u ovjerenom prijepisu.

Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili fotokopija za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili fotokopija slaže s izvornikom.

Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili na čuvanju kod lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova ili ako je priložen uz već podneseni prijedlog, odnosno prijavu, dovoljno je podnijeti prijepis ili fotokopiju u dva primjena i navesti gdje se izvornik nalazi.

Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u prijedlogu, odnosno prijavi navesti i priložiti prijepis ili fotokopiju, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno fotokopija slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili fotokopiju isprave.

Članak 296.

Uz isprave sastavljene na stranom jeziku mora se priložiti ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku.

4. Provođenje upisa

a) Zajedničke odredbe

Članak 297.

U upravnom postupku upisivanja u upisnik brodova, koji se provodi pred lučkom kapetanijom koja vodi upisnik brodova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 298.

U postupku upisivanja u upisnik brodova stranke su osobe koje traže upis i sve druge osobe čija su prava u upisnik brodova upisana.

Članak 299.

Sporazum stranaka o nadležnosti suda nema pravni učinak.

Članak 300.

U postupku upisivanja u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi odluke u obliku rješenja.

Članak 301.

Saslušanje stranaka i ostalih sudionika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se obavljati usmeno ili pismenom izjavom. Kad se mora saslušati više osoba, pojedine od njih mogu se saslušati i u odsutnosti ostalih.

Članak 302.

O usmenim radnjama poduzetim u tijeku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik.

O manje važnim izjavama ili obavijestima može se umjesto zapisnika staviti samo službena bilješka na spisu.

Članak 303.

U postupku upisivanja u upisnik brodova svaka stranka snosi svoje troškove.

Članak 304.

Za odlučivanje lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova o prijavi ili prijedlogu mjerodavan je trenutak kad je prijava ili prijedlog stigao tom tijelu.

Članak 305.

Prijavu ili prijedlog kojim se traži upis u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova upisuje u dnevnik upisnika brodova, naznačujući na njemu dan, sat i minutu kad mu je prijava ili prijedlog stigao. Ta je lučka kapetanija dužna u ulošku upisnika brodova u koji je brod upisan, ako je uložak već otvoren, evidentirati da je podnesena prijava ili prijedlog za upis, naznačujući olovkom broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova.

Ako uložak još nije otvoren, čim stigne prijava ili prijedlog za prvi upis broda u upisnik, otvara se uložak u koji se olovkom naznačuje broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova, ime, odnosno oznaka broda te brojevi svih daljnjih prijava ili prijedloga koji stignu dok se ne obavi upis broda ili dok rješenje o odbijanju upisa broda u upisnik ne postane konačno.

Uložak za prvi upis broda u upisnik brodova neće se otvarati ako je prijava ili prijedlog potpuno nerazumljiv ili neodređen.

Članak 306.

Kad stigne prijedlog kojim se traži uknjižba, predbilježba ili zabilježba na brodu koji je već upisan u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrđuje ima li prema stanju upisa u upisniku brodova u koji je taj brod upisan smetnji za provođenje traženog upisa.

Članak 307.

Prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova koji vodi druga lučka kapetanija podnosi se lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan.

Uz prijedlog moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje da postoje pretpostavke za prijenos upisa broda iz stavka 1. ovoga članka.

Kad lučka kapetanija u čiji je upisnik brodova brod upisan, primi prijavu ili prijedlog za prijenos upisa broda, zabilježit će traženje prijenosa u upisnik brodova u koji je brod upisan. Kad donese rješenje o upisu broda sa svim podacima iz upisnika brodova u novi upisnik brodova, rješenje o tome dostavit će lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brodova upis prenosi lučka kapetanija iz čijeg se upisnika brodova brod briše provest će upis brisanja broda iz upisnika brodova i lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brodova upisuje poslat će zbirnu isprava koja se odnosi na brod koji je brisan iz njegova upisnika brodova.

Ako je podnesen prijedlog za prijenos broda iz jednog upisnika u drugi, koji se vodi kod iste lučke kapetanije, ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama stavka 3. ovoga članka.

Članak 308.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će na temelju prijedloga ili prijave i njezinih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:

1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili prijedloga za prvi upis broda u upisnik brodova, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 201.#clanak201 i 202.#clanak202 ovoga Zakona,

2) kad nema osnovane sumnje u to da je predlagatelj ovlašten da podnese prijedlog i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima;

3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,

4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.

Pri upisu u upisnik brodova koje dopušta druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona ograničit će se na odlučivanje o tome je li upis dopušten s obzirom na stanje upisnika, a u pogledu ostalih pretpostavki za upis - odlučivanje pripada lučkoj kapetaniji koja upis dopušta.

Članak 309.

Osim slučajeva predviđenih u članku 330.#clanak330 350.#clanak350 i 374.#clanak374 ovoga Zakona lučka kapetanija koja vodi upisnik će na svaku prijavu ili prijedlog odlučiti o samoj stvari, bez saslušanja stranaka i u pravilu, bez donošenja prethodne odluke (članak 310., 311., 393. i 394). lučka kapetanija je dužna u rješenju izričito navesti prihvaća li se prijedlog ili se odbija.

Ako se prijedlog prihvaća samo djelomično, naredit će se upis u dijelu u kojem je prijedlog prihvaćen, a odbiti dio prijedloga koji se ne uvažava.

Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomično odbija, u rješenju će se navesti razlozi zbog kojih se prijedlog odbija.

Članak 310.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava.

Ako iz prijave ili prijedloga i priloženih prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena lučka kapetanija će, da se za, odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu prijave ili prijedloga u zapisnik brodova uz napomenu "dok stigne izvornik".

Istodobno će lučka kapetanija koja vodi zapisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu prijavu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužan poslati.Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari.

Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se prijedlog i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovi potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova poslane telefaksom s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.

Ako iz prijedloga i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će prijedlog odbiti.

Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijave za prvi upis broda ili broda u gradnji.

Članak 311.

Ako prijavi ili prijedlogu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, da se sačuva prvenstveni red, odnosnog prava, odrediti zabilježbu prijedloga, odnosno prijave u upisniku uz napomenu "dok stigne prijevod". Lučka kapetanija koja vodi upisnik će istodobno odrediti predlagatelju primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod. Ako prijevod bude predan u određenom ili produljenom roku, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari u protivnom prijava ili prijedlog odbaciti i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Članak 312.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova ne može odobriti da se u upisnik brodova upiše više ili što drugo što stranka nije tražila, iako bi, prema podnesenim ispravama, bila ovlaštena tražiti više ili što drugo.

Ako je predložena samo predbilježba, ne može se odrediti uknjižba, iako postoje pretpostavke za uknjižbu.

Članak 313.

Ako iz isprava proizlazi da je stjecatelju knjižnog prava dano odobrenje za uknjižbu, ali da su mu istodobno nametnuta ograničenja u vezi s raspolaganjem stečenim pravom ili da su mu nametnute obveze u pogledu kojih je ugovorena istodobno uknjižba u korist određenih ovlaštenika traženi se upis neće moći dopustiti ako istodobno ne bude predložena i uknjižba ili - prema tome kakva je isprava-bar predbilježba ugovorenih ograničenja ili obveza.

Prijedlog za istodobni upis međusobnih prava i obveza može podnijeti bilo koja stranka.

Članak 314.

Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova mora sadržati :

1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi,

2) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osobe u čiju će se korist upis obaviti, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti, naznaku isprava na temelju kojih se upis dopušta, vrstu upisa koji će se obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje, i to riječima koje trebaju biti upisane u upisnik brodova.

Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.

Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati sve podatke koji se moraju upisati u list A, i to riječima kojima su ti podaci navedeni u prethodnom rješenju lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova.

Članak 315.

Kad rješenje o upisu u upisnik brodova donese druga lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova, a ne lučka kapetanija nadležna prema odredbi članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, dostavit će svoje rješenje lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, radi provođenja postupka prema članku 305.#clanak305 i 306.#clanak306 ovoga Zakona.

Ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 306.#clanak306 stavka 2. i članka 308.#clanak308 stavka 2. ovoga Zakona i donijet će ili rješenje kojim se određuje izvršenje upise ili rješenje kojim se odbija izvršenje dopuštenog upisa, a svoje rješenje dostavit će lučkoj kapetaniji koja je donijela rješenje kojim se upis dopušta i lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, sa svim predmetnim spisima, radi izvršenja upisa i radi dostave rješenja osobama navedenim u rješenju.

Članak 316.

Ako lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona odbija prijedlog za uknjižbu ili predbilježbu ili za prvi upis broda u upisnik brodova, ili odbije prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda, ili odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 315.), lučka kapetanija će rješenjem odrediti upis zabilježbe odbijanja tih zahtjeva. Na isti način postupit će lučka kapetanija iako je bio odbijen prijedlog za odobrenje prodaje radi naplate tražbina za koje založno pravo nije uknjiženo.

Zabilježba se neće upisati:

1) ako se iz prijedloga i iz njegovih priloga ne može utvrditi o kojem je brodu ili pravu za koje se zahtijeva upis riječ, ili ako brod ili pravo nisu upisani u naznaćeni upisnik brodova, ili ako u vezi s prijavom ili prijedlogom za prvi upis nije otvoren uložak za upis,

2) ako pravo vlasništva, odnosno koje drugo pravo na brodu nisu upisani u korist osobe protiv koje se prema sa držaju isprave može provesti uknjižba ili predbilježba.

Upis zabilježbe naznačuje se na rješenju.

Članak 317.

Ako koji od prijedloga navedenih u članku 316.#clanak316 ovoga Zakona odbije druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, ta će lučka kapetanija, po službenoj dužnosti, zamoliti lučku kapetaniju iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona da odredi upis zabilježbe odbijanja prijedloga.

Članak 318.

Kad lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 316.#clanak316 i 317.#clanak317 ovoga Zakona postalo pravomoćno zato što žalba nije podnesena, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke.

Članak 319.

Rješenje o upisu, zajedno sa svim ispravama koje su priložene prijavi ili prijedlogu za upis, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova radi izvršenja upisa i postupanja prema članku 329.#clanak329 i 332.#clanak332 ovoga Zakona, dostavlja osobama navedenim u tom rješenju.

Članak 320.

Rješenje o upisu provodi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, a ako je riječ o prvom upisu - lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji brod treba upisati.

Članak 321.

Svaki upis, osim upisa u list A o tehničkim podacima, mora sadržavati:

1) datum kad je prijedlog primljen i broj dnevnika upisnika brodova,

2) naziv isprave koja je osnova za upis, mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena,

3) naziv lučke kapetanije, broj i datum njegova rješenja kojim je dopustio upis,

4) vrstu upisa (članak 271.) i bitni sadržaj prava, odnosno činjenice koja se upisuje,

5) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osoba u čiju se korist obavlja upis.

Ako lučkoj kapetaniji istodobno stigne više prijedloga koji se odnose na isti brod, kod svakog upisa obavljenog u vezi s tim prijedlozima zabilježit će se brojevi ostalih prijedloga s naznakom da su stigli istodobno.

Članak 322.

Kad lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova done- se rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova, obavit će istodobno upis broda u list A i list B upisnika brodova. Nakon upisa ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 329.#clanak329 i 332.#clanak332 ovoga Zakona.

Kad lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje kojim se odbija zahtjev za upis broda u upisnik brodova i odredi upis zabilježbe odbijanja zahtjeva, obavit će se upis zabilježbe u list A uloška otvorenog u skladu sa člankom 305.#clanak305 stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 323.

Rješenje o odbijanju prijave ili prijedloga za upis broda u upisnik brodova zabilježit će se u list A uloška otvorenog u vezi s podnesenom prijavom ili prijedlogom.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka neće se upisati ako u povodu prijave ili prijedloga ne bude otvoren novi uložak (članak 305. stavak 3).

Članak 324.

U svakom rješenju naznačit će se kome se rješenje ima dostaviti i kome će lučka kapetanija dostaviti koju od isprava (članak 332. stavak 2).

Članak 325.

Rješenja o prijedlozima i prijavama za upis u upisnik brodova dostavit će se podnositelju prijave, odnosno prijedloga i osobi na čijem se pravu vlasništva broda stječe koje pravo ili čija se prava prenose, ograničavaju, opterećuju ili ukidaju te osobi protiv koje je obavljen upis zabilježbe u upisnik brodova.

Rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje kakva upisa dostavit će se i svim osobama u čiju korist na upisanom pravu postoje daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

Rješenje o uknjižbi ili predbilježbi, kojima se na upisanim pravima trećih osoba upisuje hipotekarno pravo ili ustupanje prava, dostavit će se i vlasniku broda.

Rješenje kojim se dopušta upis na prijedlog punomoćnika protiv stranke koja je punomoć izdala dostavit će se stranci osobno, ako punomoć ne odgovara odredbi članka 335.#clanak335 stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 326.

Dostava iz članka 325.#clanak325 ovoga Zakona obavlja se prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi osobno strankama.

Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 332.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila.

Članak 327.

Valjanost upisa ne može se pobijati zato što dostava nije obavljena uredno ili nije uopće obavljena.

Osoba koja iz izvršenog upisa izvodi za sebe kakvo pravo ili oslobođenje od obveze nije dužna dokazivati da je dostava obavljena.

Članak 328.

Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova izdat će stranci, na njezin zahtjev, potvrdu o brisanju. U potvrdi o brisanju navest će razlog brisanja i rješenje na temelju kojeg je brisanje provedeno.

Članak 329.

Na izvorniku isprave na temelju koje je upis obavljen lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova stavlja potvrdu o obavljenom upisu.

U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka navodi se rješenje kojim je upis bio određen i uložak u koji je upis obavljen.

Ako je upis bio obavljen na temelju više isprava koje su medu sobom u vezi, potvrda se stavlja na onu ispravu iz koje pravo upisanog neposredno proizlazi (članak 277. i 278.)

Članak 330.

U upisniku se ne smije ništa brisati ni na drugi način što dodavati ili mijenjati.

Svi upisi u upisniku brodova moraju se upisivati tintom.

Ako je pri upisivanju bila učinjena pogreška i ona se uoči još za upisivanja, ispravit će se bez naloga lučke kapetanije. Pogreška učinjena pri upisivanju mora se precrtati tako da ostane čitljiva.

Pogreška koja se učini nakon obavljenog upisa može se ispraviti samo po nalogu nadležnog tijela iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, koji će, ako bi pogreška imala kakvu pravnu posljedicu, saslušati sudionike. Pokretanje tog postupka zabilježit će se na listu na kojem je obavljen pogrešan upis. Ta zabilježba ima takav učinak da kasniji upisi ne sprečavaju ispravljanje pogreške. Kad rješenje u vezi s ispravkom pogreške postane pravomoćno, zabilježba se briše po službenoj dužnosti.

Ispravci pogrešnih upisa moraju imati datum, potpis voditelja upisnika brodova i pečat lučke kapetanije kod koje se ti upisnici brodova vode.

Članak 331.

Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabi lježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova.

Nakon što rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova postane konačno, odnosno pravomoćno, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova preko svake stranice uloška glavne knjige upisnika brodova povlači crvenom tintom dvije unakrsne crte i jednu vodoravnu crtu na svakoj stranici ispod svih upisa, s tim što se pojedini upisi ne precrtavaju.

Lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka postupit će prema odredbama iz toga stavka nakon što rješenje o odbijanju prijedloga ili prijave za prvi upis broda u upisnik brodova (članak 316. stavak 1.) postane konačno, odnosno pavomoćno.

Članak 332.

Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise isprava ako je prijavi ili prijedlogu priložen neovjeren prijepis tih isprava. U protivnom, izvornici isprava, odnosno njihovi ovjereni prijepisi zadržat će se u zbirci isprava, a lučka kapetanija će obavijestiti stranku da u određenom roku može te isprave uzeti ako podne se ovjerene prijepise. Lučka kapetanija može i sama napraviti te prijepise uz naplatu propisanih taksa.

Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju (članak 324.).

U pogledu prijepisa potrebnih za zbirku isprava postupit će se prema stavku 1. ovoga članka.

b) Posebne odredbe

Prvi upis u upisnik brodova

Članak 333.

Prvi upis u upisnik brodova u gradnji dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji u koji se brod u gradnji treba upisati ako su uz prijavu, odnosno prijedlog za prvi upis priložene ove isprave:

1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,

2) potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji, mjestu i početku gradnje,

3) izjava vlasnika broda u gradnji o imenu broda u gradnji, ili, ako brod nema imena, izjava brodogradilišta o oznaci broda u gradnji.

Članak 334.

Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji ako su uz prijavu za prvi upis broda, priložene ove isprave:

1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu,

2) izvadak iz sudskog upisnika, odnosno druga isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,

3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za brod,

4) svjedodžba o baždarenju,

5) potvrda o tehničkim podacima broda radi njegova upisa u upisnik brodova koju izdaje Hrvatski registar brodova,

6) isprava kojom se određuje pozivni znak broda prema Međunarodnome signalnom kodeksu, ako brod takav znak mora imati,

7) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova,

8) potvrda organa koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova.

Ako je vlasnik broda strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da brod bude upisan u hrvatski upisnik brodova te podaci u ispravama iz stavka 1. ovoga članka.

Uknjižba

Članak 335.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, uknjižba (članak 271. točka 3) može se dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa.

Na temelju privatne isprave koju je izdao punomoćnik uknjižba protiv vlastodavca može se dopustiti samo ako punomoć koju je taj izdao glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine.

Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu.

Članak 336.

Privatna isprava, na temelju koje se može dopustiti uknjižba, mora zadržavati, pored podataka iz članka 294.#clanak294 ovoga Zakona, još i:

1) točnu oznaku broda ili prava u pogledu kojega se uknjižba provodi,

2) izričitu izjavu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da dopušta uknjižbu.

Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na isprave o stjecanju prava vlasništva na domaćem ili stranom brodu ako se traži prvi upis broda u hrvatski upisnik brodova.

Članak 337.

Javne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba jesu:

1) isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlaštenja, ako sadrže podatke propisane u članku 294.#clanak294 ovoga Zakona,

2) isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili organi uprave, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo sudske izvršne isprave ili na temelju kojih se prema posebnim propisima može obaviti upis u javne knjige.

Uknjižbe na temelju odluke stranog suda mogu se obaviti ako je ta odluka priznata u posebnom za to propisanom postupku.

Predbilježbe

Članak 338.

Kad podnesena isprava udovoljava općim uvjetima za upis, ali ne udovoljava svim posebnim uvjetima za uknjižbu propisanim u članku 335.#clanak335 do 337.#clanak337 ovoga Zakona, lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu (članak 271. točka 4.)

Članak 339.

Predbilježba hipoteke na brodu dopuštena je samo ako su tražbine i pravna osnova hipotekarnog prava učinjene vjerojatnim.

Članak 340.

Kad se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji je bio upisan u strani upisnik brodova, a iz isprave se o brisanju broda iz stranog upisnika brodova vidi da je brod opterećen hipotekom na brodu (članak 249.), upisat će se, po službenoj dužnosti, predbilježa hipotekarnog prava s redom prvenstva koji ima prema trenutku što je bio mjerodavan za utvrđivanje reda prvenstva u stranom upisniku brodova, ako u trenutku upisa nije udovoljeno uvjetima za uknjižbu hipoteke na brodu određene ovim Zakonom.

Članak 341.

Predbilježba prava zakupa, brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod i prava preče kupnje dopuštena je samo ako su postojanje prava i pristanka na upis učinjeni vjerojatnim.

Članak 342.

Predbilježba se dopušta i na temelju ovih isprava:

1) nepravomoćnih sudskih odluka kojima se zahtjev za utvrđivanje, stjecanje, ograničenje ili prestanak upisnog prava prihvaća ili odbija,

2) sudskih odluka kojima se predbilježba dopušta u po stupku osiguranja prema propisima izvršnog postupka,

3) zahtjeva suda, tijela uprave ili organizacije u obavljanju poslova javnih ovlaštenja koja su joj zakonom povjerena, kad su oni po zakonu ovlašteni da po službenoj dužnosti odrede da se određene tražbine osiguraju hipotekom na brodu.

Članak 343.

Ako kod suda bude položen iznos duga osiguranog hipotekom na brodu, za koji, prema pravnim pravilima imovinskog prava, postoji opravdan razlog da se vjerovniku dug ne može platiti, predbilježba će se dopustiti na temelju potvrde suda da je ta svota položena i to:

1) ako je iznos duga kod suda položio dužnik ili osoba koja za dug odgovara, dopustit će se predbilježba brisanja hipoteke na brodu,

2) ako je iznos duga kod suda položila treća osoba kojoj je prema pravnim pravilima imovinskog prava vjerovnik dužan ustupiti svoju tražbinu, dopustit će se predbilježba ustupanja tražbine osigurane hipotekom na brodu.

Članak 344.

Predbilježbom se stječu, prenose, ograničavaju ili prekidaju upisana prava, uz uvjet da predbilježba bude naknadno opravdana, i to u opsegu u kojem bude opravdana.

Članak 345.

Predbilježba se može opravdati na temelju:

1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana,

2) potvrde da je sudska odluka iz članka 342. točke 1) ovoga Zakona postala pravomoćna i izvršna,

3) konačne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 342. točke 3) ovoga Zakona, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana,

4) pravomoćne i izvršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana.

Članak 346.

Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprave sposobne za uknjižbu (članak 345. točka 1.), opravdanje treba da se izvrši u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

Ako se predbilježba opravdava na temelju pravomoćne i izvršne odluke suda (članak 345. točka 4.), parnica se mora pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

Rok u kojem se predbilježba mora opravdati navodi se u odluci o predbilježbi.

Rok za opravdanje predbilježbe lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog se podnosi lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 347.

Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprava navedenih u članku 345. točki 1.) do 3) ovoga Zakona, prijedlog za opravdanje predbilježbe podnosi se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Ako se predbilježba opravdava odlukom suda u parnici (članak 345. točka 4.), tražitelj predbilježbe dužan je pokrenuti parnicu kod nadležnog suda i o tome obavijestiti lučku kapetaniju koja vodi upisnik brodova.

Članak 348.

Rok u kojem se mora pokrenuti parnica za opravdanje predbilježbe navest će se u odluci o predbilježbi.

Rok za pokretanje parnice sud može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje važni razlozi.

Članak 349.

Ako u vrijeme podnošenja prijedloga za predbilježbu već teče parnica o postojanju prava čija se predbilježba traži, pokretanje posebne parnice za opravdanje predbilježbe nije potrebno ako se, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, u postojećoj parnici još može istaći i zahtjev za opravdanje predbilježbe.

Članak 350.

Ako opravdanje predbilježbe izostane, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može predložiti da se ona briše.

Ako iz spisa ne proizlazi da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme ili da rok za opravdanje još teče onog dana kad je prijedlog za brisanje podnesen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će u kratkom roku odrediti ročište na kojem predlagatelj predbilježbe mora dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je tužba podnesena na vrijeme.

Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrdi da je rok protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme, dopustit će se brisanje predbilježbe.

Smatrat će se da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme, iako je protekao rok određen za njezino podnošenje, ako bude podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili bar istog dana kad je taj prijedlog podnesen.

Članak 351.

Ako tužiteljev zahtjev za opravdanje predbilježbe bude prihvaćen u parnici kojom se predbilježba opravdava (članak 346. i 349.), na prijedlog bilo koje od stranaka, zabilježit će se opravdanje predbilježbe u upisnik brodova prema sadržaju pravomoćne presude.

Ako u parnici iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za opravdanje predbilježbe bude pravomoćno odbijen, na prijedlog bilo koje od stranaka, predbilježba će se brisati.

Članak 352.

Ako je predbilježba brisana zato što tužba za opravdanje predbilježbe nije podnesena na vrijeme, može se predložiti nova predbilježba, ali ona ima pravni učinak tek od trenutka podnošenja novog prijedloga.

Vlasnik broda ili ovlaštenik upisanog prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenog prava. Presuda kojom se taj zahtjev prihvaća zabilježit će se na prijedlog stranke u upisnik brodova, i time se sprečava ponovna dozvola predbilježbe.

Članak 353.

Ako predbilježba bude brisana iz drugih razloga, a ne iz razloga navedenih u članku 352.#clanak352 ovoga Zakona, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, po službenoj dužnosti, odbiti svaki novi prijedlog za predbilježbu istog prava na temelju iste isprave. Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova propusti to učiniti i nova predbilježba bude upisana, ta će se predbilježba brisati čim protivnik prijavi da je predbilježba već jednom bila brisana.

Članak 354.

Ako je predbilježeno pravo vlasništva broda, daljnji se upisi mogu dopustiti ne samo protiv uknjiženog nego i protiv predbitježenog vlasnika broda, ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba biti opravdana ili neopravdana.

Ako predbilježba bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja predbilježbe brisat će se, po službenoj dužnosti, svi upisi koji su protiv uknjiženog vlasnika broda bili obavljeni poslije trenutka podnošenja prijedloga na temelju kojega je predbilježba prava vlasništva bila obavljena.

Ako predbilježba prava vlasništva bude brisana, brisat će se istodobno, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su bili obavljeni s obzirom na tu predbilježbu.

Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad je protiv hipotekarnog vjerovnika obavljena predbilježba prijenosa njegove tražbine na drugu osobu.

Članak 355.

Ako je brisanje kakva prava predbilježeno, u pogledu tog prava mogu se dopustiti daljnji upisi (npr. podhipotekarnih prava ili ustupa), ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba brisanja biti opravdana ili neopravdana.

Ako predbilježba brisanja bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja brisat će se, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su u pogledu brisanog prava u međuvremenu bili dopušteni.

Članak 356.

Ako na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu, u vrijeme kad se zahtijeva njeno brisanje, još postoje podhipotekarna prava, brisanje te tražbine može se dopustiti samo uz napomenu da će pravni učinak brisanja u pogledu podhipotekarnih prava nastupiti tek kad ona budu brisana.

Čim bude uknjiženo brisanje tražbine osigurane hipotekom na brodu, daljnji se upisi na hipoteku ne mogu više dopustiti, a ako brisanje hipotekarnog prava bude samo predbilježeno, daljnji upisi na to pravo mogu se dopustiti, ali samo s pravnim učinkom iz članka 344.#clanak344 ovoga Zakona.

Zabilježba

Članak 357.

Zabilježba osobnih odnosa, osobito u pogledu ograničenja prava raspolagati imovinom, ima pravnu posljedicu da se nitko u čiju je korist upisano kakvo pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produljenje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranje stečaja itd.).

Zabilježbu osobnih odnosa i brisanje takve zabilježbe određuje lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju isprava kojima se dokazuju ti odnosi, a na prijedlog stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih organa.

Članak 358.

Zabilježba drugih činjenica, osim onih koje su navedene u članku 357.#clanak357 ovoga Zakona, može se dopustiti samo kad je zabilježba zakonom dopuštena i ima učinak koji je zakonom određen (npr. prvenstveni red, zajednička hipoteka na brodu, otkaz tražbine osigurane hipotekom na brodu, tužba za ostvarivanje pomorskog privilegija, zabilježba spora itd.).

Članak 359

Vlasnik broda može zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravarao otuđenje broda ili opterećenje hipotekom. Pravni je učinak zabilježbe da se prvenstveni red prava stečenih tim otuđenjem ili opterećenjem računa od trenutka podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, ako se upis navedenih prava zatraži za važenja zabilježbe (članak 361.).

Hipotekarni vjerovnik može, s pravnim učinkom navedenim u stavku 1.ovoga članka, zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano ustupanje ili namjeravano brisanje svoje tražbine.

Zabilježbe iz ovoga članka mogu se dopustiti samo ako bi prema stanju upisa u upisnik brodova, bila dopuštena uknjižba prava koje se mora upisati, odnosno brisanje upisanog prava i ako je potpis predlagatelja na prijedlogu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeru potpisa.

Članak 360.

Rješenje kojim se prihvaća prijedlog za upis zabilježbe iz članka 359.#clanak359, ovoga Zakona izdaje se samo u jednom primjenu (otpravku). Kad obavi upis zabilježbe u upisnik brodova, tijelo koje vodi upisnik brodova mora na tom primjenu potvrditi da je zabilježba obavljena.

Članak 361.

Ako je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena za namjeravano opterećenje broda hipotekom na brodu, zabilježba gubi učinak protekom roka od jedne godine, a u ostalim slučajevima navedenim u članku 359.#clanak359 ovoga Zakona

- protekom roka od 60 dana od dana kad je bila dopuštena.

U rješenju kojim se dopušta zabilježba navest će se datum kad prestaje učinak te zabilježbe.

Članak 362.

Prijedlog za upis prava ili upis brisanja s redom prvenstva koji je zabilježbom osiguran (članak 359.) mora se podnijeti u rokovima određenim u članku 346.#clanak346 ovoga Zakona i uz prijedlog priložiti primjerak rješenja kojim je zabilježba dopuštena.

Isprava na temelju koje se upisuje ili briše pravo za koje je zabilježen red prvenstva može biti sastavljena i poslije podnošenja prijedloga za upis zabilježbe

U rješenju kojim se, na prijedlog podnesen prema stavku 1. ovoga članka, dopušta uknjižba ili predbilježba sud će naznačiti da dopušteni upis ima onaj red prvenstva koji je stečen zabilježbom. Tijelo koje obavi upis dopuštene uknjižbe, odnosno predbilježbe potvrdit će na primjenu rješenja kojim je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena da je upis obavljen.

Upis sa zabilježenim redom prvenstva dopustit će se i ako su brod ili tražbina osigurani hipotekom na brodu preneseni na treću osobu ili su opterećeni pošto je prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda bio podnesen.

Ako vlasnik broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog za upis, upis će se dopustiti samo ako je isprava o pravnom poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja i ako je dan sastavljanja isprave dokazan ovjerom tijela nadležnog za ovjeru potpisa. Ako isprava ne odgovara tim uvjetima, cijenit će se, prema propisima o stečaju, je li upis dopušten.

Članak 363.

Ako se dopusti uknjižba prijenosa prava vlasništva ili otuđenja broda, odnosno ustupanja ili brisanja tražbine s prvenstvenim redom stečenim zabilježbom (članak 359. stavak 1.), lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke u čiju je korist uknjižba upisana, narediti brisanje upisa koji su u pogledu tog broda ili tražbine obavljeni poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu.Prijedlog za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana kad je uknjižba sa zabilježenim redom prvenstva postala pravomoćna.

Članak 364.

Ako prijedlog za upis ne bude podnesen prije proteka roka poslije kojeg prestaje učinak zabilježbe (članak 361.) ili ako iznos tražbine, u pogledu koje je zabilježba prvenstvenog reda obavljena, do kraja tog roka ne bude iscrpljen, lučka kapetaniji koja vodi upisnik brodova će po službenoj dužnosti, narediti brisanje zabilježbe prvenstvenog reda.

Prije proteka roka iz članka 361.#clanak361 ovoga Zakona brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako je uz prijedlog za brisanje zabilježbe podnesen primjerak rješenja kojim je dopuštena zabilježba. Kad obavi upis brisanja, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova potvrdit će na tom primjerku rješenja da je brisanje obavljeno.

Članak 365.

Lučka kapetanija nadležna prema članku 268.#clanak268 ovoga Zakona dopustit će, na zahtjev vjerovnika, zabilježbu sudskog otkaza hipotekarne tražbine i zabilježbu hipotekarne tužbe ako je onaj protiv koga je otkaz ili tužba podnesena upisan kao vlasnik broda i ako se dokaže da je hipotekarna tužba podnesena

Zabilježbu hipotekarne tužbe može dopustiti i parnični sud.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da otkaz ili tužba djeluje protiv kasnijeg vlasnika broda, a osobito da se, na temelju pravomoćne presude donesene u parnici o zabilježenoj tužbi ili obavljene sudske nagodbe zaključene u toj parnici, može voditi izvršenje na založe nom brodu neposredno protiv svakoga kasnijeg vlasnika broda.

Članak 366.

Zabilježba tužbe za ostvarivanje pomorskog privilegija briše se po službenoj dužnosti ako, u roku od 60 dana od dana izvršnosti presude donesene na temelju tužbe koja je bila predmet zabilježbe, vjerovnik tražbine osigurane pomorskim privilegijem ne zatraži prodaju broda ili upis hipoteke na brodu ili ako se, na njegov zahtjev, u tom roku ne provede zaustavljanje broda (članak 261. stavak 2.).

Ako iz spisa ne proizlazi da je u zakonskom roku zatražena prodaja broda ili upis hipoteke na brodu ili da je provedeno zaustavljanje broda, sud će postupiti prema članku 350.#clanak350 stavku 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 367.

Osoba koja je pokrenula parnicu da bi osporila uknjiž- bu za koju utvrdi da su njome povrijeđena njezina upisana prava i traži povrat u prijašnje stanje u upisniku može kod parničnog suda ili kod suda nadležnog prema članku 268.#clanak268 ovoga Zakona zahtijevati zabilježbu tog spora u upisniku brodova istodobno s podnošenjem tužbe ili kasnije.

Zabilježba spora iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da presuda donesena u tom sporu djeluje i protiv osoba koje su stekle upisana prava poslije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao organu koji vodi upisnik brodova.

Članak 368.

U parnici pokrenutoj tužbom za brisanje uknjižbe protiv osoba koje su neposredno uknjižbom, čije se brisanje traži tužbom, stekle prava ili su oslobođene tereta, ili kad se tužba temelji na odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika, o zastari tužbenog zahtjeva prosuđivat će se prema propisima i pravnim pravilima imovinskog prava o zastari.

Članak 369.

Osoba koja želi osporiti uknjižbu protiv trećih osoba, o čijem je odobrenju bila propisno obaviještena, dužna je, u roku u kojem se može podnijeti žalba protiv odobrenja te uknjižbe, predložiti tijelu iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona upis zabilježbe da je uknjižba sporna, a najkasnije u roku od 60 dana od dana proteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe protiv svih osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle kakvo upisno pravo ili su na kakvu upisanom pravu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

Poslije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka protiv trećih osoba koje su prije zabilježbe spora na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava može se brisovnom tužbom osporavati uknjižba samo ako te osobe nisu bile u dobroj vjeri u pogledu valjanosti osporavane uknjižbe.

Članak 370.

Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uknjižbe koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je prijedlog za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 371.

Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 369.#clanak369 ovoga Zakona tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora.

Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelomično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog za zabilježbu spora.

Članak 372.

Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog krivičnog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 367.#clanak367 ovoga Zakona u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju krivičnog postupka.

Ako se zabilježba spora predlaže radi postizanja učinka i protiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, prijedlog za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe.

Članak 373.

Ako sud u krivičnom postupku odluči da se briše uknjižba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 372.#clanak372 ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268. naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama članka 371. stavka 2. ovoga. Zakona, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba obavljena uz prijedlog za brisanje uknjižbe, priloži odluku suda donesenu o tome krivičnom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti.

Ako sud u krivičnom postupku utvrdi krivičnu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upučivanju na parnicu postala pravomoćna.

Ako sud u krivičnom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik krivično odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona dopustit će brisanje zabilježbe spora na prijedlog osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi.

Članak 374.

Kad se traži brisanje zabilježbe spora zato što tužba za brisanje nije podignuta u rokovima određenim u članku 369.#clanak369 i 372.#clanak372 ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona postupit će prema odredbama članka 350.#clanak350 stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 375

Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 376.

Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona dopustit će, na prijedlog tužitelja, za bilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 377.

Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog za stare (članak 375.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 376.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa kojr su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog stranke.

U postupku brisanja na odgovarajući se način primje njuju odredbe članka 371.#clanak371 stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 378.

Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto.

Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na prijedlog zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi obavljeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni u odnosu prema njihovim pravima.

Članak 379.

Prijedlozi za upis ili brisanje zabilježbi o kojima odlučuje tijelo iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona moraju se podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, ako nije drugačije određeno.

Upisivanje zajedničkih hipoteka na brodu

Članak 380.

Kod zajedničkih hipoteka (članak 247.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U prijedlogu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu za upis naveden na prvom mjestu.

Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom.

U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku - na glavni uložak.

Članak 381.

Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, dužan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se moglo zabilježiti zajednička hipoteka na brodu.

Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu.

Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom.

Ako tijelo iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, dopuštajući uknjižbu ili predbilježbu hipoteke na brodu, utvrdi da je za istu tražbinu hipoteka na brodu već upisana, u njegovu ili kakvom drugom upisniku brodova, odredit će, po službenoj dužnosti, da je uložak u koji je hipoteka već upisana glavni uložak. Tijelo iz članka 268. dužno je o tome obavijestiti lučku kapetaniju kod koje se vodi upisnik brodova u koji je hipoteka na brodu već upisana.

Članak 382.

Prijedlog za upis zajedničke hipoteke na brodu u više upisnika brodova koji se vode kod raznih lučkih kapetanija može se podnijeti ili istodobno svim lučkim kapetanijama koje vode te upisnike brodova ili samo jednom od tih tijela.

Ako se prijedlog za upis hipoteke podnosi istodobno svim lučkim kapetanijama u čije se upisnike brodova mora upisati, u prijedlogu se moru navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni.

Ako se prijedlog za upis hipoteke na brodu podnosi samo jednoj lučkoj kapetaniji, prijedlog se podnosi onoj lučkoj kapetaniji kod koje predlagatelj upisa želi da se vodi glavni uložak i naznačuje red prema kojem se prijedlog mora uputiti ostalim lučkim kapetanijama.

Članak 383.

Ako pri prvotnom ili kasnijem upisu zajedničke hipoteke na brodu sudjeluje više tijela iz članka 268.#clanak268 ovoga Zakona, svatko će od njih samostalno odlučiti o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu hipotekarnog prava u upisnik brodova za koji je on nadležan. Svatko će od tijela svoje rješenje o tome dostaviti i tijelu kod kojeg se vodi glavni uložak.

Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se tijelu koje je to rješenje donijelo.

Ako uknjižba ili predbilježba koja je upisana u kakav sporedni uložak bude u povodu žalbe brisana, o brisanju se, radi zabilježbe, obavještava lučku kapetaniju koja vodi glavni uložak.

Članak 384.

Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu od- ređuje se samostalno za svaki uložak, i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje.

Članak 385.

Svi prijedlozi u pogledu promjene hipotekarnog prava za tražbine za koje je upisana zajednička hipoteka na brodu u više uložaka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. O tim se prijedlozima odlučuje prema stanju upisa u glavnom ulošku.

Prijedlog podnesen drugoj lučkoj kapetaniji, a ne kapetaniji iz stavka 1. ovoga članka vratit će se podnositelju s uputom da se prijedlog mora podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak.

Članak 386.

Sve promjene koje se na zajedničkoj hipoteci moraju učiniti prijenosom, ograničenjem brisanjem ili na drugi način, upisuju se samo u glavni uložak.

Upis promjena u glavnom ulošku ima pravni učinak kao da je obavljen u svim već postojećim ili budućim sporednim ulošcima.

Djelomično ili potpuno brisanje zajedničke hipoteke koja se odnosi na sve brodove ili na sve tražbine (podhipoteka) koje su predmet zajedničke hipoteke zabilježuje se u sve sporedne uloške, a brisanje zajedničke hipoteke zabilježuje se samo u sporedni uložak u kojem je taj brod, odnosno tražbina upisana.

Članak 387.

Ako hipotekarno pravo na brodu, odnosno na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu upisano u glavnom ulošku bude brisano, u tom se ulošku brišu i svi daljnji upisi i prenose u jedan od sporednih uložaka koji se vode kod iste lučke kapetanije. Ako zajednička hipoteka još postoji, s tim se uloškom postupa kao s glavnim uloškom.

Ako u upisnicima brodova iste lučke kapetanije nema sporednog uloška, lučka kapetanija nadležna za dotadašnji glavni uložak odredit će, ako to nije odredio hipotekarni vjerovnik, s kojim će se sporednirn uloškom ubuduće postupati kao s glavnim uloškom, pa će, po službenoj dužnosti, poslati lučkoj kapetaniji koja vodi novi glavni uložak ovjerene prijepise postoječih upisa u glavnoj knjizi te ovjerene prijepise isprava koje se na te upise odnose.

Pretvaranje sporednog uloška u glavni uložak saopćava se lučkim kapetanijama kod kojih se vode svi sporedni ulošci i, po službenoj dužnosti, zabilježuje u svaki još postojeći sporedni uložak.

Članak 388.

Lučkoj kapetaniji na koju prijeđe vođenje glavnog uloška dostavljaju se oni prijedlozi o kojima ne može više rješavati dotadašnja lučka kapetanija zato što je zajednička hipoteka u njegovu upisniku brodova već brisana, i o tome se obavještavaju stranke koje su podnijele prijedloge.

Međusobni prvenstveni red prijedloga iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema trenutku kad su oni stigli tijelu koji je vodio dosadašnji glavni uložak

Članak 389.

Za opravdanje predbilježbe kojom je zajednička hipoteka za istu tražbinu predbilježena kod raznih tijela potrebna je samo jedna tužba za opravdanje.

Za tužbu za opravdanje predbilježbe nadležan je, pored suda općemjesne nadležnosti hipotekarnog dužnika, lučka kapetanija nadležna prema članku 268. ovoga Zako na u pogledu jednog od upisnika u kojem je predbilježba dopuštena.

Članak 390.

U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni ulošci upućuje se na glavni uložak, uz napomenu da su promjene koje su učinjene na zajedničkoj hipoteci upisane samo u glavnom ulošku.

Prijenos broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova

Članak 391.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova dopustit će prijenos upisa broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova na temelju isprave kojom se dokazuje da će brod promijeniti luku upisa i da će se upisati u luci koja se nalazi na području lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Brisanje broda iz upisnika brodova

Članak 392.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova:

1) ako utvrdi da je brod propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) zbog otuđenja broda iz vlasništva fizičke ili pravne osobe stranoj osobi,

3) zbog izjave vlasnika broda kojom se opoziva suglasnost vlasnika za upis u hrvatski upisnik brodova, odnosno presude suda da je takva izjava vlasnika broda pravovaljana,

4) zbog izjave vlasnika broda da brod trajno povlači iz plovidbe,

5) zbog prestanka postojanja uvjeta za upis u upisnik brodova prema odredbi članka 202. stavka 1. točke 1) ovoga Zakona,

6) zbog rješenja Ministarstva kojim se brodu upisanom u upisnik na temelju članka 202. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona oduzima pravo na upis u upisnik brodova.

O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo.

Članak 393.

U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 207.#clanak207 ovoga Zakona, utvrditi da se tom brisanju ne protive vjerovnici privilegiranih tražbina, odnosno da vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 206. stavak 1. točke t ) i 4) ovoga Zakona.

Članak 394.

Podnesak kojim se vjerovnici koji imaju pomorski privilegij na brodu protive upisu brisanja broda iz upisnika brodova podnosi lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan u upisnik brodova. Ta će lučka kapetanija odlučiti o podnesku o protivljenju.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brisanje broda iz upisnika brodova može se odrediti tek pošto postane konačno rješenje lučke kapetanije kojim se protivljenje odbija.

Članak 395

Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što je propao ili se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je trajno povučen iz plovidbe, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upis nika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve os tale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.

5. Pravni lijekovi

Članak 396.

Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, dopuštena je žalba.

Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka.

Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku.

Članak 397.

Rok za podnošenje žalbe, kad je rješenje dostavljeno u Republici Hrvatskoj, jest 30 dana, a kad je rješenje dostavljeno u inozemstvo - 60 dana.

Članak 398.

Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

Tijelo prvog stupnja ne može svoje rješenje ni preinačiti ni ukinuti.

Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnome tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla nadležnome tijelu prvog stupnja.

Članak 399.

Ako je žalba podnesena protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, tijelo će odrediti zabilježbu žalbe u upisnik brodova.

Ako žalba bude odbijena, tijelo će odrediti brisanje zabilježbe.

Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2 ovoga članka tijelo će odrediti po službenoj dužnosti.

Članak 400.

Ako tijelo drugog stupnja odbije žalbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, tijelo prvog stupnja će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba tog rješenja u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.

Članak 401.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga iz članka 316.#clanak316 ovoga Zakona koje je tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis obavit će se u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog za upis bio podnesen.

Članak 402.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim je prihvačen koji od prijedloga iz članka 316.#clanak316 ovoga Zakona, pa taj prijedlog odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.

Članak 403.

Rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova tijelo prvog stupnja će provesti.

Članak 404.

Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor.

DIO SEDMI

BRODAR

1. Odgovornost brodara

Članak 405.

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar, ako ovim Zakonom nije drugačije odredeno

Članak 406.

Brodar (što za potrebe ovog dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođu pomorskog broda) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona.

Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spašavanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predvidene u članku 408. stavku 1. točki d) ovoga Zakona.

Ako se neka tražbina iz članka 408.#clanak408 ovoga Zakona upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograničenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakona.

Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu ograničenju u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakona u istoj mjeri kao i sam osiguranik.

Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Članak 407.

Zapovjednik, ostali članovi posade i druge osobe koje rade za brodara, ako su odgovorni za tražbine iz članka 408.#clanak408 ovoga Zakona, mogu ograničiti svoju odgovornost prema članku 410.#clanak410 do 416.#clanak416 ovoga Zakona.

Članak 408.

Uz rezervu primjene članka 409.#clanak409 i 410.#clanak410 ovoga Zakona sljedeće tražbine, bez obzira na temelj odgovornosti podvrgnute su ograničenju odgovornosti:

a) tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,

b) tražbine zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,

c) tražbine zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,

d) tražbine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprečavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakona, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.

Tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka podliježu ograničenju odgovornosti čak i ako je podignuta tužba, na temelju ugovora ili izvan ugovora, na osnovu regresa ili jamstva. Međutim, tražbine navedene u stavku 1. točka d) ne podliježu ograničenju odgovornosti u opsegu u kojem se ona odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.

Članak 409.

Ovaj dio ne primjenjuje se na:

a) tražbine iz naslova spašavanja i pružanja pomoći ili doprinosa u zajedničkoj havariji,

b) tražbine zbog šteta predviđenih odredbama Glave V dijela IX. ovoga Zakona,

c) tražbine podvrgnute nekoj međunarodnoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje uređuje ili zabranjuje ograničenje odgovornosti za nuklearne štete,

d) tražbine predviđene odredbama Glave VI. dijela IX. ovoga Zakona,

e) tražbine službenika brodara ili spašavatelja čiji su zadaci vezani za službu broda ili za radnje spašavanja i pružanja pomoći, uključujući tražbine njihovih nasljednika, pravnih sljednika ili drugih osoba koje imaju temelja za takve tražbine.

Članak 410.

Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 408.#clanak408 ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu, bilo iz krajnje nepažnje, znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za štete nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapošljava.

Članak 411.

Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 412.#clanak412 ovoga Zakona, koje su proizašle iz jednog istog dogadaja, obračunavaju se na sljedeći način:

a) u odnosu na tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, (i) 333.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona

(ii) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona, obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (i):

- za svaku tonu od 501 do 3.000 tona - 500 obračun skih jedinica Posebnih prava vučenja,

- za svaku tonu od 3.001 do 30.000 tona - 333 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja,

- za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona - 250 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

- za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona -167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

b) u pogledu ostalih tražbina:

(i) 167.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona,

(ii) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (i):

- za svaku tonu od 501 do 30.000 tona - 167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja

- za svaku tonu od 30.000 do 70.000 tona - 125 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

- za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona - 83 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja.

Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom a) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stavkom 1. točki b) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog ostatka tražbina u stavku 1. točki a) i takav neisplačeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki b) ovoga članka.

Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spašavatelja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.

Za svrhe ovog dijela Zakona tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.

Članak 412.

U slučaju tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu, koje su nastale iz istog događaja granica odgovornosti brodara je iznos od 46.666 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja pomnoženih brojem putnika koje je brod ovlašten prevoziti na temelju plovidbenog lista, ali najviše do 25 milijuna Posebnih prava vučenja.

U smislu ovoga članka "tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu" znači svaku tražbinu koju istakne osoba koja se prevozi brodom ili za njezin račun;

a) na temelju ugovora o prijevozu putnika, ili

b) koja uz pristanak brodara prati neko vozilo ili žive životinje na temelju ugovora o prijevozu robe.

Članak 413.

Iznosi navedeni u članku 411.#clanak411 i 412.#clanak412 ovoga Zakona preračunavaju se u domaću valutu prema tečaju Narodne banke Hrvatske na dan osnivanja fonda, a plaćaju se ili se pruža odgovarajuče jamstvo.

Članak 414.

Granice odgovornosti određene prema članku 411.#clanak411 ovoga Zakona primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje su nastale iz istog događaja:

a) prema osobi ili osobama koje se spominju u članku 406.#clanak406 stavku 1. ovoga Zakona i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju, ili

b) prema vlasniku broda koji pruža usluge spašavanja (ili pomaganja) s tog broda i prema spašavatelju ili spašavateljima koji djeluju s tog broda i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške, on ili oni odgovaraju, ili

c) prema spašavatelju ili spašavateljima koji ne djeluju s broda ili koji djeluju samo na brodu kojemu su ili s obzirom na kojega su pružene usluge spašavanja (ili pomaganja) i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške on ili oni odgovaraju.

Granice odgovornosti utvrđene u članku 412. ovekga Zakona primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje mogu nastati iz istog događaja prema osobi ili osobazna koje se spominju u članku 406.#clanak406 stavku 1. ovoga Zakona u odnosu na brod naveden u članku 412.#clanak412 ovoga Zakona prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovara.

Članak 415.

Brodar se može pozvati na ograničenje odgovornosti čak i ako nije osnovan fond ograničenja odgovornosti prema članku 416.#clanak416 ovoga Zakona

Ako se brodar poziva na ograničenje odgovornosti, a fond ograničenja nije osnovan, odgovarajuće se primjenju ju odredbe članka 417.#clanak417 ovoga Zakona.

Članak 416.

Svaka osoba koja bi mogla odgovarati u sporu može osnovati fond.

Fond se osniva u visini iznosa preračunatih prema članku 411.#clanak411 i 412.#clanak412 ovoga Zakona kako se primjenjuju na tražbine za koje ta osoba može odgovarati, uvećanih za kamate koje teku od dana događaja iz kojega je nastala odgovornost do dana osnivanja fonda.

Svaki tako osnovan fond na raspolaganju je samo za isplate tražbina radi kojih se može pozvati na ograničenje odgovornosti.

Fond se može osnovati bilo polaganjem svote, ili pružanjem jamstva.

Fond koji osnuje jedna od osoba koje se sponminju u članku 414. stavku 1. točki a), b) ili c) ili stavku 2 ovoga Zakona, ili njezin osiguratelj, smatra se da je osnovan od svih osoba koje se spominju u stavku 1. točka a), b) ili c) ili stavku 2. ovoga Zakona.

Članak 417.

S iznimkom odredaba članka 414.#clanak414 stavka 1., 2 i 3 i članka 412.#clanak412 ovoga Zakona fond se dijeli između vjerovnika razmjerno iznosu njihovih priznatih tražbina prema fondu.

Ako je prije diobe fonda osoba koja odgovara, ili njezin osiguratelj namirila neto tražbinu prema fondu, ta osoba se subrogira do iznosa koji je uplatila, u prava koja bi tako namirena osoba mogla koristiti prema ovom dijelu Zakona.

Pravo subrogacije iz stavka 2. ovoga članka mogu također koristiti i druge osobe, osim gore spomenutih, za svaki iznos naknade koju isplate, ali samo taliko koliko je takva subrogacija dozvoljena.

Ako osoba koja odgovara, ili druga osoba, utvrdi da bi kasnije morala platiti u cjelini ili dijelom na ime naknade svotu za koju je mogla koristitl pravo subrogacije prema stavku 2. i 3 ovoga članka da se ova svota platila prije diobe fonda, sud može narediti da se privremeno izdvoji dovoljan iznos kako bi se omogučilo toj osobi da kasnije ostvari svoja prava prema fondu.

Članak 418.

Ako je fond ograničenja osnovan u skladu s člankom 416.#clanak416 ovoga Zakona, bilo koja osoba koja je istakla tražbinu prema fondu ne može ostvariti prava u odnosu na takvu tražbinu prema ostaloj imovini osobe u čije je ime fond osnovan.

Nakon osnivanja fonda ograničenja u skladu s člankom 416.#clanak416 ovoga Zakona, svaki brod ili druga imovina koja pripada osobi za čiju je korist fond osnovan, a koja je zaustavljena ili zaplijenjena radi tražbina koje se mogu namiriti iz fonda, ili bilo koje dano jamstvo, mora se osloboditi, a ako je fond osnovan u inozemstvu onda domaći sud može osloboditi takvu imovinu, odnosno jamstvo ako ocijeni da su interesi vjerovnika primjereno zaštićeni.

Takvo se oslobađanje uvijek naređuje ako je fond ograničenja osnovan:

a) u luci u kojoj je događaj nastao, ili - ako je nastao izvan luke - u sljedećoj (prvoj) usputnoj luci, ili

b) u luci iskrcaja za tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, ili

c) u luci iskrcaja za tražbine ovog oštećenja, ili

d) u državi u kojoj je zaustavljanje izvršeno.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo ako vjerovnik može istaći tražbine prema fondu ograničenja kod suda koji upravlja tim fondom, a iz tog fonda se stvarno može podmiriti takva tražbina.

Članak 419.

Odredbe članka 406. do 447 ovog dijela Zakona odnose se i na brodice, s time da se za potrebu tih odredbi brodica smatra brodom veličine 500 brutto tona.

Ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na a) lebdjelice i b) ploveće platforme koje se koriste za istraživanja i iskorištavanje prirodnih bogatstava morskoga dna i podzemlja.

Članak 420.

Odredbe članka 406. do 476. ovoga dijela Zakona odnose se i na ratne brodove, s tim da se kapacitet ratnog broda određuje istisninom, jedna tona iz članka 411.#clanak411 ovoga Zakona odgovara dvjema tonama istisnine.

2. Postupak ograničenja brodareve odgovornosti

Članak 421.

Izvanparnični postupak ograničenja odgovornosti brodara provodi sudac pojedinac stvarno nadležnog suda.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno u postupku iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Ako je brod ili brodica, na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara, upisan u hrvatski upisnik brodova, odnosno evidenciju brodica, mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, odnosno evidencija brodica u koju je brodica upisana.

Ako je brod ili brodica na koje se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara strane državne pripadnosti, mjesno je nadležan sud na čijem je području brod zaustavljen, a ako nije bilo zaustavljanja broda - sud na čijem su području položena sredstva za osnivanje fonda ograničene odgovornosti.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara nije dopušten sporazum o mjesnoj nadležnosti.

Članak 422.

Postupak ograničenja odgovornosti brodara pokreće se na prijedlog osobe koja je, prema odredbama ovoga Zakona, ovlaštena ograničiti svoju odgovornost.

Prijedlog za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara pored općih podataka, koji trebaju biti navedeni u svakom podnesku, mora sadržavati i:

1) opis događaja iz kojeg je nastala tražbina za koju se predlaže ograničenje odgovornosti,

2) osnovu i svotu ograničene odgovornosti,

3) ako je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti, način na koji je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti (polaganjem gotovine ili davanjem odgovarajućeg drugog jamstva) te posebice način osiguranja realne vrijednosti fonda (oročavanjem sredstava kod pouzdane banke, itd),

4) popis poznatih vjerovnika, uz naznaku njihova sjedišta, odnosno boravišta,

5) podatke o vrsti i vjerojatnoj visini tražbina poznatih vjerovnika.

Prijedlogu za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje tonaža broda prema odredbi članka 411.#clanak411 stavka 4.ovoga Zakona.

Članak 423.

Ako sud utvrdi da nije udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom, koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti, donijet će rješenje o odbijanju podnesenog zahtjeva.

Ako sud utvrdi da se sredstvima predloženog fonda ograničene odgovornosti neće moći raspolagati slobodno u korist vjerovnika, odbacit će zahtjev za osnivanje fonda, ali će nastaviti postupak ograničenja odgovornosti, kao da se predlagatelj pozvao na ograničenje odgovornosti bez namjere osnivanja fonda, pod uvjetom da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti

Članak 424.

Ako sud utvrdi da je zahtjev koji je iznesen u prijedlogu za pokretenje postupka ograničenja odgovornosti brodara u skladu s odredbame ovoga Zakona o uvjetima ograničenja odgovornosti donijet če rješenje kojim se odobrava ograničenje odgovornosti.

Ako sud utvrdi da će sredstvima predloženog fonda ograničenja odgovornosti moći slobodno raspolagati u korist vjerovnika donijet će rješenje kojim se odobrava osnivanje fonda ograničene odgovornosti.

U rješenju iz stavka 2. ovoga članka sud će pozvati predlagatelja da u roku od 15 dana od dostave tog rješenja podnese sudu dokaze o tome da je stavio na slobodno raspolaganje suda sredstva odobrena za osnivanje fonda ograničene odgovornosti i da je unaprijed položio određenu svotu potrebnu za namirenje troškova koji će nastati tijekom ili u povodu postupka.

Ako predlagatelj ne postupi prema odredbi stavka 3. ovoga članka, sud će donijeti rješenje kojim se ukida rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti.

Sud će u rješenju upozoriti predlagatelja na posljedice koje nastaju zbog toga što nije postupio prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

Članak 425.

Rješenje o ograničenju odgovornosti predlagatelja sud je dužan donijeti bez odlaganja.

Fond ograničene odgovornosti smatra se osnovanim onog dana kada predlagatelj podnese sudu dokaze o tome da je postupio prema odredbama članka 424.#clanak424 stavka 3. ovoga Zakona.

Rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti kojim se utvrđuje da je fond ograničene odgovornosti osnovan, sud je dužan donijeti u roku od 24 sata od primitka dokaza iz stavka 2. ovoga članka.

Rješenja o ograničenju odgovornosti i rješenje o osnivanju fonda objavljuje se u "Narodnim novinama" -na oglasnoj ploči suda, a prema potrebi i na drugi prikladan način.

Rješenje se dostavlja predlagatelju i svim vjerovnicima na čije se tražbine odnosi ograničenje odgovornosti, a čije je sjedište, odnosno boravište poznato sudu.

Članak 426.

Rješenje o ograničenju odgovornosti brodara, odnosno o osnivanju fonda ograničene odgovornosti sadrži:

1) ime brodara, njegovu luku upisa i državnu pripadnost, odnosno oznaku i mjesto upisa brodice,

2) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno vlastito ime i prebivalište i državnu pripadnost predlagatelja,

3) događaj na koji se odnosi ograničena odgovornost brodara,

4) svotu ograničenja odgovornosti, a rješenje o osnivanju fonda i datum osnivanja fonda,

5) poziv vjerovnicima da tražbine za koje se ograničava odgovornost, odnosno tražbine koje se prema odredbama ovoga Zakona namiruju iz fonda ograničene odgovornosti prijave sudu u roku od 30 dana od dana objave rješenja o ograničenju odgovornosti, odnosno o osnivanju fonda u "Narodnim novinama", bez obzira na to da li o tim tražbinama već teče parnica, odnosno je li o njihovu postojanju donesena pravomoćna odluka, uz upozorenje na posljedice propuštanja iz članka 436.#clanak436 ovoga Zakona,

6) mjesto i vrijeme održavanja ročišta za ispitivanje tražbina.

Članak 427.

Ako se protiv kakve osobe koja na temelju odredaba ovoga Zakona može ograničiti svoju odgovornost (članak 406. i 407.), a na koju se odnosi osnovani fond ograničene odgovornosti u vrijeme osnivanja fonda, provodi izvršni postupak ili postupak osiguranja tražbina koje se, prema odredbama ovoga Zakona, namiruju iz osnovanog fonda, ograničene odgovornosti, izvršni će sud, na zahtjev te osobe, rješenjem obustaviti izvršni postupak, odnosno postupak osiguranja i ukinuti sve provedene radnje u tom postupku.

Stranka na čiji je prijedlog sud obustavio izvršni postupak, odnosno postupak osiguranja snosi svoje troškove obustavljenog postupka, a dužna je na zahtjev protivne stranke, nadoknaditi joj njezine troškove.

Nakon osnivanja fonda ograničene odgovornosti ne može se više tražiti pokretanje redovnoga izvršnog postupka, odnosno postupka osiguranja tražbina koje se prema odredbama ovoga Zakona, namiruje iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Ako je doneseno rješenje o ograničenju odgovornosti, a fond ograničenja nije osnovan, sud će u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja dopustiti izvršenje, odnosno osiguranje samo do svote ograničenja odgovornosti, ako osoba koja se poziva na ograničenje odgovornosti sudu podnese rješenje o ograničenju odgovornosti i dokaz da je ono bilo objavljeno u skladu s ovim Zakonom.

Članak 428

Vjerovnici koji imaju tražbine u stranoj valuti svoje tražbine prijavljuju u dinarskoj protuvrijednosti tih tražbina obračunatih prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske za odgovarajuću stranu valutu na dan osnivanja fonda ograničene odgovornosti.

Na pravodobno prijavljene tražbine (članak 426. točka 5.) teče zakonska zatezna kamata od dana osnivanja fonda ograničene odgovornosti, a na ostale tražbine od dana njihova prijavljivanja.

Ispitivanje prijavljenih tražbina obavlja se na ročištu za ispitivanje tražbina.

Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i svi vjerovnici koji svoje tražbine prijave do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.

Izostanak stranaka s ročišta ne sprečava sud da ročište održi.

Na ročištu će sud pozvati prisutne stranke da se izjasne o prijavljenim tražbinama i o osnovi ograničenja odgovornosti predlagatelja.

Članak 429.

Ne smatra se da vjerovnik prijavom tražbine priznaje pravo predlagatelja da prijavljenu tražbinu namiri iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Vjerovnik ne može osporavati tražbinu drugog vjerovnika tvrdeći da se ona ne može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti, jer je događaj, iz kojeg je tražbina nastala, prouzročio brodar bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti (članak 410.).

Smatra se da predlagatelj osnivanja fonda ograničene odgovornosti i vjerovnici priznaju da prijavljena tražbina postoji i da se može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti ako to podneskom ili usmeno na ročištu ne ospore do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.

Članak 430.

Ako vjerovnik ospori da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja, a predlagatelj se s tim osporavanjem ne složi, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu za utvrđivanje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da se odrekao svog osporavanja da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja.

Članak 431.

Ako vjerovnik ospori drugom vjerovniku postojanje ili visinu njegove tražbine ili pravo da se njegova tražbina namiri iz fonda ograničene odgovornosti, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, čija je tražbina osporena, da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja i svih vjerovnika, koji su osporili njegovu tražbinu ili visinu te tražbine tužbu za utvrđivanje postojanja i visine njegove tražbine, odnosno prava namirenja iz fonda ograničene odgovornosti.

Ako vjerovnici ospore drugom vjerovniku njegovu tražbinu koja je utvrđena pravomoćnom odlukom suda ili drugoga nadležnog tijela donesenom u postupku protiv predlagatelja, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, odnosno vjerovnike koji osporavaju takvu tražbinu da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnesu tužbu za utvrđivanje da tražbina ne postoji.

Ako vjerovnici koje sud uputi na parnicu u roku iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne postupe po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuku smatrat će se da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka tražbina nije ni prijavljena, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka da tražbina nije bila ni osporena.

Članak 432.

Ako predlagatelj ospori postojanje ili visinu vjerovnikove tražbine, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu radi utvrđivanja postojanja i visine njegove tražbine.

Predlagatelj ne može osporavati vjerovnikovu tražbinu, ako su postojanje i visina te tražbine pravomoćno utvrđeni u postupku između predlagatelja i vjerovnika ili uparnici koja se vodila prema odredbi članka 431.#clanak431 stavka 1. ovoga Zakona.

Ako vjerovnik koga sud uputi na parnicu ne postupi po rješenju suda u roku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da tražbinu nije ni prijavio.

Članak 433.

Žalba protiv rješenja o upućivanju na parnicu iz članka 429.#clanak429, 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona ne odgađa izvršenje tih rješenja.

Tužbe iz članka 430.#clanak430, 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona mogu se odnositi samo na tražbine koje su bile predmet rasprave na ročištu za ispitivanje tražbina.

O podnošenju tužbi iz stavka 2. ovoga članka osoba upućena na parnicu dužna je obavijestiti sud u roku od tri dana od dana podnošenja tužbe.

Pravomoćne presude donesene u parnicama iz članka 430.#clanak430, 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona imaju pravni učinak prema svim sudionicima u postupku ograničenja odgovornosti brodara.

Članak 434.

Za suđenje u sporovima iz članka 430.#clanak430, 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona mjesno je nadležan isključivo sud na čijem se području nalazi sud koji provodi postupak ograničenja odgovornosti brodara.

Članak 435.

Ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi iz fonda ograničene odgovornosti kakvu tražbinu trebalo namiriti u inozemstvu, sud može, na njegov prijedlog, odrediti da se iz fonda izdvoji svota koja bi bila potrebna za namirenje te tražbine u razmjeru prema ostalim prijavljenim tražbinama i prema fondu ograničene odgovornosti.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do održavanja prvog ročišta za diobu osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Svota izdvojena prema odredbi stavka 1. ovoga članka čuva se u posebnom depozitu deset godina od dana kad rješenje o konačnoj diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćno.

Sud može i prije proteka roka iz stavka 3. ovoga članka odrediti da se izdvojena svota u cijelosti ili djelomično vrati u opći depozit fonda ograničene odgovornosti ako bi se prema okolnostima moglo zaključiti da su otpale pretpostavke za izdvajanje te svote (stavak 1.).

Nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka sud će izdvojenu svotu vratiti u opći depozit fonda ograničene odgovornosti.

Članak 436.

Radi ispitivanja tražbina prijavljenih nakon zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina, sud će zakazati novo ročište za ispitivanje tražbina.

Vjerovnici čije se tražbine ispituju na novom ročištu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne mogu osporavati prije priznate tražbine.

Vjerovnici mogu svoje tražbine prijavljivati do zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti.

Tražbine prijavljene nakon zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti neće se utvrđivati.

Vjerovnici koji svoje tražbine prijave nakon proteka roka iz članka 426. točke 5) ovoga Zakona dužni su predlagatelju i ostalim strankama u postupku, na njihov zahljev nadoknaditi troškove postupka uzrokovane naknadnom prijavom. Sud može pozvati te vjerovnike da u određenom roku polože svotu koja će biti potrebna za namirenje tih troškova.

Članak 437.

Nakon provedenog postupka za ispitivanje prijavljenih tražbina sud će rješenjem utvrditi koje tražbine priznaju i u kojoj visini, uzimajući u obzir i pismene podneske stranaka.

Članak 438.

Dioba fonda ograničene odgovornosti provodi se nakon pravomoćnosti rješenja donesenog prema članku 437.#clanak437 ovoga Zakona.

Sud može, na prijedlog vjerovnika, obaviti i privremenu djelomičnu diobu fonda ograničene odgovornosti radi prethodne isplate utvrđenih tražbina ako vjerovnik koji to predlaže učini vjerojatnim da se parnica iz članka 430.#clanak430, 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona neće završiti u roku od šest mjeseci.

Dioba fonda iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća dio fonda ograničene odgovornosti koji ostaje pošto se iz cjelokupnog fonda izdvoje sredstva za eventualno namirenje tražbina koje su još sporne, u svoti u kojoj bi te tražbine trebalo namiriti da je njihovo postojanje utvrđeno u visini u kojoj su prijavljena.

Dioba sredstava fonda ograničene odgovornosti izdvojenih prema odredbama članka 435.#clanak435 stavka 1, 2 i 3. ovoga Zakona provodi se pošto se pravomoćno završi postupak za ispitivanje spornih tražbina na koja se izdvojene svote odnose, uzimajući u obzir već obavljenu diobu prema od redbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 439.

Radi provođenja diobe fonda ograničene odgovornosti sud izrađuje nacrt te diobe.

Nakon izrade nacrta diobe fonda ograničene odgovornosti sud zakazuje ročište za raspravljanje o tom nacrtu, na koje poziva predlagatelja i vjerovnike čije su tražbine utvrđene i za koje je ustanovljeno da se namiruju iz fonda ograničene odgovornosti te vjerovnike čije su tražbine osporene.

Uz poziv na ročište strankama se dostavlja i primjerak nacrta diobe.

Članak 440.

Ako je radi izrade nacrta o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti potrebno osigurati stručnu osobu, a sud takvu osobu nema, sud može pripreme za izradu nacrta o diobi povjeriti posebnom stručnjaku izvan suda.

Na stručnjake iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na vještake.

Članak 441.

Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i vjerovnici iz članka 439.#clanak439 ovoga Zakona.

Izostanak stranaka s ročišta ne sprečava sud da ročište održi.

Na ročištu sud poziva prisutne stranke da se izjasne o nacrtu diobe fonda ograničene odgovornosti i da istakne svoje prigovore na nacrt.

Odluku o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti sud donosi na temelju rezultata postupka, vodeći računa i o pismenim podnescima stranaka.

Članak 442.

Sud je dužan u roku od tri dana od dana kad rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti, protiv kojeg nije uložen pravni lijek, postane pravomoćno, odnosno od dana kad sud drugog stupnja dostavi pravomoćno rješenje sudu prvog stupnja, izdati nalog za isplatu tražbina vjerovnicima na koje se odnosi rješenje o diobi.

Članak 443

Prijava tražbina u postupku ograničenja odgovornosti brodara ima u pogledu prekida zastarijevanja isti učinak kao i podnošenje tužbe u parničnom postupku.

U pogledu tražbina koje su osporene u postupku ispitivanja tražbina smatra se da je zastarijevanje prekinuto počev od dana prijave tražbina do proteka roka za podnošenje tužbe prema odredbama članka 431.#clanak431 i 432.#clanak432 ovoga Zakona, odnosno do dana kad presuda kojom se utvrđuje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćna.

Zastarijevanje tražbina, koje se na temelju rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti namiruju iz fonda, počinje ponovno teći kad rješenje o diobi postane pravomoćno.

Članak 444.

Sud će u korist vjerovnika, kojima ni u roku od mjesec dana od izdavanja naloga za isplatu (članak 442.) ne bude mogao isplatiti njihove tražbine, iz sredstava fonda ograničene odgovornosti, osnovati poseban depozit prema pravilima o osnivanju sudskog depozita.

Sredstva sudskog depozita bit će oročena kod banke uz odgovarajuću kamatu na rok koji bi trebao odgovarati vremenu prije isteka kojega, po ocjeni suda, neće biti ispunjeni uvjeti za isplatu tražbina vjerovnicima.

Članak 445.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara svaka stranka snosi svoje troškove, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 446.

Rok za žalbu protiv rješenja donesenih u postupku ograničenja odgovornosti brodara jest osam dana od dana dostave rješenja.

Članak 447.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara stranke i državni odvjetnik mogu protiv rješenja suda kojim je postupak pred sudom pravomoćno završen, izjavljivati sve pravne lijekove koji se mogu izjaviti protiv presuda donesenih u parničnom postupku.

DIO OSMI

UGOVORI

GLAVA I.

UGOVOR O GRADNJI BRODA

Članak 448.

Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehničkoj dokumentaciji sagraditi novi brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje za izgrađeni brod platiti ugovorenu cijenu.

Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se brodopopravljač obvezuje da će preinačiti ili popraviti postojeći brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje platiti naknadu brodopopravljaču za ugovoreni popravak ili preinaku.

Članak 449.

Odredbe članka 449.#clanak449 i 458.#clanak458 ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, osim na dokovanje broda, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife.

Ako se dokovanje obavlja na temelju samostalnog ugovora onda se na dokovanje primjenjuju odredbe Zakona koje reguliraju druge plovidbene poslove (članak 656.-660.).

Članak 450.

Ugovor o gradnji broda te izmjene i dopune tog ugovora moraju biti sastavljeni u pismenom obliku.

Ugovor o gradnji broda i njegove izmjene i dopune koje su sastavljeni protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

Članak 451.

Ako ugovorom o gradnji broda nije drugačije predvideno, smatra se da brod u gradnji pripada brodograditelju.

Članak 452.

Brodograditelj je dužan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na način da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu predviđene ovim Zakonom, a i druge isprave predviđene ugovorom o gradnji broda.

Ako se brod nakon završetka gradnje upisuje u strani upisnik brodova, brodograditelj je dužan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na način da se brodu mogu izdati isprave predviđene ugovorom o gradnji broda.

Članak 453.

Naručitelj ima pravo nadzora nad izvršenjem gradnje broda, i u tu svrhu može odrediti jednog ili više inspektora gradnje. Imenovanje i smjenjivanje inspektora gradnje naručitelj mora pismeno saopćiti brodograditelju.

Troškove u vezi s radom inspektora gradnje snosi naručitelj.

Brodograditelj je dužan omogućiti inspektorima gradnje obavljanje nadzora u tijeku gradnje.

Ako inspektor gradnje ustanovi da izvođenje nekih radova nije u skladu s odredbama članka 452.#clanak452 ovoga Zakona, dužan je brodograditelju odmah staviti pismene primjedbe

Ako brodograditelj ne prihvati primjedbe inspektora gradnje, mora o tome, bez odgode, pismeno obavijestiti naručitelja i zahtijevati postupak koji je za takav slučaj predviđen u ugovoru.

Ako u ugovoru nije ništa predviđeno o postupku prema stavku 5. ovoga članka ili ako stranke ne prihvate rezultate postupka iz tog stavka, spor rješava sud.

Odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka ne dira se u pravo i dužnost Hrvatskog registra brodova da, na zahtjev stranaka, obavlja nadzor nad gradnjom broda na temelju odredaba ovoga Zakona o utvrđivanju sposobnosti broda za plovidbu.

Članak 454.

Pri izradi i nabavi dijelova ili pripadaka broda što ih je brodograditelj naručio ili nabavio od osoba koje je odredio naručitelj brodograditelj odgovara za nedostatke, obavljenih radova ili nabavljenih dijelova ili pripadaka ako ne dokaže da te nedostatke nije mogao uočiti upotrebom dužne pažnje.

Članak 455.

Brodograditelj ne odgovara za nedostatke gradnje broda ako dokaže da je do njih došlo zato što je pri izvođenju određenih radova postupio na zahtjev naručitelja i upozorio ga na mogućnost nastanka štetnih posljedica koje je mogao predvidjeti upotrebom dužne pažnje.

Kad naručitelj daje materijal za gradnju broda, brodograditelj je dužan pregledati materijal i ako ustanovi nedostatke, mora o tome, bez odgode, obavijestiti naručitelja.

Ako brodograditelj ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, odgovara za štetne posljedice nastale zbog nedostatka u materijalu.

Brodograditelj ne odgovara prema stavku 3. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju da materijal ima nedostatke, zahtijevao da brodograditelj takav materijal ugradi u brod.

Ako brodograditelj nije istovremeno i projektant brodograditelj odgovara za one nedostatke u gradnji broda koje je izveo u skladu s projektom, a mogao ih je otkriti upotrebom dužne pažnje.

Brodograditelj ne odgovara prema stavku 5. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju, zahtijevao da se radovi izvedu prema projektu.

Članak 456.

Brodograditelj i brodopopravljač koji drže brod u gradnji ili na popravku u brodogradilišnoj luci imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u skladu s ugovorom o gradnji ili popravci broda.

Članak 457.

Brodograditelj je dužan u primjerenom roku, na svoj trošak i rizik, otkloniti nedostatke za koje je odgovoran prema odredbama članka 452.#clanak452, 453.#clanak453 i 455.#clanak455 ovoga Zakona.

Ako se nedostaci ne mogu otkloniti, naručitelj može zahtijevati odgovarajuće sniženje cijene.

Ako je nedostatak koji se ne može otkloniti bitan, naručitelj ima pravo raskinuti ugovor.

Odredbama stavka 1. do 3. ovoga članka ne dira se u naručiteljevo pravo na naknadu štete.

Okolnost da naručitelj u toku gradnje broda nije prigovorio projektu koji je izgradio brodograditelj, upotrijebljenom materijalu i načinu izvođenja radova ne oslobađa brodograditelja obveze iz stavka 1. do 4. ovoga članka.

Članak 458.

Brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, računajući od dana predaje broda naručitelju, uz uvjet da ga naručitelj pismeno obavijesti o tim nedostacima čim ih otkrije.

Članak 459.

Obveze brodograditelja iz članka 458.#clanak458 ovoga Zakona zastaruju za jednu godinu, računajući od dana kad je brodograditelj na temelju članka 458.#clanak458 ovoga Zakona obaviješten o nedostacima broda.

Odredbe ugovora o gradnji broda zaključene protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

GLAVA II.

UGOVORI O ISKORIŠTAVANJU BRODOVA

1. zajedničke odredbe

Članak 460.

Ugovori o iskorištavanju brodova jesu ugovori o plovidbenom poslu i ugovor o zakupu broda.

Članak 461.

Ugovori o plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove.

Članak 462.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na pojedine ugovore o plovidbenom poslu na odgovarajući se način primjenjuju i na ostale ugovore o plovidbenom poslu, a ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 463.

Izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ova značenja

1) naručitelj je ugovorna strana koja od brodara naručuje prijevoz stvari, osoba, tegljenje, odnosno potiskivanje i obavljanje drugoga plovidbenog posla,

2) krcatelj je naručitelj ili od njega određena osoba koja na temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari brodaru radi prijevoza,

3) primatelj je osoba ovlaštena da primi stvari od brodara.

4) korisnik prijevoza jest osoba koja prema brodaru ima određena prava prema ugovoru o prijevozu stvari (naručitelj, krcatelj, primatelj),

5) stojnice su redovno vrijeme određeno za ukrcavanje, odnosno iskrcavanje tereta,

6) prekostojnice su vrijeme za koje se, preko vremena određenog stojnicama, produljuje ukrcavanje,odnosno iskrcavanje tereta.

Članak 464.

Odredbe ove glave Zakona (članak 460.-687.) primjenjuju se i na:

1) ratne brodove,

2) brodice.

Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1) ovoga članka na ugovore o iskorištavanju ratnih brodova ne primjenjuju se:

1) odredbe o brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod (članak 468., 469., 595. i 597., a od članka 465. i 467.odredbe koje se odnose na ovaj ugovor),

2) odredbe o pravu naručitelja da sklopi s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari (članak 470),

3) odredbe o prijevozu putnika i prtljage (članak 611. do 646.), osim odredaba koje se odnose na odgovornost brodara za smrt i tjelesne ozljede putnika (članak 625 i 633, a od članka 626., 627., 628., 632., 637., 638., 640., 641., 644. i 645.odredbe koje se odnose na tu odgovornost) i odredbe članka 623. ovoga Zakona,

4) odredbe o zakupu broda (članak 671. do 685.),

5) odredbe članka 478. i 590. ovoga Zakona

2. Ugovori o plovidbenom poslu

a) Prijevoz stvari

Zajedničke odredbe o prijevozu stvari

Članak 465.

Ugovorom o prijevozu stvari brodar se obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza - platiti vozarinu.

Članak 466.

Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom (brodski ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor)

Brodarski se ugovor može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (Brodarski ugovor na vrijeme).

Članak 467.

Brodarski ugovor za više putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod mora se sastaviti u pisanom obliku.

Ugovori iz stavka 1. ovoga članka koji nisu sastavljeni u pisanom obliku nemaju pravni učinak.

Kod ugovora o prijevozu stvari koji nisu spomenuti u stavku 1. ovoga članka svaka stranka ima pravo zahtijevati da se o sklopljenom ugovoru o prijevozu stvari sastavi pisana isprava.

Ako stranka od koje se traži sastavljanje pisane isprave ne udovolji tom zahtjevu, druga stranka ima pravo odustati od ugovora ako se ugovor nije počeo izvršavati.

Odredbom stavka 4. ovoga članka ne dira se u pravo na naknadu štete stranke koja je zahtijevala sastavljanje pisane isprave.

Članak 468.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod zapovjednik je broda dužan izvršiti nalog naručitelja u granicama ugovora i prema namjeni broda.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod brodar ne odgovara naručitelju za obveze što ih je zapovjednik broda preuzeo u izvršenju posebnih naloga naručitelja.

Članak 469.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod naručitelj ne može odrediti putovanje koje bi izložilo brod ili posadu broda opasnosti koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije mogla predvidjeti, a ni putovanje za koje se ne može očekivati da se obavi bez znatnijeg prekoračenja vremena za koje je ugovor sklopljen.

Članak 470.

Naručitelj iz brodarskog ugovora može ugovoriti s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari brodom na koji se odnosi brodarski ugovor.

Za obveze koje proistječu iz ugovora sklopljenog prema odredbi stavka 1. ovoga članka odgovara i brodar trećim osobama prema propisima čija se primjena ne može sporazumom stranaka isključiti i prema uvjetima uobičajenim za takvu vrstu prijevoza.

Ako se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka povećaju obveze brodara, naručitelj odgovara brodaru za te povećane obveze.

Ako je trećoj osobi s kojom je bio sklopljen ugovor iz stavka 1. ovoga članka bio poznat brodarski ugovor, brodar odgovara toj osobi samo u granicama brodarskog ugovora i pravnih propisa čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka.

Članak 471.

Naručitelj prijevoza koji je ovlastio drugu osobu da kao krcatelj preda brodaru teret na prijevoz odgovara brodaru za djela i propuste krcatelja u okviru ugovora o prijevozu.

Članak 472.

Ugovor o prijevozu stvari prestaje važiti kad je njegovo izvršenje trajno onemogućeno djelovanjem više sile.

Ako je zbog djelovanja više sile izvršenje ugovora o prijevozu stvari onemogućeno za dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će to djelovanje trajati, svaka strana ima pravo odustati od ugovora.

Strana koja nije kriva za smetnju može u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odustati od ugovora ako je smetnja trajala predugo ili se pretpostavlja da će trajati predugo.

Svaka strana ima pravo odustati od ugovora i kad bi mogla biti ugrožena sigurnost broda, posade ili tereta zbog djelovanja više sile ili druge okolnosti koja se ne može otkloniti ili spriječiti i koja se na vrijeme sklapanja ugovora ni je mogla predvidjeti, a koja bi imala trajati dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će trajati.

Članak 473.

U slučaju prestanka važenja ugovora ili odustajanja od ugovora o prijevoza stvari prema članku 472. ovoga Zakona brodar ima pravo na naknadu troškova u vezi s iskrcavanjem, a ako je razlog za prestanak važenja ugovora ili za odustajanje od ugovora nastao poslije odlaska broda iz luke ukrcavanja, brodar ima pravo i na naknadu vozarine u razmjeru prema korisno prevaljenom putu.

Osim prava brodara na naknadu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ugovorne strane nemaju, jedna prema drugoj, pravo na bilo kakvu drugu naknadu

Članak 474.

Ako je izvršenje ugovora o prijevozu stvari onemogućeno samo na kraće vrijeme, ugovorne strane nemaju pravo odustati od ugovora.

Članak 475.

Kod brodarskog ugovora cijelim brodom naručitelj može odustati od ugovora do svršetka ukrcavanja, odnosno do svršetka prekostojnica ako ukrcavanje nije do tada završeno, uz uvjet da plati polovicu ugovorene vozarine, naknadu za nastale prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i ako je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, ako svi naručitelji odustanu od ugovora.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka naručitelj odnosno naručitelji mogu odustati od ugovora i nakon završetka ukrcavanja ili proteka prekostojnica, pa i u tijeku putovanja, ako plate cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Kad je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, svaki naručitelj može odustati od ugovora prije početka ukrcavanja ako plati cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Članak 476.

Svaki naručitelj može odustati od ugovora u slučaju članka 475. stavka 4. ovoga Zakona i poslije započetog ukrcavanja ako udovolji obvezama određenim u odredbama tog članka, a uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcavanja ne nastane veće zakašnjenje u odlasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim naručiteljima i da protiv iskrcavanja ne postoje drugi važni razlozi.

Ako brodar iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka ne prihvati odustajanje od ugovora, dužan je o tome odmah obavijestiti naručitelja.

Članak 477.

Kad je u slučajevima odustajanja od ugovora izdana teretnica, naručitelj može odustati od ugovora ako vrati brodaru sve primjene teretnice ili mu dade osiguranje za štetu koja bi brodaru mogla nastati zato što mu nisu vračeni svi primjerci teretnice.

Brod

Članak 478.

Brodar je dužan teret prevesti brodom koji je izričito ugovoren ili koji ima ugovorena svojstva.

Ako stranke nisu izričito ugovorile određeni brod, odnosno svojstva broda prema stavku 1. ovoga članka, brodar je dužan prevesti teret brodom koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza.

Članak 479.

Brodar broda dužan je pravodobno, do početka putovanja, uložiti pažnju urednog brodara kako bi brod osposobio za plovidbu, primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio potrebnim zalihama i pripremio tako da se teret može ukrcati, složiti, čuvati, prevesti i iskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz.

Odredbe ugovora protivne odredbama stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

Članak 480.

Brodski prostor koji obićno ne služi za smještaj tereta može se za to upotrijebiti samo na temelju izričitog sporazuma ugovornih strana, ako takav sporazum ne bi bio protivan propisima.

Članak 481.

Brodar može s pristankom naručitelja zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom.

Ako se prijevoz obavlja na temelju vozarskog ugovora pristanak naručitelja za zamjenu broda nije potreban.

Članak 482.

Brodar odgovara za točnost podataka o nosivosti broda navedenih u brodarskom ugovoru ako je odstupanje veće od 5%.

Članak 483.

Ako je ugovoren prijevoz cijelim brodom ili određenim brodskim prostorom pa ugovoreni prostor nije potpuno iskorišten, brodar ne može raspolagati tim prostorom bez pristanka naručitelja.

Ukrcavanje tereta

Članak 484.

Brodar je dužan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci.

Članak 485.

Ako brod iz razloga za koje naručitelj ne odgovara ne može doći u ugovorenu luku, naručitelj prijevoza ima pravo, imajući na umu svrhu ugovora, odrediti prvu prikladnu luku za preuzimanje tereta do kojeg brod može sigurno doći radi ukrcavanja.

Članak 486.

Mjesto ukrcavanja tereta u luci dužan je priskrbiti naručitelj.

U linijskoj plovidbi mjesto ukrcavanja u luci priskrbljuje brodar.

Članak 487.

Brodar je dužan postaviti brod na mjesto ukrcavenja koje, prema članku 486. ovoga Zakona odredi naručitelj, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta može na tom mjestu obaviti bez opasnosti za brod.

Ako mjesto ukrcavanja ne odgovara uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, brodar je dužan postaviti brod što bliže tom mjestu, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta na mjestu na kojem je brod postavljen može obaviti bez opasnosti za brod.

Članak 488.

Brod može primiti teret na sidrištu ako je tako ugovoreno ili mjesnim običajima predviđeno, a mora primiti teret na sidrištu ako ukrcavanje tereta na sidrištu odredi nadležno lučko tijelo.

Članak 489.

Ako naručitelj ili druga osoba ima pravo na temelju ugovora odrediti luku ukrcavanja, a zapovjednik broda ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenom roku, ili primljeni nalog ne može izvršiti, zapovjednik broda dužan je postupiti na način koji smatra najboljim, vodeći računa i o interesima korisnika prijevoza.

Članak 490.

Kad brod prema ugovoru mora stići u određenu luku do određenog roka, smatra se da je stigao na vrijeme kad je stigao u luku, odnosno na njezino sidrište.

Članak 491.

Zapovjednik broda dužan je obavijestiti krcatelja pismeno da je brod spreman za ukrcavanje (pismo spremnosti).

Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.

Ako zapovjedniku broda nije poznata adresa krcatelja ili ako se pismo spremnosti ne može uručiti na njegovu adresu, zapovjednik broda dužan je zatražiti upute od naručitelja, s tim da se pravni učinci predaje pisma spremnosti računaju od trenutka kad bi pismo spremnosti bilo predano da nije bilo navedenih smetnji.

Članak 492.

Pismo spremnosti ne predaje se ako brod plovi u linijskoj plovidbi.

Pri prijevozu brodom u linijskoj plovidbi teret se ukrcava čim brod na određenom mjestu bude spreman za ukrcavanje.

Članak 493.

Zapovjednik broda može predati pismo spremnosti ako je brod spreman za ukrcavanje, a nalazi se na mjestu u luci prema članku 484., 485., 487. i 488. ovoga Zakona ako je dobio prethodna odobrenja za promet s kopnom i za ukrcavanje i ako su obavljene druge radnje koje omogućuju ukrcavanje tereta u brod.

Pismo spremnosti može se predati i ako brod nije bio doveden na mjesto iz stavka 1. ovoga članka ako je u tome bio spriječen razlozima koji padaju na teret naručitelja.

Članak 494.

Brodar preuzima teret ispod vitla.

Članak 495.

Zapovjednik broda dužan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o načinu slaganja tereta da bi se izbjegla oštećenja tereta koja mogu nastati zbog toga što se teret prevozi brodom.

Krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora držati uputa zapovjednika broda koja se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi sa sigurnošću osoba, broda, njegovih uređaja i opreme te drugog tereta u brodu i sprečavanje onećišćenja okoliša.

Članak 496.

Teret se ne može smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije riječ o teretu koji se obično smješta na palubu.

Članak 497.

Količina tereta koja se predaje na prijevoz može se odrediti brojem komada, težinom ili obujmom.

U slučaju sumnje količina tereta određuje se mjerom koja je uobičajena u luci ukrcavanja.

Članak 498.

Umjesto ugovorenog tereta može se predati na prijevoz drugi teret, ako se time ne mijenjaju uvjeti prijevoza na štetu brodara ili ako zbog toga ne bi došlo do zadržavanja broda ili ako ne bi bila ugrožena sigurnost broda i drugog tereta te ako naručitelj dade brodaru, na njegov zahtjev, osiguranje za tražbine koje bi mogle nastati zbog zamjene tereta.

Ako je ugovoreni teret već bio ukrcan, troškove u vezi s njegovim iskrcavanjem i ukrcavanjem drugog tereta snosi naručitelj.

Članak 499.

Naručitelj, odnosno krcatelj dužan je brodaru dati upute za manipulaciju teretom ako se teret ne nalazi u redovnome trgovačkom prometu i ako bi zapovjednik bio dužan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta.

Članak 500.

Ako je riječ o opasnom teretu, naručitelj, odnosno krcatelj dužan je obavijestiti brodara, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznačiti koje zaštitne mjere treba poduzeti.

Ako obavijest o opasnom teretu koji se prevozi nije naznačena u teretnici ili u pismenoj ispravi o ugovoru o prijevozu, teret dokazivanja da je brodar znao za opasnost skopčanu s prijevozom tog tereta pada na korisnika prijevoza.

Članak 501.

Brodar ne smije primiti na prijevoz teret čiji je uvoz, provoz ili izvoz zabranjen ili se krijumčari.

Brodar nije dužan primiti na prijevoz teret koji je po svojoj naravi opasan, ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti poznato.

Brodar nije dužan primiti na prijevoz teret koji, s obzirom na svoje stanje i na stanje ambalaže, predstavlja opasnost za osobe, brod i okoliš te drugi teret s kojim tijekom prijevoza dolazi ili može doći u dodir.

Članak 502.

Naručitelj je odgovoran brodaru za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene manjkavim stanjem ambalaže.

Članak 503.

Naručitelj je odgovoran brodaru za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene prirodnim svojstvima i stanjem tereta ako brodaru ta svojstva i stanje tereta nisu bili niti morali biti poznati.

Članak 504.

Odredbe članka 486., 490., 491. i 494. ovoga Zakona primjenjuju se ako običajima luke nije drugačije određeno.

Vrijeme ukrcavanja

Članak 505.

Brodar je dužan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke.

Radno vrijeme luke određuje, u skladu sa zakonom, tijelo koje upravlja lukom.

Članak 506.

Stojnice počinju teći početkom prijepodnevnoga radnog vremena, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka prijepodnevnoga, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena.

Trajanje stojnica određuje se prema običajima luke. Stojnice se određuju prema radnim danima i dijelovima radnog dana, pri čemu se kao jedan radni dan računaju 24 tekuća sata.

U radne dane ne računaju se nedjelje, državni i drugi praznici kad se u luci ne radi, a ni vrijeme kad se, zbog vremenskih neprilika ili smetnji na strani broda, nije moglo ukrcavati.

Članak 507.

Nakon proteka stojnica počinju teći prekostojnice.

Prekostojnice se računaju prema tekućim danima i dijelovima dana bez prekida.

Prekostojnice se ne računaju za vrijeme u koje se nije moglo raditi zbog smetnji na strani broda.

Članak 508.

Brodar ima pravo na posebnu naknadu za prekostojnice.

Visina naknade za prekostojnice određuje se prema visini naknade za prekostojnice kod drugih sličnih brodova u istoj luci u isto vrijeme, a ako to nije moguće, visina naknade određuje se prema visini naknade za prekostojnice drugih sličnih brodova u najbližoj luci u isto vrijeme.

Naknada za prekostojnice plaća se svakog dana unaprijed za cijeli dan; ali ako je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana za koje je naknada unaprijed plaćena, brodar je dužan vratiti razmjerni dio naknade.

Članak 509.

Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, brod može odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.

Članak 510.

Kad brod može otploviti i s ukrcanim dijelom tereta zato što prekostojnice nisu plaćene o dospjelosti (članak 510.) brodar ima pravo odustati od ugovora i iskrcati teret ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajuće jamstvo za tražbine brodara iz ugovora o prijevozu.

Pri iskrcavanju tereta brodar je dužan postupiti s pažnjom urednog brodara, uzimajući u obzir okolnosti slučaja.

U slučaju odustajanja od ugovora i iskrcaja tereta brodar zadržava pravo na punu vozarinu, na naknadu za nastale prekostojnice i na naknadu troškova iskrcavanja koji nisu uračunati u vozarinu te na druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.

Članak 511.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stojnice i prekostojnice ne primjenjuju se na prijevoz brodovima linijske plovidbe.

Pri prijevozu brodovima linijske plovidbe krcatelj je dužan predavati teret onom brzinom kojom ga brod može preuzimati.

Članak 512.

Brod linijske plovidbe nije dužan čekati na ukrcavanje preko vremena određenog za odlazak broda koji je predviđen redom plovidbe, ako smetnja za ukrcavanje ne padana stranu broda.

Članak 513.

Krcatelj je dužan zapovjedniku broda na vrijeme predati carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta

Ako te isprave nisu predane za vrijeme trajanja stojnica, odnosno prekostojnica, a pri prijevozu brodom linijske plovidbe do vremena odredenog za odlazak broda, zapovjednik broda ima pravo iskrcati teret.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i na naknadu za nastale prekostojnice, odnosno na naknadu štete za zadržavanje broda linijske plovidbe i na naknadu svake druge štete

Članak 514.

Odredbe članka 505. stavka 1. i članka 506., 507., 508., 511. i 512. ovoga Zakona primjenjuju se ako običajima luke nije drugačije određeno.

Prijevozne isprave

Članak 515.

Poslije završnog ukrcavanja brodar je dužan krcatelju, na njegov zahtjev, izdati teretnicu.

Članak 516.

Ako je teret predan brodaru prije ukrcaja, krcatelj može zahtijevati da mu brodar izda potvrdu o preuzimanju tereta ili teretnicu koja sadrži uočljivu napomenu "primljeno za ukrcaj" (teretnica za ukrcaj).

Brodar koji je izdao teretnicu za ukrcaj može, umjesto da izda teretnicu, stavljanjem napomene "ukrcano" na teretnicu za ukrcaj da je ukrcavanje obavljeno.

Članak 517.

Ako je brodar izdao teretnicu za ukrcaj, krcatelj je dužan pri primitku teretnice vratiti brodaru teretnicu za ukrcaj.

Ako je prije izdavanja teretnice bila izdana potvrda o pkreuzimanju tereta; krcatelj je dužan pri primitku teretnice tu potvrdu vratiti brodaru.

Članak 518.

Ako je teret koji je kao predmet prijevoza morao biti ukrcan u razne brodove, ili kad su u pitanju različite vrste robe, ili je teret podijeljen u razne partije, brodar i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki upotrijebljeni brod ili za svaku vrstu robe ili za svaku partiju tereta izda posebna teretnica.

Ako se teret krca na brod u rasutom stanju, krcatelj ima pravo zahtijevati da se za određene količine tereta izda posebna teretnica.

Članak 519.

Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama članka 515. i članka 516. stavka 1. ovoga Zakona nema pravni učinak.

Članak 520.

Teretnica može glasiti na ime, po naredbi, ili na donosioca.

Ako u teretnici koja glasi po naredbi nije imenovana osoba prema čijem je nalogu brodar dužan predati teretnicu, teret se predaje po naredbi krcatelja.

Članak 521.

Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, teretnica po naredbi - indosamentom, a teretnica na donosioca predajom.

Na oblik i učinak indosamenta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe mjenićnog prava, osim odredaba o regresu.

Članak 522.

Brodar je dužan izdati krcatelju, na njegov zahtjev, više primjeraka teretnica, naznačujući na svakom primjenu broj izdanih primjeraka.

Članak 523.

Svaka strana može zahtijevati da se za njezine potrebe sastavi više prijepisa teretnice.

Na svakom prijepisu teretnice mora biti navedeno da je riječ o prijepisu.

Krcatelj mora brodaru, na njegov zahtjev, potpisati prijepis teretnice.

Članak 524.

Teretnica sadrži :

1) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište brodara koji izdaje teretnicu,

2) ime, odnosno druge podatke o identitetu broda,

3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište krcatelja,

4) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište primatelja ili oznaku "po naredbi" ili "na donosioca",

5) luku odredišta ili vrijeme kad će se, odnosno mjesto gdje će se takva luka odrediti,

6) količinu tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere, prema vrsti tereta,

7) vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze,

8) stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu,

9) odredbe o vozarini,

10) mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.

Teretnica može sadržati i druge podatke te uvjete prijevoza.

Članak 525.

Podatke iz članka 524. ovoga Zakona mora sadržati i teretnica za ukrcaj, osim podataka o identitetu broda i o mjestu i danu ukrcaja.

Brodar je dužan, kad na teretnicu za ukrcaj stavi napomenu "ukrcano", u nju unijeti podatke o identitetu broda i o danu ukrcaja tereta.

Članak 526.

Teretnicu vlastoručno potpisuje brodar ili njegov punomoćnik.

Članak 527.

Teretnicu sastavlja brodar na temelju pismenih podataka krcatelja.

Članak 528.

Ako postoji opravdana sumnja da podaci što ih je naveo krcatelj o vrsti tereta, ili oznakama koje se na njemu nalaze, ili količini tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere nisu točni ili potpuni, a ako nema razumne mogućnosti da se točnost tih podataka provjeri pri ukrcavanju ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno trajne, brodar može u teretnicu unijeti primjedbe s obrazloženjem.

Članak 529.

Potpis krcatelja na teretnici ili prijepisu teretnice (članak 526.) ne znači da je krcatelj prihvatio brodareve primjedbe unesene u teretnicu prema odredbama članka 528. ovoga Zakona.

Članak 530.

Kad brodar nije unio u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 528. ovoga Zakona, smatra se, za odnose između njega i trećega zakonitog i savjesnog imatelja teretnice, da je brodar preuzeo teret onako kako je naznačen u teretnici.

Kad brodar unese u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 528. ovoga Zakona, pretpostavlja se da je teret preuzeo onako kako ga je predao primatelju dok zakoniti imatelj teretnice ne dokaže suprotno.

Članak 531.

Pismeni uvjeti ugovora o prijevozu i opći uvjeti brodara obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj samo ako se teretnica izričito poziva na te uvjete.

Usmeni uvjeti ugovora o prijevozu koji nisu uneseni u teretnicu ne obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj, pa i kad se teretnica izričito poziva na te uvjete.

Ako se teretnica samo općenito poziva na uvjete ugovora o prijevozu i opće uvjete brodara, imatelja teretnice iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuju one odredbe ugovora o prijevozu i općih uvjeta brodara koji su teži od uvjeta uobićajenih za takve vrste prijevoza.

Putovanje

Članak 532.

Brodar je dužan obaviti putovanje u ugovorenom roku. Ako vrijeme putovanja nije ugovoreno, brodar je dužan obaviti putovanje u primjerenom roku.

Članak 533.

Brodar je dužan obaviti putovanje ugovorenim putom. Ako put nije ugovorom određen, brodar je dužan obaviti putovanje uobičajenim putom.

Članak 534.

Kad je brod iz bilo kojih razloga spriječen započeti ili nastaviti započeto putovanje, a smetnja bi mogla trajati dulje vrijeme ili je njezino trajanje neizvjesno, zapovjednik broda dužan je tražiti uputu od naručitelja ili osobe ovlaštene da raspolaže teretom.

Ako zapovjednik broda ne može postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili izvršiti primljenu uputu, dužan je, prema okolnostima slučaja, prekrcati teret, vratiti se s teretom u polaznu luku ili postupiti na drugi način, vodeći pri tom računa o interesima brodara i korisnika prijevoza.

Kad je u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka ugovor o prijevozu prestao važiti prema samom zakonu ili na temelju odustajanja, u pogledu prava i obveza ugovornih strana nastalih zbog mjera što ih je poduzeo zapovjednik broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju odnose ugovornih strana za slučaj prestanka ugovora (članak 473.).

Ako ugovor nije prestao važiti ili ako se upute naručitelja ne mogu izvršiti, štetne posljedice snosi strana koja je kriva za nastalu smetnju, odnosno na čijoj se strani nalazi razlog za smetnju. Ako se razlog za smetnju nalazi na obje strane, svaka strana snosi svoju štetu.

Ako su obje strane krive za smetnju, štetu snose razmjerno svojoj krivnji.

Članak 535.

Naručitelj, odnosno zakoniti imatelj teretnice može odustati od ugovora nakon započetog putovanja uz uvjete navedene u članku 475. stavku 3. i članku 476. i 477. ovoga Zakona.

Članak 536.

Brodar koji ne izvrši nalog dobiven od korisnika prijevoza, kad je to na temelju odredaba ovoga Zakona dužan učiniti, odgovara korisniku prijevoza za svaku štetu koja je zbog toga nastala.

Brodar je dužan nadoknaditi štetu primatelju koji je zakoniti imatelj teretnice ako izvrši nalog naručitelja iako mu nisu vraćeni svi primjerci teretnice.

Visina naknade štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne može prijeći svotu koju bi brodar bio dužan platiti ako odgovara za potpuni gubitak tereta.

Članak 537.

Brodarova dužnost da nadoknadi štetu na temelju odredaba članka 536. stavka 2. ovoga Zakona ne dira u njegovo pravo regresa prema korisniku prijevoza.

Predaja tereta primatelju

Članak 538.

Brodar je dužan predati teret primatelju u luci odredišta.

Članak 539.

Za odredišnu luku i predaju tereta primatelju primjenjuju se odredbe članka 485. do 489. i članka 491. do 494. ovoga Zakona.

Članak 540.

Brodar je dužan predati teret ovlaštenom imatelju teretnice, a ako ta isprava nije izdana - osobi ovlaštenoj na temelju ugovora o prijevozu.

Članak 541.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo tražiti od brodara kad brod stigne u luku odredišta da mu preda teret, uz uvjet da udovolji obvezama koje ga terete na temelju ugovora.

Brodar je dužan postupiti po zahtjevu primatelja iz stavka 1. ovoga članka ako iz naručiteljeva naloga o raspolaganju teretom, koji je brodar dužan izvršiti, ne proizlazi drugačije.

Članak 542.

Ovlašteni imatelj teretnice ima pravo, čim teret stigne u luku odredišta, uz uvjet da udovolji svim obvezama koje proizlaze iz teretnice, zahtijevati da mu brodar preda teret.

Pri preuzimanju tereta ovlašteni imatelj teretnice dužan je teretnicu vratiti brodaru.

Kad je u luci odredišta teret predan podnositelju jednog od više primjeraka teretnice, ostali primjerci teretnice ne obvezuju više brodara.

Članak 543.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo zahtijevati od brodara da mu preda teret prije nego što brod stigne u luku odredišta, ako ga je na to u ugovoru s brodarom ovlastio naručitelj.

Zakoniti imatelj teretnice ima pravo zahtijevati da mu se teret preda prije dolaska broda na odredište, uz uvjete navedene u članku 475. stavku 3. i članku 476. i 477. ovoga Zakona.

Članak 544.

Brodar ima pravo zahtijevati od osobe kojoj predaje teret da mu izda potvrdu da je teret primila.

Članak 545

Ako se teret označen u jednoj prijevoznoj ispravi predaje u dijelovima, brodar može zahtijevati da mu se primitak dijela tereta potvrdi na samoj ispravi ili posebnom potvrdom.

Članak 546.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, naručitelj ima pravo narediti brodaru da teret preda u luci odredišta drugoj osobi, a ne onoj koja je navedena u ugovoru.

naručitelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka kad na temelju odredaba ovoga Zakona primatelj stekne pravo zahtijevati i zahtijeva predaju tereta od brodara.

Članak 547.

Odredbe članka 505. do 508. i članka 514. ovoga Zakona primjenjuje se i na vrijeme iskrcavanje.

Članak 548.

Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, zapovjednik broda može, radi osiguranja naknade za prekostojnice i drugih tražbina iz ugovora o prijevozu, na trošak i rizik primatelja ili druge osobe ovlaštene da raspolaže teretom, iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na čuvanje javnom skladištu ili drugoj prikladnoj osobi.

Članak 549.

Ako primatelj tereta ne stavi pismeni prigovor zbog oštećenja ili manjka tereta odmah pri preuzimanju, pretpostavlja se, dok primatelj ne dokaže suprotno, da mu je teret predan onako kako je naznačen u teretnici ili ako prijevozna isprava nije izdana - onako kako je primljen na prijevoz.

Članak 550.

Ako oštećenje ili manjak nisu vidljivi, primatelj može staviti pismeni prigovor iz članka 549. ovoga Zakona u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.

Prigovor iz članka 549. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka mora bići dovoljno određen.

Ako primatelj stavi pismeni prigovor u rokovima iz stavka 1. ovoga članka i članka 549. ovoga Zakona pretpostavlja se, dok brodar ne dokaže protivno, da su navodi prigovora istiniti.

Ako su brodar i primatelj pri iskrcavanju i predaji tereta zajednički pismeno utvrdili da postoji oštećenje ili manjak tereta, nije potrebno stavljanje prigovora

Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama stavka 1. do 4. ovoga članka i članka 549. ovoga Zakona koji je na štetu korisnika prijevoza nema pravni učinak.

Brodar i primatelj dužni su, u granicama mogućnosti, međusobno olakšati utvrđivanje stanja tereta i količine pri njegovu preuzimanju.

Članak 551.

Pri utvrđivanju količine manjka predanog tereta uzima se u obzir i uobičajeni rastur tijekom prijevoza.

U slučaju gubitka tereta rastur se ne uzima u obzir. Rastur iz stavka 1. ovoga članka računa se prema običajima mjesta luke iskrcaja.

Članak 552.

Štetu prouzročenu zakašnjenjem u predaji tereta, koja ne predstavlja manjak ili oštećenje tereta, mora dokazati primatelj.

Članak 553.

Ako se primatelj tereta ne javi, ili ako se ne može pronaći, ili ako neće ili ne može preuzeti teret, odnosno ako se prije predaje tereta javi više zakonitih imatelja teretnice, brodar je dužan tražiti uputu od krcatelja, odnosno od naručitelja.

Članak 554.

Ako brodar, koji je prema članku 553. ovoga Zakona tražio uputu od krcatelja, odnosno naručitelja, ne primi na vrijeme tu uputu ili primljenu uputu ne može izvršiti, on može postupiti prema članku 548. ovoga Zakona, a o poduzetim mjerama mora obavijestiti sve korisnike prijevoza koji su mu poznati.

Ako je riječ o prijevozu brodom linijske plovidbe ili o prijevozu na temelju vozarskog ugovora, brodar je dužan o smetnjama za predaju tereta obavijestiti odmah sve korisnike prijevoza koji su mu poznati, ali nije dužan čekati uputu, već može odmah poduzeti mjere iz članka 548. ovoga Zakona.

Članak 555.

Ako brodar preda teret na čuvanje javnom skladištu ili drugoj osobi, odgovara samo za njihov izbor.

Članak 556.

Ako teret koji prema članku 548. i 554. ovoga Zakona brodar čuva ili ga je predao na čuvanje nije preuzet u roku od 30 dana od dana preuzimanja na čuvanje, odnosno od dana predaje tereta na čuvanje u luci odredišta, i ako nisu plaćeni vozarina i ostale tražbine koje proistječu iz ugovora o prijevozu, brodar može prodati teret ili dio tereta, ako je to potrebno za podmirenje tih tražbina.

Brodar može prodati teret i prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako se prodajom ne bi mogla postići svota dovoljna za pokriće tražbina brodara i troškova čuvanja, ili ako je riječ o robi u kvaru ili o pokvarljivoj robi.

Prodaja tereta obavlja se javnom dražbom ako nije riječ o pokvarljivoj robi, robi u kvaru ili o robi koja ima burzovnu cijenu.

Pri prodaji pokvarljive robe ili robe u kvaru brodar mora postupati s dužnom pažnjom.

Članak 557.

Svotu postignutu prodajom tereta prema članku 556. ovoga Zakona brodar je dužan, nakon odbitka svoje tražbine u vezi s prijevozom tog tereta i nakon odbitka troškova čuvanja i prodaje tereta, položiti u sud nadležan prema mjestu prodaje u korist osobe ovlaštene da raspolaže teretom i o tome bez odgode obavijestiti korisnike prijevoza koji su mu poznati.

Članak 558.

Brodar koji je, u slučaju prijevoza brodom linijske plovidbe, spriječen, krivnjom korisnika prijevoza, iskrcati teret u luci odredišta do vremena određenog redom pIovidbe za odlazak broda iz te luke, može ga iskrcati u drugoj obližnjoj luci, zadržavajući pravo na veću vozarinu te na naknadu štete koja iz tog nastane.

Ako iskrcavanje u luci odredišta nije spriječeno krivnjom korisnika prijevoza, brodar je dužan snositi troškove dopreme do te luke, a ako je do smetnje za iskrcavanje došlo njegovom krivnjom - i nadoknaditi štetu za zakašnjenje.

Odgovornost brodara za štete na stvarima i za zakašnjenje

Članak 559.

Brodar odgovara za svako oštećenje, manjak ili gubitak tereta koji primi na prijevoz od preuzimanja pa do predaje te za štetu koja nastane zbog zakašnjenja u predaji tereta.

Članak 560.

Zakašnjenje u predaji tereta postoji ako teret nije predan primatelju u ugovorenom roku, ili kad taj rok nije ugovoren, ako teret nije predan primatelju u primjerenom roku.

Članak 561.

Brodar ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta ili za zakašnjenje u predaji tereta ako dokaže da oštećenje, manjak, gubitak ili zakašnjenje potječu iz uzroka koji se nisu mogli spriječiti niti otkloniti pažnjom urednog brodara.

Članak 562.

Za radnje i propuste zapovjednika broda, drugih članova posade broda i ostalih osoba koje rade za brodara, u okviru obavljanja njihovih dužnosti, brodar odgovara kao i za svoje radnje i propuste.

Brodar broda ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta te zakašnjenje u predaji tereta koji su prouzročeni radnjama ili propustima osoba iz stavka 1. ovoga članka u plovidbi i rukovanju brodom.

Članak 563.

Za štetu koja je teretu na brodu preuzročena požarom, brodar broda odgovara samo ako se dokaže da je požar skrivio osobnom radnjom ili propustom.

Članak 564.

Brodar ne odgovara za štetu na teretu nastalu zbog nesposobnosti broda za plovidbu ako dokaže da je uložio pažnju urednog brodara (članak 479.).

Članak 565.

Brodar broda ne odgovara za štetu na teretu za koju dokaže da je nastala zbog:

1 ) više sile, pomorske nezgode, ratnih događaja, međunarodnih zločina na moru, nemira i pobune,

2) sanitarnih ograničenja ili drugih mjera i radnji državnih tijela,

3) radnji ili propusta krcatelja ili osoba ovlaštenih da raspolažu teretom ili osoba koje za njih rade,

4) obustave rada, odnosno štrajka, masovnog isključenja radnika s posla ili bilo kojih drugih smetnji koje potpuno ili djelomično sprečavaju rad,

5) spašavanja ili pokušaja spašavanja ljudi i imovine na moru,

s) skretanja broda u slučajevima iz točke 1. ovog stavka ili zbog drugih opravdanih razloga,

7) prirodnog gubitka u težini ili obujmu tereta ili oštećenja, ili gubitaka koji nastaju zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta,

8) nedovoljnog pakiranja ili nejasnih ili nedovoljno trajnih oznaka na teretu,

9) skrivenih mana koje se ne mogu dužnom pažnjom otkriti.

Unatoč brodarevu dokazu iz stavka 1. ovoga članka brodar će za štetu biti odgovoran ako korisnik prijevoza dokaže da je šteta prouzročena osobnom krivnjom brodara ili krivnjom osoba za čije je radnje i propuste odgovoran brodar, a koji se ne odnose na plovidbu i rukovanje brodom.

Članak 566.

Zapovjednik broda može, ako se to ne protivi važećim propisima, opasni teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, učiniti ga bezopasnim ili ga baciti ako brodar o toj opasnosti nije bio obaviješten prije ukrcavanja.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i ne odgovara za štetu.

Članak 567.

Ako je brodar primio na prijevoz opasan teret, znajući za opasnost koju teret predstavlja, može ga iskrcati ili učiniti bezopasnim ako bude ugrožena sigurnost broda, osoba ili drugog tereta na brodu te okoliša.

Ako na temelju stavka 1. ovoga članka brodar iskrca teret prije dolaska na odredište, ima pravo na vozarinu prema korisno prevaljenom putu, a ostale štete uzrokova ne ukrcajem opasnog tereta i postupkom brodara snosi svaka stranka za sebe.

Članak 568.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta ili zakašnjenja u predaji tereta ako je krcatelj neispravno naznačio vrstu ili vrijednost tereta, znajući da je naznaka neispravna.

Članak 569.

Naručitelj odgovara brodaru za naknadu štete koja mu je prouzročena zato što su naručitelj, odnosno krcatelj dali netočne ili nepotpune podatke o količini, vrsti i oznakama tereta.

Članak 570.

Naručitelj odgovara brodaru za štetu koja mu je prouzročena ukrcajem ili prijevozom stvari čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen, ili se krijumčare, ako u vrijeme ukrcavanja ta svojstva brodaru nisu bila niti su morala biti poznata.

Članak 571.

Osoba koja bez znanja brodara ukrca stvari odgovara brodaru za štetu koja mu je ukrcajem tih stvari prouzročena.

Članak 572.

Brodar može, prema svojoj ocjeni, u svako doba i bilo gdje iskrcati, a ako je riječ o ugrožavanju osoba, broda, tereta na brodu i okoliša, i baciti teret koji je bez njegova znanja ukrcan te teret koji je neispravno ili nepotpuno naznačen.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala njegovim postupkom.

Članak 573.

Teret čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen zapovjednik broda može vratiti u luku ukrcaja ili ga bilo gdje iskrcati ako se za takav postupak zapovjednika ukaže potreba, a u slučaju nužde i baciti ga.

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka svojstva tereta brodaru nisu bila niti morala biti poznata, brodar zadržava pravo na punu vozarinu, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.

Ako je brodar znao ili morao znati za svojstva tereta iz stavka 1. ovoga članka, zadržava pravo na vozarinu prema korisno prevaljenom putu, a ostale štete snosi svaka stranka za sebe.

Članak 574.

Ako je do zabrane uvoza, izvoza ili provoza robe došlo za putovanja brodom, u pogledu postupanja zapovjednika s tom robom primjenjuje se odredba članka 573. stavka 1. ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.

Članak 575.

Brodar ne odgovara za naknadu štete za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, a ni za zakašnjenje u predaji tereta za iznos veći od 666,67 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po koletu ili jedinici oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta ili tereta predanoga sa zakašnjenjem, odnosno 2 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja po kilogramki bruto težine oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta, s time da se primjenjuje iznos koji je viši.

Pod jedinicom tereta, prema stavku 1. ovoga članka. razumijeva se koleto ili komad, a kod tereta u rasutom stanju - metarska tona ili kubični metar, odnosno druga mjera prema tome na temelju koje je jedinice mjere vozarina ugovorena. Ako vozarina nije ugovorena po jedinici mjere, za rasuti teret pod jedinicom mjere razumijeva se jedinica mjere na temelju koje se uobičajeno ugovara vozarina u mjestu ukrcaja.

Ako se teret prevozi kontejnerima, paletama ili drugim sličnim napravama, pod jedinicom tereta prema stavku 1. ovoga članka, smatra se:

1 ) koleto ili jedinica tereta navedena u teretnici - ako je u teretnici navedeno koleto ili jedinica tereta sadržana u kontejneru, paleti ili drugoj sličnoj napravi,

2) kontejner, paleta ili druga slična naprava kojom se prevozi teret ako u teretnici nije navedeno koleto ili jedinica tereta.

Članak 576.

Naručitelj, odnosno krcatelj može, u sporazumu s brodarom, povisiti granicu brodarove odgovornosti iz članka 575. ovoga Zakona, naznačujući tako povišenu vrijednost robe po jedinici tereta.

Ako je izdana prijevozna isprava sporazum stranaka o povišenju brodarove odgovornosti, koji nije naveden u toj ispravi, nema pravni učinak u korist primatelja koji nije naručitelj ni krcatelj.

Članak 577.

Predmnijeva se da vrijednost tereta odgovara svoti koju strane sporazumno utvrde na temelju članka 576. ovoga Zakona, dok brodar ne dokaže protivno.

Članak 578.

Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema članku 575. i 576. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 579.

Brodar odgovara za vrijednost izgubljene stvari ili njezina dijela i za smanjenje vrijednosti oštećene stvari.

Za stvari predane sa zakašnjenjem brodar odgovara i za štetu prouzročenu zakašnjenjem

Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka brodar koji na temelju članka 578. ovoga Zakona ne može ograničiti svoju odgovornost odgovara za svaku štetu prouzročenu gubitkom, manjkom ili oštećenjem stvari ili zakašnjenjem u predaji stvari.

Članak 580.

Visina štete za gubitak stvari određuje se prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste količine i svojstva u luci odredišta na dan kad je brod stigao u tu luku ili ako nije stigao - kad je morao stići.

Ako se visina štete za gubitak stvari ne može odrediti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, ona se određuje prema prometnoj vrijednosti stvari u luci ukrcaja u vrijeme odlaska broda, povećanoj za troškove preuzročene prijevozom.

Visina štete za oštećene stvari određuje se u visini razlike izmedu prometne vrijednosti te stvari u neoštećenom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oštećenom stanju.

Visinu štete za izgubljene, odnosno oštećene stvari koja se ne može ođrediti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje sud.

Od svote koju brodar mora platiti na ime naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari odbijaju se troškovi ušteđeni zato što stvari nisu stigle na odredište, odnosno što su stigle u oštećenom stanju.

Članak 581.

Odredbe članka 575., 579. i 580. ovoga Zakona primjenjuju se i kad zapovjednik broda, drugi član posade broda ili druge osobe koje rade za brodara odgovaraju prema općim propisima za naknadu štete preuzročene manjkom, gubitkom ili oštećenjem stvari, ako se dokaže da je šteta prouzročena na radu ili u vezi s radom, odnosno u obavljanju službe ili u vezi sa službom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka gube pravo na ograničenje odgovornosti ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 582.

Ukupna svota naknade štete od brodara i osoba iz članka 581. stavka 1. ovoga Zakona ne može premašiti svotu predviđenu u članku 575. ovoga Zakona.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbu članka 581. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 583.

Osobe iz članka 581. stavka 1. ovoga Zakona odgovaraju do svote predviđene u članku 575. ovoga Zakona i kad je brodar na temelju članka 576. ovoga Zakona povisio granicu svoje odgovornosti.

Članak 584.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara ne mogu se ugovorom mijenjati na štetu korisnika prijevoza.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara mogu se ugovorom mijenjati u korist brodara u slučaju:

1) oštećenja, manjka ili gubitka tereta nastalog prije početka ukrcavanja ili nakon iskrcaja,

2) štete zbog zakašnjenja.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara brodar može ugovorom mijenjati u svoju korist i u slučaju:

1) prijevoza živih životinja,

2) prijevoza tereta koji je na temelju suglasnosti krcatelja smješten na palubi.

Članak 585.

Odredbe ugovora koje su protivne članku 584. ovoga Zakona nemaju pravni učinak.

Članak 586.

Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su na bilo kojoj osnovi postavljeni protiv brodara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta.

Članak 587.

Odredbama ovoga Zakona o odgovornosti brodara ne dira se u odredbe ovoga Zakona o zajedničkim havarijama.

Vozarina

Članak 588.

Visina vozarine određuje se ugovorom.

Ako visina vozarine nije određena ugovorom, ona se određuje prema prosječnom vozarinskom stavu prema kojem se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcavanja tog tereta u luci ukrcavanja.

Članak 589.

Ako se ukrca više tereta nego što je ugovoreno, vozarina se razmjerno povećava.

Ako se umjesto ugovorenog tereta ukrca drugi teret čija je vozarina veća od ugovorene, plaća se vozarina za stvarno ukrcani teret.

Ako se ukrca manje od onoga što je ugovoreno ili se ne ukrca ništa, vozarina se plaća za cijelu ugovorenu količinu tereta.

Ako je ukrcano manje tereta nego što je ugovoreno, a vozarina je za ukrcani teret veća od ugovorene vozarine, plaća se cijela ugovorena vozarina i razlika između ugovorene i veće vozarine za ukrcani dio tereta.

Odredbom stavka 3. ovoga članka ne dira se u odredbe članka 475. ovoga Zakona.

Članak 590.

Ako se ukrca samo dio tereta određenog brodarskim ugovorom, a brodar je raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, ugovorena se vozarina razmjerno snižava.

Ako je brodar raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, protivno izričitoj zabrani naručitelja, brodar odgovara naručitelju za naknadu štete.

Članak 591.

Vozarina ugovorena brodarskim ugovorom na putovanje ostaje nepromijenjena, bez obzira na trajanje putovanja, ako vozarina nije ugovorena po jedinici vremena.

Ako se na zahtjev naručitelja ili u interesu korisnika prijevoza putovanje produlji dalje od ugovorenog odredišta, vozarina se razmjerno povećava.

Članak 592.

Ako je brodarskim ugovorom na putovanje vozarina određena po jedinici vremena, a vrijeme otkad se vozarina mora platiti nije utvrđeno, ono počinje teći od dana kad je dana obavijest o spremnosti broda, i to od podne - ako je obavijest dana prije podne, a od ponoći - ako je obavijest dana poslije podne.

Ako je po nalogu krcatelja ukrcavanje počelo prije vremena određenog u stavku 1. ovog članka ili je brod otplovio bez tereta, vrijeme otkad se vozarina mora platiti računa se od početka ukrcavanja, odnosno od odlaska broda.

Vrijeme za koje se plaća vozarina završava se iskrcajem tereta, a ako je brod stigao bez tereta, to se vrijeme završava kad se brod usidri ili priveže u luci u kojoj se završava putovanje, pri čemu se posljednji dan putovanja računa kao čitav dan.

Članak 593.

Ako je brodarskim ugovorom na putovanje određena vozarina po jedinici vremena, pa tijekom putovanja nastane smetnja u izvršavanju ugovora na strani brodara bez krivnje naručitelja, odnosno krcatelja, vozarina se ne plaća za trajanje smetnje.

Članak 594.

Vozarinu određenu brodarskim ugovorom na vrijeme plaća naručitelj u jednakim mjesečnim svotama unaprijed, ali brodaru pripada vozarina samo za vrijeme dok je izvršavao ugovor.

Za trajanja smetnje u iskorištavanju broda u toku važenja brodarskog ugovora na vrijeme vozarina se plaća samo kad je smetnja na strani naručitelja ili zbog izvršenja njegova naloga.

Brodar može odustati od ugovora i kad vozarina nije plaćena o dospjelosti.

Članak 595.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod naručitelj je dužan, pored plaćanja vozarine, opskrbljivati brod na svoj trošak pogonskim gorivom i mazivom i vodom potrebnom za pogonske strojeve broda i druge strojne uređaje broda te platiti lučke i plovidbene naknade.

Članak 596.

Rok plaćanja vozarine na temelju brodarskog ugovora na vrijeme počinje teći kao kod brodarskog ugovora na putovanje u kojem je vozarina određena po jedinici vremena (članak 592.).

Za vrijeme za koje se nakon proteka brodarskog ugovora na vrijeme brod nalazi za putovanju za račun naručitelja, bez krivnje brodara, plaća se dvostruka vozarina.

Članak 597.

Nagrada koju brod dobije za spašavanje u toku brodarskog ugovora na vrijeme za prijevoz cijelim brodom dijeli se, nakon odbitka troškova spašavanja i dijela koji pripada posadi broda, na jednake dijelove između brodara i naručitelja.

Članak 598.

Za teret ukrcan bez pristanka brodara i za teret neispravno ili nepotpuno označen plaća se vozarina po najvišem vozarinskom stavku, prema kojemu se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcaja tog tereta za isti ili približni put, ako je tako određena vozarina veća od ugovorene.

Članak 599.

Vozarina se plaća samo za teret koji je prevezen i u luci odredišta stavljen primatelju na raspolaganje.

Pored slučajeva predviđenih u članku 475., 476., 509., 510., 566., 572., 573. i 574. ovoga Zakona, a iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vozarina se plaća i za teret koji nije prevezen i stavljen primatelju na raspolaganje ako je nedolazak tereta na odredište preuzročio naručitelj prijevoza ili krcatelj ili osoba ovlaštena da raspolaže teretom, odnosno osobe za koje oni odgovaraju, ili ako razlog iz kojega teret nije stigao u luku odredišta pada na stranu tereta, a brodar za taj razlog nije odgovoran.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka za teret ko ji je prevezen samo dijelom puta brodar, pored slučajeva iz članka 473., 567., 573. i 600. ovoga Zakona, ima pravo na vozarinu razmjerno korisno prevaljenom putu i kad nije odgovoran za prekid putovanja.

Članak 600.

U slučaju brodoloma ili druge plovidbene nezgode te u slučaju zapljene ili zadržavanja broda ili tereta zbog ratnih dogadaja. međunarodnih zločina na moru, nemira ili pobune, za spašeni teret brodaru pripada vozarina razmjerno korisno prevaljenom putu.

Članak 601.

Ako se prijevoz obavlja bez izdavanja prijevozne isprave, primatelj je dužan platiti vozarinu i druge tražbine u vezi s prijevozom tereta čim preuzme teret, ako između naručitelja i brodara nije drugačije ugovoreno.

Članak 602.

Ako se preuzimanje tereta obavlja na temelju teretnice, primatelj je dužan platiti samo tražbine navedene u teretnici ili koja su nastala nakon njezina izdavanja.

Članak 603.

Ako primatelj ne izvrši svoje obveze iz članka 601. do 603. ovoga Zakona brodar ima pravo zadržati i prodati teret prema odredbama članka 555. do 557. ovoga Zakona.

Prava iz stavka 1. ovoga članka brodar ima i kad teret predaje osobi koja nije primatelj.

Članak 604.

Brodar koji je predao teret primatelju nema pravo potraživati od naručitelja svote što ih je propustio naplatiti od primatelja primjenom odredbe članka 603. ovoga Zakona.

Ako je brodar prodajom tereta uspio naplatiti svoju tražbinu samo djelomično, ima pravo, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, zahtijevati od naručitelja isplatu nenamirenog dijela tražbine.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako brodar dokaže da mu upotrebom dužne pažnje nije bilo moguće postupiti prema odredbama članka 603. ovoga Zakona.

Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu

Članak 605.

Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu postoje za: 1) sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku izvršenja ili osiguranja radi toga da se sačuvaju stvari ili da se provede prodaja te troškove čuvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,

2) tražbine po osnovi nagrade za spašavanje i doprinosa iz zajedničkih havarija koje terete stvari,

3) tražbine iz ugovora o prijevozu, uključujući i troškove uskladištenja ukrcanih stvari.

Privilegiji u korist glavnice postoje i za kamate.

Članak 606.

Privilegiji na ukrcanim stvarima ne prestaju promjenom vlasnika stvari, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 607.

Red prvenstva tražbina osiguranih privilegijama na ukrcanim stvarima određuje se prema redu prvenstva iz članka 605. stavka 1. ovoga Zakona.

Ako se tražbine iz članka 605. stavka 1. točke 1) i 3) ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, namiruju se razmjerno svojim svotama.

Ako se tražbine iz članka 605. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, kasnije nastala tražbina ima prednost pred prijašnjim.

Smatrat će se da su tražbine vezane uz isti događaj nastale istodobno.

Članak 608.

Izvršavanjem prava zadržavanja od brodara, prema članku 603. ovoga Zakona, ne dira se u red prvenstva tražbina osiguranih privilegijima na stvarima ukrcanim na brod.

Članak 609.

Prestankom privilegija na ukrcanim stvarima ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana tim pravom.

Ustupom tražbine osigurane privilegijem prenosi se i privilegij na ukrcanim stvarima.

Članak 610.

Privilegiji na ukrcanim stvarima prestaju:

1) prestankom tražbine osigurane privilegijem,

2) prodajom stvari u izvršnom ili stečajnom postupku, 3) ako vjerovnik ne zatraži izdavanje privremene mjere kod nadležnog suda u roku od 15 dana od dana kad su stvari iskrcane,

4) ako su i prije proteka roka iz točke 3) ovoga članka iskrcane stvari na zakonit način prešle u ruke trećih osoba koje ih ne drže u ime dužnika,

5) proglašenjem stvari pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru.

b) Prijevoz putnika i prtljage

Članak 611.

Za primjenu odredaba ove glave Zakona o prijevozu putnika i njihove prtljage pojedini upotrijebljeni izrazi imaju ovo značenje:

1) brodar je osoba koja sklapa ugovor o prijevozu ili u čije se ime taj ugovor sklapa, bilo da on sam stvarno obavlja prijevoz bilo da ga obavlja preko stvarnog brodara,

2) stvarni brodar jest osoba različita od brodara bilo da je vlasnik broda, naručitelj, bilo osoba koja iskorištava brod koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili samo dio prijevoza,

3) putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu ili koja prati vozilo ili žive životinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari,

4) prtljaga je svaka stvar uklučujući i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu, osim:

a) stvari i vozila koja se prevoze na temelju ugovora o zakupu, na temelju teretnice ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na prijevoz stvari, i

b) živih životinja,

5) ručna prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju on čuva ili nadzire, uključujući i prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu,

6) šteta zbog zakašnjenja jest materijalna šteta koja je prouzročena zato što prtljaga nije uručena putniku u razumnom roku, računajući od dana dolaska broda na kojemu se prtljaga prevozila ili je trebalo da se prevozi, ali ne obuhvaća zakašnjenje uzrokovano obustavom rada, štrajkom ili sličnim događajima.

Članak 612.

Ugovorom o prijevozu putnika brodar se obvezuje naručitelju da će prevesti jednog ili više putnika, a naručitelj da će platiti prevozninu.

Članak 613.

Visina prevoznine određuje se ugovorom.

Članak 614.

Brodar je dužan izdati putniku, na njegov zahtjev, putnu kartu.

Putna karta može glasiti na ime ili na donositelja.

Članak 615.

Predmnijeva se da sadržaj putne karte odgovara sklopljenom ugovoru, dok se ne dokaže protivno.

Nepostojanje, neispravnost ili gubitak putne karte ne utječu na postojanje, valjanost i na sadržaj ugovora o prijevozu.

Članak 616.

Prigovor protiv sadržaja putne karte na donositelja može se staviti samo pri njezinu izdavanju.

Članak 617.

Putna karta koja glasi na ime ne može se prenijeti na drugu osobu bez pristanka brodara.

Putna karte koja glasi na donositelja ne može se, nakon što je putnik započeo putovanje, prenijeti na drugu osobu bez pristanka brodara.

Članak 618.

Putnik koji se ukrca bez putne karte što ju je morao nabaviti prije ukrcaja, dužan je odmah se javiti zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda.

Putnika bez putne karte iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda može iz opravdanih razloga iskrcati.

Putnik bez putne karte plaća prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja, a ako se nije na vrijeme javio zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda, dužan je platiti dvostruku prevozninu za prijeđeni put.

Lukom ukrcaja putnika smatra se polazna luka broda, ako se ne može utvrditi da se putnik ukrcao na kojoj drugoj luci.

Članak 619.

Putnik može odustati od ugovora ako brod ne zspočne putovanje u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske - jedan sat poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe, a izvan tih granica - dvanaest sati poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka putnik ima pravo na povrat prevoznine.

Ako je do zakašnjenja početka putovanja broda došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom brodara, odnosno osoba koje rade za brodara, brodar je dužan putniku nadoknaditi štetu.

Članak 620.

Prevoznina se ne vraća ako putnik ne dođe na brod do odlaska broda ili ako za puta izostane od putovanja.

Članak 621.

Brodar je dužan vratiti prevozninu putniku čija karta glasi na ime ako putnik odustane od putovanja u plovidbi u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske šest sati prije početka putovanja, a u plovidbi izvan tih granica - tri dana prije početka putovanja.

U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka brodar ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.

Članak 622.

Ako je putna karta izdana na donositelja, brodar je dužan, ako drugačije ne proizlazi iz putne karte, vratiti prevozninu putniku, uz uvjet da je odustao od putovanja jedan sat prije početka putovanja.

U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka brodar ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.

Članak 623.

Ako je tijekom putovanja došlo do prekida putovanja iz razloga koji ne padaju na stranu putnika, a prekid traje više od 12 sati u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske, a tri dana na putovanjima izvan tih granica, putnik ima pravo:

1) zahtijevati da ga brodar svojim ili drugim prikladnim prijevoznim sredstvom, zajedno s prtljagom, preveze do mjesta odredišta,

2) zahtijevati da ga brodar, zajedno s prtljagom, u primjerenom roku vrati u polaznu luku i da mu vrati prevozninu,

3) odustati od ugovora i tražiti da mu brodar vrati prevozninu,

Ako je do prekida putovanja došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom brodara, odnosno osoba koje rade za brodara, brodar je dužan nadoknaditi putniku štetu.

Članak 624.

Putnik koji traži vraćanje prevoznine (članak 623. stavak 1. točka 2) i 3) ili naknadu štete (članak 623. stavak 2.) dužan je, u plovidbi u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske najkasnije u roku od tri dana, a u plovidbi izvan tih granica najkasnije u roku od sedam dana od dana kad je putovanje završeno, zahtijevati od brodara pisanim putem vraćanje prevoznine, odnosno naknadu štete ili u tim rokovima podnijeti tužbu sudu.

Pisani zahtjev za povratak u mjesto polaska, odnosno za nastavljanje putovanja (članak 623. stavak 1. točka 1) i 2) putnik je dužan dostaviti brodaru u roku od 24 sata poslije proteka rokova predviđenih u članku 623. u stavku 1. ovoga Zakona.

Putnik koji ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka gubi pravo tražiti od brodara naknadu štete, povrat prevoznine, odnosno nastavljanje putovanja ili vraćanje u polaznu luku.

Članak 625.

Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara za smrt ili tjelesne ozljede putnika primjenjuju se i kad se prijevoz obavlja besplatno.

Članak 626.

Brodar odgovara za štetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ako se događaj koji je preuzročio štetu dogodio za prijevoza te za zakašnjenje u predaji prtljage putniku ako se šteta, odnosno zakašnjenje može pripisati krivnji brodara ili osoba koje rade za brodara.

Osoba koja traži naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio u tijeku prijevoza te visinu štete.

Članak 627.

Brodar odgovara za štetu iz članka 626. ovoga Zakona što je svojom krivnjom prouzroče osobe koje rade za brodara za obavljanja njihovih dužnosti.

Članak 628.

Krivnja brodara pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, ako su smrt ili tjelesna ozljeda putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage te zakašnjenje u njezinoj predaji putniku nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, požara ili mana broda.

Krivnja brodara za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka ostale prtljage te zbog zakašnjenja u predaji te prtljage putniku pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, bez obzira na narav događaja koji je tu štetu prouzročio.

Članak 629.

Brodar odgovara putniku prema odredbi članka 628. stavka 2. ovoga Zakona za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari od vrijednosti te za zakašnjenje u predaji tih stvari putniku (novac, vrijednosni papir, zlato, srebro, dragulji, nakit, umjetnički predmeti) jedino ako ih je primio na čuvanje.

Za stvari iz stavka 1. ovoga članka koje su primljene na čuvanje brodar je dužan izdati pismenu potvrdu.

Članak 630.

Za prtljagu primljenu na čuvanje brodar je dužan, na zahtjev putnika, izdati prtljažnicu.

Prtljažnica mora sadržavati vrstu i broj koleta.

Predmnijeva se da su podaci u prtljažnici istiniti dok se ne dokaže protivno.

Članak 631.

Ako prtljaga nakon završetka putovanja ne bude preuzeta ili odnesena s broda, brodar ju je dužan, na trošak i rizik putnika, sam čuvati ili predati na čuvanje prikladnom čuvaru.

Članak 632.

Ako brodar dokaže da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika, oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku u cijelosti ili djelomično prouzročeni krivnjom putnika ili njegovim ponašanjem koje se ne može smatrati normalnim, sud će isključiti, odnosno ublažiti brodarovu odgovornost.

Članak 633.

Odgovornost brodara u slučaju smrti ili tjelesne ozljede putnika ograničava se, u svim slučajevima, na 46.666 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.

Ako se naknada štete dosuđuje u obliku rente kapitalizirana svota rente ne može premašiti svotu iz stavka 1. ovoga članka.

Svota iz stavka 1. ovoga članka služi za namirenje svih vjerovnika čije se tražbine temelje na događajima nastalim tijekom jednoga putovanja.

Članak 634.

Odgovornost brodara za štetu nanesenu prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka ili gubitka ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku ograničava se u svim slučajevima:

1 ) za ručnu prtljagu - 833 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju,

2) za vozila, uključujući i prtljagu koja se prevozi u vozilu ili na njemu na - 3.333 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po vozilu i putovanju,

3) za ostalu prtljagu, osim prtljage iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka -1.200 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.

Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na odgovornost brodara i na naknadu štete za stvari od vrijednosti (članak 629.).

Članak 635.

Brodar i putnik mogu ugovoriti da će brodar odgovarati prema odredbama članka 634.ovoga Zakona tek nakon odbitka franšize ne veće od 117 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja u slučaju štete prouzročene vozilu i ne veće od 13 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku u slučaju štete prouzročene drugoj prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka, gubitka ili zakašnjenja u predaji putniku.

Svota franšize odbija se od visine odštete koja pripada putniku.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na stvari od vrijednosti.

Članak 636.

Brodar gubi pravo da se koristi ograničenjem odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da uzrokuje štetu bilo iz krajnje nepažnje znajuči da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Članak 637.

Brodar i putnik mogu izričito i pismeno ugovoriti veću svotu ograničenja odgovornosti od svota navedenih u članku 633., 634. i 635. ovoga Zakona.

Članak 638.

Kamate i troškovi postupka dosuđeni putniku u parnici za naknadu štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, oštećenja, manjka ili gubitka prtljage te zbog zakašnjenja u predaji prtljage putniku isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je brodar dužan platiti prema odredbama članka 633., 634., 635. i 637. ovoga Zakona.

Članak 639.

Ako je tužba podnesena protiv osoba koje rade za brodara za štete predviđene odredbama ovoga Zakona o prijevozu putnika i prtljage, te se osobe, ako su radile u okviru poslova koje obavljaju na brodu, mogu koristiti isključenjem ili ograničenjem odgovornosti na koje se može pozvati brodar na temelju odredaba ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje rade za brodara ili stvarnog brodara ne mogu se pozivati na ograničenje odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su te osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Granice odgovornosti koje brodar i putnik ugovore na temelju odredbe članka 637. ovoga Zakona ne odnose se na osobe navedene u stavku 1. ovoga članka.

Članak 640.

Prijevoz putnika i ručne prtljage obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu, vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja i iskrcavanja putnika te vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je cijena tog sporednog prijevoza uračunata u cijenu putne karte, ili ako brodar stavi putniku na raspolaganje brod koji se iskorištava za taj prijevoz. Prijevoz putnika ne obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali.

Pored vremena iz stavka 1. ovoga članka prijevoz ručne prtljage obuhvaća i vrijeme između trenutka otkad je brodar prtljagu na kopnu ili brodu primio na čuvanje do trenutka kad ju je predao putniku.

Članak 641.

Kad postoji osnova za primjenu granica odgovornosti iz članka 633., 634., 635. i 637. ovoga Zakona te granice odgovornosti važe za ukupnu svotu odštete koja se može postići u okviru svih ugovornih i izvanugovornih tužbi podnesenih po osnovi odgovornosti zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ili oštećenja, manjka ili gubitka prtljage ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku.

Pri prijevozu koji je obavio stvarni brodar ukupna svota odštete koja se može ostvariti od brodara ili stvarnog brodara te od osoba koje za njih rade, a koje su obavljale svoju službenu dužnost, ne može biti veća od najveće svote odštete koja se može tražiti bilo od brodara bilo od stvarnog brodara, s tim što nijedna od tih osoba ne odgovara preko granice koja se na nju može primijeniti.

U svim slučajevima kad se osobe koje rade za brodara ili za stvarnog brodara mogu, prema odredbama članka 639. ovoga Zakona, pozvati na ograničenje odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona, ukupna svota odštete koja se može dobiti od brodara, ili eventualno od stvarnog brodara i osoba koje rade za njih ne može prijeći to ograničenje.

Članak 642.

Putnik je dužan uputiti pisani prigovor brodaru ili njegovu punomoćniku:

1) ako je prtljazi nanesena vidljiva šteta,

a) kad je u pitanju ručna prtljaga - prije ili u trenutku njezina iskrcaja,

b) kad je u pitanju ostala prtljaga - prije ili u trenutku, njezina izdavanja,

2) ako šteta nanesena prtljazi nije vidljiva ili u slučaju gubitka prtljage -15 dana od dana iskrcaja ili izdavanja ili od dana kad je prtljaga trebalo da bude izdana.

Ako putnik ne postupi prema odredbama stavka 1. ovoga članka. pretpostavlja se, dok se ne dokaže protivno, da je prtljagu primio u ispravnom stanju.

Pisani ugovor nije potreban ako je stanje prtljage utvrđeno u prisutnosti obiju strana u trenutku njezina preuzimanja.

Članak 643.

Putnik može izjaviti da smatra da je prtljaga izgubljena ako mu nije predana u roku od 30 dana od dana završetka putovanja.

Putnik ima pravo, pri davanju izjave prema stavku 1. ovoga članka, zahtijevati od brodara da ga obavijesti o pronalasku prtljage, ako se ona pronađe u roku od jedne godine od dana isplate naknade štete za gubitak prtljage.

U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o pronalaženju prtljage putnik može zahtijevati da mu se prtljaga uz plaćanje troškova prijevoza preda u mjestu koje on odredi.

Putnik koji preuzme pronađenu prtljagu dužan je brodaru vratiti svotu koja mu je plaćena na ime naknade štete za gubitak prtljage, uz odbitak vozarine koja mu je bila vraćena, ali zadržava pravo na naknadu štete za zakašnjenje u predaji prtljage.

Ako putnik nije postavio zahtjev prema stavku 2. i 3. ovoga članka, brodar ima pravo slobodno raspolagati prtljagom.

Članak 644.

Svaka ugovorna odredba, sklopljena prije nastupanja slučaja koji je prouzročio smrt ili tjelesnu ozljedu putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak njegove prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku, sa svrhom da se brodar oslobodi odgovornosti prema putniku ili da se odredi niža svota ograničenja odgovornosti od svote odredene odredbama ovoga Zakona, osim svote ograničenja iz članka 635.ovoga Zakona, ili radi toga da se prenese na drugog teret dokazivanja koji pada na brodara, ništava je.

Članak 645.

Odredbe članka 626., 627., 628., 629. i 632. ovoga Zakona primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su po bilo kojoj osnovi postavljeni prema brodaru za štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage te za štetu zbog za kašnjenja u predaji prtljage putniku.

Članak 646.

Brodar ima pravo zadržati i prodati prtljagu koja mu je predana na prijevoz i stvari od vrijednosti što ih je primio na čuvanje za namirenje svojih tražbina u vezi s prijevozom putnika, prtljage i čuvanjem stvari od vrijednosti

c) Tegljenje i potiskivanje

Članak 647

Ugovorom o tegljenju obvezuje se brodar tegljača da svojim brodom tegli ili potiskuje drugi brod ili objekt do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka, a brodar tegljenog, odnosno potiskivanog broda obvezuje se da za to plati tegljarinu.

Visina tegljarine određuje se ugovorom.

Članak 648.

Smatra se, ako nije drugačije ugovoreno, da tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda.

Članak 649.

Prema ovom Zakonu :

1) tegljenje počinje:

- kad se tegljač po nalogu zapovjednika tegljenog broda stavi u položaj da može obavljati tegljenje, ili kad tegljač po naredbi zapovjednika tegljenog broda primi ili preda uže za tegljenje, ili kad počne potiskivanje tegljenog broda ili obavljanje bilo kojega drugog manevra potrebnog za tegljenje - ovisno o tome što je ranije nastupilo,

2) tegljenje se završava:

- kad se izvrši konačni nalog zapovjednika tegljenog broda da se otpusti uže za tegljenje ili kad prestane potiskivanje ili bilo koji manevar potreban za tegljenje - ovisno o tome što je kasnije nastupilo.

Članak 650.

Ako tegljač tegli plovni objekt koji nema posadu, brodar tegljača mora se primjenom uobičajenih mjera brinuti za održavanje sposobnosti za plovidbu tegljenog objekta u stanju u kojemu ga je primio na tegljenje.

Brodar tegljača mora se brinuti za očuvanje tereta na tegljenom objektu ako izričito preuzme takvu obvezu.

Brodar tegljača može ugovoriti prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tuđim brodom. U slučaju sumnje predmnijeva se da je sklopljen ugovor o tegljenju.

Brodar tegljača koji se na temelju stavka 2. i 3. ovoga članka brine o teretu odgovara za štetu na teretu prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara za prijevoz stvari.

Članak 651.

Za naknadu štete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili između njih i trećih brodova, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova.

Članak 652

Ako tegljeni brod dođe u opasnost zbog okolnosti za koje brodar tegljača prema ugovoru o tegljenju nije odgovoran, pa tegljač sudjeluje u spašavanju, brodar tegljača u slučaju uspješnog spašavanja ima pravo na nagradu za spašavanje.

Brodar tegljača nema pravo na nagradu za spašavanje ako iz ugovora proistječe da je tegljarinom obuhvaćena i nagrada za spašavanje.

Ako je tegljarina ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača ima pravo na tegljarinu i kad tegljenje nije uspješno obavljeno ako dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljenog broda.

Ako tegljarina nije ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača nema pravo na tegljarinu ako brodar tegljenog broda dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljača.

Članak 653.

Odredbe ovoga Zakona o zajedničkoj havariji primjenjuju se i na odnose tegljača i tegljenog broda.

Članak 654.

Tegljenje koje počinje i završava se u hrvatskim lukama ili u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (kabotažno tegljenje) ne mogu obavljati strani brodovi bez odobrenja ministra.

Članak 655.

Odredbe članka 647. stavka 2. i članka 650. do 654. ovoga Zakona primjenjuju se i na potiskivanje.

d) Drugi plovidbeni poslovi

Članak 656.

Odredbe članka 657. do 660. ovoga Zakona primjenjuju se na ugovore koje sklapaju naručitelj posla i brodar, a kojim se brodar obvezuje da će brodom obaviti kakav posao koji se ne odnosi na prijevoz putnika, prtljage, stvari ili tegljenje, a naručitelj posla obvezuje se da će platiti naknadu.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti i na vrijeme.

Članak 657.

Ako nije drugačije ugovoreno, brodar odgovara za sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 479. ovoga Zakona.

Članak 658.

Brodar odgovara za radnje i propuste osoba koje u izvršenju ugovora rade za brodara kao za vlastite radnje i propuste, ako među strankama nije drugačije ugovoreno.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbu članka 657. ovoga Zakona.

Brodar i osobe koje rade za brodara odgovaraju za smrt i tjelesne ozljede naručiteljevih osoba koje se nalaze na brodu u okviru izvršenja ugovora, prema odredbama ovoga Zakona o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede članova posade.

Članak 659.

Odredbe članak 469. ovoga Zakona primjenjuju se i na ugovore iz članka 656. ovoga Zakona.

Članak 660.

Odredbe ovoga Zakona o vozarini za prijevoz stvari na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore iz članka 656. ovoga Zakona.

e) Prijevoz u kojem sudjeluje više vozara

Članak 661.

Ugovorom o prijevozu stvari, putnika i prtljage morem može se predvidjeti da će brodar obaviti prijevoz djelomično svojim brodom, a djelomično brodovima drugih brodara (izravan prijevoz).

Brodar koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret izdaje teretnicu za cijeli ugovoreni put (izravna teretnica).

Brodar koji je ugovorio izravni prijevoz putnika izdaje putniku putnu kartu za cijeli ugovoreni put (izravna putna karta).

Brodar koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu putnika preuzeo od putnika prtljagu na prijevoz izdaje prtljažnicu za cijeli ugovoreni put (izravna prtljažnica).

Svaki daljnji brodar stupa u ugovor o izravnom prijevozu stvari ili prtljage ako primi teret ili prtljagu i izravnu prijevoznu ispravu.

Svaki daljnji brodar stupa u ugovor o izravnom prijevozu putnika ako primi na prijevoz putnika s izravnom putnom kartom.

Članak 662.

Brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, brodar koji je izdao izravnu prijevoznu ispravu, brodar koji je predao teret primatelju i brodar za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg proistječe zahtjev za naknadu štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta odgovaraju solidarno ovlaštenoj osobi za tu tražbinu.

Za štetu prouzročenu zakašnjenjem u prijevozu stvari korisniku prijevoza odgovara brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu i brodar koji je predao teret primatelju.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na izravni prijevoz prtljage.

Članak 663.

Brodar koji je podmirio tražbinu prema odredbi članka 662. ovoga Zakona ima pravo regresa prema brodaru za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg je proistekla tražbina.

Ako se ne može utvrditi brodar za čijeg se prijevoza desio događaj iz stavka 1. ovoga članka, svota podmirene tražbine pada na teret brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu, razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini, osim brodara koji dokažu da se događaj nije desio na dijelovima puta na kojima su oni obavljali prijevoz.

Ako brodar koji je podmirio tražbinu ne može bez svoje krivnje ostvariti regresni zahtjev prema brodaru za čijeg se prijevoza desio događaj, svota podmirene tražbine pada na teret svih brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini.

Članak 664.

Brodar koji sudjeluje u izravnom prijevozu i koji pri preuzimanju tereta nije stavio na izravnu prijevoznu ispravu primjedbe u skladu s člankom 528. ovoga Zakona mora prema drugim brodarima koji sudjeluju u tom prijevozu dokazati da je daljnjem brodaru ili primatelju predao teret onako kako ga je primio od prethodnog brodara, odnosno krcatelja.

Brodaru koji sudjeluje u izravnom prijevozu, a koji je u izravnu prijevoznu ispravu unio primjedbe u skladu s člankom 528. ovoga Zakona, drugi brodari moraju dokazati da su od krcatelja, odnosno od prethodnog brodara primili teret onako kako je navedeno u izravnoj prijevoznoj ispravi.

Članak 665.

Brodar koji je ugovorio izravni prijevoz putnika odgovara za cijeli ugovoreni put.

Svaki daljnji brodar koji sudjeluje u izvršenju izravnog prijevoza putnika odgovara putniku samo za štetu nanesenu na dijelu puta na kojem je on obavljao prijevoz.

Za oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage odgovara brodar na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi. Pisani prigovor predviđen u odredbi članka 642. stavka 1. ovoga Zakona putnik mora podnijeti brodaru na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi, i to najkasnije pri iskrcaju putnika iz broda tog brodara.

Za štetu uzrokovanu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika brodari iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovaraju solidarno.

Članak 666.

Ako brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu putnika podmiri tražbinu putnika za koje odgovara i drugi brodar na temelju članka 665. stavka 2. ovoga Zakona, ima pravo regresa prema tom brodaru.

Članak 667.

Svaki poseban sporazum kojim brodar preuzima obveze koje nisu predviđene ovim Zakonom ili kojim se odriče prava koja ima prema ovom Zakonu ima pravni učinak prema stvarnom brodaru ako je on na to dao izričiti pristanak u pisanom obliku.

Članak 668.

Brodar koji je cijeli prijevoz ili jedan njegov dio povjerio stvarnom brodaru odgovoran je za prijevoz u cijelosti.

Odredbe ovoga Zakona o izravnom prijevozu putnika (članak 665. i 666.) odnose se na stvarnog brodara kome je povjeren prijevoz prema odredbi stavka 1. ovoga članka.

Članak 669.

Ugovorom o prijevozu stvari i putnika može se predvidjeti da će brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu pribaviti usluge drugih brodara ili vozara.

Ako se brodar obveže u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, dužan je pažnjom urednog brodara pronaći odgovarajućeg brodara ili vozara, i odgovara putniku, odnosno naručitelju za svoj izbor.

Članak 670.

Ako se na temelju članka 669. ovoga Zakona prijevoz mora obaviti i vozilima kopnenog i zračnog prometa odredbe ovoga Zakona primjenjuju se samo na prijevoz obavljen brodovima.

3. Zakup

Članak 671.

Ugovorom o zakupu broda, prema ovom Zakonu, zakupodavatelj daje zakupoprimatelju brod na upotrebu, uz plaćanje zakupnine. radi obavljanja plovidbene djelatnosti.

Članak 672.

Ugovor o zakupu broda mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Ugovor o zakupu broda koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Članak 673.

Zakupodavatelj je dužan predati zakupoprimatelju brod u takvu stanju da se može iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni.

Brod se, ako nije drugačije ugovoreno, predaje bez posade.

Članak 674.

Troškove pogona broda snosi zakupoprimalelj.

Zakupoprimatelj je dužan održavati brod za trajanja ugovora i nakon proteka ugovora vratiti brod u stanju i mjestu u kojem ga je primio.

Zakupoprimatelj ne odgovara za redovno trošenje broda.

Zakupoprimatelj ne snosi troškove popravka broda potrebnog za uklanjanje skrivenih mana broda koje su postojale u vrijeme kad mu je brod predan na upotrebu niti snosi štetu za gubitak broda zbog djelovanja više sile.

Članak 675.

Za štetu nastalu zbog mana koje čine brod nesposobnim ili smanjuju njegovu sposobnost za ugovoreno ili uobičajeno iskorištavanje, a postojale su u vrijeme predaje broda zakupoprimatelju, odgovara zakupodavatelj, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti pažnjom urednog brodara.

Članak 676.

Ako se brod daje u zakup, posada je dužna izvršavati naloge zakupoprimatelja ako je to u ugovoru o zakupu predviđeno.

Zakupoprimatelj ima pravo mijenjati posadu.

Članek 677.

U slučaju sumnje je li sklopljen ugovor o zakupu broda ili brodarski ugovor smatra se da je sklopljen brodarski ugovor.

Članak 678.

Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, računajući od dana kad počne teći.

Zakupnina ne pripada zakupodavatelju dok je zakupoprimatelj spriječen upotrebljavati brod krivnjom zakupodavatelja ili zbog skrivene mane broda koja je postojala u trenutku predaje broda zakupoprimatelju.

Članak 679.

Ako zakupoprimatelj ne plati zakupninu o dospjelosti, zakupodavatelj može odmah tražiti naplatu zakupnine ugovorene za cijelo vrijeme trajanja ugovora o zakupu broda ili može odustati od ugovora.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u pravo zakupodavatelja na naknadu štete.

Članak 680.

Ugovor o zakupu broda može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme, za jedno ili za više putovanja

Članak 681.

Ugovor o zakupu broda sklopljen na određeno vrijeme može se produljiti samo pisanim sporazumom.

Ugovor o zakupu broda sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati pisano, i to najkasnije tri mjeseca unaprijed.

Članak 682.

Ugovor o zakupu broda prestaje u slučaju propasti broda, njegove trajne nesposobnosti za iskorištavanje i u slučaju više sile koja onemogučuje iskorištavanje broda za vrijeme zakupa.

Ako popravci broda koje snosi zakupodavatelj traju predugo, ili se predviđa da će trajati predugo, zakupoprimatelj može odustati od ugovora.

Članak 683.

Ako zakupoprimatelj ne vrati zakupodavatelju brod nakon proteka ugovora o zakupu, dužan je za prekoračeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine.

Ako je zakupoprimatelj kriv za zakašnjenje u vračanju broda, odgovara zakupodavatelju i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka

Članak 684.

Nagrada za spašavanje koje je obavljeno zakupljenim brodom za trajanja ugovora o zakupu broda pripada zakupoprimatelju.

Članak 685.

Zakupoprimatelj može dati brod u podzakup samo na temelju pismenog pristanka zakupodavatelja.

4. Zastara

Članak 686.

Tražbine iz ugovora o iskorištavanju brodova, osim tražbina iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage, zastarijevaju nakon proteka jedne godine.

Tražbine iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage zastarijevaju nakon proteka dviju godina.

Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti rok zastare koji je dulji od roka odredenog u stavku 1. ovoga članka.

Ugovor iz stavka 3. ovoga članka koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Vrijeme zastare počinje teći:

1) kod ugovora o prijevozu stvari:

- u slučaju naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta - od dana kad je teret predan odnosno od dana kad je trebalo da bude predan na odredištu.

- u slučaju naknade štete zbog zakašnjenja - od dana kad je teret predan,

- u slučaju neudovoljavanja drugim ugovornim obvezama - od dana kad je obvezi trebalo udovoljiti,

2) kod ugovora o prijevozu putnika:

- u slučaju tjelesne ozljede - od dana iskrcaja putnika.

- u slučaju smrti putnika koja je nastala u tijeku prijevoza - od dana kad je brod stigao ili trebalo da stigne u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati,

- u slučaju tjelesne ozljede putnika koja se dogodila u tijeku prijevoza, a zbog koje je nastupila smrt putnika poslije njegova iskrcaja s broda - od dana smrti putnika, a ako se tužba zbog naknade štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ne podnose u roku od tri godine od dana iskrcaja gubi se pravo na naknadu štete,

3) kod ugovora o prijevozu prtljage:

- predane na prijevoz - od dana kad je prtljaga predana ili kad je trebalo da bude predana u luci u kojoj se putnik iskrcao ili se namjeravao iskrcati,

- ručne prtljage - od dana iskrcaja putnika, odnosno u slučaju smrti putnika koja je nastupila u tijeku prijevoza

- od dana kad je brod stigao ili je trebao stići u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati,

4) kod ugovora o tegljenju - od dana kad je tegljenje završeno, osim kod tražbina za tegljarinu kod kojih rok počinje teći od dana dospjelosti tegljarine,

5) kod ugovora o zakupu broda - od dana kad je ugovor prestao važiti, osim kod tražbina za zakupninu kod kojih rok počinje teći od dana dospjelosti zakupnine,

6) kod regresnih zahtjeva - od dana kad je obavljena radnja koja daje pravo na regres.

GLAVA III.

UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI

Članak 687.

Ugovorom o pomorskoj agenciji, pomorski agent se obvezuje, na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalagodavatelja, obavljati pomorske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje pomorskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu

Članak 688.

Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredova nje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova kupoprodaji, gradnji i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, popunjavanju posadom te na brigu o posadi i putnicima

Članak 689.

Ugovorom o pomorskoj agenčiji na temelju opće punomoći pomorski se agent obvezuje u ime i za račun nalogodavca obavljati sve poslove ili sve poslove određene vrste iz njegove djelatnosti.

Ugovor o pomorskoj agenciji na temelju opće punomoći mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku ne proizvodi pravne učinke.

U slučaju sumnje o granicama opće punomoći smatrat će se da se ona odnosi na poslove prihvačanja i otpremanja brodova

Ako se pomorski agent isključivo bavi posredovanjem, odnosno zastupanjem pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, smatrat će se, u slučaju sumnje o granicama opće punomoći, da se ona odnosi na posredovanje pri sklapanju tih ugovora, osim ugovora o zakupu i ugovora o prijevozu na vrijeme za cijeli brod.

Članak 690.

Ako nalogodavatelj ograniči ovlaštenja pomorskom agentu koja se odnose na uobičajene poslove pomorskog agencijskog posla, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje nisu za nj znale niti su prema okolnostima za nj morale znati.

Članak 691.

Pomorski je agent obvezan i ovlašten upotrebom dužne pažnje dobrog privrednika, u granicama danog ovlaštenja, obavljati poslove koji su potrebni ili uobičajeni za izvršenje dobivenog naloga.

Članak 692.

Pomorski agent može, na temelju izričitog ovlaštenja ugovornih strana, potpisati u ime i za račun obiju ugovornih strana ugovor o iskorištavanju brodova.

Članak 693.

Ako pomorski agent izričilo ne navede da nastupa u svojstvu agenta, smatra se u odnosu na osobu koja je u dobroj vjeri da radi u svoje ime.

Članak 694.

Pomorski agent ima pravo na predujam za naknadu troškova i nagradu

Ako naknada troškova i nagrada agentu nisu plaćene, agent ima pravo pridržaja na imovini nalogodavatelja.

Članak 695

Pomorski agent ima pravo na naknadu troškova i na ngaradu za posredovanje i sklapanje ugovora na temelju činjenice da je ugovor sklopljen.

Članak 696.

Uvjete za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta donosi ministar.

GLAVA IV.

UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU

1. zajedničke odredbe

Članak 697.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na:

1) osiguranje broda, njegovih strojeva, uređaja, opreme i zaliha te robe i drugih stvari koje se prevoze brodom ili se na njemu nalaze,

2) osiguranje vozarine, prevoznine. troškova osiguranja, troškova opskrbe broda, zajedničke havarije, nagrada za spašavanje, očekivanog dobitka, provizija, osobnih dohodaka posade, založnih i ostalih prava i materijalnih koristi koje postoje ili se opravdano mogu očekivati u vezi s plovidbom ili prijevozom robe brodom, a mogu se procijeniti u novcu,

3) osiguranje odgovornosti za štete nanesene trećim osobama u vezi s iskorištavanjem broda i drugih stvari navedenih u točki 1. ovog stava koje su vlasništvo fizičkih ili građanskih pravnih osoba.

Odredbe ove glave Zakonom primjenjuju se i na osiguranje brodova u gradnji i stvari namijenjenih njihovoj izgradnji, na osiguranje kontejnera, na platforme za istraživanje i eksploataciju podmorja, na osiguranje stvari koje se prije ili poslije prijevoza brodom prevoze drugim prijevoznim sradstvima ili se prije, u tijeku ili poslije takva prijevoza nalaze u skladlštima, stovarištima ili drugim mjestima te na druga slična osiguranja ako su sklopljena prema policama ili uvjetima uobičajenim za plovidbena osiguranja

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na reosiguranja, ako je predmet reosiguranja ugovor o osiguranju navedeo u ovom članku.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na osiguranje brodica.

Pod trećim osobama, prema ovoj glavi Zakona, razumijevaju se osobe koje nisu subjekti ugovora o osiguranju.

Članak 698.

Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili može očekivati da će imati opravdan materijalni interes da ne nastupi osigurani slučaj.

Osiguranik može tražiti naknadu za nastalu štetu koja je pokrivena osiguranjem samo ako je imao interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili ako ga je stekao nakon toga.

Članak 699.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti ugovor o osiguranju za svoj račun, za račun treće određene osobe ili za račun neodređene osobe ("za račun koga se tiče").

Ako se iz ugovora o osiguranju ne vidi da je osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe, smatrat će se da je sklopljeno za račun ugovaratelja osiguranja ili treće određene osobe.

Pri sklapanju osiguranja ugovaratelj osiguranja nije dužan navesti sklapa li osiguranje za svoj račun ili za račun treće određene osobe.

Ne smatra se ugovarateljem osiguranja osoba koja je ugovor o osiguranju sklopila izričito u ime i za račun svog vlastodavca.

Članak 700.

Osiguranje sklopljeno za račun treće osobe bez njezina naloga pravovaljano je ako ta treća osoba (osiguranik) da de naknadno pristanak na sklopljeno osiguranje.

Pristanak na sklopljeno osiguranje, prema stavku 1.ovoga članka, može se dati i poslije nastanka štete pokrive ne osiguranjem.

Podnošenje odštetnog zahtjeva smatrat će se pristankom treće osobe na sklopljeno osiguranje

Članak 701.

Osiguranje za račun neodređene osobe smatra se da je sklopljeno za račun osobe koja u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ima interes na osiguranom predmetu, odnosno koja, prema članku 698. stavku 2. ovoga Zakona, može tražiti naknadu za nastalu štetu.

Osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe pravovaljano je ako se osoba koja ima interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili koja može tražiti naknadu za nastalu štetu, prema članku 698. stavku 2. ovoga Zakona, nalazi ili dođe u posjed police i ako ta osoba pristane na već sklopljeno osiguranje

Članak 702.

Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov punomoćnik pri sklapanju osiguranja ne prijave sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje su značajne za ocjenu težine rizika. ili ako ih netočno prijave, osiguratelj ima pravo tražiti od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku između premije koja odgovara stvarnoj težini rizika i ranije plaćene premije.

Kod osiguranja za račun treće određene osobe smatra se da je ugovaratelj osiguranja morao znati okolnosti koje su bile poznate osiguraniku, a koje je on mogao pravovremeno javiti ugovaratelju osiguranja.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na okolnosti koje su općepoznate ili za koje je osiguratelj znao ili se opravdano moglo pretpostaviti da ih zna.

Osiguratelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka ako ne zatraži plaćanje dopunske premije od ugovaratelja osiguranja u roku od tri mjeseca poslije svršetka osiguranja, od nosno ako je nastupio osigurani slučaj - najkasnije do potpune isplate naknade iz osiguranja.

Članak 703.

Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov punomoćnik namjerno ili iz krajnje nepažnje ne prijave osiguratelju pri sklapanju osiguranja sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje bi bitno utjecale na donošenje odluke o sklapanju i uvjetima osiguranja ili ako ih netočno prijave, osiguratelj ima pravo tražiti poništenje tako sklopljenog osiguranja ako nije zatražio od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku u premiji prema članku 702. ovoga Zakona.

Ako je osiguratelj po tako sklopljenom ugovoru nadok nadio štetu nesavjesnom osiguraniku, ima pravo tražiti da mu osiguranik vrati primljenu naknadu štete.

Na slučajeve iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 702. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Osiguratelj ima pravo naplatiti i zadržati premiju i po red poništenja ugovora o osiguranju prema odredbama ovoga članka.

Članak 704.

Osiguratelj je obvezan ugovaratelju osiguranja, na njegov zahtjev, predati uredno izdanu i potpisanu policu osiguranja.

Ako se na zahtjev ugovaratelja osiguranja preda polica osiguranja koja je izdana u dva ili više izvornih primjeraka, na svakom takvom primjenu treba navesti u koliko je izvornika polica izdana.

Polica treba da sadrži sve odredbe iz sklopljenog ugovora o osiguranju kojim se utvrđuje obveza osiguratelja na naknadu štete iz osiguranja.

Ako je polica izdana i predana ugovaratelju osiguranja, osiguratelj nije dužan izvršiti svoje obveze iz sklopljenog osiguranja prije njezina podnošenja. odnosno ako osiguranik učini vjerojatnim da je polica izgubljena ili uništena - prije nego što dobije od osiguranika odgovarajuće osiguranje.

Osiguratelj se oslobađa svoje obveze iz osiguranja ako savjesno obavi isplatu imaocu police, a ako je polica izdana u više izvortlih primjeraka - podnositelju jednog od izvornih primjeraka koji učini vjerojatnim svoje pravo na naknadu osiguranja po toj polici.

Članak 705.

Osiguranik može prenijeti svoja prava iz osiguranja, prije nastanka štete, samo na osobu koja može biti osiguranik prema članku 698. stavku 1. ovoga Zakona.

Ako je polica izdana, prijenos prava iz osiguranja obavlja se indosiranjem police ili na drugi odgovarajući način.

Osiguratelj može novom osiguraniku staviti iste prigovore iz sklopljenog osiguranja koje je imao i prema prvobitnom osiguraniku.

Iznimno od odredbe stavka 3 ovoga članka osiguratelj ne može novome savjesnom osiguraniku staviti prigovor kojim se pobija sadržaj police koju je izdao, osim ako je u pitanju očita pogreška koju je novi osiguranik mogao primijetiti.

Ustupanje prava na osiguranom predmetu drugoj osobi ne povlaći za sobom i prijenos prava iz osiguranja ako o tome nema izrićitog ili prešutnog sporazuma između osiguranika i stjecatelja prava.

Osiguranik ne može prenijeti svoje pravo iz osiguranja prema stavku 1. ovoga članka ako je mogućnost takva prijenosa izričito iskljućena u ugovoru o osiguranju.

Članak 706.

Osigurani predmet treba biti označen u ugovoru o osiguranju i u polici, ako je izdana, na način koji omogučuje utvrđivanje njegova identiteta.

Ako se osigurani predmet nedovoljno ili pogrešno označi tako da se ne može ni posredno utvrditi je li bio izložen osiguranom riziku i oštećen, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi nastalu štetu.

Članak 707.

Vrijednost osiguranog predmeta koja je dogovorno utvrđena u ugovoru o osiguranju ili u polici osiguranja (ugovorna vrijednost) obvezna je za osiguratelja i osiguranika.

Osiguratelj može osporiti ugovorenu vrijednost samo u slučaju prijevare ili ako je u pitanju očita pogreška.

Članak 708.

Ako nije drugačije ugovoreno, uzet će se da je osigurana vrijednost stvarna vrijednost osiguranog predmeta na poćetku osiguranja.

Kao stvarna vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova tržišna vrijednost na početku osiguranja

Stvarna vrijednost osiguranog predmeta ne mora biti označena u ugovoru ili polici.

Članak 709.

Osiguratelj je obvezan za štetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju (u daljnjem tekstu: osigurana svota) na koju je osiguranje sklopljeno, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Ako nije drugačije izričito ugovoreno, osigurana svota ne predstavlja ujedno i ugovorenu vrijednost osiguranog predmeta.

Članak 710.

Ako je osigurana svota veća od ugovorene, odnosno stvatne vrijednosti osiguranog predmeta, pri likvidaciji štete užet će se u obzir samo ugovorena, odnosno stvarna vrijednost osiguranog predmeta.

Članak 711.

Ako je osigurana svota manja od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta, osiguratelj je obvezan nadoknaditi nastalu štetu samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Članak 712.

Ako je isti predmet osiguran od istih rizika, za isto vrijeme i u korist istog osiguranika kod dva ili više osiguratelja, a ukupne osigurane svote prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost tog predmeta, osiguranik može tražiti djelomićnu ili potpunu naknadu štete iz osiguranja od osiguratelja po svom izboru, s tim da ukupno dobivene naknade ne mogu prijeći svotu štete koja se može pokriti osiguranjem.

Osiguratelji koji su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev osiguranika isplatili naknadu štete imaju pravo regresa prema ostalim osigurateljima razmjerno njihovim obvezama iz ugovora o osiguranju.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguratelji koji prema odredbama ugovora o osiguranju ili zakonu koji se na njihov ugovor o osiguranju primjenjuje nisu dužni kod dvostrukog osiguranja nadoknaditi razmjeran dio štete koju su platili ostali osiguratelji nemaju pravo regresa prema tim osigurateljima za štete koje su neposredno nadoknadili osiguraniku.

Osiguratelji imaju pravo na punu premiju za sklopljeno osiguranje, neovisno o tome je li do slučaja iz stavka 1. ovoga članka došlo slučajno ili namjerno, ako nije drugačije ugovoreno.

Pri podnošenju odštetnog zahtjeva jednom osiguratelju osiguranik je dužan obavijestiti ga o svima ostalim ugovorima kojima je isti predmet osiguran od istih rizika i za isto vrijeme u njegovu korist.

Članak 713.

Ugovaratelj osiguranja obvezan je osiguratelju platiti premiju neposredno poslije sklapanja ugovora o osigura nju, ako nije drugačije ugovoreno.

Osiguratelj nije obvezan izdanu policu predati ugova ratelju osiguranja prije nego što ugovaratelj osiguranja plati dužnu premiju.

Pri likvidaciji štete osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu premije koja se još duguje.

Neplaćanje premije u roku ne oslobađa osiguratelja njegove obveze iz ugovora o osiguranju i ne daje mu pravo da raskine ugovor o osiguranju, ako nije drugačije ugovoreno.

Ako se ugovor o osiguranju sklopi s tim da se premija osiguranja naknadno odredi, visina premije utvrđuje se u primjerenoj visini, razmjerno težini rizika.

Ugovaratelj osiguranja dužan je osiguratelju platiti premiju za sklopljeno osiguranje i kad je osigurani predmet prestao biti izložen osiguranim rizicima prije sklapanja ugovora o osiguranju uz uvjet da osiguratelj za to nije znao pri sklapanju ugovora o osiguranju.

Članak 714.

Osiguratelj je obvezan ugovaratelju osiguranja vratiti naplaćenu premiju ako osigurani predmet nije bio izložen osiguranim rizicima ili ako je ugovor o osiguranju poništen a da ugovaratelj osiguranja i osiguranik za to nisu krivi.

Ako je izdana polica osiguranja, osiguratelj je dužan vratiti premiju ovlaštenom imaocu police.

Pri povratu premije osiguratelj može zadržati dio premije u uobičajenoj ili ugovorenoj visini za pokriće svojih troškova u vezi sa sklopljenim osiguranjem.

Članak 715.

Kod osiguranja na odredeno putovanje, ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnijeg odstupanja od osiguranog putovanja, (promjena putovanja, skretanje s puta, neopravdano zakašnjenje i sl.) osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu nastalu poslije tog odstupanja.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je šteta nastala pošto se brod vratio na predviđeni put.

Od odredbe stavka 1. ovoga članka izuzimaju se slučajevi odstupanja obavljeni u interesu osiguratelja ili radi spašavanja imovine i života na moru i unutrašnjim vodama i pružanja liječnićke pomoći te slučajevi kad odstupanja nisu imala znatnijeg utjecaja na nastanak i veličinu štete.

Članak 716.

Kod osiguranja na određeno vrijeme osiguranje počinje teči u 0 sati prvog i završava se u 24 sata posljednjeg dana predviđenog u ugovoru o osiguranju.

Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka računa se prema službenom vremenu mjesta u kojem je izdana polica, a ako nema police - prema službenom vremenu mjesta u kojem je sklopljen ugovor o osiguranju.

Članak 717.

Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, plovidbenim osiguranjem pokrivaju se rizici kojima je izložen osigurani predmet za plovidbe, i to: plovidbena nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i razbojništvo.

Ugovorom o osiguranju mogu se pokriti i drugi rizici kojima je osigurani predmet izložen za trajanja osiguranja, kao što su krađa i neisporuka, manipulativni rizici, kopneni transportni rizici, ratni i politički rizici itd

Članak 718.

Promjena rizika poslije sklopljenog ugovora o osiguranju do koje dolazi neovisno o volji osiguranika ne utječe na važenje osiguranja i obveza stranaka.

Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnog pogoršanja rizika, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja se može pripisati takvoj promjeni rizika.

Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do poboljšanja rizika, osiguratelj nije obvezan vratiti osiguraniku razmjeran dio već naplaćene premije, odnosno razmjerno smanjiti već ugovorenu premiju.

Članak 719.

Ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog osiguranih rizika:

1) potpuni gubitak osiguranog predmeta,

2) djelomični gubitak i oštećenje osiguranog predmeta,

3) osiguranikovi troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzročeni nastupanjem osiguranog slučaja,

4) zajedničke havarije,

5) nagrade za spašavanje,

6) troškovi utvrđivanja i likvidacije štete pokrivene osiguranjem.

Osiguranjem nije pokrivena odgovornost osiguranika za štete nanesene trećim osobama, ako ugovorom o osiguranju nije drugačije određeno.

Članak 720.

Osiguranjem se mogu pokriti i štete nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz uvjet da u trenutku sklapanja ugovora ugovaratelj osiguranja i osiguranik nisu znali niti morali znati da je već nastupio osigurani slučaj ili ako su u trenutku sklapanja ugovora obje ugovorne strane znale za nastupanje osiguranog slučaja - da nisu znale za opseg štete.

Članak 721.

Iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika.

Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, iz osiguranja su isključene i štete nastale posredno ili neposredno zbog:

1) krajnje nepažnje osiguranika,

2) namjernog postupka ili krajnje nepažnje osoba za čije postupke, prema samom zakonu, odgovara osiguranik,

3) nastupanja ratnih i političkih rizika.

Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na štete nastale zbog namjernog postupka ili krajnje napažnje posade broda, a ni na štete nastale zbog radnji i propusta osiguranika - zapovjednika ili drugog člana posade broda ili pilota u plovidbi i rukovanju brodom.

Članak 722.

Kao potpuni gubitak osiguranog predmeta, prema ovom Zakonu, uzima se potonuće bez mogućnosti vađenja, uništenje, nestanak i trajno oduzimanje cijeloga osiguranog predmeta te takvo njegovo oštećenje koje se ne može popraviti i zbog kojega osigurani predmet prestaje biti stvar određene vrste.

U slučaju potpunog gubitka osiguranog predmeta iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini njegove stvarne vrijednosti, odnosno ako je vrijednost ugovorena - u visini ugovorene vrijednosti, ali ne iznad osigurane svote.

Isplatom naknade iz stavka 2. ovoga članka na osiguratelja prelaze sva prava koja osiguranik ima na osiguranom predmetu ako ih se osiguratelj tom prilikom ne odrekne.

Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava na osigurani predmet prelaze na osiguratelja prema stavku 3 ovoga članka samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovoreile, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Članak 723.

Osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak prema članku 722. ovoga

Zakona, ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbježan ili ako troškovi potrebni za popravak oštećenoga osiguranog predilketa i troškovi spašavanja prelaze njegovu ugovorenu ili stvarnu vrijednost.

Osiguranik ima pravo također tražiti naknadu kao za potpuni gubitak ako zbog osiguranog rizika ne može u neprekidnom trajanju od dvanaest mjeseci slobodno upotrebljavati cijeli osigurani predmet i njime raspolagati.

Kada osiguranik odluči tražiti naknadu iz osiguranja prema stavku 1. i 2. ovoga članka, dužan je osiguratelju podnijeti obrazloženi pisani zahtjev za isplatu naknade. Osiguranik gubi pravo na takav zahtjev ako to ne učini u roku od dva mjeseca od dana kada je spoznao okolnosti na kojima temelji svoje pravo, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odmah po isteku roka određenog u tom stavku.

Zahtjev osiguranika prema odredbi stavka 3 ovoga članka treba biti bez uvjeta i odnositi se na cijeli osigurani predmet.

Ako osiguratelj prihvati zahtjev osiguranika podnesen prema odredbi stavka 3. ovoga članka ili ako ga ne ospori u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva, šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Ako osiguratelj ospori zahtjev podnesen prema odredbi stavka 4. ovoga članka i dođe do spora između osiguratelja i osiguranika, sud će cijeniti je li udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prema okolnostima koje su postojale na dan kad je osiguranik podnio zahtjev, odnosno uvjetima iz stavka 2. ovoga članka prema okolnostima na dan isteka roka određenog u tom stavku.

Članak 724.

Predmnijeva se da je brod nestao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju uzima se da je potpuni gubitak broda nastupio na dan koji se odnosi na posljednje raspoložive vijesti o njemu.

Ako su zajedno s brodom osigurani i stanoviti troškovi prema članku 739. stavku 2. ovoga Zakona, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se osigurani troškovi što ih je osiguranik uštedio zbog gubitka broda.

Članak 725.

U slučaju oštećenja osiguranog predmeta ili gubitka jednoga njegova sastavnog dijela iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini troškova nužnih za popravak i dovođenje osiguranog predmeta u prvobitno stanje, ali ne iznad osigurane svote.

Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi popravka prema stavku 1. ovoga članka nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i njegove ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.

Ako se osigurani predmet ne može popraviti i dovesti u prvobitno stanje te u slučaju gubitka stanovite količine odnosrio dijela osiguranog predmeta (djelomičan gubitak), iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gkzbitka vrijednosti osiguranog predmeta primijenjenog na osiguranu svotu.

Ako je osigurani predmet nadosiguran, postotak gubitka vrijednosti prema stavku 3. ovoga članka primjenjuje se na njegovu ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost.

Članak 726.

U slučaju zajedničke havarije nastale u vezi s osiguranim rizicima iz osiguranja se nadoknađuju gubici i oštećenja osiguranog predmeta i troškovi osiguranika u vezi s osiguraikim predmetom koji su priznati u pravovaljanoj diobnoj osnovi te doprinosi u zajedničku havariju koji su za osigurani predmet određeni u takvoj diobnoj osnovi

Pri utvrđivanju visine naknade iz stavka 1 ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 725. i 728. ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti osiguranog predmeta utvrđene u pravovaljanjoj diobnoj osnovi.

Isplatom naknade za gubitke, oštećenja i troškove prema stavku 1. ovoga članka na osiguratelja prelazi pravo osiguranika na doprinos iz zajedničke havarije, ali samo do svote isplaćene naknade povećane za odgovarajuću svotu kamate i provizije koji su priznati u pravovaljanjoj diobnoj osnovi.

Članak 727.

Iz osiguranja se nadoknađuju nagrade za spašavanje osiguranog predmeta od opasnosti pokrivenih osiguranjem koje je osiguranik dužan platiti te troškovi postupka utvrđivanja nagrade.

Ako je osigurani predmet podosiguran, na naknadu iz stavka i ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 711 ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti koja je služila kao osnova za određivalkje visine nagrade za spašavanje.

Članak 728.

Izvanredni troškovi osiguranika radi izbjegavanja šteta od neposredne opasnosti ili smanjenja već nastalih šteta (osiguranikovi troškovi spašavanja) nadoknađuju se iz osiguranja ako su učinjeni razurrrrio ili u suglašnosti s osigurateljem, i ako su u pitanju štete pokrivene osiguranjem.

Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na koristan rezultat, nadoknađuju se iz osiguranja i kad zajedno s naknadom štete premašuju osiguranu svotu, ali sama naknada za te troškove ne može biti veća od osigurane svote.

Troškovi osiguranika nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se iz osiguranja samo do osigurane svote.

Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi spašavanja te troškovi nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti tog predmeta.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka troškovi spašavanja koji su učinjeni na zahtjev osiguratelja unatoč opravdanom protivljenju osiguranika nadoknađuju se u potpunosti bez obzira na odredbe o podosiguranju.

Članak 729.

Troškovi osiguranika koji su bili potrebni za utvrđivanje i likvidaciju šteta pokrivenih osiguranjem nadoknađuju se iz osiguranja u potpunosti i u slučaju podosiguranja.

Članak 730.

Osiguratelj je obvezan nadoknaditi uzastopne štete na stale za istog osiguranja i kad ukupna visina naknade za pokrivene štete prelazi osiguranu svotu.

Ako poslije djelomičnog gubitka ili oštećenja za istog osiguranja dođe do potpunog gubitka osiguranog predmeta, osiguratelj je obvezan, pored naknade za potpuni gubitak, nadoknaditi još samo troškove pokrivene osiguranjem koje je osiguranik imao u vezi s djelomičnim gubitkom i oštećenjem.

Članak 731.

Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili bitni za odluku o pružanju pokrića uopće, osiguratelj može tražiti poništaj ugovora o osiguranju.

Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili značajni samo za težinu pojedinih rizika i veličinu šteta, osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti dio štete koji je vjerovatno nastao zbog neudovoljavanja tim uvjetima.

Članak 732.

Osiguranik je dužan za vrijeme trajanja osiguranja voditi brigu o osiguranom predmetu pažnjom dobrog privrednika i ne poduzimati ništa što bi onemogućilo ostvarivanje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.

U slučaju ostvarenja osiguranog rizika osiguranik je dužan:

1) poduzeti, po mogućnosti u suglasnosti s osigurateljem, sve razumne mjere potrebne da se izbjegne, odnosno smanji šteta,

2) obavijestiti o nastaloj šteti osiguratelja ili njegova ovlaštenog predstavnika čim sazna za štetu,

3) osigurati pravo na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.

Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje ne vodi brigu o osiguranom predmetu ili ne izvrši svoju dužnost iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja je zbog toga nastala.

Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogući ostvarenje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu ili ne izvrši svoje dužnosti iz stavka 2. točke 2) i 3) ovoga članka, osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu u visini štete koju je zbog toga pretrpio.

Članak 733.

Pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguratelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja.

Ako osiguranik namjerno ili iz krajnje nepažnje propusti pravodobno utvrditi štetu na ugovoreni ili, ako o tome nema ugovorenih odredaba, na uobičajeni način, osiguratelj je obvezan nadoknaditi štetu samo ako osiguranik podnese vjerodostojne dokaze o naravi, uzrocima i visini štete te o okolnostima bitnim za utvrđivanje da je šteta pokrivena osiguranjem.

Članak 734.

Osiguratelj je dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 733. ovoga Zakona, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju.

Članak 735.

Ako su u ugovoru o osiguranju koji je sklopljen s više osiguratelja označeni njihovi posebni udjeli, svaki osiguratelj dužan je nadoknaditi štetu samo razmjerno svom udjelu.

Članak 736.

lsplatom naknade iz osiguranja sva prava osiguranika prema trećim osobama, nastala u vezi sa štetom za koju je isplaćena naknada, prelaze na osiguratelja, ali najviše do isplaćene svote.

Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava osiguranika iz stavka 1. ovoga članka prelaze na osiguratelja samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Osiguranik je dužan osiguratelju, na njegov zahtjev, dati punu pomoć u ostvarivanju prava pr-ema trećim osobama i izdati mu uredno popunjenu i potpisanu ispravu o ustupanju svojih prava.

Članak 737.

Tražbine iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za pet godina.

Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći:

1) od dana kad su utvrđeni doprinos i nagrada koje treba platiti osiguranik - za tražbinu naknade za doprinos u zajedničku havariju i za nagradu za spašavanje

2) od dana kad osiguranik dobije zahtjev treće osobe za naknadu štete - za tražbinu naknade za štete nanesene trećim osobama,

3) od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je nastala tražbina - za ostale tražbine

Članak 738.

Odredbe članka 698., članka 705. stavka 1., članka 712 stavka 5. i članka 721. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu se mijenjati ni izričitim odredbama ugovora o osiguranju.

2. Osiguranje broda

Članak 739.

Osiguranje broda obuhvaća trup broda, njegove strojeve, uređaje i opremu, redovne zalihe goriva, maziva i ostalog brodskog materijala te zalihe hrane i pića potrebne za posadu broda.

Izvanredne zalihe goriva, maziva i ostalog materijala te zalihe hrane i pića koje ne služe za redovrie potrebe posade broda te troškovi opremanja i osiguranja broda obuhvaćeni su osiguranjem broda samo ako je to izričito ugovoreno

Članak 740.

Osiguranje broda na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja tereta u polaznoj luci navedeno u ugovoru o osiguranju i traje dok se ne završi iskrcavanje tereta u odredišnoj luci navedenom u tom ugovoru, ali ne dulje od 21 dana nakon dolaska broda u tu luku.

Ako se prije završetka iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka počne s ukrcavanjem tereta u od redišnoj luci za novo putovanje, osiguranje prestaje kad počne ukrcavanje novog tereta.

Ako se u polaznoj luci teret ne ukrcava, osiguranje počinje kad brod digne sidro ili se odveže u toj luci radi polaska na osigurano putovanje.

Ako se u odredišnoj luci teret ne iskrcava, osiguranje prestaje kad se brod usidri ili priveže u toj luci.

Ako se putovanje prekine prije odredišne luke, osiguranje prestaje u mjestu u kojemu je putovanje prekinuto, pri čemu se na odgovarajući način primjenjkrju odredbe stavka 1, 2. i 4. ovoga članka.

Brod je osiguran i za neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji se izvode bez neopravdanog zadržavanja u usputnoj luci neposredno nakon završetka osiguranog putovanja, ako se brodom za to vrijeme ne mo že koristiti u privredne ili druge svrhe.

Članak 741.

Ako se osiguranje broda na vrijeme završava dok se brod nalazi na putovanju, osiguranje se produljuje do prve odredišne luke, ako se osiguranik nije toga odrekao prije proteka osiguranog vremena.

U pogledu završetka putovanja u prvoj odredišnoj luci na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 740. ovoga Zakona.

Osiguranje se produljuje i za trajanja neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji su zapoćeti u tijeku trajanja ili neposredno poslije proteka osiguranja, a izvode se bez neopravdanog zadržavanja ako se brodom za to vrijeme ne može koristiti u privredne svrhe.

U slučaju produljenja osiguranja prema odredbi stavka i ovoga članka osiguratelj ima pravo na dopunsku premiju razmjerno vremenu za koje je osiguranje produljeno.

Članak 742.

Iz osiguranja broda isključene su štete nastale posredno ili neposredno zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu ako je osiguranik za njih znao ili mogao saznati pozornošću urednog brodara i spriječiti nastanak štete.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na štete nastale zbog mane ili nesposobnosti za plovidbu za koje je osiguratelj bio obaviješten ili saznao na drugi način pri sklapanju ugovora o osiguranju.

Pod nesposobnošću broda za plovidbu prema ovom članku razumijeva se njegova opća nesposobnost te nesposobnost za određeno putovanje i prijevoz koje brod obavlja, bilo zbog tehničkih nedostataka bilo zbog njegove nedovoljne ckpremljenosti, neodgovarajuće posade, prekomjernog ili nepravilnog ukrcavanja tereta, ukrcaja putnika izrrad dopuštenog broja bilo iz drugih razloga.

Pri osiguranju broda na vrijeme iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog rizika ostvarenih izvan granice plovidbe predviđene u ugovoru o osiguranju

Članak 743

Ako se oštećeni brod popravi ili izgubljeni dijelovi trupa broda, strojeva, uređaja, opreme ili zaliha zamijene, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini stvarnih troškova nužnih za popravak broda ili zamjenu dijelova, ali ne i šteta zbog gubitka vrijednosti broda do kojeg je došlo unatoč obavljenim popravcima i zamjeni dijelova.

Ako se zbog popravka broda ili zamjene dijelova znatno poveća stvarna vrijednost broda, od naknade iz osiguranja odbija se povečani dio vrijednosti koji je na taj način nastao.

Ako se oštećeni brod ne popravi ili izgubljeni dijelovi ne zamijene u tijeku trajanja osiguranja ili neposredno poslije toga, a osiguranik traži da se šteta nadoknadi prije nego što se obavi popravak, odnosno zamjena, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gubitka vrijednosti broda primijenjenog na osiguranu svotu, ali ne iznad procijenjenih troškova popravka broda, odnosno zamjene dijelova broda.

3. Osiguranje robe

Članak 744.

Jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena - jednom osiguranom svotom, mogu se osigurati, pored vrijednosti robe u polaznom mjestu, još i troškovi osiguranja, vozarine, carine i ostali troškovi u vezi s prijevozom i isporukom robe te očekivani dobitak, pri čemu nije potrebno u ugovoru izričito navesti sve te troškove i očekivani dobitak, koji su pokriveni istim ugovorom o osiguranju

Članak 745.

Osiguranje robe na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja na prvo prijevozno sredstvo u mjestu predviđenom u ugovoru o osiguranju radi izvršenja osiguranog putovanja i traje dok se roba ne iskrca s posljednjeg prijevoznog sredstva u odredištu predviđenom u ugovoru o osiguranju.

Ako se putovanje prekine u kakvu usputnom mjestu, osiguranje prestaje iskrcanjem robe s posljednjega prije voznog sredstva u tom mjestu.

Odredbama ovoga članka ne dira se u odredbe članka 715. ovoga Zakona u pogledu odstupanja od osiguranog putovanja.

Članak 746.

Iz osiguranja su isključene štete nastale zbog mane ili prirodnih svojstava robe, ako nije drugačije ugovoreno.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na slučaj kad je do štete došlo zakašnjenjem prijevoznog sredstva nastalim zbog osiguranog rizika.

Članak 747.

U slučaju potpunog gubitka robe iz osiguranja se nadoknađuje vrijednost robe u polaznom mjestu i vrijednost ostalih interesa obuhvaćenih istom ugovornom vrijednosti, odnosno istom osiguranom svotom prema članku 744. ovoga Zakona.

Ako je osiguranik zbog potpunog gubitka robe ili iz drugih razloga uštedio stanovite troškove koji su bili osigu rani zajedno s vrijednošću robe u polaznom mjestu, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se tako ušteđeni troškovi.

Članak 748.

Pri osiguranju robe postotak gubitka vrijednosti prema odredbi članka 725. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se uspoređivanjem vrijednosti robe u zdravom i oštećenom sta nju u mjestu u kojem se osigurano putovanje završava.

Ako se oštećena roba prije dolaska na odredište proda, u sporazumu s osigurateljem radi izbjegavanja veće štete, iz osiguranja se nadoknađuje razlika između ćiste svote dobivene prodajom i osigurane svote, ili, ako je roba nadosigurana - razlika između ćiste svote dobivene prodajom i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.

Članak 749.

Ako se zbog nastupanja osiguranog slučaja roba iskrca s broda prije odredišta, iz osiguranja se, prema odredbi članka 728. stavka 3. ovoga Zakona, nadoknađuju, pored troškova iskrcavanja, još i troškovi uskladištenja te višak troškova daljnjeg otpremanja robe do odredišta koji padaju na teret osiguranika.

Članak 750.

Pored slučajeva iz članka 723. stavka 1. ovoga Zakona osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak osigurane robe prema odredbi članka 722. ovoga Zakona još i:

1) kad je brod u tijeku putovanja postao nesposoban za plovidbu zbog ostvarenja osiguranog rizika, a roba se nije mogla otpremiti do odredišta u roku od šest mjeseci poslije toga ili ako bi troškovi otpremanja robe, koji padaju na teret osiguranika, bili veći od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranih interesa na robi,

2) kad je roba, zbog oštećenja, izgubila četiri petine svoje vrijednosti, a ne može se popraviti i dovesti u prijašnje stanje,

3) kad izdaci za spašavanje i troškovi popravka i otpreme oštećene robe do odredišta, koji treba da se obave i koji padaju na teret osiguranika, prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost osiguranih interesa na robi.

Članak 751.

Ako se veći broj pošiljaka koje se uzastopce otpremaju osigurava jednim ugovorom samo u općim crtama (opći ugovor o osiguranju). ugovaratelj osiguranja dužan je sve takve pošiljke naknadno prijaviti osiguratelju kad se otpreme, sa svim podacima potrebnim za konačno utvrđivanje obveza stranaka, u skladu s općim ugovorom o osiguranju.

Ako općim ugovorom o osiguranju nije utvrđena širina pokrića koje se daje ili vrijednost na koju se pojedine pošiljke osiguravaju, ugovaratelj osiguranja dužan je svoj zahtjev u tom pogledu prijaviti osiguratelju, po mogućnosti prije početka putovanja.

Ako ugovaratelj osiguranja na udovolji za pojedine pošiljke svojoj dužnosti iz stavka 2 ovoga članka prije nastanka štete ili ako štete nema - prije svršetka osiguranog putovanja, smatra se da su te pošiljke osigurane protiv rizika iz članka 717. stavlca 1. ovoga Zakona na stvarnu vrijednost prema članku 708. ovoga Zakona povećanu za svotu vozarine koja pada na teret osiguranika i troškova osiguranja.

Ako ugovaratelj osiguranja namjerno ili iz krajnje nepažnje ne izvrši svoju dužnost iz stavka 1. ovoga članka, osiguratelj ima pravo raskinuti opći ugovor o osiguranju i odbiti isplatu naknade za štete nastale kod neprijavljenih pošiljaka.

Osiguratelj ima pravo na premiju osiguranja i za neprijavljene pošiljke ako su bile makar i kratko vrijeme izložene rizicima prema općem ugovoru o osiguranju, pa i u slučaju raskida ugovora prema stavku 4. ovoga članka.

Osiguratelj je obvezan, na zahtjev ugovaratelja osiguranja, predati policu prema članku 704. ovoga Zakona za svaku prijavljenu pošiljku

4. Osiguranje vozarine

Članak 752

Osiguranjem vozarine pokriva se bruto svota vozarine, ako nije drugačije ugovoreno.

Članak 753.

U slučaju potpunog gubitka vozarine zbog potpunog gubitka robe za koju je vozarina plaćena ili treba da se plati šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2. ovoga Zakona, s tim da na osiguratelja vozarine ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.

Članak 754.

Ako je osigurana vozarina koja je plaćena ili treba da se plati za određenu robu, naknada za štetu zbog osiguranih rizika, ako se ne može utvrditi na drugi način, utvrđuje se u istom razmjeru kao i naknada za štetu na robi na koju se vozarina odnosi.

Članak 755.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na osiguranje vozarine za prijevoz određene robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe, a na osiguranje druge vozarine - odredbe koje se odnose na osiguranje broda.

5. Osiguranje odgovornosti

Članak 756.

Pri osiguranju odgovornosti osiguranika za štete nanesene trećim osobanla iz osiguranja se nadoknađuju svote koje je osiguranik obvezan platiti tim osobama u vezi sa svojom odgovornošću pokrivenom osiguranjem te troškovi potrebni za utvrđivanje visine njegove obveze.

U slučaju osiguranja iz stavka 1. ovoga članka oštecenik može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpio dogadajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Iz osiguranja se nadoknađuju i troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja i njegovih predstavnika ili u sporazumu s njima, radi zaštite od neopravdanih ili pretjeranih zahtjeva trećih osoba te troškovi razumnih mjera što ih je osiguraraik poduzeo u istu svrtlu bez suglasnosti osigura telja ili njegovih predstavnika ako se takva suglasnost nije mogla pravovremeno dobiti.

Ako je u ugovoru o osiguranju predviđena svota na koju je odgovornost osigurana, naknada iz stavka 1. ovoga članka daje se samo do osigurane svote.

Članak 757

Ako je odgovornost brodara pokrivena. istim ugovorom kojim je osiguran brod, naknada iz osiguranja odgovornosti prema članku 748. ovoga Zakona daje se neovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem broda.

Ako u ugovoru nije predviđena posebna svota za osiguranje odgovornosti brodara, smatrat će se da je njegova odgovornost osigurana na istu svotu na koju je osiguran i brod.

Članak 758.

U slučaju sudara izmedu dva broda istog osiguranika primjenjuju se odredbe o osiguranju odgovornosti brodara kao da brodovi pripadaju raznim osobama

Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kad osigurani brod nanese štetu drugim sredstvima, odnosno imovini istog osiguranika.

6. Razna osiguranja

Članak 759.

U slučaju potpunog gubitka očekivanog dobitka zbog potpunog gubitka robe šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2 ovoga Zakona, s tim da na osigura telja očekivanog dobitka ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.

Na osiguranje oćekivanog dobitka u vezi s prijevozom robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe.

Članak 760.

Troškovi osiguranja mogu se osigkrrati jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena - jednom osiguranom svotom zajedno s predmetom za čije su osiguranje plaćeni ili treba da se plate, pri čemu nije potrebno da se u ugovoru o osiguranju izričito navedu ti troškovi.

DIO DEVETI

PLOVIDBENE NEZGODE

GLAVA I

SUDAR BRODOVA

Članak 761.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svaki plovni objekt bez obzira na njegovu namjenu, uključujući i brodicu te hidroavion na vodi.

Članak 762

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na odgovornost za štetu

1) koju su brod, osobe na brodu ili stvari na brodu pretrpjeli zbog sudara brodova,

2) koju jedan brod prouzroči drugom brodu zbog obavljanja manevra ili propuštanja da obavi manevar ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između brodova nije došlo,

3) koju prouzroči usidreni brod ili se nanese usidrenom brodu,

4) koju prouzroče jedan drugome brodovi koji plove u sastavu istog teglja, odnosno u istome potiskivanom sastavu.

Za odgovornost za štetu koja je pri sudaru brodova prouzročena radioaktivnim svojstvima, ili istodobnim radioaktivnim i toksičkim svojstvima, ili eksplozivnim ili dru gim opasnim svojstvima nuklearnog goriva, ili radioaktivnim svojstvima proizvoda ili otpadaka. primjenjuju se odredbe članka 850. do 866. ovoga Zakona.

Članak 763.

Za štete u slučajevima navedenim u članku 762. ovoga Zakona odgovara brod, odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena.

Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara.

Članak 764.

Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakona postoji i kad je šteta preuzročena radnjom ili propuštanjem radnje od peljara, bez obzira na to je li peljarenje bilo obvezno.

Članak 765.

Ako je šteta preuzročena krivnjom dvaju ili više brodova, svaki brod odgovara razmjerno svojoj krivnji.

Ako se opseg krivnje ne može ustanoviti, odgovornost brodova za štetu dijeli se na jednake dijelove.

Članak 766.

Pri šteti preuzročenoj sudarom brodova nadoknađuje se i izmakli dobitak, bez obzira na stupanj krivnje.

Članak 767.

Ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.

Članak 768.

Brod koji je u slučajevima iz članka 767. ovoga Zakona platio na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji ima pravo zahtijevati od drugog broda da mu od isplaćene svote namiri onoliko koliko bi na taj brod otpalo na ime naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.

Brod koji, iz razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog broda ili drugih brodova svotu na koju ima pravo prema stavku 1. ovoga članka može naplatu te svote zahtijevati od ostalih brodova čijom je krivnjom nastala šteta razmjerno krivnji svakog od tih brodova.

Članak 769.

Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom ili ako se ne može ustanoviti uzrok zbog kojeg je nastao sudar brodova, štetu snosi oštećenik.

Članak 770.

Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopčiti ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi.

Vlasnik broda i brodar ne odgovaraju za naknadu štete preuzročenu od zapovjednika broda neizvršenjem obveze iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 771.

Tražbina naknade štete preuzročene sudarom broda zastarijeva za dvije godine od dana sudara.

Regresni zahtjev (članak 768.) zastarijeva za jednu godinu

Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od roka navedenog u stavku 1. i 2. ovoga članka.

Zastara izstavka 2. ovoga članka počinje teći:

1) od dana pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje svota solidarne odgovornosti,

2) od dana plaćanja, ako nije pokrenut sudski postupak,

3) od dana kad je vjerovnik saznao za plaćevnu nesposobnost svojeg dužnika, s tim da zastarni rok ne može biti dulji od dvije godine od dana plaćanja, odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude - pri zahtjevu za raspodjelu dijela plaćevno nesposobnog dužnika (članak 768. stavak 2.).

Članak 772.

Odredbama ove glave Zakona ne dira se u odredbe ovoga Zakona o ograničenju odgovornosti brodara, a ni u prava i obveze koje proizlaze iz ugovora o iskorištavanju brodova ili kakva drugog ugovora.

Članak 773.

Odredbe ove glave Zakona, osim odredbe članka 770. stavka 1. ovoga Zakona, primjenjuju se i na ratne brodove.

GLAVA II.

SPAŠAVANJE

Članak 774.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na spašava nje osoba, brodova i stvari s tih brodova.

Pod spašavanjem, prema ovom Zakonu, razumijeva se i pružanje pomoći.

Članak 775.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na sve plovne objekte, bez obzira na njihovu namjenu uključujući brodice i zrakoplove koji spašavaju ili su predmetom spašavanja na vodi.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odredbe članka 796. do 799. i članka 800. stavka 2. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ratne brodove.

Članak 776.

Zapovjednik broda koji na bilo koji način dozna da se osobe, uključujući i neprijatelje u slučaju oružanog sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan im je odmah krenuti u pomoć najvećom brzinom obavještavajući ih o tome.Ako je to moguće, i poduzeti njihovo spašavanje.

Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo poslije sav jetovanja sa zapovjednicima koji su odgovorili na njegov poziv za pomoć, ako je savjetovanje moguće obaviti, izabra ti jedan od tih brodova ili više njih za koje smatra da su naj prikladniji pružiti mu pomoć.

Zapovjednik ili zapovjednici brodova izabranih da pruže pomoć brodu u opasnosti dužni su prihvatiti izbor i odmah, najvećom brzinom, krenuti u pomoć osobama koje su u životnoj opasnosti.

Zapovjednik broda dužan je spašavati osobe koje su u životnoj opasnosti iako se one tome protive ili ako se spašavanju osoba protivi zapovjednik broda na kojem se te osobe nalaze.

Članak 777

Iznimno od odredbi članka 776. ovoga Zakona, zapovjednik broda nije dužan krenuti u pomoć i poduzeti spašavanje osoba u životnoj opasnosti:

1) ako bi poduzimanje tog spašavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za osobe na tom brodu,

2) ako opravdano smatra da, prema posebnim okolnostima slučaja, poduzimanje spašavanja osoba u opasnosti ne bi bilo uspješno,

3) ako dozna da je drugi brod izabran da ide u pomoć i da je izabrani brod taj izbor prihvatio,

4) ako od zapovjednika broda u opasnosti, ili neposredno od osoba koje su bile u životnoj opasnosti, ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih osoba bude obaviješten da pomoć više nije potrebna.

Članak 778.

U slučaju sudara brodova zapovjednik broda dužan je, ako to može učiniti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za osobe na njemu, pored prvenstvenog spašavanja osoba, poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.

Članak 779.

Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje (članak 777.) te razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda uakon sudara (članak 778.)

Članak 780.

Vlasnik broda ili brodar ne odgovara za štetu koja nastane zato što je zapovjednik broda povrijedio dužnosti određene u članku 776. i 778. ovoga Zakona.

Članak 781.

Spašavanje hrvatskog ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.

Članak 782.

Odredbe članka 776. i 778. ovoga Zakona odnose se i na ratne brodove.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ministar obrane propisat će u kojim slučajevima zapovjednik hrvatskog ratnog broda nije dužan obavljati spašavanje kao što je to određeno u članku 776. i 779. ovoga Zakona.

Članak 783.

Za spašavanje osoba ne pripada nagrada.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je u spašavanju sudjelovalo više spašavatelja od kojih su neki spasili osobe, a neki brod ili stvari s broda, spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravični dio nagrade za spašavanje priznate spašavatelju broda i stvari s broda.

Članak 784 .

Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se na spašavanje broda i stvari s broda, osim ako se ugovorom o spašavanju ne predviđa drugačije.

Zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti imaju pravo zaključiti ugovor o spašavanju u ime vlasnika stvari na brodu.

Stranke ugovorom ne mogu isključiti ili umanjiti svoje obveze glede zaštite morskog okoliša utvrđene u članku 786. niti isključiti odredbe članka 787 ovoga Zakona.

Članak 785.

Za svako spašavanje bruda ili stvari s broda koje je dalo koristan rezultat spašavatelju pripada pravična nagrada.

Visina nagrade ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda, odnosno spašenih stvari.

Članak 786.

Spašavatelj je dužan pri obavljanju spašavanja i pri sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu primijeniti dužnu pažnju, zatražiti pomoć drugih spašavatelja ako to okolnosti nalažu i prihvati pomoć drugih spašavatelja kada ga zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti, odnosno vlasnik stvari s broda razborito zatraži da tako učini.

Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik stvari s broda u opasnosti dužni su surađivati sa spašavateljem tijekom spašavanja, primijeniti dužnu pažnju pri sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu, a kada brod ili stvari s broda budu dopremljeni u sigurnost - prihvatiti brigu o njima ako ih spašavatelj to razborito zatraži.

Članak 787.

Sud može, na zahtjev stranke, poništiti ili izmijeniti ugovor o spašavanju broda ili stvari s broda:

1) ako je ugovor sklopljen u trenutku i pod utjecajem opasnosti i ako utvrdi da ugovorne odredbe nisu pravične,

2) ako utvrdi da je stranka na sklapanje ugovora bila navedena prijevarom ili namjernim prikrivanjem činjenica,

3) ako utvrdi da je ugovorena nagrada prema učinjenoj usluzi pretjerano visoka ili pretjerano niska.

Članak 788.

Ako stranke nisu sklopile ugovor o spašavanju broda ili stvari s broda, ili ako su takav ugovor sklopile, ali nisu ugovorile visinu nagrade za spašavanje, o visini nagrade, u slučaju spora, odlučuje sud.

Sud utvrđuje visinu nagrade za spašavanje uzimajući u obzir:

1) spašenu vrijednost broda i stvari s broda,

2) vještinu i napore spašavatelja u sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu,

3) stupanj uspjeha što ga je spašavatelj postigao,

4) prirodu i stupanj opasnosti,

5) vještinu i napore spašavatelja u spašavanju osoba, broda i stvari s broda,

6) utrošeno vrijeme, uložene troškove i gubitke spašavatelja,

7) rizik odgovornosti i druge rizike kojima su se izložili spašavatelji ili njihova oprema,

8) brzinu kojom su usluge pružene,

9) dostupnost i upotrebu brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja,

10) stanje spremnosti i djelotvornosti opreme spašavatelja te njenu vrijednost.

Odredbe stavka 2 ovoga članka primjenjuje se i kad sud na temelju članka 787. ovoga Zakona mijenja visinu ugovorene nagrade.

Članak 789.

Ako je spašavatelj obavio spašavanje broda koji je sam ili svojim teretom prijeti štetom na morskom okolišu, pa prema odredbi članka 788 stavka 2. ovoga Zakona nije uspio zaslužiti nagradu za spašavanje barem u visini posebne naknade u skladu s ovim člankom, imat će pravo na posebnu naknadu od vlasnika toga broda u visini svojih uloženih troškova.

Ako je spašavatelj, uz uvjete utvrdene u stavku 1 ovoga članka, svojim djelovanjenk spriječio ili smanjio štetu na morskom okolišu, posebna naknada koju vlasnik broda ima platiti takvom spašavatelju može se povećati do 30% od troškova koje je spašavatelj uložio.Međutim, ako to smatra pravičnim i opravdanim te primjenjujući odredbu članka 788 stavka 2 ovoga Zakona, sud može dodatno povećati takvu posebnu naknadu do najviše 100% od troškova koje je spašavatelj uložio.

Troškovi spašavatelja, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, znače gotovinske izdatke koje je spašavatelj razborito uložio pri spašavanju i pravičan omjer za opremu i osoblje koji su stvarno i razborito bili uključeni u spašavanje, prirnjenjujući mjerila utvrdena u članku 788. stavku 2. točkama 8), 9) i 10) ovoga Zakona.

Ukupna posebna naknada po ovom članku platit će se jedino onda i u onom omjeru za koliko je ta naknada veća od nagrade za spašavanje koja spašavatelju pripada na osnovi odredbe članka 788. ovoga Zakona.

Ako je spašavatelj svojom krivnjom propustio spriječiti ili smanjiti štetu na morskom okolišu, sud ga može dijelom ili u cijelosti lišiti posebne naknade iz ovoga članka.

Odredbama ovoga članka ne isključuje se niti utječe na moguću regresnu tražbinu vlasnika broda iz kojeg je proistekla opasnost za morski okoliš.

Članak 790.

Ako ima više spašavatelja, a spašavatelji se nisu sporazumjeli o razmjeru u kojem se između njih treba podijeliti nagrada za spašavanje broda ili stvari s broda, o tom razmjeru odlućuje sud primjenjujući odredbe članka 788 ovoga Zakona.

Ako ima više spašavatelja, svaki od njih može ostvarivati zahtjev za nagradu i samostalno.

Članak 791.

Sud može smanjiti nagradu ili odlučiti da spašavatelju ne pripada nagrada za spašavanje broda ili stvari s broda ako su spašavatelji svojom krivnjom izazvali potrebu spašavanja ili ako su pri spašavanju izvršili krađu, utaju ili prijevarnu radnju.

Članak 792.

Spašavatelj koji se upustio u spašavanje broda ili stvari s broda protiv izričite i razborite zabrane od zapovjednika broda vlasnika broda ili brodara spašavanog broda, odnosno osobe ovlaštene raspolagati stvarima na spašavanom brodu, nema pravo na nagradu.

Članak 793.

Ako se spašavanje broda i stvari s broda obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti, nagradu za spašavanje dužan je platiti brodar spašenog broda, ako ugovorom nije drugačije predviđeno.

Ako je sklopljen ugovor o spašavanju, vlasnik spašenih stvari ili osoba koja ima pravo raspolagati tim stvarima odgovara solidarno s osobom obveznom na plaćanje nagrade za spašavanje broda samo za dio nagrade koji se odnosi na te stvari.

Ako ugovor o spašavanju nije bio sklopljen, nagradu za spašeni brod dužan je plaliti brodar spašenog broda, a nagradu za spašene stvari - vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolagati tim stvarirna.

Članak 794.

Na zahtjev spašavatelja. osoba koja plaća nagradu za spašavanje prema odredbama članka 793. ovoga Zakona dužna je pružiti odgovarajuće jamstvo za dažbinu spašavatelja, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

Uz osobnu obvezu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik i brodar spašenog broda dužni su na vrijeme poduzeti sve razumne mjere kako bi vlasnici ili osobe ovlaštene raspolagati stvarima na spašenom brodu pružili odgovarajuće jamstvo za svoja dugovanja spašavatelju, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

Bez suglasnosti spašavatelja spašeni brod i stvari s broda ne smiju se otpremiti iz luke ili mjesta na koje su dospjeli neposredno po dovršetku spašavanja, sve dok se ne pruži odgovarajuće jamstvo za tražbine spašavatelja prema njima.

Članak 795.

Iznos utvrđen pravomoćnom odlukom o visini nagrade za spašavanje ili o posebnoj naknadi (članak 789.) spašavatelj ima pravo potraživati izravno od osiguratelja broda i stvari s broda, odnosno od osiguratelja odgovornosti broda, ako je takav osiguratelj dao jamstvo glede tih iznosa.

Članak 796.

Svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu spašavatelju pri spašavanju i troškova preuzročnih spašavanjem predstavlja čistu nagradu.

Određeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spašavatelja.

Članak 797

Spašavatelj se ne može odreći dijela nagrade koji čini udio članova posade u toj nagradi bez pristanka članova posade broda spašavatelja.

Članak 798.

Svaki član posade broda spašavatelja može, nakon proteka roka od jedne godine od dana kad je spašavanje okončano, tužbom prema brodaru spašenog broda ostvariti nagradu za spašavanje u dijelu koji predstavlja njegov udio u toj nagradi, ako brodar spašavatelj nije podnio u tom roku tužbu za isplatu nagrade za spašavanje.

Članak 799.

Odredbe ove glave Zakona koje se odnose na nagradu za spašavanje primjenjuju se i u slučaju spašavanja između brodova istog vlasnika broda ili brodara.

Članak 800.

Tražbine za isplatu nagrade za spašavanje zastarijevaju nakon proteka dvije godine od dana kad je spašavanje okonćano.

Tražbine članova posade navedena u članku 798. ovoga Zakona zastarijevaju nakon proteka jedne godine.

Nakon što je nastala tražbina stranke mogu pisano ugovoriti rokove zastare koji su dulji od rokova navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

GLAVA III.

VAĐENJE POTONULIH STVARI


Članak 801.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na vađenje brodova, brodica, drugih plovnih objekata, zrakoplova, ili novih dijelova i tereta i drugih stvari (u daljnjem tekstu: potonule stvari) potonulih u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na nasukane brodove i brodice, ukoliko se ne radi o njihovu spašavanju.

Članak 802.

Na vađenje stvari potonulih za vrijeme spašavanja ili dok je trajala opasnost u kojoj se brod nalazio neposredno prije započetog spašavanja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na spašavanje.

Članak 803.

Izuzimajući odredbe članka 804. i 805. ovoga Zakona, potonulu stvar može vaditi domaća ili strana osoba koja je vlasnik stvari ili ima pravo raspolaganja tom stvari (ovlaštena osoba).

Potonula stvar može se vaditi na osnovi dozvole nadležne lučke kapetanije.

U zahtjev kojim se traži dozvola za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o pravu vlasništva i vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njenu vađenju.

U odobrenju za vađenje potonule stvari kapetanija iz stavka 2. ovoga članka određuje uvjete sigurnosti i rok početka i završetka radova.

Odobrenje za vađenje potonule stvari koja je od vojnog značenja kapetanija može izdati samo uz suglasnost Ministarstva obrane.

Odobrenje za vađenje stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture i prosvjete.

O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ili uklanjanju potonule stvari ili nasukanog broda, ovlaštena osoba dužna je, bez odlaganja obavijestiti kapetaniju koja je izdala odobrenje.

Članak 804 .

Ako potonula stvar leži na takvu mjestu da predstavlja opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava morskih voda i teritorijalnog mora i onečišćuje ili more onečistiti morski okoliš, teritorijalno nadležna kapetanija će narediti ovlaštenoj osobi da u primjerenom roku izvadi ili ukloni potonulu stvar.

Ako ovlaštena osoba ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, kapetanija će na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom hrvatske pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost, potonulu stvar izvaditi ili ukloniti s plovnog puta.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu opasnost ili smetnju za plovidbu, kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka riješiti da se na trošak i rizik ovlaštene osobe, a posredstvom hrvatske pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost, izvadi ili ukloni potonula stvar.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja, a podnosi se Ministarstvu u roku od 15 dana od dana njegova primitka.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se naređuje vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari koja je u vlasništvu strane osobe dostavlja se Ministarstvo vanjskih poslova.

Članak 805.

Ako potonula stvar predstavlja neposrednu smetnju ili opasnost za plovidbu, a teritorijalno nadležnoj lučkoj kapetaniji nije poznata osoba ovlaštena za vađenje potonule stvari (članak 803. stavak 1 ) ili kad joj je ta soba poznata, ali ona ne namjerava vaditi potonulu stvar, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti zapoćeto vađenje, vađenje potonule stvari može poduzeti hrvatska pravna ili f izička osoba kojoj je to poslovna djelatnost.

Smatra se da poznata ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari, odnosno da je prekinula ili napustila vađenje ako u roku od 90 dana od dana kad je stvar potonula ne podnese izjavu da namjerava vaditi potonulu stvar ili ako u roku od 90 dana od dobivanja dozvole kapetanije ne započne vađenje, odnosno ako ne nastavi radove na vađenju potonule stvari koje je prekinula ili napustila bez opravdana razloga.

Smatra se da nepoznata ovlaštena osoba ne namjerava vaditi potonulu stvar ako u roku od 90 dana ne podnese zahtjev za vađenje i dokaze o svojem pravu na vadenje putonule stvari.

Članak 806.

Pravna ili fizička osoba koja je započela vaditi potoraulu stvar na temelju odredbe članka 804. stavka 1 ovoga Za kona ne smije bez opravdanog razloga prekinuti ili napezstiti te radove ako bi njihovo prekidanje ili napuštanje moglo prouzročiti štetu ovlaštenoj osobi.

Članak 807

Troškovi vađenja potonule stvari iz članka 805. stavka 1. ovoga Zakona kao i troškovi njenog daljnjeg čuvanja platit će se iz sredstava koja se osiguravaju u državnom proračunu.

Ako ovlaštena osoba postane poznata, dužna je naknaditi državnom proračunu troškove vađenja i čuvanja stvari iz članka 805. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 808

Ako su za vađenje potonule stvari potrebna osobita nautička i tehnička sredstva i osobita stručnost, domaća ili strana ovlaštena osoba koja ne raspolaže tim sredstvima, odnosno stručnošću može svoju potonulu stvar vaditi samo uz pomoć domaće fizičke ili pravne osobe kojoj je to poslovna djelatnost.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stranoj ovlaštenoj osobi može se dopustiti da vadi potonulu stvar uz pomoć druge strane osobe koja udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka

Potonule stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture može vaditi domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja ima za to odobrenje Mi nistarstva kulture i prosvjete.

Protiv rješenja Ministarstva kulture i prosvjete kojim se daje ili uskračuje odobrenje ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 809.

Vlasnik koji ne izvadi svoju potonulu stvar u roku od deset godina od dana kad je potonula gubi pravo vlasništva, a potonula stvar postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

Ako se ne može utvrditi kad je stvar potonula, predmnijeva se da su brod, drugi plovni objekt, zrakoplov ili njihovi dijelovi, teret i druge stvari koje su se na njima nalazile potonuli sutradan nakon dobivanja posljednje vijesti o brodu, plovnom objektu ili zrakoplovu, a ostali predmeti onog dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo.

Članak 810.

Izvoditelj radova koji poduzme vađenje potonule stvari na temelju odluke nadležnog tijela (članak 804. i 805) ili na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom - ako tim ugovorom nije predviđeno drugačije - odgovara za štetu koju preuzroči svojim radom ukoliko ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći primjenom dužne pažnje.

Za štetu preuzročenu vađenjem potonulih stvari osim slučajeva navedenih u sttvku 1. ovoga članka izvoditelj radova odgovara, ako ne dokaže da je štetu skrivila ovlaštena osoba ili osoba za koju ona odgovara.

Članak 811.

Izvoditelj radova ima pravo na naknadu za vađenje potonule stvari, osim ako je vađenje poduzeo protiv izričite zabrane ovlaštene osobe.

Ako stranke drugačije ne ugovore, naknada za vađenje potonule stvari ne može prekoračiti svotu vrijednosti izvadene stvari.

Ograničenje iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na naknadu za vađenje, odnosno uklanjanje ili uništenje potonule stvari koje je obavljeno po naredbi nadležnog tijela (članak 803. stavak 2.) te za stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju svojstvo spomenika kulture.

Članak 812.

Izvoditelj radova, ako nije drugačije ugovoreno, ima pravo zaloga na izvađenoj potonuloj stvari za osiguranje naknade za vađenje i čuvanje stvari, pa je može zadržati dok mu ovlaštena osoba ne podmiri te tražbine osim za stvari za koje se utvrdi da imaju svojstvo spomenika kulture.

Članak 813.

žbina naknade za vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari zastarijeva za tri godine od dana, kad je obavljeno vađenje, uklanjanje ili uništenje potonule stvari.

GLAVA IV.

ZAJEDNIČKE HAVARIJE

1. zajedničke odredbe

Članak 814.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na naknadu šteta koju iz čina zajedničke havarije pretrpe sudionici plovidbenog pothvata.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na brodice ako je to između stranaka izričito ugovoreno.

Članak 815.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ovo značenje:

1) čin zajedničke hevarije jest svaki namjeran i razložan izvanredan trošak i svaka namjerna i razložna šteta učinjeni, odnosno preuzročeni od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamjenjuje, poduzet radi spašavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički prijeti,

2) sudionik plovidbenogpothvata jest vlasnik, odnosno brudar broda i osoba koja je ovlaštena raspolagati teretom ukrcanim na brod,

3) plovidbeni pothvat jest putovanje broda od početka ukrcavanja do svršetka iskrcavanja tereta svakoga pojedinog sudionika pothvata,

4) dužnička masa jest imovina prema čijoj se vrijednos ti na temelju odredaba ovoga Zakona pridonosi naknadi štete ili troškova koji su preuzročeni činom zajedničke havarije,

5) vjerovnička masa jest šteta ili troškovi prouzročeni činom zajedničke havarije koji se na temelju odredaba ovoga Zakona nadoknađuju iz dužničke mase,

6) luka završetka zajedničkog pothvata jest luka u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku čina zajedničke havarije.

Članak 816.

Štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju snose, na temelju odredaba ovoga Zakona, svi sudionici pothvata, razmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu (članak 820. točka 1.).

Članak 817.

Ako odredbama ovoga Zakona ili ugovorom stranaka nije drugačije određeno, kao zajednička havarija priznaju se žrtve, štete i troškovi koji su neposredno ili neminovno posljedica čina zajedničke havarije, a koji se po općeprihvaćenim međunarodnim pomorskim običajima smatraju zajedničkim havarijama.

Članak 818.

Svaki trošak koji prema svojoj naravi nije trošak zajedničke havarije, ali je učinjen umjesto kakva drugog troška, koji bi, da je bio učinjen, bio priznat kao zajednička havarija, smatrat će se zajedničkom havarijom, i tako će biti priznat, bez obzira na eventualne uštede, ali samo do svote ušteđenog troška zajedniče havarije.

2. Doprinos u zajedničku havariju

Članak 819.

Dužnost doprinosa u zajedničku havariju postoji i kad je šteta ili trošak prouzročen krivnjom jednog od sudionika plovidbenog pothvata.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u prava sudionika plovidbenog pothvata koji je pridonio u zajedničku havariju prema osobama koje su svojom krivnjom preuzročile štetu ili trošak.

Članak 820.

Ako ovini Zakonom nije drugačije određeno:

1) dužničku masu sačinjava činom zajedničke havarije spašena imovina, vrijednost žrtvovane imovine i smanjena vrijednost oštećene imovine,

2) vjerovničku masu sačinjava činom zajedničke havarije žrtvovana vrijednost i smanjena vrijednost oštećene imovine te troškovi koji se smatraju zajedničkom havarijom, uključujući i troškove likvidacije zajedničke havarije.

Članak 821.

Iznimno od odredbe članka 820. ovoga Zakona ne ulaze:

1) u dužničku masu - predmeti za osobnu upotrebu posade i prtljaga putnika za koju nije izdana prtljažnica ili teretnica,

2) u vjerovničku masu - gubitak ili šteta na izbaćenom teretu koji nije bio smješten u brodu u skladu s priznatim običajima, teret ukrcan bez znanja brodara te teret koji je namjerno pogrešno naznačen.

Ako je spašen teret koji je ukrcan bez znanja brodara ili namjerno pogrešno opisan, taj teret ulazi u dužničku masu.

Članak 822.

Vrijednost imovine koja ulazi u vjerovničku i dužničku masu, osim troškova, određuje se prema vrijednosti u vrijeme i u luci gdje se završava zajednički pothvat, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Troškovi se utvrđuju prema visini u kojoj su stvarno učinjeni.

Članak 823.

Troškovi popravka broda, koji ulaze u vjerovničku masu, nisu podložni odbicima prema načelu "novo za staro" kad se stari materijal ili dijelovi zamjenjuju novim, osim ako je brod star više od 15 godina, u kojem se slučaju odbija jedna trečina. Odbici se određuju prema starosti broda, računajući od 31. prosinca godine u kojoj je gradnja broda završena pa do dana čina zajedničke havarije, osim za izolacijske naprave, brodice za spašavanje i slične brodice, uređaje i opremu veze i navigacije, strojeve i kotlove, za koje se odbici određuju prema starosti pojedinih dijelova na koje se odbici odnose.

Odbici se računaju samo od cijene novog materijala ili dijelova pošto su obrađeni i pripremljeni za ugrađivanje u brod, odnosno postavljanje na brod.

Nikakav odbitak ne vrši se za namirnice, zalihe, sidra i sidrene lance.

Takse i troškovi doka i navoza te troškovi pomicanja broda priznaju se u cijelosti

Troškovi čišćenja, bojenja i premaza dna broda ne priznaju se u zajedničku havariju, osim ako je dno bilo bojeno ili premazano u tijeku jedne godine prije čina zajedničke havarije, u kojem se slučaju priznaje polovica tih troškova.

Nikakvi oblici prema načelu "novo za staro" ne vrše se pri privremenim popravcima.

Članak 824.

Ako je riječ o potpunom gubitku broda, svots koja ulazi u vjerovničku masu određuje se prema procijenjenoj vrijednosti broda u neoštećenom stanju uz odbitak procijenjene visine troškova popravka štete koja ne ulazi u zajedničku havariju te eventualne svote dobivene od prodaje podrtine.

Članak 825.

Vrijednost oštećenog tereta, koja ulazi u zajedničku havariju, određuje se na temelju vrijednosti tereta u vrijeme iskrcaja utvrđene na temelju trgovačke fakture ispostavljene primatelju ili, ako takve fakture nema, na temelju ukrcajne vrijednosti. U vrijednost tereta u vrijeme ukrcaja uključuju se troškovi osiguranja i vozarina, osim ako rizik za gubitak vozarine ne snose osobe koje imaju interes na teretu.

Ako je tako oštećeni teret bio prodan, šteta se određuje prema razlici između neto-iznosa dobivenog od prodaje i neto-vrijednosti tereta u zdravom stanju na posljednji dan iskrcavanja u luci odredišta ili na dan završetka pothvata, ako se pothvat završio u drugoj luci.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka određuje se prema tako prijavljenoj vrijednosti šteta ili gubitak prouzročen teretu čija je vrijednost netoćno prijavljena pri ukrcavanju s nižom vrijednošću od vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 826.

Ako su žrtvovane stvari naknadno spašene, njihova se vrijednost određuje na temelju tržišne cijene na dan spašavanja u mjestu u kojem su spašene, a od te vrijednosti odbijaju se nužni i korisni troškovi spašavanja.

Odredba članka 825. stavka 2 ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na teret iz stavka 1 ovoga članka.

Članak 827.

U vjerovničku masu priznaje se provizija od 2 % na izdatke zajedničke havarije, osim onih za osobne dohotke i izdržavanje posade te pogonskog goriva, maziva i zaliha, koji nisu nadoknađeni u tijeku putovanja. Ako svote potrebne za te izdatke nisu pribavljene ni od jednog sudionika u plovidbenom pothvatu, već su pribavljene prodajom tereta, trošak prouzročen pribavljanjem potrebnih svota ili gubitak pretrpljen od osobe koja je ovlsštena raspolagati teretom prodanim u tu svrhu ulazi u vjerovničku masu.

Članak 828.

Na svote koje ulaze u vjerovničku masu priznaju se kamate od 7% godišnje do dana likvidacije zajedničke havarije.

Od dana likvidacije zajedničke havarije vjerovnik ima pravo računati kamate prema propisima.

Članak 829.

Vrijednost koja ulazi u dužničku masu jest

1) za brod - neto-vrijednost na završetku plovidbenog pothvata, s tim što se pri određivanju te vrijednosti ne uzima u obzir nepovoljniji utjecaj ugovora o zakupu ili brodarskog ugovora na vrijeme koje važi u pogledu tog broda,

2) za teret - vrijednost prema odredbi članka 825. stavka 1. ovoga Zakona, s tim da se od tako utvrđene vrijednosti odbija svaki gubitak ili šteta nastali na teretu prije ili poslije iskrcaja.

3) za vozarinu i prevozninu - visina vozarine ili prevoznine, s tim da se od te svote odbijaju svi troškovi, uključujući i osobne dohotke posade koji ne bi bili podneseni za vozarinu, odnosno prevozninu da su brod i teret bili potpuno izgubljeni u trenutku čina zajedničke havarije, a nisu bili priznati kao zajednička havarija,

4) za vjerovničku masu - svota utvrđena prema odredbama članka 823. do 826. ovog Zakona.

Od vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka odbijaju se dodatni izdaci koji su nastali u vezi s vrijednostima koje ulaze u dužničku masu poslije čina zajedničke havarije, osim izdataka koji su priznati kao zajednička havarija.

Kad se teret proda prije odredišta, on pridonoši u zajedničku havariju sa stvarnom neto-svotom dobivenom od njegove prodaje. Toj se svoti dodaje svota priznata kao zajednička havarija

Članak 830.

Svota koja se priznaje kao zajednička havarija za štetu ili gubitak broda, ili njegovih dijelova, preuzročenih činom zajedničke havarije, jest:

1) kad je riječ o popravku ili zamjeni dijelova - stvarni razumni trošak popravka ili zamjene, odnosno gubitaka uz odbitak prema odredbi ćlsnka 824. ovoga Zakona,

2) kad je riječ o popravku ili zamjeni dijelova - razumno smanjenje vrijednosti koje proizlazi iz takve štete ili gubitka, ali koje ne prelazi procijenjene troškove popravka.

Kad brod potpuno propadne, ili kad troškovi popravka prelaze vrijednost broda poslije njegova popravka, svota koja se priznaje kao zajednička havarija jest razlika između procijenjene vrijednosti broda u zdravom stanju, odbivši od te vrijednosti troškove popravka koji se ne priznaju u zajedničku havariju, i procijenjene vrijednosti broda u oštećenom stanju. Ta se vrijednost može odbiti prema neto-svoti dobivenoj od prodaje, ako je brod prodan.

Članak 831.

Brodar ima pravo zadržati teret koji na temelju članka 820. ovoga Zakona ulazi u dužničku masu dok ne dobije jamstvo da će mu dužnik isplatiti svoj dio doprinosa koji ga tereti u zajedničkoj havariji

Brodar je dužan zadržati teret ili pribaviti odgovarajuće jamstvo i za tražbine drugih sudionika u plovidbenom pothvatu i u zaštiti tih interesa, dužan je postupiti s dužnom pažnjom

Ako brodar ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, dužan je isplatiti dio doprinosa za koji vjerovnik iz zajedničke havarije dokaže da ga nije mogao naplatiti od osobe koja je ovlaštena raspolagati teretom.

Odredbama stavka 1., 2., 3. ovoga članka ne dira se u pravo brodara i ostalih sudionika u plovidbenom pothvatu da se za isplaćenu svotu namire od osobe koja je ovlaštena raspolageti teretom kojoj je teret predan bez dobivanja jamstva.

Članak 832.

Vjerovnik iz zajedničke havarije koji ne dobije jamstvo da će njegova tražbina biti namirena ima pravo zaustaviti brod i teret da bi naplatio svoju tražbinu.

3. Zastara

Članak 833.

Tražbina za isplatu doprinosa iz zajedničke havarije zastarijeva nakon proteka jedne godine od dana kad je brod stigao u luku završetka zajedničkog pothvata u tijeku kojega je nastupio dogadaj na kojem se temelji zahtjev za doprinos iz zajedničke havarije.

Zastarijevanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne teće od dana kada je imenovan likvidator do dana kada je konaćna diobna osnova sastavljena.

GLAVA V.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA

1. zajedničke odredbe

Članak 834.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na štetu koju iz izvanugovornog odnosa preuzroči brod osobama i stvarima izvan broda te okolišu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na sudar brodova i nuklearne štete.

Članak 835.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na brodice i svaki drugi plovni objekt, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi te na hidroavion na vodi.

Odrebe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove, osim odredaba članka 839. do 849. ovoga Zakona.

2. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede

Članak 836.

Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba u moru koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar te osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom:

1) ako je smrt ili tjelesna ozljeda preuzročena u području koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba - ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom,

2) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u morskom pojasu do 150 metara od obale, a taj pojas ne ide u područje navedeno u točki 1., 3 i 4. ovog stavka - ako se ne dokaže da je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena višom silom, namjerom ili grubom nepažnjom usmrćene, odnosno ozlijeđene osobe,

3) ako je smrt ili tjelesna ozljeda uzrokovana u lukama. na prilazima luka, na uobičajenim plovnim putovima, na području koje se isključivo koristi za sportsku i sličnu plovidbu (kao što su veslačke i jedriličarske regate, skijanje i sl.) i na području udaljenom više od 150 metara od obale, a nije riječ o području iz točke 4. ovoga stavka - ako se dokaže da je brod kriv za smrt, odnosno tjelesnu ozljedu osobe,

4) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena na području u kojemu su zabranjeni pojedini načini ili sredstva plovidbe (npr. glisiranje, skijanje; prekoračenje brzine), a smrt je, odnosno tjelesna ozljeda nastupila za obavljanja zabranjenog načina ili zabranjenim sredstvima plovidbe ako se ne dokaže da je oštećenik preuzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom

Uvjete pod kojima se može proširiti ili suziti morski pojas određen u stavku 1. točki 2. ovoga članka propisuje ministar.

Odluku o proširenju ili suženju morskog pojasa donosi Ministarstvo

Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni u skladu sa stavkom 1. ovoga olanka ako im je brod protupravno oduzet.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka odgovorna je pored osobe koja je u trenutku događaja upravljala brodom, i osoba koja je protupravno oduzela brod.

3. Odgovornost za oštećenje stvari i onečišćenje okoliša

Članak 837.

Brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru.

Brod ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja.

Pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga član ka razumijeva se odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.

Članak 838.

Izuzimajući štete iz članka 840. ovoga Zakona, odredbe članka 837. ovoga Zakona primjenjuju se i na štete koje pro uzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem tvari opasnih i štetnih za okoliš (ulja, otpadnih tekućih goriva i njihovih smjesa, otpadnih voda, drugih otpadnih tvari i drugih sličnih predmeta).

4. Odgovornost za onečišćenje od broda izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret

Članak 839.

U smislu odredaba ovoga dijela ove glave Zakona

1) brod označuje svaki brod ili plovilo bilo koje vrste konstruirano ili prilagođeno za prijevoz ulja u rasutom sta nju kao teret, s tim da se brod sposoban za prijevoz ulja ili drugih tereta smatra brodom samo ako stvarno prevoz ulje u rasutom stanju kao teret i za vrijeme bilo kojeg putovanja koje slijedi nakon takvoga prijevoza, osim ako se dokaže da na njemu nema ostataka od toga prijevoza ulja kao rasutoga tereta,

2) ulje označuje sva postojana ugljikova mineralna ulja kao što su sirova nafta, gorivo ulje, teško dizelsko ulje i ulje za podmazivanje, bez obzira da li se prevozi kao teret ili kao njegovo pogonsko gorivo,

3) šteta preuzročena onečišćenjem oznaćuje svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed zagađivanja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za oštećenje okoliša ograničen na troškove stvarno poduzetih razumnih mjera ili onih koje će biti poduzete za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete,

4) nezgoda označuje svaki događaj ili skup događaja istoga porijekla koji preuzroči štetu uslijed zagađivanja ili stvori tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

Članak 840.

Za štetu koju prouzroči brod koji prevozi ulje kao rasuti teret izlijevanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je izlijevanje, odnosno izbacivanje ulja:

a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednog, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,

b) proistjeće u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili

c) u potpunosti proistjeće iz krajnje nepažnje ili druge štetne radnje bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.

Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomićno oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.

Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv vlasnika broda osim na temelju ovoga Zakona.

Uz rezervu stavka 5. ovoga članka, zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja, bilo da se temelji na ovome Zakonu ili ne, ne može se podnijeti protiv:

a) osoba u službi vlasnika ili njegovih punomoćnika ili članova posade,

b) peljara ili bilo koje druge osobe koja je, bez svojstva člana posade, obavljala usluge za brod,

c) naručitelja ugovora o prijevozu (bilo kako opisanog, uključivši i zakupoprimca), upravitelja ili brodara,

d) osobe koja spašava uz pristanak vlasnika ili po uputama nadležne javne vlasti,

e) osobe koja poduzima zaštitne mjere,

f) svih osoba u službi vlasnika ili njegovih punomočnika spomenutih u točki c), d) i e), osim ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da preuzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Nijednom odredbom ovoga Zakona ne dira se u preva vlasnika na regres.

Članak 841.

Ako je do izlijevanja ili izbacivanja ulja došlo iz dva ili više brodova, a nije moguće utvrditi iz kojeg je broda koji dio štete preuzročen, vlasnici tih brodova za tu štetu odgovaraju solidarno.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbe članka 840 ovoga Zakona

Članak 842.

Vlasnik broda za štete iz članka 840. ovoga Zakona mo že ograničiti svoju odgovornost do svota navedenih u stavku 2. ovoga članka osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za štete preuzročene izlijevanjem ili izbacivanjem ulja.

Vlasnik broda za štete iz članka 840 ovoga Zakona može ograničiti svoju odgovornost na ukupni iznos po događaju od 133 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po toni broda, s tim da ukupni iznos ni u kojem slučaju ne može prijeći 14 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja.

Vlasnik broda gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je vlasnik broda učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 843.

Iz fonda ograničene odgovornosti iz članka 842. ovoga Zakona vlasnik broda može nadoknaditi troškove što ih je dobrovoljno podnio radi razumnog izbjegavanja ili smanjenja onečišćenja.

Članak 844.

Za utvrđivanje tonaže broda prema članku 842. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 411. ovoga Zakona

Članak 845.

Fond ograničene odgovornosti iz članka 842. ovoga Zakona može osnovati i osiguratelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 846. ovoga Zakona.

Osnivanje fonda prema stavku 1. ovoga članka ima isti pravni učinak kao i osnivanje fonda od strane vlasnika broda.

Fond iz stavka 1. ovoga članka može biti osnovan i ako, na osnovi odredbe članka 842. stavak 3. ovoga Zakona vlas nik broda nije ovlašten na ograničenje odgovornosti ali se time ne diraju prava oštećenika prema vlasniku broda.

Članak 846.

Brod koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja mora imati osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je bankovno jamstvo ili potvrda izdana od jednog od međunarodnih fondova za naknadu štete, do visine granice odgovornosti predviđene člankom 842. ovoga Zakona za pokriće odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem.

Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1.ovoga članka mora biti bezuvjetno i neopozivo.

Valjanost osiguranja ili drugoga financijskog jamstva ne može prestati prije proteka roka od tri mjeseca, računajući od dana kad je Ministarstvu javljeno da će osiguranje ili drugo financijsko jamstvo izgubiti valjanost ako se, istodobno, jedno osiguranje ili financijsko jamstvo ne zamijeni drugim.

Članak 847.

Tužba za naknadu štete prouzročenu onečišćenjem može se podnijeti neposredno protiv osiguratelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 846. ovoga Zakona.

Osiguratelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguratelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem preuzročena namjernom radnjom vlasnika broda.

Osiguratelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.

Članak 848.

Za razdiobu fonda ograničene odgovornosti koji je osnovan u Republici Hrvatskoj isključivo su nadležni hrvatski sudovi.

Članak 849.

Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 840. do 848 ovoga Zakona zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je šteta nastala.

Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 840. do 848. ovoga Zakona utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina od dana nastanka događaja koji je preuzročio štetu.

Kad je događaj nastao u više navrata, rok od šest godina iz stavka 2 ovoga članka počinje teći od dana kad je događaj započeo.

GLAVA VI.

ODGOVORNOST PODUZETNIKA NUKLEARNOG BRODA

Članak 850.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ova znaćenja:

1) poduzetnik nuklearnog broda jest osoba koju je država ovlastila da iskorištava nuklearni brod ili država koja sama iskorištava nuklearni brod,

2) nuklearna šteta jest šteta koja preuzroči gubitak života ili svaku tjelesnu ozljedu čovjeka, odnosno gubitak ili oštećenje stvari koji,nastaju iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, ekspolozivnim ili drugim pogibeljnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpadaka,

3) nuklearna nezgoda jest svaki događaj ili niz događaja koji imaju isto porijeklo koje je prouzročilo nuklearnu štetu

Članak 851.

Za nuklearnu štetu isključivo odgovara poduzetnik nuklearnog broda.

Članak 852.

Ako su nuklearnu štetu i nenuklearnu štetu zajedno prouzročile nuklearne nezgode ili nuklearna nezgoda i jedan ili više drugih događaja, pri čemu nije moguće razumno razlučiti nuklearnu od druge štete, smatra se da je sva šteta nuklearna šteta prouzročena jedino nuklearnom nezgodom.

Članak 853.

Odredbe ove glave ne primjenjuju se na odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearnu štetu preuzročenu tom nuklearnom brodu, njegovoj opremi, gorivu ili zalihama.

Članak 854.

Poduzetnik nuklearnog broda ne odgovara za nuklearnu štetu koja je neposredno preuzročena ratom, neprijateljstvima, građanskim ratom ili ustankom.

Članak 855.

Ako poduzetnik nuklearnog broda dokaže da je oštečenik namjerno preuzročio nuklearnu štetu u cijelosti ili djelomićno, sud može potpuno ili djelomično osloboditi poduzetnika nuklearnog broda njegove odgovornosti prema takvu oštećeniku.

Članak 856.

Poduzetnik nuklearnog broda, koji je na temelju odredaba ove glave Zakona nadoknadio nuklearnu štetu, ima pravo regresa:

1) prema osobi koja je namjerno izazvala nuklearnu nezgodu,

2) prema osobi koja je podigla podrtinu nuklearnog broda bez odobrenja poduzetnika nuklearnog broda ili države čiju zastavu brod vije ili države u čijim se vodama podrtina nalazi, a šteta je posljedica takva podizanja,

3) ako je regres izričito predviđen pisanim ugovorom s osobom prema kojoj se ističe regresni zahtjev.

Članak 857.

Poduzetnik nuklearnog broda odgovara za naknadu nuklearne štete prouzročenu nuklearnom nezgodom najviše do 100 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za svaku pojedinu nuklearnu nezgodu.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je do nuklearne nezgode došlo osobnom krivnjom poduzetnika nuklearnog broda.

Kad država čiju zastavu strani nuklearni brod vije propisuje višu granicu odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda od granice iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik nuklearnog broda odgovara do te više granice.

Troškovi postupka u parnici za naknadu nuklearne štete i kamate isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je poduzetnik nuklearnog broda dužan platiti prma odredbi stavka 1. ili 3. ovoga članka.

Članak 858.

Poduzetnik nuklearnog broda mora održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo koje pokriva njegovu odgovornost za nuklearnu štetu do visine svote iz članka 857. ovoga Zakona.

Članak 859.

Kad su za nuklearnu štetu odgovorni dva ili više poduzetnika nuklearnih brodova i kad se šteta koja se svakom od poduzetnika može pripisati ne može razumno razlučiti, tada poduzetnici nuklearnih brodova za takvu štetu odgovaraju solidarno.

U slučaju solidarne odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova iz stavka 1. ovoga članke svaki poduzetnik nuklearnog broda ima pravo tražiti doprinos od drugih poduzetnika u razmjeru s krivnjom svakoga od njih. Kad su okolnosti takve da se razmjer krivnje ne može odrediti, ukupna odgovornost dijeli se na jednake dijelove.

Članak 860.

U slučaju nuklearne nezgode kad je nuklearna šteta nastala od više nuklearnih brodova istog poduzetnika takav poduzetnik odgovara za svaki brod do granice iz članka 843. ovoga Zakona.

Članak 861.

Osoba koja pretrpi nuklearnu štetu ima pravo neposredno zahtijevati naknadu štete od osiguratelja poduzetnika nuklearnog broda ili osobe koja je pružila financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda.

Članak 862.

Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakona prestaje ako se tužba ne podnese u roku od deset godina, računajući od dana nuklearne nezgode.

Ako je nuklearna šteta preuzročena nuklearnim gorivom, radioaktivnim proizvodima ili otpacima koji su bili ukradeni, izgubljeni, bačeni s broda ili napušteni, rok iz stavka 1 ovoga članka računa se od dana nuklearne nezgode koja je preuzročila nuklearnu štetu. ali taj rok ne može ni u kojem slučaju biti dulji od 20 godina od dana krađe, gubitka, bacanja s broda ili napuštanja nuklearnog goriva, radioaktivnih proizvoda ili otpadaka.

Članak 863.

Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakona zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je osoba koja postavlja zahtjev za naknadu nuklearne štete saznala ili morala saznati za tu štetu i za osobu koja je za štetu odgovorna.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u rok iz članka 862. ovoga Zakona.

Članak 864.

Svote osiguranja ili drugoga financijskog jamstva iz članka 857. ovoga Zakone mogu se upotrijebiti samo za naknadu nuklearne štete.

Članak 865.

Na postupak u pogledu osnivanja fonda ograničene odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda u vezi sa člankom 857. ovoga Zakona te na njegovu diobu među vjerovnicima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 421. do 447. ovoga Zakona.

Članak 866.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na nuklearni brod od trenutka njegova porinuća. U vrijeme između porinuća i stjecanja driavne pripadnosti broda smatra se da nuklearni brod iskorištava vlasnik broda i da vije zastavu dreve u kojoj je izgrađen.

Vlasnik nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se prema ovoj glavi Zakona poduzetnikom nuklearnog broda, ali nema pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 857. ovoga Zakona.

DIO DESETI

POSTUPAK IZVRŠENJA I OSIGURANJA NA BRODU I TERETU NA BRODU

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 867.

Odredbama ovog dijela Zakona uređuje se postupak izvršenja i osiguranja na brodu i teretu na brodu koji se nalazi u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Odredbe ovog dijela Zakona o određivanju izvršenja i osiguranja primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a upisan je u hrvatski upisnik brodova. U slučajevima predviđenim ovim Zakonom odredbe ovog dijela Zakona primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i koji nije upisan u hrvatski upisnik brodova.

Izvršenje i osiguranje na plovnom objektu koji se u smislu odredaba članka 5. ovoga Zakona ne smatra brodom provodi se prema propisima opčeg izvršnog postupka

Ako odredbama ovoga Zakona o postupku izvršenja osiguranja nije drugačije određeno, na taj će se postupak na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o postupku izvršenja.

Ako odredbama ovoga Zakona o postupku izvršenjža i osiguranja na brodu i teretu nije drugačije određeno, u tim će se postupcima na odgovarajući način primjenjivati propisi općeg izvršnog postupka o postnpkrr izvršenja i osiguranja.U postupku izvršenja na brodu radi naplate novčane tražbine na odgovarajući će se način osobito primjenjivati propisi općeg izvršnog postupka o izvršenju na nekretnini radi naplate novčanih tražbina, a u postupku izvršenja radi predaje broda propisi općeg izvršnog postupka o predaji pokretne stvari.

Izvršenje i osiguranje na brodu i teretu na brodu određuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.

Članak 868.

Odredbe ovog dijela Zakona primjenjuju se i na postupak izvršenja i osiguranja na udjelima na brodu te na postupak izvršenja i osiguranja na brodu u gradnji

Članak 869.

Ne mogu biti predmet izvršenja ili osiguranja:

1) ratni i s njima izjednačeni brodovi, javni brodovi

2) strani brodovi u neškodljivom prolasku teritorijal nim morem Republike Hrvatske,

3) strani brodovi koji se zadržavaju na unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske zbog više sile ili zbog potrebe plovidbe, dok viša sila ili potreba plovidbe traje.

Brodovi iz stavka 1. točke 2) i 3) ovoga članka mogu biti predmet izvršenja ili osiguranja ako se postupak provodi radi izvršenja ili osiguranja tražbina koje su nastale za prolaska i zadržavanja broda na području Republike Hrvatske.

Članak 870.

Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje na brodu upisanom u upisnik brodova, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.

Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvršenje treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, izvršenje će provesti tijelo koje vodi upisnik brodova ili brodova u gradnji. Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvršenje ne treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, mjesno je nadležan za provedbu izvršenja sud na čijem se području nalazio brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje

Članak 871.

Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje i za provedbu izvršenja na stranom brodu i na domaćem brodu, odnosno brodu u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje.

Članak 872. .

Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje koje se ne provodi upisom u upisnik brodova ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, vjerovnik može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o izvršenju. Vjerovnik može u tom slučaju podnjeti rješenje o izvršenju svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se nađe brod radi provedbe i ivršenja.

Članak 873.

Za odlučivanje o prijedlogu za osigurnje osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodva u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno zapisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan

Za provođenje osiguranja oszaivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu iz stavka 1. ovoga članka nadležno je tijelo koje vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.

Članak 874

Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine i zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi upisnik broda u koji je brod upisan, odnosno upisnik broda u gradnji u koji je brod u zadnji upisan.

Određeno osiguranje provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.

Ako brod ili brod u gradnji nije upisan u upisnik brodova ili brodova u gradnji, za odlućivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka i za provedbu osiguraraja nadležan je sud na čijem se području u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje brod, odnosno brod u gradnji nalazi.

Članak 875.

Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, prije pokretanja parnićnog ili drugog sudskog postupka za odlućivanje o prijedlo gu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji.

Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka parnićni ili drugi sudski postupak pokrenut, za odlućivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.

Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja pžarnićnog ili drugog sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere na brodu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme podnošenja prijedloga za odredivanje privremene mjere. Ako se brod, koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, ne nalazi u teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, mjesno je nadležan za odredivanje privremene mjere sud na području kojega se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, nakon pokretanja parnićnog ili drugog sudskog postupka privremenu mjeru može odrediti i sud pred kojim se postupak vodi.

U slučajevima iz stavka 3 i 4 ovoga članka za provedbu određene privremene mjere mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme provedbe te mjere.

Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga na određivanje, privremene mjere, koju ne treba provesti u upisnik brodova, ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, vjerovnik može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o određivanju privremene mjere. Vjerovnik može u tom slučaju podnijeti rješenje u određivanju privremene mjere svakorn stvarno nadležni sud na čijem se području nađe brod, s prijedlogom da taj sud provede izvršenje.

Članak 876

Za izvršenje, odnosno za osiguranje na teretu koji se nalazi na brodu na kojemu se provodi izvršenje ili osiguranje mjesno je nadležan isključivo sud koji provodi izvršenje, odnosno osiguranje na brodu

Članak 877.

Za odlućivanje o prijedlogu za izvršenje stranih sudskih odluka i za provedbu tog izvršenja mjera nadležnost suda određuje se primjenom pravila o mjesnoj nadležnosti suda za izvršenje na temelju odluka hrvatskih sudova

Odredbe članka 873. ovoga Zakona primjenjuju se i u slučaju kad se osiguranje zasnivanjem sudske hipoteke na brodu traži na temelju strane sudske odluke.

GLAVA II

IZVRŠENJE RADI NAMIRENJA NOVČANE TRAŽBINE NA BRODU

1. ograničenje izvršenja

Članak 878.

Odredbe općeg izvršnog postupka o ograničenju iz vršenja ne primjenjuju se ako se izvršenje provodi radi ostvarenja tražbine osigurane založnim pravom na brodu.

Odredbe općeg izvršnog postupka o ograničenju izvršenja ne primjenjuje se na izvršenje prodajom broda ni ako se izvršenje traži radi namirenja tražbina koje proizlaze iz

1) štete preuzročene sudarom broda na kojem se pro vodi izvršenje ili štete preuzročene brodom na koji drugi način,

2) smrti ili tjelesne ozljede preuzročene brodom na kojem se provodi izvršenje ili koje su nastale zbog iskorišta vanja tog broda,

3) spašavanja,

4) ugovora o iskorištavanju broda koji je predmet iz vršenja,

5) zajedničke havarije,

6) peljarenja,

7) opskrbe broda koji je predmet izvršenja radi njegrjvžk održavanja ili iskorištavanla,

8) gradnje, preinake, popravka, opreme ili dokovanjžr broda koji je predmet izvršenja,

9) prava posade broda po osnovi rada,

10) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u vezi s brodom

Članak 879.

Nije dopuštena prodaja broda koji je iskljućivi ili pretežni izvor prihoda dužnika koji je fizička osoba ako bi njome bilo ugroženo uzdržavanje dužnika i osoba koje je dužnik prema Zakonu dužan uzdržavati.

Postoje li pri odlućivanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka sud će, uzimajući u obzir osobito godine života dužnika, njegovo zdravstveno stanje i radnu sposobnost te broj i dob osoba koje je dužnik dužan uzdržavati, ocijeniti je li moguće da dužnik zaposlenjem ili na drugi način ostvari prihode potrebne za uzdržavanje.

Nije dopušlena prodaja broda koji na temelju ugovora o doživolnom uzdržavanju nakon smrti vlasnika prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja ako je pravo na uzdržavanje upisano u upisnik brodova prije prava na temelju kojega vjerovnik traži prodaju broda

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se u postupku prodaje stranih brodova, uz uvjet uzajamnosti.

Članak 880.

Odredbe članka 879. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako se izvršenje prodajom provodi radi namirenja tražbina osiguranih založnim pravom.

Odredba članka 879. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se na prodaju brodova ni ako se prodaja traži radi namirenja tražbina iz članka 878. stavka 2. ovoga Zakona.

2. Prijedlog za prodaju

Članak 881.

Prijedlog za prodaju broda mora posebno sadržavati:

1) ime, odnosno naziv, zanimanje, boravište, odnosno sjedište i državljanstvo, odnosno državnu pripadnost vjerovnika,

2) ime, odnosno naziv, zanimanje, boravište, odnosno sjedište i državljanstvo, odnosno državnu pripadnost dužnika,

3) ime i oznaku broda, vrstu broda, luku upisa i državnu pripadnost broda,

4) upisnik brodova u koji je hrvatski brod upisan,

5) mjesto gdje se brod nalazi,

6) valutu i visinu tražbine za koju se traži prodaja,

7) naznaku isprava na temelju kojih se traži izvršenje,

8) popis poznatih založnih vjerovnika,

9) izjavu je li u odnosu prema brodu na kojemu se traži izvršenje dopušteno kakvo sredstvo osiguranja,

10) po mogućnosti količinu i vrstu tereta na brodu i broj članova posade.

Članak 882.

Uz prijedlog iz članka 881. ovoga Zakona vjerovnik treba priložiti:

1 ) ispravu na temelju koje se traži izvršenje (izvršna isprava), u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu (npr. izvadak iz upisnika brodova),

2) ipravu kojom se dokazuje postojanje hipoteke na brodu i tereta te prava preće kupnje koji su upisani u upisnik brodova te podatke o poznatim privilegijama na brodu koji je predmet izvršenja.

Ako se izvršenje provodi na hrvatskom brodu, uz prijedlog treba priložiti izvadak iz upisnika brodova kojim se dokazuje vlasništvo dužnika na brodu, ili, ako brod nije upisan u upisnik brodova - isprava kojom se dokazuje da se brod koji je predmet izvršenja nalazi u posjedu jednog ili više dužnika.

Ako je strani brod na kojemu se traži izvršenje u vrijeme podnošenja prijedloga za prodaju već zaustavljen, uz prijedlog za izvršenje treba priložiti i ovjeren prijepis i pri jevod isprave na hrvatskom jeziku, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, kojom se po pravu zemlje državne pripadnosti broda dokazuje vlasništvo i državna pripadnost broda.

Ako strani brod na kojemu se traži izvršenje u vrijeme podnošenja prijedloga za prodaju još nije zaustavljen, vjerovnik mora učiniti vjerojatnim da je brod vlaništvo dužnika.

Kad strani brod na kojem se provodi izvršenje prodajom bude zaustavljen, sud će pozvati vjerovnika da u roku od tri dana podnese isprave navedene u stavku 3 ovoga članka.

Ako vjerovnik ne postupi prema odredbi stavka 5. ovoga članka, sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak

3. Rješenje o izvršenju prodajom

Članak 883.

Rješenje o izvršenju prodajom broda sud dostavlja prema odredbama Zakona o parnićnom postupku o osobnoj dostavi strankama i svim osobama u čiju korist, prema podacima iz spisa, postoji kakvo založno pravo, pravo na namirenje ili pravo preće kupnje u pogledu broda koji je predmet izvršenja.

Pored dostave rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud posebno obavještava osobe u čiju je korist upisano pravo preće kupnje da se u postupku prodaje neće moći pozivati na svoje pravo preće kupnje.

Ako je boravište dužnika nepoznato ili ako se dužnik nalazi u inozemstvu, sud će dužniku po službenoj dužnosti postaviti za privremenog zastupnika zapovjednika broda, kojem će dostaviti rješenje o izvršenju prodajom broda.Ako je zapovjednik napustio brod, sud će za privremenog zastupnika dužnika postaviti drugu odgovarajuću osobu za obavljanje te dužnosti.

Članak 884.

Kad donese rješenje o prodaji broda koji je upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se to rješenje zabilježi u upisnik brodova.

Kad donese rješenje o prodaji broda koji nije upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se obavi popis broda.

Učinak zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno popisa iz stavka 2. ovoga članka sastoji se u tome da se prodaja radi namirenja tražbine vjerovnika može provesti protiv svake osobe koja kasnije stekne pravo vlasništva nad brodom koji je predmet prodaje (pravo na namirenje) i da vjerovnik u čiju je korist ta zabiježba, odnosno popis učinjen ima prvenstvo u pogledu namirenja svoje izvršne tražbine i sporednih tražbina prema svakoj drugoj osobi koja kasnije stekne kakvo založno pravo na brodu ili koja ostvari pravo na namirenje.

Za prvenstveni red prava na namirenje koje pripada vjerovniku odlućujući je trenutak kad je tijelu koje vodi upisnik brodova podnesen prijedlog za izvršenje prodajom bi-oda.

Ako predmet izvršenja nije upisan u upisnik brodova, red prvenstva određuje se prema trenutku kad zamolnica za provodenje popisa stigne sudu nadležnom za provođenje izvršenja, odnosno ako je taj sud nadležan za donošenje rješenja o izvršenju prodajom - prema trenutku kad tom sudu stigne prijedlog za prodaju broda.

Članak 885

Ako je u kakvu prijašnjem postupku obavljen popis broda koji je predmet prodaje, a taj brod nije upisan u upisnik brodova, u zapisnik o prijašnjem popisu zabilježit će se rješenje o izvršenju prodajom

Članak 886.

Nakon zabilježbe rješenja o izvršenju prodajom, odnosno sastavljanja popisa, pa dok se postupak prodaje ne obustavi, ne nkože se provesti poseban postupak prodaje u korist drugih iz.vršnih tražbina u pogledu istog broda.

Vjerovnici, u čiju korist, u t.ijeku postupka prodaje iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja o dosudi broda. bude doneseno rješenje o izvršenju prodajom, prislupaju pokrenutom postupku i dužni su ga preuzeti u stanju u kojem se nalazio u trenutku njihova pristupanja.

O pristupanju novih vjerovnika sud će obavijestiti sve osobe iz članka 883. ovoga Zakona.

4. Provedba izvršenja

Članak 887.

Kad donese, odnosno kad primi rješenje o izvršenju, izvršni sud će bez odgode:

1) odrediti zaustavljanje broda (članak 974.) i u tu svrhu pozvati teritorijalno nadležnu lučku kapetaniju da brodu oduzme upisni list, odnosno brodsku svjedodžbu, popis posade i isprave o sposobnosti broda za plovidbu, a stranom brodu - isprave koje odgovaraju tim hrvatskim ispravama,

2) prema potrebi odrediti čuvanje broda,

3) obaviti popis broda i njegovih pripadaka čija se vrijednost posebno utvrđuje prema odredbi članka 912. ovoga Zakona,

4) sastaviti popis posade i putnika koji ostaju na brodu i popisati vrstu i količinu tereta koji se nalaze na brodu.

Članak 888.

Sud može čuvanje broda povjeriti zapovjedniku broda, kome će u tu svrhu odobriti da zadrži potreban broj članova posade, a može narediti da se posada broda zajedno sa zapovjednikom iskrca te da se postave drugi čuvari.

Pri odlućivanju hoće li brod povjeriti na čuvanje zapovjedniku broda ili drugoj osobi sud će, vodeći računa o prijedlozima vjerovnika, uzeti u obzir sigurnost broda, troškove čuvanja te druge važne okolnosti

Članak 889.

Sud može, na prijedlog stranaka, zapovjednika broda ili čuvara broda narediti da se brod premjesti u drugo mjesto ako nađe da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili da bi bilo korisno iz drugih važnih razloga osobito radi smanjenja troškova čuvanja i održavanja broda.

Mjesto u koje se brod premjesti, u skladu s odredbom stavka 1 ovoga članka, ne mora se nalaziti na području suda koji provodi izvršenje

Članak 890.

Ako se osoba ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu na kojem se provodi izvršenje ne prijavi sudu u roku od tri dana od zaustavljanja broda, sud će po službenoj dužnosti toj osobi postaviti privremenog zastupnika.

Dok se teret nalazi na brodu, brigu o čuvanju tereta vodi zapovjednik broda, odnosno osoba koju sud postavi za čuvara broda.

Na prijedlog osobe ovlaštene da raspolaže teretom ili njezina privremenog zastupnika, dužnika ili zapovjednika broda, a ako postoje opravdani razlozi, i na prijedlog čuvara broda, sud će dopustiti da se teret iskrca i da se smjesti na čuvanje u javno slsladište ili na drugo prikladno mjesto

Sud će osobi ovlašlenoj da raspolaže teretorn, odnosrlo njezinu privremenom zastupniku dopustiti slobodno raspolaganje teretom ako se tome ne protivi brodar, zapovjednik broda ili drugi zastupnik brodara

Ako se zapovjednik broda po nalogu suda ili dobro voljno iskrca, to ne utjeće na njegova ovlaštenja da zastupa brodara, odnosno poduzetnika prema teretu koji se na brodu nalazio u,trenutku zaustavljanja.

Odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari.

Članak 891.

Putnici i njihova prtljaga moraju se iskrcati s broda na kojem se provodi izvršenje.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud će, na prijedlog dužnika, dopustiti putnicima da s prtljagom ostanu na brodu ako se tome ne protivi vjerovnik ili čuvar broda i ako dužnik predujmi troškove uzdržavanja putnika

Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti slranaka koji proizlaze iz ugovora o prijevozu.

Članak 892.

Troškove provođenja izvršenja, čuvanja i održavanja broda prethodno snosi vjerovnik.

Sud može odrediti da vjerovnik predujmi potrebnu svotu za namirenje troškova provedbe izvršenja.

Ako vjerovnik u roku koji mu odredi sud ne položi predujam, sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Članak 893.

Ako za to postoje posebno opravdani razlozi, sud može na prijedlog zainteresirane osobe nakon što sasluša stranke i poznate vjerovnike koji na brodu imaju kakav stvarnopravni teret, dopustiti da brod u tijeku postupka izvršenja poduzme jedno ili više putovanja:

Sud neće dopustiti putovanje iz stavka 1. ovoga članka ako nije sklopljen ugovor o osiguranju broda, uz uvjete koje sud šmatra prikladnim, i ako predlagać putovanja ne dade odgovarajuće osiguranje raspoloživo i prenosivo u korist vjerovnika za štetu koja bi za njih iz toga mogla proisteći.

Radi saslušanja stranaka i ostalih vjerovnika, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će zakazati ročište ili će ovlaštenim osobama pisano priopćiti prijedlog i uvjete uz koje se traži dozvola za poduzimanje putovanja, uz poziv da se o prijedlogu izjasne u roku od tri dana od dana dostave poziva.

Ako koja od pozvanih osoba ne dođe na ročište, odnosno ako se u roku iz stavka 3. ovoga članka ne izjasni o prijedlogu, smatrat će se da pristaje na to da se predloženo putovanje poduzme.

Osoba na čiji je prijedlog putovanje dopušteno dužna je, na zahtjev suda, predujmiti troškove putovanja. Ako to ne učini u roku koji sud odredi, putovanje se neće poduzeti

5. Utvrđivanje vrijednosti broda te popis i procjena pripadaka

Članak 894.

Kad rješenje o izvršenju prodajom broda postane pravomoćno, izvršni sud će utvrditi vrijednost broda i njegovih pripadaka.

Posebno se popisuju i procjenjuju samo oni pripaci koji se redovno ne nalaze na brodovima slićnoga tipa kojem pripada brod koji je predmet izvršenja, a koji su veće vrijednosti, odnosno dijelovi koji su privremeno odvojeni od broda.

Vrijednost broda utvrđuje se u visini njegove tržišne cijene na dan prodaje

Pri utvrdivanju vrijednosti broda treba navesti koju vrijednost ima brod koji je predmet izvršenja ako ostanu na snazi stvarnopravni tereti, a koju vrijednost ima bez tih prava i tereta te posebno vrijednost stvarnopravnih tereta.

Ako je vrijednost broda koji je predmet izvršenja bila utvrdena u prijašnjem izvršnom ili stećajnom postupku, a od tada nije nastupila važnija promjena, sud može kao vrijednost broda uzeti vrijednost utvrdenu u tom prijašnjem postupku. Prije donošenja te odluke sud će o tome saslušati stranke.

Naprijedlog jedne od stranaka koji mora biti podnesen najkansije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju sud može zaključkom ponovno utvrditi vrijednost broda ako stranka učini vjerojatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana prodaje.

Članak 895.

O ročištu za popis i utvrđivanje vrijednosti broda sud obavještava stranke.

Ročište za popis i utvrđivanje vrijednosti broda održava se, u pravilu, na mjestu gdje se brod nalazi.

Radi utvrđivanja vrijednosti broda sud će imenovati jednog ili više vještaka.

Rješenjem kojim utvrđuje vrijednost broda sud donosi po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale podatke iznesene tijekom postupka.

Protiv rješenja o imenovanju vještaka iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba.

Protiv rješenja o utvrdivanju vrijednosti broda koji je predmet izvršenja žalbu može izjaviti, osim stranaka, i svaka osoba koja ima pravo da se namiri iz cijene ostvarene prodajom broda.

6. Uvjeti prodaje

Članak 896.

Kad rješenje o utvrđivanju vrijednosti broda koji je predmet izvršenja postane pravomoćno, sud će pozvati vjerovnika da u odredenom roku podnese nacrt uvjeta prodaje, ako vjerovnik nije to već učinio.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne podnese nacrt uvjeta prodaje, smatrat će se da pristaje da se prodaja obavi uz uvjete određene ovim Zakonom.

Ako uvjeti prodaje koje predloži vjerovnik odgovaraju odredbama ovoga Zakona o uvjetima prodaje, izvršni sud odobrit će ih bez prethodne rasprave.

Ako vjerovnik predloži uvjete prodaje koji odstupaju od odredaba ovoga Zakona, sud će odrediti ročište za utvrdivanje uvjeta prodaje.

Na ročište iz stavka 4. ovoga članka sud će pozvati stranke i sve one osobe u čiju korist, prema podacima iz spisa koji se nalaze kod suda, postoje kakvi stvarnopravni tereti na brodu koji je predmet izvršenja.

Osobama kojima se poziv vjerovatno neće moći dostaviti sud će postaviti privremenog zastupnika, kome će dostaviti poziv za ročište.

Članak 897.

Na ročištu za raspravljanje o predloženim uvjetima prodaje sve pozvane osobe mogu dati prijedloge za izmjenu predloženih uvjeta.

Sud će na temelju rezultata raspravljanja utvrditi uvjete prodaje u okviru odredaba ovoga Zakona.

Ako se na ročištu za utvrđivanje uvjeta prodaje predloži obustava ili odgoda prodaje, raspravljanju o uvjetima prodaje može se pristupiti tek nakon što prijedlog bude odbijen.

Sud će odlućiti hoće li se s donošenjem odluke o uvjetima prodaje prićekati dok rješenje o odbijanju prijedloga iz stavka 3. ovoga članka ne postane pravomoćno

Članak 898.

Uvjeti prodaje moraju sadržati

1) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo vjerovnika,

2) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo dužnika,

3) ime ili oznaku, vrstu, luku upisa i državnu pripadnost broda, bruto i neto tonažu broda, odnosno istisninu, nosivost, granice plovidbe, podatke važne za utvrđivanje stanja i upotrebljivosti broda, kao što su namjena. godina gradnje, materijal od kojega je brod izgrađen, vrstu i snagu pogonskih strojnih uređaja i uređaja za posebnu namjenu, za brodove u gradnji navodi se i stupanj izgradenosti te popis i vrijednost neugrađenog materijala koji će biti obuhvaćen prodajom,

4) naznaku stvarnopravnih tereta što ih je kupac dužan preuzeti bez uračunavanja u kupovninu,

5) utvrđenu vrijednost broda,

6) naznaku najniže prihvatljive ponude,

7) odredbe o načinu davanja i o visini jamstva koje treba da daju ponuđaći,

8) odredbe o načinu isplate kupovnine,

9) naznaku vremena kad rizici i koristi prelaze na kupca,

10) odredbe o vremenu i uvjetima uz koje će se brod predati kupcu, posebno ako teret do pravomoćnosti rješenja o dosudi ne bude iskrcan s broda, i upisati njegovo pravo vlasništva u upisnik brodova,

11) prema potrebi odredbe o prodaji suvlasnićkog dijela broda.

Članak 899.

Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje polože jamčevinu.

Ako sud, na prijedlog stranaka, ne odredi drugačije, jamčevina koju ponuditelji moraju položiti čini deseti dio utvrđene vrijednosti broda koji je predmet izvršenja.

Jamčevina se polaže u gotovom novcu, vrijednosnim papirima ili drugim imovinskim vrijednostima koji su raspoloživi i slobodno prenosivi.

Od polaganja jamćevine oslobođeni su vjerovnik koji je predložio izvršenje i založni vjerovnici ako njihove tražbine dostižu svotu jamćevine i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost broda, ta svota mogla namiriti iz cijene ostvarene prodajom.

Od polaganja jamćevine kao ponuđaći olobođeni su Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i njihova tijela.

Članak 900

Jamćevina koju je dao ponuditelj ćija je ponezda prihvaćena ostaje kod suda dok ponuditelj ne udovolji svim obvezama prema uvjetima prodaje ili dok rješenje suda o uskraćivanju dosude broda ne postane pravomoćno.

Ostalim ponuditeljima vratit će se položena jamćevina poslije zaključenja roćišta zu prodaju.

Jamćevina najboljeg ponuditelja služi kao zalog za sve obveze koje nastanu protiv njega iz postupka prodaje.

Članak 901.

Ako sud, na prijedlog stranaka i uz pristanak ovlaštenika ne odredi drugačije, kupac preuzima dosudeni brod slobodan od svih stvarnopravnih tereta.

Članak 902.

Najniža je prihvatljiva ponuda, u pravilu, najmanje jedna polovica utvrdene vrijednosti broda.

Na prijedlog vjerovnika čija je tražbina osigurana založnim pravom ili dužnika, ako na to pristane vjerovnik koji je predložio izvršenje,sud može kao najnižu prihvattljivu ponudu odrediti i veću svotu

Članak 903.

Ako se na prijedlog stranaka ne odredi drugačije, kupac je dužan u roku od petnaest dana od dana dosude dokazati da je položio sudu kupovninu za dosuđeni brod koji je predmet izvršenja.

Od polaganja. kupovnine ili njezina dijela u gotovom novcu kupac se oslobada ako vjerovnici čije su tražbine osigurane zalogom na brodu pristanu da kupac preuzme te dugove.

Ako je kupac udovoljio svim obvezazna iz uvjeta prodaje, gotovi novac položen sudu kao jamstvo može se upotrijebiti kao dio kupovnine.

Članak 904.

Rizik za prodani brod koji je predmet izvršenja prelazi na kupca onog dana kad mu je brod pravomoćno dosuden. Od tog dana kupac snosi i sve terete vazane za pravo vlasništva na brodu.

Kupcu se predale dosuđeni brod zajedno s prodanim pripacima i njegovir pravo vlasništva upisuje se nakon što udovolji svim uvjetima prodaje

7. ročište za prodaju

Članak 905.

Prodaja broda obavlja se na ročištu za prodaju usmenom javnom dražbom.

Članak 906.

Kad sud utvrdi vrijednost broda koji je predmet izvršenja i odredi uvjete prodaje, zakazat će ogiasom ročište za prodaju tako da od dana prve objave oglasa do dana ročišta za prodaju protekne najmanje 15, a najviše 30 dana.

Ročište za prodaju ne smije se održati prije nego što rješenje o izvršenju prodajom i rješenje o utvrdivanju uvjeta prodaje postanu pravomoćni.

Članak 907

Oglas o prodaji sadrži osobito:

1) naznaku broda i pripadaka koji će se izložiti prodaji i vrijednost broda koji je predmet izvršenja,

2) naziv, odnosno inke, sjedište, odnosno boravište i državljanstvo stranaka,

3) vrijeme i mjesto održavanja ročišta za prodaju,

4) naznaku najniže prihvatljive ponude i stvote jamčevine,

5) priopćenje da se uvjeti prodaje i isprave koje se odnose na brod, koji je predmet izvršenja, mogu razgledati kod izvršnog suda,

6) poziv založnim vjerovnicima čija prava nisu upisana u upisnik brodova da najkasnije na ročištu za prodaju prijave svoje tražbine, s upozorenjem da će se njihova prava u postupku uzeti u obzir samo ako proizlaze iz izvršnih spisa,

7) poziv da svaka osoba koja na brodu, koji je predmet izvršenja, ima kakvo pravo, zbog kojega prodaja ne bi bila dopuštena, prijaviti svoje pravo sudu najkasnije na ročištu za prodaju prije poćetka usmene javne dražbe, s upozorenjem da se to pravo u pogledu broda na kojem se provodi izvršenje na štetu savjesnog kupca neće više moći ostvariti,

8) priopćenje da će se osobi koja na brodu koji je predmet izvršenja ima takvo pravo ili teret dostavljati obavijesti o daljnjem tijeku postupka samo ako boravi u Republici Hrvatskoj ili ako u Republici Hrvatskoj ima svog punomoćnika, odnosno punomoćnika za primanje pismena

Članak 908.

Sud će oglas o prodaji dostaviti strankama i svim osobama koje, prema spisima koji se nalaze kod suda, imaju na brodu kakav stvarnopravni teret ili pravo preće kupnje.

Sud će ujedno pozvati vjerovnike koji na brodu imaju zalogoin osigurane tražbine da se najkasnije pet dana prije ročišta za prodaju izjasne traže li da se njihove tražbine isplate u gotovom novcu ili pristaju da kupac preuzme dug, tako da se od duga oslobodi dotadašnji dužnik, a ako se u određenom roku ne izjasne, smatra se da traže da im se tražbine isplate u gotovom novcu.

Ako je na brodu uknjižena kakva kreditna ili kaucijska hipoteka, vjerovnici će se pozvati da najkasnije prije poćetka prodaje prijave iznose svojih tražbina iz pravnilk odnosa osiguranih tim založnim pravima.

Oglas o prodaji dostavlja se prema odredbama Zakona o parnićnom postupku o dostavi osobno strankama.

Osobi kojoj se oglas o prodaji vjerovatno neće moći dostaviti na vrijeme ili je pokušaj dostave ostao bez uspjeha, sud će postaviti privremenog zastupnika kome će dostaviti oglas o prodaji

Članak 909.

Sud će oglas o prodaji objaviti u "Narodnim novinama", na oglasnoj ploći suda, na oglasnoj ploči teritorijalno nadležne lučke kapetanije te na drugi prikladan način.

Stranke mogu zahtijevati da se oglas o prodaji objavi na njihov trošak na drugi način koji oni predlože

Članak 910.

Ako se prodaja provodi na domaćem brodu, sud će Udrediti da se ročište za prodaju zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Članak 911

Dužnik je dužan u vrijerne između objave i održavanja roćišta za prodzaju omogućiti osobama koje su zainteresirane da sudjeluju u prodaji da razgledaju brod koji je predmet izvršenja te isprave koja se na njega odnose

Sud će zakljućkom odrediti kad se brod može razgleda ti, uzimajući u obzir potrebe nesmetanog poslovanja broda

Članak 912.

Ročište za prodaju jest javno i drži se, u pravilu, u zgradi suda.

Sud može odrediti da se ročište za prodaju održi na mjestu gdje se nalazi brod koji je predmet izvršenja

Sud će na ročištu za prodaju staviti sudionicima na uvid uvjete prodaje i ostale isprave koje se odnose na postupak prodaje.

Ako ročištu za prodaju prisustvuje samo jedan ponuditelj, sud će zaključkom odlućiti hoće li se ročište odgoditi ili će se održati

Članak 913

Kad utvrdi da nema smetnji za održavanje ročišta za prodaju, sud će iznijeti uvjete prodaje, podatke o tražbinama vjerovnika koji imaju pravo namirenja iz postignute kupovnine, izjave vjerovnika koji imaju na brodu zalogom osiguranu tražbinu o načinu namirenja ili o preuzimanju njihovih tražbina, o tražbinama osiguranim kreditnim ili kaucijskim hipotekama i o drugim okolnostima koje su značajne za provođenje ročišta za prodaju

Zastupnici ponuditelja moraju dokazati svoje ovlaštenje na zastupanje na tom ročištu javnom ispravom ili javno ovjerenom punomoći.

Članak 914.

Sud može odrediti da se prodaja i plaćanje kupovnine postignute prodajom stranog broda obavlja u stranim sredstvima plaćanja, u skladu sa posebnim zakonom.

Odredba stavka 1. ovoga članka može se primijeniti i kad se prodaja provodi radi namirenja tražbina stranih vjerovnika na hrvatskom brodu i kad na javnoj dražbi kao ponuditelji sudjeluju strane fizičke ili pravne osobe.

Sud, na zahtjev stranoga hipotekarnog vjerovnika u skladu s posebnim zakonom, mora dopustiti prodaju broda za strana sredstva plaćanja ako je hipotekarna tražbina upisana u stranim sredstvima plaćanja.

Članak 915.

Ponuditelj je vezan za svoju ponudu sve dok se ne stavi veća ponuda (članak 916.).

Članak 916.

Sud će pozvati prisutne stranke da stavljaju ponude tek nakon što protekne pola sata od vremena koje je određeno za poćetak ročišta za prodaju.

Usmena javna dražba nastavit će se sve dok se stavljaju veće ponude.

Ako to traži koji ponuditelj, sud može, radi stavljanja veće ponude, dopustiti kratak rok za razmišljanje.

Usmena javna dražba zakljućit će se ako ni poslije drugog poziva u roku od pet minuta nije stavljena veća ponuda. Na to će sud osobito upozoriti prisutne.

Prije zakljućenja prodaje sud će još jednom objaviti posljednju ponudu, a zatim će proglasiti da je prodaja zaključena.

Članak 917.

Kad sud zaključi prodaju, pozvat će prisutne da odmah na ročištu za prodaju istaknu prigovore protiv dosude.

Prigovor protiv dosude najboljem ponuditelju može se temeljiti samo na ovim razlozima:

1) da od dana objave do dana održavanja ročišta za prodaju nije prošlo 15 dana (članak 906.),

2) da oglas o ročištu za prodaju nije bio pravilno sastavljen ili objavljen,

3) da o ročištu za prodaju nisu bile obaviještene sve osobe koje je sud bio dužan obavijestiti,

4) da je postupak prodaje nastavljen iako je bilo doneseno rješenje o obustavi postupka,

5) da su pri usmenoj javnoj dražbi povrijeđene odredbe ovoga Zakona o dražbi,

6) da uvjeti uz koje je stavljena najbolja poikuda nisu u skladel s utvrđenim uvjetima prodaje,

7) da najbolji ponuditelj, odnosno njegov zastupnik ni su sposobni za sudjelovanje u prodaji broda,

8) da najviša ponuda nije dovoljna da se njome potpuno namiri zalogom osigurana tražbina sa sporednim traž binama vjerovnika koji podposi prigovor, a njegovoj tražbini pripada prvenstvo pred tražbinom vjerovnika koji je predložio izvršenje.

Članak 918.

O nedostacima navedenim u članku 917. stavku 2. točki 4), 6) i 7) ovoga Zakona sud vodi računa po službenoj dužnosti. O ostalim nedostacima sud će odlučivati samo ako budu pravovremeno istaknuti u podnesenim prigovorima

Činjenice na kojima se temelje prigovori sud će istražiti i utvrditi po službenoj dužnosti.

Članak 919.

O podnesenim prigovorima sud će odlučiti, u pravilu, na ročištu za prodaju.

Kad u povodu uvažavanja podnesenih prigovora uskrati dosudu, sud će, nakon što sasluša prisutne koje je bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju, odlućiti o tome hoće li prodaju odmah nastaviti ili će odrediti novo ročište za prodaju.

Ako odlući da se prodaja odmah nastavi, ponuditelji koji su sudjelovali u prodaji vezani su svojim prijašnjim ponudama ako one zbog većih ponuda nisu izgubile valjanost.

Ako se o prigovorima ne odlući na samom ročištu, sud će svoje rješenje o prigovorima dostaviti najboljem ponuditelju, strankama i svim osobama koje protiv donesene odluke imaju pravo podnijeti žalbu.

Članak 920.

Ako prigovori ne budu podneseni i ako se ne ustanovi da ima nedostataka iz članka 917. stavka 2. točke 4), 6) i 7), ovoga Zakona, sud će već na ročištu za prodaju donijeti rješenje o dosudi broda koji je predmet izvršenja najboljem ponuditelju za čiju ponudu nađe da je prihvatljiva. To će rješenje sud objaviti na ročištu i dostaviti osobama iz članka 927. stavka 1. ovoga Zakona i svima ostalim sudionicima u prodaji.

Hješenje o dosudi objavit će se u roku od osam dana na oglasnoj ploči suda i zabilježiti u upisniku brodova. Posljedica te zabilježbe jest da kasniji upisi u upisniku brodova stvaraju prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda samo ako rješenje o dosudi bude ukinuto. U objavljenom će se rješenju navesti najviša ponuđena cijena i rok za prijavu natponude, uz naznaku njezine najmanje svote.

Svaka osoba koju je sud bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju može tražiti da se rješenje iz stavka 2. ovoga članka objavi o njezinu trošku u "Narodnim novinama" ili na drugi način

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena

Članak 921.

Brod koji je predmet izvršenja ne smije se dosuditi ako na ročištu za prodaju nije stavljena ponuda koja dostiže najnižu prihvatljivu ponudu (članak 902).

Sud će rješenjem uskratiti dosudu ako nađe da su podneseni prigovori opravdani, ako utvrdi da postoji kakav nedostatak na koji pazi po službenoj dužnosti ili ako ustanovi da je prodaja održana prije pravomoćnosti rješenja o izvršenju prodajom i rješenja o utvrđivanju uvjeta prodaje.

Rješenje o uskraćivanju dosude zabilježit će se u upisnik brodova

Ako viši sud, rješavajući o žalbi protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donese rješenje o dosudi, zabilježba dosude djelovat će otkad je bilo zabilježeno da je dosuda uskraćena (stavak 1. i 2).

Članak 922.

Rješenje o dosudi može se pobijati žalbom iz razloga navedenih u članku 917. stavku 2 i članku 921. stavku 1. ovoga Zakona te zbog toga što rješenje o dosudi nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji

Osoba kojoj je sud dosudio brod koji je predmet izvršenja može pobijati rješenje iz razloga što je sud bio dužan uskratiti dosudu, odnosno donijeti rješenje o dosudi uz druge uvjete, a ne uz one koji su navedeni u rješenju o dosudi.

Rješenje kojim se dosuda uskračuje može se pobijati zato što nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji, odnosno što nije postojao zakonski razlog za uskraćivanje dosude.

Osoba koja je na ročištu za prodaju prigovorila dosudi nema pravo žalbe protiv rješenja o uskraćivanju dosude.

8. Novo ročište za prodaju

Članak 923.

Ako je dosuda pravomoćno uskraćena zato što nije stavljena najniža prihvatljiva ponuda, sud će odrediti novo ročište za prodaju, ako to predloži vjerovnik koji je predložio izvršenje u roku od osam dana od dana bezuspješno održanog ročišta.

Prije nego što odredi novo ročište za prodaju, sud može odrediti novo utvrđivanje vrijednosti broda koji je predmet izvršenja i zakazati ročište radi raspravljanja o izmjeni uvjeta prodaje.

Od prvog do drugog ročišta za prodaju mora proći najmanje 30 dana.

Ako vjerovnik koji je predložio izvršenje ne predloži novo ročište za prodaju u roku iz stavka 1. ovoga članka sud će rješenjem obustaviti izvršni postupak.

Članak 924.

Ako sud uskrati dosudu iz drugog razloga, a ne iz razloga navedenog u članku 923. ovoga Zakona, i ako nema nedostataka koji čine nedopustivim nastavak postupka, sud će po službenoj dužnosti odrediti novo ročište za prodaju.

Na novom ročištu za prodaju prodaja će se obavljati na temelju prije utvrđenih uvjeta.

9. Pravomoćnost rješenja o dosudi

Članak 925.

Kad rješenje o uskraćivanju dosude postane pravomoćno, sud će najboljem ponuditelju vratiti položenu jamćevinu.

Članak 926.

Kad rješenje o dosudi broda postane pravomoćno, sud će, na prijedlog kupca ili ovlaštenika terete ili njegova privremenog zastupnika, odrediti da se iz broda iskrca teret, odnosno na prijedlog kupca - osobe i njihove stvari.

Troškove iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka predujmljuje, na zahtjev suda, osoba koja traži iskrcavanje, ako iz uvjeta prodaje ne proizlazi što drugo.

Ako se osoba koja je bila brodar prije nego što je brod prodan ili njegov zastupnik protivi da se teret preda u slobodno raspolaganje njegovu ovlašteniku, sud će odrediti da se teret, na trošak brodara, preda na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto

Odredbama stavka 1. do 3 ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlazi iz ugovora o prijevozu stvari.

Protiv rješenja kojim se određuje iskrcavanje tereta, osoba i njihovih stvari te smještaj tereta u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto žalba nije dopuštena

Članak 927.

Vlasnici pripadaka broda koji nisu bili obuhvaćen, prodajom ovlašteni su da poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda na svoj trošak i rizik iznesu te pripatke.

Članak 928.

Prava koja je kupac stekao na temelju pravomoćne do sude broda koji je predmet izvršenja ne mogu še pobijati zato što je poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi bila uki nuta ili preinaćena izvršna isprava na kojoj je bilo uteme ljeno rješenje o izvršenju prodajom broda

10. Ponovna prodaja

Članak 929.

Ako kupac ne dokaže da je isplatio kupovninu u roku iz članka 903. stavka 1. ovoga Zakona, sud će, na prijedlog ovlaštene osobe, oglasiti nevažećim pravomoćno rješenje o dosudi i odrediti ponovnu prodaju na trošak i rizik kupca.

Prijedlog za ponovnu prodaju mogu staviti stranke, vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu koji je predmet izvršenja i vjerovnici za čije privilegije na brodu ne postoji izvršna isprava.

Predlagatelj je dužan predložiti ponovnu prodaju najkasnije u roku od deset dana od dana proteka roka iz član ka 903. stavka 1. ovoga Zakona. Ako u tom roku nitko ne predloži ponovnu prodaju, sud će rješenjem obustaviti iz vršni postupak i osloboditi brod koji je predmet izvršenja.

Ponovna se prodaja obavlja prema odredbama koje va že za prvu prodaju i prema uvjetima koji su bili utvrđeni.

Sud može, na prijedlog ovlaštenih osoba, odrediti da se pri ponovnoj prodaji uvaže i takve ponude koje su niže od polovice vrijednosti broda utvrđene za prvu prodaju.

Ponovna prodaja neće se održati ako kupac koji je za kasnio s plaćanjem kupovnine prije proteka roka za žalbu protiv dozvole ponovne prodaje dokaže da je isplatio zaostalu kupovninu s kamatama i svotom potrebnom za nakna du do tada nastale štete.

Članak 930.

Ako se na ponovnoj prodaji postigne cijena koja je niža od cijene postignute na prethodnoj prodaji, kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine odgovara jamstvom, položenim dijelom kupovnine i ostalom svojom imovinom za nastalu razliku, troškove ponovne prodaje i za svaku štetu uzrokovanu njegovim zakašnjenjem.

Izvršni će sud, po službenoj dužnosti, utvrditi iznos razlike u postignutoj cijeni te visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka.

Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 2. ovogž: članka sud će provesti izvršenja na položenoj jamćevini, dijelu isplaćene kupovnine, a prema potrebi, i na ostalim sredstvima, odnosno imovini kupca. Izvršenje će se provesti na zahtjev jedne od osoba koje su u pogledu namirenja svojih tražbina upućene na kupovninu.

Izvršenje se provodi u korist diobne mase. Toj masi pri pada i razlika između cijene postignute na ponovnoj i pri jašnjoj prodaji.

Kupac koji je zakasnio s plaćanjem nema pravo na svotu za koju kupovnina postignuta na ponovnoj prodaji prelazi kupovninu postignutu na prijašnjoj prodaji.

11. Obustava postupka

Članak 931.

Pored razloga za obustavu izvršenja prema općim propisima izvršnog postupka i ostalih razloga predviđenih ovim Zakonom postupak prodaje obustavit će se i:

1) ako treća osoba najkasnije osam dana prije dana ročišta za prodaju, dajući primjereno osiguranje, izjavi da je voljna preuzeti brod koji je predmet izvršenja za cijenu koja utvrđenu vrijednost broda prelazi najmanje za jednu ćetvrtinu i ako izjavi da će snositi sve troškove koje bi inaće morao snositi dužnik,

2) ako to zahtijeva založni vjerovnik koji najkasnije do poćetka dražbe na ročištu za prodaju otkupi tražbine zbog kojih je dopuštena prodaja i nadoknadi troškove koje bi inaće morao snositi dužnik,

3) ako vjerovnik do poćetka prodaje odustane od postupka za prodaju, u takvu se slučaju ne može zbog iste tražbine predložiti nastavljanje postupka prodaje prije proteka roka od šest mjeseci od dana obustave postupka prodaje,

4) ako dužnik prije početka prodaje preda sudu svote potrebne za potpuno namirenje izvršnih tražbina i dotadašnjih troškova postupka svih vjerovnika koji su predložili izvršenje,

5) ako ni na drugom ročištu za prodaju (članak 943. stavak 1. i članak 944.) ne bude stavljena najniža prihvatljiva ponuda.

Članak 932. .

Ako sud prihvati prijedlog za obustavu prodaje iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona, sud će odgoditi postupak prodaje.

Ako predlagatelj iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona ne predloži odgovarajuće osiguranje u određenom roku, sud će odgođeni postupak nastaviti po službenoj dužnosti.

Osiguranje koje je predlagatelj položio pripada, u slučaju nastavljanja postupka iz stavka 2. ovoga članka, diobnoj masi.

U pogledu naplate cijene za koju je predlagatelj pristao da preuzme brod koji je predmet izvršenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 930. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Kad predlagatelj isplati svote iz članka 931. točke 1. ovoga Zakona, sud će obustaviti postupak prodaje.

Članak 933.

O odgodi i obustavi postupka prodaje sud će obavijestiti sve qsobe navedene u članku 908. stavku 1. ovoga Zakona.

Sud će istodobno upozoriti vjerovnika koji je predložio izvršenje na pravo koje mu pripada prema odredbi članka 920. ovoga Zakona.

Kad protekne rok od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, sud će odrediti da se brišu sve zabilježbe u upisniku brodova, odnosno u popisu koje se odnose na postupak prodaje.

Članak 934.

Vjerovnik u čiju je korist u upisniku brodova zabilježena dozvola prodaje može u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, predložiti izvršnom sudu da se prema prvenstvenom redu navedene zabilježbe u korist njegove izvršne tražbine i sporednilh tražbina uknjiži hipoteka na brodu koji je predmet izvršenja

Okolnost što je dužnik u meduvrernenu otuđio ili opteretio brod koji je predmet izvršenja ne smeta takvu knjiženju hipoteke

Prijedlog prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne mo že se uvažiti ako je postupak prodaje bio obustavljen zatci što izvršenje nije bilo uopće dopustivo, što je izvršna isprava pravomoćno ukinuta ili proglašena bez učinika, što je tražbina radi koje se vodi izvršenje namireno ili je praivomoćno utvrđeno da tražbina ne pripada vjerovnku.

12. Razdioba kupovnine

Članak 935.

Kad kupovina bude isplaćena i rješenje o dosudi po stane pravomoćno, sud će odrediti roćište za raspravu o razdiobi kupovnine.

Na ročište će sud pozvati osobe navedene u članku 908 stavku 1. ovoga Zakona, a kupca će obavijestiti da na tom ročištu može sudjelovati.

U pozivu na ročište iz stavka 1. ovoga članlca sud će upozoriti vjerovnika da će se tražbina vjerovnika koji ne dođu na ročište uzeti u obzir prema stanju koje proizlazi iz upisnika brodova i izvršnih spisa i da najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine mogu drugim osobama osporiti postojanje njihovih tražbina, njihovu visinu i red po kojem se te tražbine mogu namiriti.

Zaključak o zakazivanju ročišta objavljuje se na oglasnoj ploči suda.

Članak 936.

Na ročištu će se raspravljati o tražbinama koje bi u razdiobi kupovnine trebalo uvažiti te o redu njihova namirenja.

Dužnik je dužan dati sudu sva objašnjenja potrebna radi utvrđivanja pravilnosti prvenstvenog reda tražbina koje bi trebalo namiriti iz kupovnine.

Vjerovnik čije bi tražbine pri razdiobi kupovnine mog le doći na red kad bi osporena tražbina otpala može naj kasnije na ročištu za razdiobu kupovnine prigovoriti prijavljenim tražbinama, odnosno tražbinama koje proizlaze iz izvršnih spisa. Prigovor se može odnositi na postojanje tražbina, visinu i prvenstveni red namirenja

Dužnik ima pravo prigovora samo u vezi s onim tražbinama za koje tvrdi da u pogledu njih nema nikave osnove za namirenje.

Tražbine koje ne bi mogle biti namirene iz kupovnine ni kad bi osporena tražbina s povoljnijim prvenstvenink redom otpala neće se uzeti u raspravljanje.

Članak 937.

Diobnu masu čine

1 ) kupovnina,

2) jamčevina što ju je položio kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine, dio kupovnine što ju je položio i druge svote koje je nadoknadio,

3) plodovi i prihodi dobiveni od broda koji je predmet izvršenja koje je kupac dužarl vratiti,

4) prihodi od putovanja koje je obavljeno za postupka prodaje,

5) svote iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Kupovnina što se odnosi na brod koji je predmet iz vršenja, uzgrednosti broda koji je predmet izvršenja, vozarina, odnosno prevoznina čine posebne diobne mase ovisno o tome na koju se od tih vrijednosti odnose privilegiji ili hipoteke vjerovnika koji su predložili izvršenje.

Vozarina, prevoznina i svote koje se odnose na uzgrednosti broda koje su plaćene do zakljućenja ročišta za raspravu o razdiobi kupovnine podijelit će se zajedno s kupovninom postignutom prodajom broda koji je predmet izvršenja.

Članak 938.

Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovom redu prvenstva:

1) vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem,

2) vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu,

3) ostali vjerovnici.

Za utvrđivanje prvenstvenog reda namirenja vjerovnika iz stavka 1. točke t ) i 2) ovoga članka unutar pojedinog isplatnog, reda važe odredbe ovoga Zakona o pomorskim privilegijima i hipoteci na brodu.

Izvršavanjem prava zadržaja broda iz članka 456. ovoga Zakona ne dira se u red prvenstva tražbina osiguranih pomorskim privilegijima.

Troškovi nastali u tijeku postupka prodaje broda namiruju se prije razdiobe kupovnine, pa i prije tražbina osiguranih pomorskim privilegijima.

Članak 939.

Red prvenstva koji pripada glavnici pripada i kamatama te glavnice koje nisu zaostale za vrijeme dulje od tri godine od dosude te parnićnim i izvršnim troškovima koji su nastali radi ostvarenja kojeg od tih zahtjeva.

Plaćanja koja se ponavljaju, a nisu zaostala za vrijeme duije od tri godine prije dosude imaju isti prvenstveni red kao i pravo koje je osnova tim plaćanjima.

Ako diobna masa ne dostigne za namirenje vjerovnika, troškovi i sporedne tražbine podmiruju se prije glavnice.

Članak 940.

Ako diobna masa nedostaje za namirenje vjerovnika istoga isplatnog reda (članak 938. stavak 1. i 2.) njihove tražbine, zajedno s troškovima i sporednim tražbinama namirit će se u razmjeru prema cjelokupnoj svoti tih tražbina.

Članak 941.

Višak diobne mase koji ostane nakon što se namire sve tražbine navedene u članku 938. ovoga Zakona sud dodjeljuje dužniku.

Članak 942.

Ako sud, na prijedlog i uz pristanak sudionika, ne odredi što drugo, plaćanja koja se ponavljaju namirit će se tako da će se prije svega isplatiti svote zaostale od dana dosude, a zatim će se uložiti na kamate toliko glavnice koliko je potrebno da se njezinim kamatama namire plaćanja koja dospijevaju poslije dana dosude.

Glavnicu koja će postati slobodna zbog prestanka prava na plaćanje sud će dodijeliti, ako je to moguće, već unaprijed onim ovlaštenicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz diobne mase, i to prema prvenstvenom redu njihovih tražbina; a ako takvih ovlaštenika nema - dužniku.

Članak 943.

Tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu namiruje se isplatom u gotovom novcu samo ako vjerovnik dade osiguranje da će u slučaju nastupanja uvjeta vratiki ono što je primio.

Ako vjerovnik ne položi osiguranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o namirenju, svota potrebna za namirenje njegove tražbine predat će se banci kao štedni ulog

Kad postane sigurno da uvjet neće nastekpiti, vjerovniku će se isplatiti njegova tražbina.

Ako raskidni uvjet nastupi, postupit će se sa svotom koju je vjerovnik vratio ili koja je predana banci tako da će se isplatiti onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom; a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati dužniku.

Članak 944.

Ako je isplata tražbina vezana za koji odgodivi uvjet, tražbine će se namiriti tako da će se odgovarajuća svota izdvojiti i predati banci kao štedni ulog koji će se iSplatiti vjerovniku kad uvjet nastupi.

Ako uvjet ne nastupi, uložene svote isplaćuju se onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom; a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati dužniku.

Članak 945.

Ako je u pogledu stvarnopravnih lereta na brodu koji je predmet izvršenja upisana u upisnik brodova zabilježba spora ili zabilježba da je podnesena tužba radi brisanja tog prava, tražbine, odnosno naknade za to pravo namiruju se na način kao i tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu.

Kad je u upisniku brodova predbilježen stvarnopravni teret na brodu koji je predmet izvršenja, a korisnik tog prava dokaže da je u tijeku postupak za opravdanje predbilježbe ili da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka. tražbina, odnosno naknada za to pravo namiruje se kao i tražbina uz odgodivi uvjet.

Članak 946.

Tražbine koje su osigurane zajedničkom hipotekom namiruju se iz diobne mase u gotovom novcu.

Ako se u postupku prodaje prodaju svi brodovi koji ne djeljivo jamče za tražbine, diobna masa svakog pojedinog broda pridonijet će namirenju tražbina osiguranih zajednićkom hipotekom samo za onu svotu koja, prema tim tražbinama sa sporednim pristojbama i troškovima, stoji u is tom razmjeru u kojemu stoji ostatak diobne mase svakog pojedinog broda koji je predmet izvršenja prema zbroju os tataka svih diobnih masa. Taj se ostatak dobiva nakon od bitka svote tražbina kojima pripada prvenstveni red pred tražbinama osiguranim zajedničkom hipotekom.

Ako vjerovnik čija je tražbina osigurana zajedničkon hipotekom traži namirenje u drugom razmjeru, vjerovnic čije tražbine po redu prvenstva dolaze poslije tražbina to vjerovnika, a koji zbog toga dobivaju manje nego što bi dobili kad bi se vjerovnik namirio prema stavku 2. ovog članka, mo tražiti da im se iz pojedinih diobnih masa isplati svota koja bi, kad bi se razdioba obavljala prema stavku 2. ovoga članka, pripala tražbini osiguranoj zajedničkom hipotekom, ako je to potrebno da se pokrije manjak.

Ako se u postupku prodaje ne prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamće, radi utvrđivanja naknade koja pripad vjerovnicima koji dolaze poslije vjerovnika čije su tražbin osigurane zajedničkom hipotekom, uzet će se kao račukska podloga, umjesto pojedinih diobnih masa, vrijedno pojedinih brodova opterećenih zajedničkom hipotekom Zahtjev tih vjerovnika na naknadu uknjižuje se u njihovu korist na neprodanim brodovima, i to s onim redom prvenstva koji pripada potpuno ili djelomićno namirenoj tražbini vjerovnika koji je bio osiguran zajedničkom hipotekom. Tu zajedničku hipoteku na neprodanim brodovima sud će po službenoj dužnosti brisati

Članak 947

Korisnici služnosti koje kupac ne preuzima namiruju se tako da im se za njihovo pravo daje naknada iz svote dobivene prodajom.

Ako se korisnici služnosti ne sporazumiju s vjerovnicima koji po redu namirenja dolaze poslije njih o svoti naknade iz stavka 1. ovoga članka, visinu naknade određuje sud uzimajući osobito u obzir vrijeme za koje bi služnost još mogla trajati, njezinu vrijednost, korist za korisnika služnosti i godine života korisnika.

Kupac i korisnici služnosti i vjerovnici koji po redu namirenja dolaze poslije njih mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost i da se određena svota naknade za preuzimanje služnosti odbije od kupovnine.

Članak 948.

Tražbina založnog vjerovnika koja nije dospjela do donošenja rješenja o namirenju isplatit će se i prije proteka dospjelosti zajedno sa svotom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o razdiobi kupovnine.

Ako za takvu tražbinu nisu određene kamate, odbit će se svota koja odgovara zakonskim kamatama od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti tražbine.

Članak 949.

Ako se ne zna tko je sadašnji vjerovnik hipotekarne tražbine koje bi po svojem redu prvenstva bile pokrivene diobnom masonk ili mu se ne zna boravište, sud će svotu koja se odnosi na tu tražbinu položiti u banku kao štedni ulog, a u rješenju o razdiobi kupovnine odredit će kome će ta svota pripasti ako je vjerovnik ne podigne.

Ako vjerovnik u čiju je korist položena svota iz stavka 1. ovoga članka tu svotu ne podigne u roku od tri godine od dana kada je bila položena u banku, svaki vjerovnik kome bi ta svota ili njezin dio imala pripasti može tražiti da mu se isplati svota koja odgovara njegovoj tražbini. Ako takvih vjerovnika nema, isplatu može tražiti dužnik.

Članak 950.

Ako založni vjerovnici koji traže namirenje iz kupovnine ne mogu biti u cijelosti namireni, sud će, na prijedlog nekog od njih ili vjerovnika koji je predložio izvršenje, osobama na čija se dugovanja prostiru pomorski privilegiji ili hipoteka na brodu narediti da dugovane svote, ako je potrebno da se namire, predlagatelj i oni koji imaju povoljniji prverlstveni red namirenja u određenom roku polože u sud.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u tijeku izvršnog postupka najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine.

Naredbe dužnikovim dužnicima izdane na temelju stavka 1. ovoga članka uzrokuju da svaka isplata koju bi oni obavili dužniku ili trećoj osobi protivno odluci suda prema založnim vjerovnicima nema pravni učinak.

Ako u roku koji sud odredi te svote ne budu položene, sud će, na prijedlog vjerovnika na kog se isplata odnosi, postupati prema odredbama o izvršenju na novčanim tražbinama, s tim da će odrediti kojem založnom vjerovniku pripadaju pojedine tražbine i u kojoj svoti.

13. Prodaja udjela broda

Članak 951.

Ako se izvršenje prodajom provodi prodajom udjela broda, odredbe ovoga Zakona o prodaji primjenjivat će se uz ova odstupanja

1) zaustavljanje broda može se dopustiti samo ako se izvršenje traži na udjelima koji prelaze polovicu ukupne vrijednosti broda na kojem se provodi izvršenje, odnosno ako vjerovnik koji je predložio izvršenje učini vjerojatnim da postoji opasnost da bi se bez toga osujetilo ili znatno otežalo naplaćivanje tražbine,

2) ako se izvršenje provodi na više od polovice udjela broda koji je predmet izvršenja, vjerovnik koji je predložio izvršenje može zahtijevati da se proda cijeli brod, s tim što će se njegova tražbina isplatiti samo iz dijela kupovnine koji se odnosi na dio dužnika,

3) svaki suvlasnik broda koji je predmet izvršenja ovlašten je prije početka ročišta za prodaju namiriti tražbinu vjerovnika koji je predložio izvršenje zajedno sa sporednim tražbinama i tako stupiti na njegovo mjesto,

4) uz jednake uvjete suvlasnici imaju prednost u dosudi broda koji je predmet izvršenja pred ostalim sudionicima dražbe,

5) ako više suvlasnika nudi iste uvjete kupnje, sud će dio izložen prodaji dodijeliti suvlasnicima u jednakim udjelima.

14. Rješenje o razdiobi kupovnine

Članak 952.

O namirenju vjerovnika i drugih osoba koje polažu pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta za razdiobu kupovnine, uzimajući u obzir stanje koje proizlazi iz upisnika brodova, spisa izvršnog po stupka i rezultata ročišta za razdiobu kupovnine.

U rješenju o razdiobi kupovnine sud će odlučiti o prigovorima koje su pojedini vjerovnici i ostali sudionici istakli u tijeku postupka, ako se prigovor odnosi na kakvo pravno pitanje.

Ako odluka o prigovoru ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će uputiti sudionika koji je prigovorio da u roku od 15 dana pokrene parnicu, odnosno upravni postupak radi utvrđivanja osnovanosti prigovora. Ako prigovaratelj ne postupi po nalogu suda, smatrat će se kao da prigovor nije bio ni stavljen.

Sud će odgoditi donošenje odluke o namirenju onog vjerovnika o čijoj se tražbini vodi parnica, odnosno upravni postupak, a svotu diobne mase koja se odnosi na osporenu tražbinu položit će u banku kao štedni ulog.

Rješenje o razdiobi kupovnine sud će dostaviti svim osobama koje se moraju pozvati na ročište o razdiobi (članak 835. stavak 2.).

Odredbom stavka 3. ovoga članka ne dira se u pravo osobe koja je osporila određenu tražbinu, a nije u roku pokrenula parnicu, da nakon završetka postupka prodaje pokrene parnicu protiv osobe čiju je tražbinu osporila.

Članak 953.

Odluka dorlesena u sporu o prigovorima iznesenim u postupku razdiobe kupovnine djeluje prema svim vjerovnicima i ovlaštenicima kojih se razdioba tiče te prema dužniku.

Članak 954.

Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomoćno, sud će narediti da se u upisniku brodova brišu sva upisana prava i tereti na prodanom brodu, osim onih koji ostaju i poslije prodaje.

Članak 955.

Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomočno, sud će predati pojedinim vjerovnicima svote koje im se irnaju isplatili u gotovom novcu, ako u pogledu njih ne teće parnica, odnosno upravni postupak ili ako je bez uspjeha bi otekao rok određen za podnošenje tužbe,odnosno za pokretanje upravnog postupka.

U pogledu svota koje se po nalogu suda imaju položiti u banku kao štedni ulog sud će izdati potrebne naredbe, ako o tome osobe kojima su te svote ili njihove kamate namijenjene sporazumno ne odrede drugačije.

Ako se rješenje o razdiobi kupovnine ne može provesti zato što je u tijeku kakva parnica ili upravni postupak, svota koja se odnosi na taj dio rješenja o razdiobi položit će se u banku kao štedni ulog do pravomoćnosti odluke o razdiobi.

GLAVA III.

IZVRŠENJE RADI PREDAJE BRODA

Članak 956.

U postupku izvršenja radi predaje broda koji je upisan u domaći upisnik brodova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 884., 890. i 891. ovoga Zakona.

Prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju predajom broda mora sadržati podatke iz članka 881 ovoga Zakona, osim podataka iz točke 6. tog članka.

Na izvršenje radi predaje broda na odgovarajući se način primjenjuju propisi općeg izvršnog postupka o izvrše nju radi predaje pokretnih stvari, ako u ovom Zakonu nema posebnih odredaba.

Članak 957.

Izvršenje radi predaje broda koji se nalazi kod dužnika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od dužnika i predaje ga, uz potvrdu, vjerovniku.

Izvršenje predajom provodi se prema odredbi stavka 1. ovoga članka i kad se brod nalazi kod treće osobe koja pristaje na brod preda službenoj osobi.

Ako treća osoba ne pristaje da brod preda službenoj osobi, vjerovnik može predložiti izvršnom sudu da na nj prenese tražbinu dužnika prema trećoj osobi na predaju broda.

Članak 958.

O izvršenoj predaji broda sud će obavijestiti vjerovnike čije su tražbine osigurane hipotekama na brodu te one vjerovnike o kojima postoje podaci u spisima izvršnog postupka.

Članak 959.

Ako se izvršenje predajom broda provodi na brodu strane državne pripadnosti, sud će, umjesto postupanja prema odredbanka članka 884. ovoga Zakona, poduzeti što je potrebno da se strano tijelo koje vodi upisnik u koji je upisan strani brod na kojem se provodi izvršenje obavijesti o pokretanju postupka radi predaje broda, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predvideno.

GLAVA IV.

OSIGURANJE

1. Osnivanje sudske hipoteke

Članak 960.

Radi osiguranja novćanih tražbina ika temelju izvršne isprave vjerovnik može predložiti sudu osnivanje sudskc hipot.eke na brodu dužnika

Članak 961.

Usnivanje sudske hipoteke iz članka 960 ovoga Zakona na brodovirna upisanim u upisnik brodova obavlja se uknjižbom.

Osnivanje sudske hipoteke iz članka 960 ovoga Zakona na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se popisom broda.

Osnivanje sudske hipoteke popisom iz stavka 2 ovoga članka upisuje se u privremeni plovidbeni list.

Članak 962.

U upisniku brodova u koji se upisuje sudska hipoteka mora se nazznaćiti izvršnost tražbine u čiju se korist sudska hipoteka upisuje.

Ako je za tražbinu već uknjižena sudska hipoteka ili je sudska hipoteka samo predbilježena, sud će odrediti da se izvršnost tražbine zabilježi u upisnik brodova

Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova izvršnost tražbine upisuje se u popis broda.

U pogledu učinka obavljene uknjižbe, odnosno zabilježbe ili popisa broda važe odredbe članka 884 stavka 1 ovoga Zakona

Članak 963.

Odredbe članka 884. ovoga Zakona o podnošenju prijedloga za provođenje postupka prodaje na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak osnivanja sudske hipoteke.

Članak 964.

Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova sud može narediti da se izvršnost tražbine, pored upisa u popis broda prema odredbi članka 962. stavka 3 ovoga Zakoni; upiše i u privremeni plovidbeni list.

Članak 965.

Popis broda može se provesti samo ako je brod u pusjedu ili suposjedu dužnika.

to izvršnom sudu nije poznato, niti se podnešenim ispravama učini vjerojatnim, sud će prije nego što rlarec: popis, saslušati o tome dužnika.

Članak 966.

O naredenom popisu sud će obavijestiti dužnika, i: naznaku mjesta i vremena popisa.

Popis broda obavlja se na licu mjesta, tako da se u zapisnik unosi opis predmeta popisa.

Ako se pri popisu nađe isprava na kojoj se temelji dil nikovo pravo vlasništva, ili se ono njome dokazuje, sud i na ispravi naznačiti da je popis obavljen. Kad sudska hip teka na brodir koji je predmet izvršenja prestane. sud će 1; prijedlogu zabilježiti na toj ispravi da je sudska hipoteka prestala.

O obavljenom popisu sud će obavijestiti stranke.

Članak 967.

Dok se ne utvrdi da je provedeni popis broda nepravilan, osiguranje na istom brodu u korist druge tražbine tog ili drugog vjerovnika za koje se kasnije traži osniva sudske hipoteke na istom brodu neće se provoditi nad popisom. nego će se to kasnije osiguranje provesti sarnci bilježbom u postojećem zapisniku o popisu broda

Članak 968

Žalba protiv rješenja kojim se dopušta osiguranje osnivanjem sudske hipoteke ne zadržava izvršenje rješenja

2. Predbilježba sudske hipoteke

Članak 969.

Osiguranje novčanih tražbina prelhodnom mjerom predbilježbe sudske hipoteke vjerovnik može traiili na temelju domaće sudske odluke koja još nije poslužila pravo moćna ili izvršna, odnosno na temelju sudske nagodbe kojoj nije protekao rok za dobrovoljno izvršenje činidbe, ako učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja sprijećilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.

Članak 970.

Osiguranje iz članka 969. ovoga Zakona na brodovima upisanim u upisnik brodova obavlja se predbilježbom u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Osiguranje iz. elanka 969. ovoga Zakona na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se popisom broda

Članak 971.

U rješenju u kojemu se odreduje prethodna mjera iz članka 969. ovoga Zakona naznaćuje se. pored ostalog, svota tražbine koja se osigurava s kamatama i troškovima te vrijeme trajanja tog osiguranja.

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što odluka, odnosno sudska nagodba na temelju koje je određena prethodna mjera postane izvršna, sud će, na prijedlog vjerovnika, produljiti vrijeme trajanja osiguranja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je prettkodna rnjera bila određena.

Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od 15 dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera bila određena ne bude udovoljeno uvjetima za izvršenje radi namirenja vjerovnikove tražbine ili za osiguranje uknjižbom sudske hipoteke (članak 960).

I prije proteka vremena iz stavka 3. ovoga članka za koje je osiguranje odredeno sud će obustavili postupak i ukinuti provedene radnje:

1 ) ako dužnik položi sudu svotu tražbine koja se osigurava s kamatama i troškovima,

2) ako dužnik učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka već bila naplaćena ili dovoljno osigurana,

3) ako je pravomoćno utvrđeno da tražbina nije nastala ili da je prestala,

4) ako predlagać osiguranja u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke, odnosno sudske nagodbe na temelju koje je prethodna mjera bila određena ne predloži osiguranje uknjižbom sudske hipoteke (članak 960 ), odnosno izvršenje prodajom broda radi namirenja svoje tražbine

Članak 972.

U postupku osiguranja prethodnom mjerom predbilježbe sudske hipoteke na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 961. stavka 3., članka 962 stavka 4. i članka 963. do 968. ovoga Zakona o osiguranju osnivanjem sudske hipoteke.

2a. Zasnivanje sudske hipoteke na brodu na temelju sporazuma stranaka

Članak 973.

Propisi općeg izvršnog postupka o osiguranju zasnivanjern sudske hipoteke na nekretnini i na pokretnim stvarima na lernelju sporazuma stranaka na odgovarajući se način primjenjkiju i na zasnivanje založnog prava na brodu. brodu u gradnji, pripacima broda i teretkr na brodu na temelju sporazuma stranaka, ako odredbama ovoga Zakona nije što drugo predviđeno.

U postupku iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe o ograničenju izvršenja ako se prodaja predmeta izvršenja provodi radi namirenja lražbine osigurane sud skom hipotekom zasnovanom u tom postupku.

3. Privremene mjere

Članak 974.

Prije pokretanja ili tijekom parnićnog, izvršnog ili kip ravnog postupka sud može, radi osiguranja vjerovnikove noveane tražbine, na prijedlog vjerovnika, odrediti svžuik mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenrja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene propisima općeg izvršnog pustupka, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije predviđeno.

Privremene mjere radi osiguranja vjerovnikove nenovćane tražbine sud može odrediti uz uvjete utvrđene propisi ma općeg izvršnog postupka, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije predviđeno.

Članak 975

Privremena mjera zaustavljanja broda provodi se na temelju zabrane odlaska broda iz luke

Članak 976.

Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine iz članka 878. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uza jamnost.

Članak 977.

Može biti zaustavljen svaki brod na kojem postoji pravo vlasništva na brodu, odnosno koji je u vlasništvu istih osoba ili dužnika, ili koji je za tražbine za koje se traži zaustavljanje opterećen pomorskim privilegijem ili hipotekom na brodu ili drugim založnim pravom stranog prava te za druge tražbine navedene u članku 878. stavku 2 ovoga Za kona koje se odnose na taj brod.

Ako je dužnik zakupac broda ili naručitelj - koji prema pravu koje se primjenjuje u ugovornom odlukomizmeđu njega i vlasnika broda ili brodara sam odgovara trećim osobama - može se zaustaviti taj brod ili bilo koji drugi brod koji je u vlasništvu zakupca ili naručitelja

Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i u svim drugim slučajevima kad brodar ili naručitelj koji je osobni dužnik, a nije i vlasnik broda, sam odgovara na tražbine za koje se traži zaustavljanje broda.

Prema zahtjevu koji se odnosi na vlasništvo, suvlasništvo i založno pravo na brodu može se zaustaviti samo onaj brod na koji se zahtjev odnosi.

Članak 978.

Ako se privremene mjere odreduju radi osiguranja novčanih tražbina, sud će osloboditi brod zaustavljanja ili čuvanja ako budu dana osiguranja ili druge imovinske vrijednosti dovoljne za pokriće ukupnih lražbina za koja se traži zaustavljanje, ukljućujući i tražbine po osnovi troškova postupka i kamata, uz uvjet da su ta osiguranja, odnos no druge imovinske vrijednosti raspoloživi i prenosivi u korist vjerovnika.

Ako je rijeć o tražbinama za koja dužnik može ograranićiti svoju odgovornost, visina osiguranja ili drugih imovinskih vrijednosti iz stavka 1 ovoga članka ne mora biti veća od svote ograničene odgovornosti

Kad jedan od sudova na području Republike Hrvatske na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka oslobodi brod od zaustavljanja, nijedan drugi sud na području Republike Hrvatske ne može odrediti zaustavljanje ni tog ni bilo kojega drugog broda za istu tražbinu i za istog vjerovnika, uz uvjet da su dana osiguranja, ili druge imovinske vrijednosti još raspoloživi ili prenosivi u korist vjerovnika

Članak 979.

Sud neće odrediti zaustavljanje broda, a već određeno zaustavljanje ukinut će ako dužnik dokaže da je u nekoj drugoj državi već dao primjereno osiguranje ili drugu imovinsku vrijednost za istu tražbinu, ili za istog vjerovnika, uz uvjet

1 ) da osiguranje ili druga imovinska vrijednost odgovara uvjetima iz članka 978. stavka 1. ovoga Zakona,

2) da država na čijem je području osiguranje ili druga imovinska korist dana postupa na jednak način prema osiguranjima i drugim imovinskim vrijednostima koji su položeni na području Republike Hrvatske.

Članak 980.

Davanje osiguranja ili druge imovinske vrijednosti ne znači priznanje odgovornosti te tražbine za koje je osiguranje, odnosno druga imovinska vrijednost dana niti odricanje od mogućnosti ograničenja odgovornosti.

Članak 981.

U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njezina trajanja.

Ako se privremena mjera odredi prije pokretanja parnićnog, izvršnog ili upravnog postupka vjerovnik je dužan dokazati, u roku od 15 dana, da je pokrenuo parnićni, izvršni, odnosno upravni postupak.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dokaže da je pokrenuo parnićni, izvršni, odnosno upravni postupak, sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru.

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što bude udovoljeno uvjetima za izvršenje ili osiguranje uknjižbom ili predbilježbom založnog prava, sud će, na prijedlog vjerovnika, produljiti vrijeme njezina trajanja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena,

Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne a ne udovolji se uvjetima iz stavka 4. ovoga članka za produljenje određene privremene mjere, sud će, na prijedlog dužnika, obustaviti postupak osiguranja i ukinuti izvršene radnje.

Članak 982.

Postupak osiguranja obustavit će se i određena privremena mjera ukinuti ako se udovolji kojoj od pretpostavaka iz članka 971. stavka 4. točke 1) do 3) ovoga Zakona.

Članak 983.

Troškove održavanja broda i uzdržavanja posade za vrijeme zaustavljanja snosi vlasnik broda ili brodar.

Ako sredstva za uzdržavanje posade nisu dovoljna, sud će vjerovniku narediti da predujmi potrebnu svotu za uzdržavanje posade.

Troškove čuvanja broda predujmljuje vjerovnik.

Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne diraju u obvezu konaćnog snošenja tih troškova.

Članak 984.

Privremenom mjerom zaustavljanja broda ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari ili putnika.

Članak 985.

Kad sud odredi privremenu mjeru na brodu, bez odgode će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 887. ovoga Zakona prema naravi mjere koju je odredio.

Članak 986.

Kad sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, naredit će istovremeno da se ta mje ra zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Kad sud pravomoćno ukine privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kad ona prestane po zakonu, sud će narediti da se obavi brisanje zabilježbe iz stavka 1 ovoga članka.

Članak 987.

Kad odredi privremenu mjeru prema brodu pod stranom zastavom, sud će, na prijedlog vjerovnika i na njegov trošak, obavijestiti nadležno inozemno tijelo o toj mjeri i njenom ukidanju.

Članak 988.

Radi osiguranja novćanih tražbina te radi osiguranja nenovćanih tražbina vjerovnika protiv osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu, sud može dopustiti privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu, ako vjerovnik plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu koja mu još nije plaćena i nadoknadi mu sve troškove koje je imao, a koji nisu ukljućeni u vozarinu.

Ako se predaja tereta na temelju odredbe stavka t. ovoga članka traži u luci u kojoj se teret prema ugovoru o prijevozu nije morao predati, sud će dopustiti privremenu mjeru iž stavka 1. ovoga članka samo uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcaja ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim osobama koje su ovlaštene da raspolažu teretom te da iskrcaj nije protivan drugim važnim razlozima.

DIO JEDANAESTI

O MJERODAVNOM PRAVU I O NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE

GLAVA I.

ZAJEDNIČKA ODREDBA

Članak 989.

Odredbe ovoga dijela Zakona primjenjuju se na sve od nose iz pomorske plovidbe.

GLAVA II

O MJERODAVNOM PRAVU I O ISKLJUČIVOJ NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA ODNOSE S MEĐUNARODNIM OBILJEŽlEM (ELEMENTOM)

Članak 990.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svaki plovni objekt koji je brod prema hrvatskom pravu te na svaki plovni objekt koji je brod prema pravu države čiju državnu pripadnost ima.

Članak 991.

Prema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju se:

1) dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda ili brodara,

2) stvarna prava na brodu,

3) pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.

Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka primjenjuje se na događaje koji su nastali na stranim brodovima na području Republike Hrvatske, uz uvjet da i država čiju pripadnost ima brod postupa na isti način s brodovima koji imaju hrvatsku državnu pripadnost.

Članak 992.

Na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj primjenjuje se hrvatsko pravo.

Članak 993.

Za radne odnose članova posade brodova mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda.

Članak 994.

Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema ovom Zakonu s njim izjednačena primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuje se ovaj Zakon ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

Članak 995.

Na ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.

Članak 996.

Iznimno od odredbe članka 995. ovoga Zakona primjenjuje se na ugovore o iskorištavanju brodova ovaj Zekon:

1) na odgovornost brodara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovoga Zakona, čija se primjena ne može iskljućiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u Republici Hrvatskoj,

2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakona.

Sporazum sklopljeni protivno odredbama stavka 1. ovoga članka nema pravni učinak.

Članak 997.

Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeću iz ugovora ili ako stranke nisu izrićito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.

Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorima o iskorištavanju brodova, primjenjuju se:

1) pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen - za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana,

2) pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima brodar - ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari skloptjen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta brodara,

3) odredbe ovoga Zakona - na ugovor o tegljenju.

Na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (način krcanja i predaje tereta, računanje vremena za stojnice i prekostojnice, način plaćanja vozarine i sl.) primjenjuje se, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene.

Članak 998.

Ako se pravo čiju su primjenu stranke ugovora o spašavanju broda izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeću iz tog ugovora ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje će se primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.

Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju, primjenjuje se pravo države luke ili pristaništa gdje je spašavanje završeno, odnosno pravo prve luke u koju je spašeni brod stigao poslije završenog spašavanja.

U svim drugim slučajevima primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

Članak 999.

Iznimno od odredaba članka 998. ovoga Zakona primjenjuju se:

1) odredbe ovoga Zakona - ako su se spašavale osobe bez istovremenog spašavanja broda ili stvari na brodu, ako su sve te osobe državljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe ili ako je brod koji je spašavao ili brod koji je spašavan, a ako je bilo više brodova, jedan od njih, hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

2) odredbe članka 652. stavka 1. i 2, članka 787. do 792. i članka 796. i članka 799. ovoga Zakona,

3) odredbe zakona koji regulira zastaru tražbina i odredbe ovoga Zakona o rokovima zastare (članak 800.),

4) pravo države čiju driavnu pripadnost ima brod spasitelj - na podjelu nagrade za spašavanje između vlasnika broda ili brodara broda spašavatelja i posade tog broda.

Sporazum sklopljen protivno odredbama stavka t ovoga članka nema pravnog učinka.

Članak 1000.

Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:

1) pravo države u čijem se obalom moru ili na čijim se unutarnjim vodama dogodio sudar,

2) odredbe ovoga Zakona - ako se sudar dogodio na otvorenome moru.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:

1) ako svi brodovi između kojih se sudar dogodio imaju istu državnu pripadnost - pravo te države,

2) ako brodovi između kojih se sudar dogodio imaju različitu državnu pripadnost, a pravo je svih tih država isto - pravo tih država.

Članak 1001.

Iznimno od odredaba članka 1000. ovoga Zakona koje za naknadu štete od sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava primjenjuju se:

1) odredbe ovoga Zakona - ako su sve zainteresirane osobe državljeni Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe ili ako je jedan od brodova između kojih je došlo do sudara hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

2)odredbe članka 762. stavka 2., članka 763. stavka 1. i članka 764. do 769. ovoga Zakona,

3)odredbe zakona koji regulira zastaru tražbina i odredbe ovoga Zakona o rokovima zastare (članak 771.).

Sporazum sklopljen protivno odredbama stavka 1. ovoga članka nema pravni učinak.


Članak 1002.

U slučaju zajedničke havarije, ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, primjenjuje se pravo luke u kojem je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u času izvršenja čina zajedničke havarije.

Ako su sve stranke u slučaju zajedničke havarije državljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se hrvatsko pravo.

Članak 1003.

Na odnose iz ugovora o g radnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje će se primijeniti ili ako se u cijelosti ili djelomično izabrano pravo ne može primijeniti.

Članak 1004.

Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistječu primjenjuje se pravokoje su izabrale ugovorne stranke. Ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, primijenit će se pravo sjedišta osiguratelja.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na odnose iz ugovora o pomorskom osiguranju primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Republike Hrvatske s redovnim boravištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području Republike Hrvatske.

Članak 1005.

Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno gdje je morao biti zvršen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti.

Članak 1006.

Odredbe ovoga Zakona o vađenju potonulih stvari na odgovarajući se način primjenjuju i na vađ+enje stvari potonulih izvan obalnog mora i unutarnjih voda Republike Hrvatske ako na stvari postoji pravo vlasništva hrvatske pravne osobe ili državljanina Republike Hrvatske, a stvari vadi hrvatsko trgovačko društvo, druga hrvatska pravna osoba ili državljanin Republike Hrvatske.

Članak 1007.

Ako u ovom Zakonu nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakona, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela ovoga Zakona, odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s međunarodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnoga privatnog prava.

Članak 1008.

Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakona ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.

Članak 1009.

Hrvatski sud isključivo je nadležan za suđenje

1 ) u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

2) u sporovima iz članka 430., 431. i 432. ovoga Zakona koji nastanu u tijeku i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti brodara koji provodi hn,atski sud (članak 434),

3) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim izvršnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima (članak 870. do 873).

DIO DVANAESTI

POMORSKI PREKRŠAJI

GLAVAI.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 1010.

Pomorski prekršej je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, njihovim obalama, lukama i brodovima u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša te s pro metom na moru.

Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po propisima o prekršajima.

Članak 1011.

Komisija za prekršaje lučke kapetanije vodi postupak zbog pomorskih prekršaja.

Komisija za prekršaje iz stavka 1 ovoga članka može se osnovati i za podrućje dviju ili više lučkih kapetanija

Članak 1012.

Protiv rješenja komisije za prekršaje lueke kapetanije može se izjaviti žalba komisiji za prekršaje Ministarstva

Članak 1013

Komisija za prekršaje sastoji se od predsjedrlika i dva člana Predsjedniku i članovima komisije određuju se zamjenici.

Predsjednik komisije za prekršaje i njegov zamjenik kao i članovi komsije i njihovi zamjenici imenuju se iz redo va stručnih radnika lučke kapetanije, odnosno Ministarstva ili iz dnkgih tijela i brodarskih trgovačkih društava

Predsjednik, članovi komisije i njihovi zamjenici ime nuju se na dvije godine i mogu biti ponovno imenovani, a mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata.

Komisiju za prekršaje kapetanije imenuje lučki kapetan, a komisiju za prekršaje Ministarstva imenuje ministar.

Komisiju za prekršaje iz članka 1011. stavka 2 ovoga Zakona imenuju sporazumno lučki kapetani.

GLAVA II

PREKRŠAJI

Članak 1014

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti Od 800 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj strana pravna osoba:

1) ako strani trgovački brod uplovi u unutrašnje morske vode hez namjere da uplovi u luku otvorenu za međunarodni pomorski promet Republike Hrvatske ili u luku ukojoj je brodogradilište radi njegova popravka (članak 8.),

2) ako strana jahta plovi bez odobrenja unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, a propustila je uplo viti u luku radi dobivanja takvog odobrenja (članak 12),

3) ako strani trgovački brod u plovidbi unutrašnjm morskim vodama radi uplovljenja u luku Republike Hrvat ske ot.vorenik za medunarodni promet ili isplovijenja iz te luke, ili u plovidbi između luka Republike Hrvatske otvorenih za međunarodni promet, ne plovi u te svrhe propisanim plovnim putem (članak 8. stavak 2 ),

4) ako strani brod preveze stvari ili osobe u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez dozvole nadležnog tijela (članak 9. stavak 3. točka 2.),

5) ako strani brod neovlašteno uplovi u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske (članak 10.),

6) ako strani brod uplovi u zabranjenu zonu u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog tijela (elanak 16. stavak 3 ),

7) ako se strani brod zbog više sile ili nevolje na moru sklonio u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske, a o tome nije obavijestio lučku kapetaniju, odnosno lučku ispostavu (članak 1 7.),

8) ako strani brod plovi zonom sigurnosti uokolo postrojenja i uređaja za istraživanje i iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava gospodarskog ili epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske kroz koju je plovidba zabranjena (članak 38.),

9) ako strani ribarski brod za vrijeme prolaska unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnim morem Republike Hrvatske ribari ili ako lovinu, ribarski alat i opremu koja služi za ribolov, odnosno ulov drugih morskih bića u moru ili na morskom dnu ne drži u brodskim skladištima ili ih ne drži zapećaćenima, ili ne plovi propisanim plovnim putem, ili u prolasku plovi brzinom manjom od šest čvorova, ili se za vrijeme prolaska zaustavlja i sidri u unutrašnjim morskim vodama ili u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a to zaustavljanje i sidrenje nije uzrokovano višom silom, odnosno nevoljom na moru, ili nema na brodu vidljivo istaknute oznake ribarskog broda (člank 26. stavak 2. i 3.),

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od eoo do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj odgovorna osoba u stranoj pravnoj osobi za radnju iz stavka 1. točka 1 ) do 9) ovoga članka

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 800 do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka t. točke 1) do 9) ovoga članka zapovjednik stranog broda ili druga osoba koja ga zamjenjuje na tom brodu.

Članak 1015.

Novčanom kaznom u dinarskoj protksvrijednosti od 800 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako bc-od koji koristi uplovi u zabrdnjenu zonu u unutrašnjim morskim vodama, ili plovi kroz zabranjenu zonu u unutrašnjim morskim vodama protivno propisanim uvjetima (članak 16).

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 800 do 1.200 DEM kaznit c:e se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka t. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 800 do 1.200 DEM kazekit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda ili druga osoba koja ga zamjenjuje na tom brodu

Članak 1016.

Novćanom kaznorn u dinarskoj protuvrijednosli od 6.50 do 2.500 DEM kaznit. će se za prekršaj pojedinac koji obavlja djelatnost sredstvima u privatnom vlasništvu koji učini radnju iz članka 1035 stavka 1. točke 1 ovoga Zakona

Članak 1017

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 1.000 do 15.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba

1) ako pomorsko dobro upotrebljava ili gospodarski koristi bez odobrenja (članak 51 stavak 3 ),

2) ako na pomorskom dobru gradi, nadograđuje ili kostruira građevinski objekt ili proširuje kopno nasipavanjem bez odobrenja nadležnog tijela (članak 7:3 ),

3) ako u more ili na morsku obalu odlaže materijal bez odobrenja nadležnog tijela (članak 74.),

4) ako u slučaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju, zabrani drugim osobama pristup na pomorsko dobro (članak 54. stavak 2.),

5) ako i pored zabrane naredi ili dopusti brodu isplovljenje iz luke iako nije položeno jamstvo za naknadu štele prouzročene onečišćenjem mora (članak 78 ).

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 5.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavlka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi

Članak 1018.

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

1) ako prilikom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja mineralnih i drugih ulja ne poduzme mjere za uspješno sprečavanje ispuštanja i istjecanja ulja, odnosno na propisani način ne sprijeći širenje isteklog ulja u more (članku 80. stavak 1.),

2) ako na pomorskom dobru poduzme radnje koje bi mogle dovesti u opaselost život i zdravlje ljudi, nanijeti šte tu brodovima ili drugim objektima ili se može onečistiti po morsko dobro (članak 76.),

3) ako baca u more krute ili ispušta tekuće ili plinovile tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro (članak 75 sta vak 1.);

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 6.50 do 1.200 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1 ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi

Članak 1019.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 950 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje:

  1. ako po nalogu lučke kapetanije ne isplovi u pomoć brodu na kojem je izbio požar ili na kojem je nastala neka druga nezgoda (članak 97.),
  2. ako i pored zabrane lučke kapetanije isplovi iz luke iako nije položeno jamstvo za naknadu štete počinjenje onečišćenjem (članak 78).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje ako počini pomorski prekršaj iz članka 1017. točke 1., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 1020.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 120 do 400 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj iz članka 1021. i članka 1019. točke 1) ovoga Zakona vlasnik ili voditelj brodice.

Članak 1021.
Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 400 do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj građanin koji ne obavijesti najbližu lučku kapetaniju ili njenu ispostavu, odnosno nadležno tijelo županije da je onečišćeno pomorsko dobro (članak 75. stavak 3.).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za pomorski prekršaj i građanin koji počini prekršaj iz članka 1017. točke 1), 2) i 3) ovoga Zakona.

Članak 1022

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2500 DEM kaznit će se zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje, a koja, protivno odredbi članka 778. ovoga Zakona, ne poduzme spašavanje broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.

Članak 1023

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj trgovačko društvo ili druga pravna osoba:

1) ako ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odredbama ovoga Zakona (članak 127.),

2) ako stavi u plovidbu ili drii u plovidbi brod bez ma koje od brodskih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom ili pravilnikom donesenim na osnovi ovoga Zakona (članak 130, do 145.),

3) ako kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu (članak 153. stavak 1.),

4) ako brod nema ime i ne nosi ime luke upise ili ako tehnički plovni objekt i plutajući objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa ili ako te oznake nosi iako nije na to ovlašten (članak 197. i 198.),

5) ako vadi potonulu stvar iako nije ovlaštena 2a njezino vađenje (članak eo3)

6) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 187., 188., 189. i članak 190)

Za radnje iz stavka 1. točke 1 ) do 5) ovoga članka kaznit će se za pomorski prekršaj i odgovorna osoba u trgovačkom dk-uštvu ili drugoj pravnoj osobi novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 1.200 DEM.

Članak 1024

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za pomor-ski prekršaj zapovjednik stranoga nuklearnoga broda ili osoba koja ga zamjenjuje ako brod bez dozvole uplovi u luku .

Članak 1025

Novćanom kaznom u dinarskoj protikvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik stranoga broda ili osoba koja ga zarnjenjuje

1) ako se peljarenje obavlja u unutrašnjim morskim vo dama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (članak 103.),

2) ako brod, bez odobrenja nadležnoga tijela, obavlja tegljenje, koje počinje i završava u hrvatskim lukama bez prist.ajanja u stranim lukama (članak 645.).

Članak 1026

Novćanam kaznom u dinarskoj prot.uvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj:

1) zapovjednik stranoga broda ili osoba koja ga zamjenjuje, koja brodom prevozi više od 2000 tona ulja ako brod nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskome jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem kad uđe u luku ili izađe iz luke Republike Hrvatske ili u njima ukrcava ili iskrcava ulje (članak 96.).

1) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor sigurnosti plovidbe (članak 183. i 184.).

2) zapovjednik hrvatskog broda ili osoba koja ga zamjenjuje,

a) ako brod koji ima brodsku radio-stanicu ne organizira neprekidnu službu bdijenja, u skladu s propisima o radio-prometu (članak 89.),

b) ako otplovi iz luke brodom koji nema određen broj članova posade s propisanom strućnom spremom (članak 148.),

c) ako osobno ne rukovodi brodom kada to zahtijeva sigekrnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te u svim drugim slučajevima kad to zahtijeva sigurnost broda i plovidbe (članak 165. stavak 2.),

d) ako u slučaju neposredne opasnosti od rata ili nastupanja ratnoga stanja između Republike Hrvatske i druge države ne poduzme u pogledu broda, osoba i tereta na brodu sve mjere koje se pokažu potrebnima (članak 171. stavak 1. i 2.),

e) ako se u slučaju nastupanja ratnoga stanja između drugih država, u kojem je Republika Hrvatska neutralna, brod nađe u luci jedne od zaraćenih država ili na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutrašnje morske vode i teritorijalno more zaraćene države ne zatraži uputu od brodara, a ako to nije moguće - od nadležnih hrvatskih tijela (članak 171. stavak 3 ),

f) ako za putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugoj osobi na brodu koja je izvršila krivično djelo, ne poduzme mjere potrebne da se sprijeći ili ublaži nastu panje štetnih posljedica tog djela i izvršitelj pozove na odgovornost (članak 177. stavak 1., 2. i 4.),

g) ako o neispravnostima iz članka 159. stavka 1. točke 2) ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju (članak 159. stavak 2: )

h) ako ne poduzme ili ne poduzme u odredenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor si gurnost.i plovidbe (članak 186, 191. i 192 ).

Članak 1027

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj člana posade broda ili član posade brodice koji povredom svoje dužnosti propisane ovim Zakonom, ne postupi prema pravilu.

Članak 1028.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, odnosno zapovijednik stranog broda ili osoba koja ga zamjenjuje ako brod koji dolazi iz inozemstva saobraća s drugim brodovima, fizičkim i pravnim osobama na kopnu prije nego što od nadležnih tijela u luci dobije odobrenje za slobodan promet s obalom (članak 100.).

Članak 1029.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje:

  1. ako brod plovi izvan određenih granica plovidbe ili protivno određenoj namjeni ili ako brodom poduzme putovanje za koje brod nije oglašen sposobnim (članak 110.),
  2. ako protivno odredbama članaka 122. ovoga Zakona brodom koji nije putnički prevozi putnike.
  3. ako na brod protivno odredbama članka 110. stavka 1. točke 3) ovoga Zakona ukrca veći broj putnika od određenog broja,
  4. ako ukrca i rasporedi teret na brodu protivno odredbi članka 110. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona,
  5. ako na brodu nema bilo koje od brodskih isprava i knjiga iz članka 128. do uključivo 135. ovoga Zakona ili pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili ako se u brodske knjige ne unose podaci u skladu s člankom 128. stavkom 2 oboga Zakona,
  6. ako na zahtjev ovraštenih tijela ne pokaže brodske isprave i knjige (članak 130.).
  7. ako u propisanim rokovima ne obavlja vježbe s čamcima, ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara (članak 164. stavak 2.).
  8. ako na brodu ne održava u ispravnom stanju strojeve, uređaje i opremu ili ako se ne brine o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta te o pravilnom ukrcavanju, smještaj i iskrcavanju putnika (članak 164. stavak 1.),
  9. ako za vrijeme plovidbe nije na brodu (članak 164. stavak 3.).

Članak 1030.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje:

  1. ako primi za člana posade broda osobu koja nema pomorsku knjižicu ili dozvolu za ukrcavanje (članak 153. stavak 1.),
  2. ako tada kad su ostale bez uspjeha sve mjere poduzete za spašavanje broda u opasnosti i ako je propast broda neizbježna ne poduzme sve potrebne mjere za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja to dopuštaju - i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorske karte dotičnog putovanja i gotovog novca brodske blagajne (članak 167.),
  3. ako o događaju koji se za putovanja desi na brodu, a koji ugrožava sigurnost broda, broda u teglju ili potiskivanju ili sigurnost plovidbe, ili o izvanrednom događaju koji se desio na brodu, brodu u teglju ili potiskivanju, putnicima, drugim osobama ili stvarima na brodu ili brodu u teglju ili potiskivanju - ne podnose izvještaj zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika nadležnom tijelu u zemlji ili inozemstvu (članak 168. stavak 1., 2 i 3.),
  4. ako ne obavijesti Hrvatski registar brodova ili odgovarajuća tijela pomorske uprave o nezgodama ili nedostacima iz članka 170. stavka 1. točke 1) i 2),
  5. ako o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način i nedostavi ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci, a u inozemstvu - najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (članak 168. stavak 5.),
  6. ako radio-komunikacijama ne odašalje obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe (članak 169.),
  7. ako o krivičnom djelu učinjenom na brodu, dok se brod nalazi u inozemstvu, ne podnese izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u zemlji u čiju prvu luku, nakon izvršenog krivičnog djela, brod uplovi ili ako s izvršiteljem krivičnog djela ne postupi prema uputama toga diplomatskoga ili konzularnoga predstavništva (članak 177. stavak 3.),
  8. ako samovoljno napuštanje broda od člana posade-državljanina Republike Hrvatske u inozemstvu ne prijavi tijelu iz članka 178. ovoga Zakona,
  9. ako u brodski dnevnik ne unese u određenom roku i na određeni način opis događaja, radnji i poduzetnih mjera koje je dužan unijeti u brodski dnevnik (članak 168. stavak 2. i 4. članak 169. stavak 2., članak 174. stavak 3., članak 176. stavak 2., članak 177. stavak 5. i članak 178. stavak 3.),
  10. ako ne unese u brodski dnevnik razloge iz kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje ili razloge iz kojih nije poduzeo spašavanje broda i stvari s broda (članak 779.),
  11. ako brodu s kojim se sudario brod kojim zapovijeda, iako je to mogao, ne saopći ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi (članak 770.),

Članak 1031.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.000 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj član posade broda ako predmete ili tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja baci na plovni put (članak 99. stavak 2.),

Članak 1032.

Kaznit će se za pomorski prekršaj pojedinac:

  1. novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM:
  2. koji je naručitelj broda - ako izvrši radnju iz članka 1037. stavka 1. točke 3) ovoga Zakona,
  3. koji je vlasnik broda - ako izvrši radnju iz članka 1023. stavka 1. točke 5) ovoga Zakona,
  4. koji izvrši radnju iz članka 1023. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona,
  5. novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM:
  6. koji je vlasnik broda - ako izvrši radnju iz članka 1023. točke 1), 3) i 4) ovoga Zakona,
  7. ako izvrši radnju iz članka 1018. ovoga Zakona.

Članak 1033.

Pored kazne za pomorski prekršaj iz članka 1026. točke 2a), članka 1027., članka 1022. ovoga Zakona članu posade broda ili brodice mogu se kao zaštitna mjera oduzeti sva ili pojedina ovlaštenja za obavljane poslova određenoga broja zvanja na bilo kojem brodu - u trajanju do dvije godine.

Članak 1034

Uz kaznu propisanu za pornorski prekršaj iz članka 1014 točke 9) stranoj pravnoj osobi izreći će se zaštitna mjera oduzimanja broda, lovine i ribarskog alata i opreme koja služi za ribolov, odnosno ulov morskih bića na morskome dnu, i to:

al ako je istim brodom već bio učinjen isti prekršaj za koji je nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj izreklo kaznu ili ako je zapovjednik broda u posljednjih pet godina bio kažnjen za isti prekršaj,

b) ako ribolov ili ulov dnkgih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja ribarskim alatom i opremom za ribolov, odnosno za ulov drugih živih bića u moru i na morskome dnu čija je uporaba zabranjena ili ograničena hrvatskim propisima,

c) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja u ribolovnom rezervatu ili ako lovi vrste ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskome dnu ktkd je ulov tih vrsta zabranjen,

d) ako zapovjednik broda ili član posade broda ne posluša naređenje tijela Republike Hrvatske ovlaštenog za zaustavljanje broda, pruži aktivan otpor tijelima koja obavljaju pregled broda ili nekim drugim postupkom preuzroči opasnost po život ljudi ifi imovine.

Članak 1035

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 650 do 19.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1) ako istražuje ili iskorištava prirodna ili druga bogatstva gospodarskog ili epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske na način koji neopravdano sprečava plovidbu, ribarenje, zaštitu bogatstava mora ili osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja koja imaju javni karakter (članak 45 stavak 1.),

2) ako protivno uvjetima predviđenim ovim zakonikom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona istražuje ili iskorištava prirodna i druga bogatstva u gospodarskom ili u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske (članak 46.),

3) ako postrojenja ili uređaje postavljene u gospodarskom ili u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske, radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih i drugih bogatstava tih pojaseva, stalno ne obilježi odredenim svjetlosnim i drugim znacima ili ako ta postrojenja i uređaje ne ukloni kad se prestanu uporabljati ili iskorištvati u svrhe za koje su izgrađeni, i!i ako o njima pravodobno ne objavi potrebne podatke (članak 37.),

4) ako pri istraživanju ili iskorištavanju prirodnih i drugih bogatstava u gospodarskom ili u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske i u zonama sigurnosti utvrđenima oko postrojenja i uređaja za istraživanje ili iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava u tim prostorima ne poduzme odgovarajuće mjere za zaštitu mora, odnosno morskog dna i morskog okoliša od štetnih otpadaka (članak 42.),

5) ako postrojenja ili uređaje za istraživanje ili iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava u gospodarskom ili u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske postavi na mjestima na kojima bi oni mogli sprećavati korištenje pri znatih medunarodnih plovnih putova (članak 39.).

Za radnje iz stavka t. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 650 do 1.200 DEM.

Članak 1036.

Novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 650 do 19.000 DEM kaznit će se za prekršaj trgovačko društvo ili druga pravna osoba:

1) ako ne organizira kontrolu obavljanja poslova radi osiguranja sigurnosti plovidbe (članak 82. točka 1 ),

2) ako ne osigura trajno obavljanje kontrole radi osigu ranja sigurnosti plovidbe (članak 82 točka 2.),

3) ako po nalogu nadtežnog tijela oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekt koji ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe ili znači opasnost od onečišćenja ne ukloni s plovnog puta (članak 99. stavak 1.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 dn 1.200 DEM

Članak 1037.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 15.000 DEM kaznit će se za prekršaj trgovačko društvo ili druga pravna osoba:

1) ako ne vodi propisane podatke koji su znaćajni za si gurnost plovidbe (članak 82. točka 3.),

2) ako ne održava luku u stanju koje osigurava sigurnu plovidbu (članak 92.),

3) ako ne podnese na odobrenje tehničku dokumentaci ju na temelju koje se brod gradi ili preinaćuje (članak 112 )

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi novćanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 1.200 DEM.

DIO TRINAESTI

OVLAŠTENJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 1038.

Ako je nakon stupanja na snagu Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.) postojalo pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo na pomorskom dobru osobe koja je to pravo stekla na osnovi valjanog naslova i načina stjecanja i to pravo postoji i na dan stupanja na snagu ovoga Zakonika, nadležni javni pravobranitelj će pokrenuti postupak za izvlaštenje (eksproprijaciju) vlasništva na određenom objektu, time da bivši vlasnik stječe pravo koristiti objekt na osnovi koncesije bez plaćanja naknade za razdoblje dok iznos utvrđene naknade za koncesiju za korištenje pomorskog dobra ne dosegne iznos naknade za oduzeto vlasništvo na objektu.

Odredba prethodnog stavka neće se primijeniti na objekte koji su od kulturnog, humanitarnog, vjerskog, povijesnog ili drugog javnog znaćaja. Dio pomorskog dobra na kojem se nalaze takvi objekti iskljućit će se odlukom Vlade Republike Hrvatske iz opće upotrebe kao pomorsko dobro i to u mjeri koja najmanje ograničuje opću upotrebu sus jednih dijelova pomorskog dobra.

Ako vlasnik određenog pomorskog dobra ili nositelj drugog stvarnog prava na pomorskom dobru ne može dokazati valjan naslov i način stjecanja, nadležni javni pravobranitelj će putem redovitog sudskog postupka zatražiti da se to dobro utvrdi kao pomorsko dobro.Ova osoba nema pravo na naknadu šlete a prinove i građevine koje je izgradila može uklonili ako je to po prirodi stvari moguće bez štete za pomorsko dno.

Članak 1039.

Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, županijslii ured za pomorstvo na čijern se području nalazi pomorsko dobro objavit će tri puta u službenim glasnicima i u važnijim dnevnim listovima te oglasom u opčinama na području kojeg se nalazi pomorsko dobro poziv svim korisnicima po morskog dobra koji su to pravo stekli po Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodnc novine, br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.) da odluku o davanju na korištenje pomorskog dohra prijave u roku od šest mjeseci računajući od dana trećeg oglasa u "Narodnim no vinama".

Odluka o davanju na korištenje pomorskog dobra koja se pravodobno ne prijavi, prestaje tražiti.

Ovlaštenik koji prijavi odluku u smislu stavka 1. ovoga članka dužan je pružiti dokaz o dobivenom pravu korištenja pomorskog dobra, njegovom opsegu i pravnom naslovu stjecanja. Ako ovlaštenik ne pruži valjan dokaz, smatrat će se da nije stekao pravo koristiti pomorsko dobro.

Davatelj koncesije za pomorsko dobro zamijenit će odluku o davanju na korištenje pomorskog dobra odlukom i ugovorom o koncesiji u skladu s ovim Zakonom.

Članak 1040.

Odluka o korištenju pomorskog dobra izdana prije stupanja na snagu ovoga Zakona kojom se vrijeđaju odredbe posebnih propisa o zaštiti okoliša prestat će važiti nakon proteka dvije godine, prema programu kojeg će u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi Ministarstvo. Građevine izgrađene na temelju takve odluke uklonit će se s pomorskog dobra na trošak prihoda ostvarenih iz naknada za koncesije.

Članak 1041.

Vlada Republike Hrvatske, pored ovlaštenja za donošenje propisa po odredbama ovoga Zakona, u roku od godinu dana od dana st.upanja na snagu ovoga Zakona, treba propisati :

1) uvjete za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi ili športu u trnutrašnjim morskim vodama i teritorijatnom moru Republike Hrvatske,

2) pristup, prolazak i boravak stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodnva u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

3) uvjete kojima moraju udovoljavati luke,

4) određuje luke, odnosno dio luke namijenjene za međunarodni promet ili iskljućivo za vojne potrebe te njihove granice

Članak 1042

Sabor Republike Hrvatske donosi odluku o proglaše nju gospodarskog pojasa Republike Hr-vatske.

Odredbe članka 33. do članka 42 ovoga Zakona primjenjivat će se kad Sabor Republike Hrvatske donese odluku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 1043.

Ministar u ministarstvu nadležnom za pomorstvo pored ovlaštenja za donošenje propisa predviđenih u ovom Zakonu, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donosi propise:

1) o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati putnički brodovi trgovačke mornarice Republike Hrvatske,

2) o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske,

3) o oznakama na plovnim putovima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

4) o stručnoj spremi, zvanjima, uvjetima i načinu stjecanja zvanja i ovlaštenjima članova posade brodova trgovačke mornarice Republike Hrvatske,

5) o posebnim ovlaštenjima članova posade brodova trgovačke mornarice Republike Hrvatske i ispitnom programu za stjecanje posebnih ovlaštenja,

6) o izbjegavanju sudara na moru,

7) o upisu brodova u određene upisnike, s podacima koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, zbirkama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike brodova i obrascima tih isprava i knjiga,

8) o ispravama i knjigama koje moraju imati brodovi trgovačke mornarice Republike Hrvatske, uvjetima i načinu izdavanja, sadržaju i obrascima te načinu vođenja tih isprava,

9) o određivanju imena, oznaka i znakova raspoznavanja brodova te o vođenju evidencije o imenima brodova,

10) o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcanje,

11) o obavljanju pokusne vožnje,

12) o ispitivanju nesreće brodova,

13) o kategoriji plovidbe pomorskih brodova,

14) o obveznom peljarenju na određenim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,

15) o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala,

16) o uvjetima koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja,

17) o stručnoj spremi, ovlaštenjima i drugim uvjetima i obvezama koje mora ispunjavati peljar,

18) o oznaci legitimacije peljara,

19) o načinu obilježavanja peljarskih brodova i brodica i o pozivnim znakovima za peljarenje,

20) o visini naknade za usluge peljarenja,

21) o stručnoj spremi, ispitu i ostalim uvjetima koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe,

22) o načinu upisa brodica u evidenciju brodica, obrascu evidencije brodica, uvjetima i načinu utvrđivanja sposobnosti brodica za plovidbu te načinu određivanja imena i oznaka brodica,

23) o polaganju stručnog ispita i izdavanju ovlaštenja članovima posade brodova trgovačke mornarice,

24) o načinu postavljanja i obilježavanja pontonskih mostova te uvjetima plovidbe kroz otvore tih mostova,

25) o postupku u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, prima izjave posljednje volje i postupka s imovinom umrlih osoba na brodu,

26) o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata te predjelu rta Marlera,

27) o plovidbi rijekom Neretvom i Zrmanjom,

28) o nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica,

29) o nadležnosti lučkih kapetanija za upis brodova,

30) o najmanjem broju stručnih radnika na plutajućim objektima na moru,

31) o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske te granice plovidbe brodova i brodica izvan luka,

32) o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati,

33) o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada,

34) o obavljanju meteorološke službe na pomorskim brodovima,

35) o plovidbi teritorijalnim morem i unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske,

36) o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske,

37) o sigurnosti plovidbe i zaštiti Ijudskih života na moru,

38) o obavljanju podvodnih aktivnosti u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

39) o visini naknade za izdavanje odobrenja stranom plovnom objektu za obavljanje kabotaže u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

40) o uvjetima i načinu pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama te način sprečavanja širenja isteklih ulja,

41) o uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta,

42) o uvjetima pod kojima strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

43) o uvjetima pod kojima strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske,

44) Naredbu o visini naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice namijenjeni razonodi ili športu.

Članak 1044

Ministar u ministarstvu nadležnom za pomorstvo donosi u suglasnosti s ministrom obrane u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise:

1) o korištenju plovnih putova stranih ratnih brodova, stranih tankera, stranih nuklearnih brodova i drugih stranih brodova koji prevoze nuklearne ili druge opasne ili štetne tvari pri neškodljivom prolasku kroz teritorijalno more Republike Hrvatske.

Ministar u ministarstvu nadležnom za pomorstvo donosi, u suglasnosti s ministrom obrane, ministrom unutarnjih poslova, ministrom poljoprivrede i šumarstva te ministrom zdravstva:

1) propise.o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristaništima.

Ministar graditeljstva i zaštite okoliša u suglasnosti s ministrom donosi:

1) propis o uvjetima odlaganja otpadnih tvari u more

Članak 1045.

U roku od dvije godine stupanja na snagu ovoga Zakona uz suglasnost ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo:

1) Ministar zdravstva donijet će:

a) Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova,

b) Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne.

2) Ministar unutranjih poslova izdat će:

a) Naredbu o ustanovljavanju zabranjenih zona u hrvatskim unutrašnjim morskim vodama

Vlada Republike Hrvatske donosi plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj.

Članak 1046.

Ministar u ministarstvu nadležnom za pomorstvo utvrdit će u propisima iz članka 1043., 1044. i 1045. pomorske prekršaje i propisati novćane kazne za te prekršaje.

Članak 1047.

Brodice koje su ovlaštene za prijevoz više od 12 putnika, a koje su bile upisane u upisnik ćamaca prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju se upiasti u upisnik brodova u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 1048.

Do donošenja akata iz članka 1041., 1043., 1044. i 1045. ovoga Zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, za pomorsku plovidbu ostaju na snazi sljedeći akti:

1) Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, odnosno pristaništa za međunarodni promet i plovni putovi na kojjma važi međunarodni režim ili međudržavni režim plovidbe ("Narodne novine", br. 53/91.),

2) Uredba o dolasku i boravka stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi ili športu u obalnom moru, rijekama i jezerima Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.

31/92.),

3) Uredba o pristupu, prolasku i boravku stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u obalnom moru ("Narodne novine", br. 52/91.),

4) Odluka o određivanju luka i pristaništa na.mijenjenih za međunarodni promet ("Narodne novine", br. 53/91.),

5) Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice Republike HrvatskeL27390 ("Narodne novine", br. 34/92.),

6) Pravilnik o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike HrvatskeL27389 ("Narodne novine", br.16/92.),

7) Pravilnik o oznakama na plovnim putovima u obalnom moru ("Narodne novine", br. 53/91.),

8) Pravilnik o zvanjima, uvjetima za stjecanje zvanja i ovlaštenjima članova posade trgovačke mornarice ("Narodne novine", br. 53/91.),

9) Pravilnik o posebnim ovlaštenjima članova posade pomorskih brodova i ispitnom programu za stjecanje posebnih ovlaštenja ("Narodne novine", br. 53/91.),

10) Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru ("Narodne novine", br. 53/91.),

11) Pravilnik o upisu brodova u određene upisnike, podacima koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, zbinama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike brodova i obrascima tih isprava i knjiga ("Narodne novine", br. 53/91.),

12) Pravilnik o sadržaju, obrascima i načinu vodenja brodskih isprava i knjiga brodova trgovačke mornarice ("Narodne novine", br. 53/91.),

13) Pravilnik o određivanju imena, oznaka i znakova raspoznavanja brodova te o vođenju evidencije o imenima brodova ("Narodne novine", br. 53/91.),

14) Pravilnik o pomorskim knjižicama, brodarskim knjižicama i dozvolama za ukrcanje ("Narodne novine", br. 53/91.),

15) Pravilnik o obavljanju pokusne vožnje brodova ("Narodne novine", br. 53/91.),

16) Pravilnik o ispitivanju nesreće brodova ("Narodne novine", br. 53/91.),

17) Pravilnik o stručnoj spremi i drugim uvjetima koje mora ispunjavati peljar pomorskog peljarenja ("Narodne novine", br. 31/74.),

18) Pravilnik,o oznaci i legitimaciji peljara pomorskog peljarenja ("Narodne novine", br. 31/74 ),

19) Pravilnik o stručnom ispitu za inspektora sigurnosti plovidbe,("Narodne novine", br. 2/el.),

20) Pravilnik o čamcima ("Narodne novine", br. 39/91. i 76/92.)

21) Pravilnik o polaganju strućnog ispita i izdavanju ovlaštenja članovima posade brodova trgovačke mornarice ("Narodne novine", br. 1 1/84.),

22) Pravilnik o načinu postavljanja i obilježavanja pontonskih mostova te uvjetima plovidbe kroz otvore tih mostova ("2arodne novine", br. 41/80., 10/89., 18/90.),

23) Pravilnik o postupku u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenog novorodenog djeteta, prijema izjave posljednje volje i postupka s imovinom umrlih osoba na brodu ("Narodne novine", br 41/80 ),

24) Pravilnik o najmanjem broju i vrsti uređaja i opreme koju moraju imati plutajući objekti na moru i na unutrašnjim vodama ("Narodne novine", br. 11/70.);

25) Pravilnik o najmanjem broju strućnih radnika na plutajućim objektima na moru i unutrašnjim vodama ("Narodne novine", br 11/70., 15/70.),

26) Pravilnik o održavanju reda u lukama i pristaništima te na ostalim dijelovima obalnog mora i unutrašnjim plovnim putovima ("Narodne novine", br. 23/75., 31/84., 10/89., 1 8/90.),

27) Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristaništima ("Narodne novine 2/82., 55/85.),

28) Pravilnik o osnivanju i vođenju kata.stra pomorskog dobra ("Narodne novine", br. 1/76.),

29) Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova ("Narodne novine", br. 53/91,),

30) Naredba o obveznoj pilotaži na određenim podrućjima obalnog mora ("Narodne novine", br. 53/91.),

31) Naredba o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala ("Narodne novine", br. 53/91.),

32) Naredba o načinu obilježavanja peljarskih brodova i brodica i o pozivnim znakovima za peljarenje ("Narodne novine", br. 31/74., 18/90.),

33) Naredba o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata te predjelu rta Marlera ("Narodne novine", br. 47/79., 10/89., 1 8/90 ),

34) Naredba o plovidbi rijekom Nerelvom, Zrnkanjom i Savom ("Narodne novine", br. 25/80., 2I/85., 10/89., 18/90.),

35) Naredba o nadležnosti lučkih kapetanija, odnosno kapetanija pristaništa za izdavanje pomorskih knjižica, odnosno brodarskih knjižica ("Narodne novine", br. 31/84.),

36) Naredba o nadležnosti lučkih kapet.anija, odnosno kapetanija pristaništa za upis brodova ("Narodne novine", br. 43/81.),

37) Naredba o korištenju plovnih putova stranih rat.nih brodova, stranih tankera, stranih nuklearnih brodova i drugih stranih brodova koji prevoze nuklearne ili druge opasne i štetne stvari pri neškodljivom prolasku kroz teritorijalno more ("Narodne novine", br. 53/91.),

38) Naredba o ustanovljavanju zabranjenih zona u hrvatskim unutrašnjim morskim vodama ("Narodne novine", br. 53/91.),

39) Uputstvo o načinu vođenja evidencije plutajućih objekata, o obrascima za vođenje te evidencije i o obrascu svjedodžbe sigurnosti plutajućih objekata ("Narodne novine", br. 12/70.).

Članak 1049.

Isprave i knjige koje je na temelju obavljenog tehničkog nadzora prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdao brodovima u ime Republike Hrvatske hrvatski registar brodova ostaju na snazi najkasnije do isteka roka njihovog važenja.

Članak 1050

Do dana početka primjene Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine",br.111/93.) odredbe ovoga Zakona o trgovačkim društvima odnose se na poduzeća osnovana prema odredbama Zakona o poduzećima ("Narodne novine", br. 53/91. i 58/93.).

Članak 1051

Odredbe ovoga Zakona od članka 267. do članka 404 počet će se primjenjivati godinu dana od stupanju na snagu ovoga Zakona.

Do početka primjene odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se odredbe članka 239. do članka 377. Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi.

Članak 1052

Odredbe članka 1018. do članka 1022. Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi primjenjivat će se do stupanja na snagu Krivićnog zakonika Republike Hrvatske.

Članak 1053.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

1) Zakon o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu ("Narodne novine", br. 53/91.),

2) Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77., 18/81.) u dijelu u kojem se odnosi na pomorsko dobro i osim članka 67., 68., 69., 71., 73., 76., 77.,79. koji će prestati važiti donošenjem odgovarajućih pravnih akata iz članka 1043. ovoga Zakona,

3) Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Narodne novine", br. 53/91.) u dijelu u kojem se odnosi na pomorsku plovidbu,

4) Zakon o peljarenju ("Narodne novine", br. 15/74) osim članka 4. stavak 2. i 3., članka 6., članka 7., članka 8., članka 9. članka 10., članka 11., članka 12., članka 13, članka 14, članka 15, članka 16., članka 17 i članka 18. koji prestaju važiti donošenjem odgovarajućih pravnih akata iz članka 1043 ovoga Zakona. Pravne i fizičke osobe koje su obavljale pomorsko peljarenje do stupanja na snagu ovoga Zakona mogu nastaviti obavljati te poslove do donošenja odgovarajućih podzakonskih akata iz članka 1043. ovoga Zakona,

5) Zakon o sigurnosti plovidbe na moru i unutrašnjim vodama ("Narodne novine", br 55/90 - pročišćeni tekst) Osim članka 13., članka 17., članka 18., članka 19., članka

20., članka 21., članka 22., članka 23., članka 24., članka 40. stavak 2., 3., 4. i 5., članka 42., članka 43., članka 44., članka 45., članka 46., članka 51 stavak 3 i 4, članka 53., članka 54., članka 55., članka 56., članka 57., članka 58., članka 59., koji prestaju važiti donošenjem odgovoarajućih akata iz članka 1043. ovoga Zakona,

6) Zakon o utvrdivanju sposobnosti za plovidbu plutajućih objekata na moru i unulrašnjim vodama ("Narodne novine", br 18/69.), osim članka 15., članka 16., članka 17. i članka 18. koji prestaju važiti donošenjem odgovarajućih akata iz članka 1043 ovoga Zakona,

7) članka 12. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djeloknrga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93 )

Ostale odredbe zakona navedenih u stavku 1 točki 2. do 7. ovoga članka prestat će važiti donošenjem odgovarajućih podzakonskilk akata u skladu s člankom 1043. ovoga Zakona.

Članak 1054.

Odredbe članka 48. do 80. ovoga Zakona počet će se primjenjivati kad stupi na snagu Zakon o morskim lukama.

Članak 1055.

Na odnose nastale prije stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno.

Članak 1056.

Ovaj Zakon stupa na snagu u roku od 15 dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa : 342-01/93-01/04

Zagreb, 27. siječnja 1994.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v.r.

zatvori
Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !