Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o područjima posebne državne skrbi – (“Narodne novine”, br. XX/96, XX/96-ispr, XX/97, XX/00, XX/00-(Zakon o porezu na dohodak), - 127/00-(Zakon o porezu na dobit), XX/01, XX/01, XX/02, XX/03-pročišćeni tekst, XX/05, XX/05)
označi tražene riječi printaj stranicu
127 20.12.2000 Zakon o porezu na dohodak

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

 

2355

Na temelju članka 89.L70496 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Proglašavam Zakon o porezu na dohodak, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 7. prosinca 2000.

Broj: 01-081-00-4254/2
Zagreb, 13. prosinca 2000.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POREZU NA DOHODAK

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

2. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

(2) Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivališta ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

(3) Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podliježe oporezivanju prema odredbama ovoga Zakona.

3. POREZNA OSNOVICA

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, umanjen za preneseni gubitak (članak 28.) i umanjen za osobni odbitak (članak 29.).

(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za preneseni gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.

4. POREZNO RAZDOBLJE

Članak 4.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni porezni obveznik ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila tuzemni ili inozemni porezni obveznik,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

5. POREZNE STOPE

Članak 5.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.

(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.

(3) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.

(4) Porez na dohodak utvrđen prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka povećava se za prirez koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

6. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

Članak 6.

(1) Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika te mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu.

(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:

2.1. primici po posebnim propisima:

2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca Domovinskog rata,

2.1.2. socijalne potpore,

2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,

2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,

2.1.5. državne nagrade, nagrade jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i prirodnih nepogoda,

2.3. nasljedstva i darovanja,

2.4. primici od otuđenja osobne imovine,

2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima i igrama na sreću.

(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile oslobođene oporezivanja.

(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 10.#clanak10 stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

7. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ

Članak 7.

Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda,

3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret izvanproračunskih fondova,

4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,

6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima,

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9. primitke zaposlenika po osnovi naknade, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog iznosa,

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa,

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost do propisanog iznosa,

12. stipendije koje se do propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada,

13. stipendije studenata i poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u proračunu Republike Hrvatske.

8. OSOBNA OSLOBOĐENJA

Članak 8.

Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,

4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

II. OPOREZIVI DOHODAK

1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA

Članak 9.

(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.

(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).

(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.

(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se dohotkom prema stavku 1. ovoga članka.

(7) Izdacima poreznog razdoblja smatraju se i darovanja u naravi ili u novcu doznačenom na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka prethodne godine. Ako se darovanja daju u naravi, darodavatelj i daroprimatelj obvezni su o tome imati vjerodostojne isprave. Iznimno, izdacima se smatraju i darovanja iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema programima i rješenju nadležnih ministarstava.

(8) Izdacima se smatraju i uplaćene premije po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, do visine 0,8 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29.#clanak29 stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Izdacima se ne smatraju izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

(10) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

2. Oblici dohotka

Članak 10.

(1) Porezni obveznici mogu ostvarivati primitke na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava.

(2) Tuzemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala.

(3) Inozemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u tuzemstvu ili koji je isplaćen za rad u tuzemstvu,

2. dohodak od poslovne jedinice u tuzemstvu,

3. dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u tuzemstvu,

4. dohodak od nekretnina i pripadajućih stvari i prava koje se nalaze u tuzemstvu,

5. dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu,

6. dohodak od vlastitih ili čarter pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste za otpremu iz tuzemnih luka,

7. dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje su obavljene u tuzemstvu ili u inozemstvu, a služe za obavljanje djelatnosti u tuzemstvu.

III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA

1. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 11.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 12.#clanak12 ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 13.#clanak13 ovoga Zakona.

2. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 12.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,

2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe (na primjer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje),

3. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih iznosa,

4. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,

5. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje zaposlenike i druge osobe po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njihove imovine,

2. stipendije kao potpore učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanih iznosa,

3. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri utvrđivanju poreza na dobit,

4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcima u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi. Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju zaposlenicima i drugim fizičkim osobama koje su s poslodavcima poslovno ili osobno povezane. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 6% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne zaposlenicima uprave.

3. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 13.

(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni obvezni doprinosi iz plaće i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje,

2. doprinos za zdravstveno osiguranje,

3. doprinos za zapošljavanje.

(2) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetničke plaće iz članka 12.#clanak12 stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, smatraju se uplaćeni propisani obvezni doprinosi osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti po posebnim zakonima.

(3) Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu odbiti kod utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada smatraju se i uplaćene premije osiguranja iz članka 9.#clanak9 stavka 8. ovoga Zakona.

4. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 14.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost poreznog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja dohotka.

5. Vrste samostalnih djelatnosti

Članak 15.

(1) Obrtničkim djelatnostima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Obrtničkom djelatnošću smatra se i davanje u zakup cjelokupnog obrta. Obrtničkom djelatnošću smatra se i prodaja više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Obrtničkom djelatnošću ili djelatnošću slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru tih samostalnih djelatnosti.

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

(3) Djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obuhvaćaju korištenje prirodnih bogatstava zemlje i uporabu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda. Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se ako je fizička osoba po osnovi te djelatnosti obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.

(4) Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se:

1. djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2. djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odobra koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

3. povremene samostalne djelatnosti kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata te druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad.

6. NaČin ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti

Članak 16.

Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

7. Promjena naČina oporezivanja

Članak 17.

(1) Porezni obveznik iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona može, na vlastiti zahtjev, plaćati porez na dobit umjesto na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.

(2) Pisani zahtjev kojim se traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(3) Rješenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

(4) Porezni obveznik iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s člancima 18. do 22. ovoga Zakona.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može, na vlastiti zahtjev od idućega poreznog razdoblja plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu sa stavkom 2. i 3. ovoga članka.

8. UtvrĐivanje dohotka od samostalnih djelatnosti

Članak 18.

(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

(2) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

(3) Primici iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(4) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

(5) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.

(6) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.

(7) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti.

(8) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.

(9) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

(10) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.

(11) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 26.#clanak26 i člankom 38.#clanak38 stavkom 3. ovoga Zakona.

(12) Fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 3. ovoga Zakona poslovni izdaci priznaju se u visini 25% od ostvarenih primitaka. Iznimno, fizičkim osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 3. ovoga Zakona, ostvaruju autorske naknade, poslovni izdaci priznaju se u visini 40% od ostvarenih primitaka.

(13) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, mogu odabrati oporezivanje na način iz stavka 12. ovoga članka i članka 36.#clanak36 stavka 2. ovoga Zakona.

9. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

Članak 19.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15.#clanak15 stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, ako se dohodak ne oporezuje u skladu sa člankom 32.#clanak32 stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i evidencija o tražbinama i obvezama. Porezni obveznik dužan je u knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(3) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.

10. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

Članak 20.

(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 1.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s Pravilnikom o amortizaciji. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.

11. PRIZNAVANJE IZDATAKA

Članak 21.

(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(2) Izdaci osoblja (plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a uplaćeni doprinosi za vlastito mirovinsko te zdravstveno osiguranje poduzetnika koji samostalno obavljaju djelatnost priznaju se do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje.

(3) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 20.#clanak20 stavku 4. ovoga Zakona.

(4) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, priznaju se u poreznom razdoblju izdaci po osnovi jednokratnog ili ubrzanog djelomičnog otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.

(6) Opremom iz stavka 5. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski, uslužni i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji i sredstva, osim osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava koja služe za osobni prijevoz poduzetnika i njegovih posloprimaca, a poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti.

(7) Oprema otpisana prema stavku 5. ovoga članka obvezno se unosi u popis dugotrajne imovine.

12. IZDACI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Članak 22.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka),

2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,

3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane iznose,

4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.

(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.

13. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 23.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izdaci potrebni za ostvarivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba utvrđuju se u visini 50% od ostvarene najamnine.

(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.

(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavnim članovima njegove uže obitelji iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

(7) Dohotak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

(8) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

(9) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na dohodak ne plaća porez na dobit.

14. PROCJENA DOHOTKA OD IMOVINE

Članak 24.

Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 23.#clanak23 stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.

15. PROMJENA NAČINA UTVRĐIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE

Članak 25.

(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, u skladu s odredbama članka 17.#clanak17 ovoga Zakona.

16. DOHODAK OD KAPITALA

Članak 26.

(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i kamata, ostvareni u poreznom razdoblju.

(2) Dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za njihove privatne potrebe izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja.

(3) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(4) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju.

17. ZAJEDNIČKI DOHODAK

Članak 27.

(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.

(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članaka od 18. do 22. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici, supoduzetnici i drugi).

(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka 23.#clanak23 i 24.#clanak24 ovoga Zakona.

(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Inozemni porezni obveznik ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.

(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.

IV. POREZNI GUBITAK

Članak 28.

(1) Porezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz članka 3.#clanak3 stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne osnovice u sljedećim poreznim razdobljima.

(2) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine od godine za koju je utvrđen.

(3) Pri nadoknađivanju gubitak se odbija nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih iz članka 43.#clanak43 ovoga Zakona, a prije osobnih odbitaka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

V. OSOBNI ODBITAK

Članak 29.

(1) Tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnog iznosa ostvarenog dohotka prema članku 3.#clanak3 stavku 1. ovog Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini od 1.250,00 kuna. Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine priznaje osobni odbitak u visini mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno.

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu odbiti i sljedeće osobne odbitke:

1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavanoga bračnog druga i druge uzdržavane članove uže obitelji i prvo dijete,

2. 0,7 osnovnoga osobnog odbitka za drugo dijete, 1,00 za treće dijete, 1,4 za četvrto dijete, 1,9 za peto dijete, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se povećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,

3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, djecu i poreznog obveznika ako su osobe s invaliditetom.

(3) Fizičke osobe čiji dohodak ili čiji drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom prelaze osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka ne smatraju se uzdržavanima. Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije.

(4) Osobni se odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka zbrajaju. Djecom u smislu stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju.

(5) Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju.

(6) Porezni obveznik može koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(7) Tuzemnim poreznim obveznicima osobni odbitak uvećava se i za iznose plaćene za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koji plaćaju poslodavac i posloprimac.

(8) Inozemni porezni obveznici mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

VI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA

Članak 30.

(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje.

(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 35% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka.

(3) Godišnji se porez na dohodak utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 3.#clanak3 ovoga Zakona, s time što se od utvrđenog poreza odbijaju iznosi plaćenog predujma po svim oblicima dohotka, osim predujma po osnovi dohotka od kapitala.

(4) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.

(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.

(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili mu se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

Članak 31.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja ostvario dohodak od:

1. nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca i/ili,

2. druge samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 1. ovoga Zakona i/ili,

3. druge samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona i/ili,

4. kapitala iz članka 26.#clanak26 ovoga Zakona i/ili,

5. samostalne djelatnosti iz članka 32.#clanak32 ovoga Zakona i/ili,

6. nesamostalnog rada iz članka 33.#clanak33 stavka 5. ovoga Zakona i/ili,

7. iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba iz članka 37.#clanak37 stavka 2. ovoga Zakona,

ne podnosi poreznu prijavu za te dohotke, a plaćeni predujmovi poreza po odbitku smatraju se konačno utvrđenim porezom na pojedinačno ili ukupno ostvaren dohodak po tim osnovama.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz članka 26.#clanak26 ovoga Zakona, porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako isplatitelj dohotka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza na propisan način.

(5) Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno ili ako ostvari taj dohodak izravno iz inozemstva (bez posredstva tuzemnog poslodavca) ili ako ostvari i druge oblike dohotka izravno iz inozemstva ili ako ostvari i druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovi nesamostalnog rada, dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario sam oblike dohotka iz stavka 3. ovoga članka, može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona, prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice, prava na umanjenje porezne osnovice za nastale izdatke u ostvarivanju primitaka od djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 2. ovoga Zakona te radi iskorištenja drugih prava propisanih zakonima.

(7) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA

Članak 32.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 15.#clanak15 stavka 1. i 2. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Samostalne djelatnosti koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka ovisno o području na kojem se ta djelatnost obavlja, utvrđuje ministar financija na prijedlog nadležnih strukovnih komora.

(2) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenjem utvrđeni godišnji porezni obveznici plaćaju mjesečno, do kraja svakog mjeseca za tekući mjesec, u visini 1/12 godišnjeg poreza.

(3) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 2. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 35.#clanak35 stavak 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane porezne stope premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 18.#clanak18 do 22.#clanak22 ovoga Zakona.

4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 33.

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj mirovine ili sam porezni obveznik. Dužnik poreza na dohodak je posloprimac i umirovljenik.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca umanjen za izdatke iz članka 13.#clanak13 stavka 1. i 3. ovoga Zakona koji su plaćeni i umanjen za iznos mjesečnih osobnih odbitaka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka.

(5) Odbitak poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i isplaćeni dohodak ne iznosi više od 1.250,00 kuna mjesečno, obavlja poslodavac po stopi od 25% bez obračunavanja osobnih odbitaka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona.

(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni) i uplaćeni porez smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Porezni obveznik ima pravo taj dohodak i uplaćene iznose predujma poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu.

(7) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(8) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.

5. POREZNE KARTICE

Članak 34.

(1) Predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada utvrđuje se na temelju porezne kartice koju za posloprimca ili umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok posloprimac kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina.

(2) Podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama i obustavljenom i uplaćenom porezu iz poreznih kartica posloprimaca i umirovljenika, poslodavac i isplatitelj mirovine dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(3) Poslodavci i isplatitelji mirovina obvezni su o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.

6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Članak 35.

(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave.

(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.

(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave, koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine.

(4) Na početku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje je porezni obveznik dao o predviđenom iznosu svoga dohotka.

(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i vanjskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka 1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.

7. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK PO ODBITKU

Članak 36.

(1) Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji inozemni porezni obveznici ostvare obavljanjem povremene samostalne umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti, uključujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, plaća se po odbitku, od ukupne naknade umanjene za izdatke u visini 40%, po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona. Tako plaćeni predujmovi smatraju se konačnim porezom.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka po stopi od 35%, bez prava na osobne odbitke iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza iz dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 2. ovoga Zakona. Plaćeni predujmovi poreza na dohodak smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak i porezni obveznik za te dohotke nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(3) Predujam poreza na dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15.#clanak15 stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka, kao porez na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 33. stavku 1., 2., 3. i 4., odnosno članku 33.#clanak33 stavku 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom.

8. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 37.

(1) Kod dohotka od imovine ostvarene od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Prilikom utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 35.#clanak35 ovoga Zakona.

(2) Kod dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23.#clanak23 stavka 1. i 3. ovoga Zakona predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik (kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno s naplatom, od ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. Ako porezni obveznik po toj osnovi podnosi godišnju poreznu prijavu, od primitaka se odbijaju stvarno nastali izdaci, na temelju urednih i vjerodostojnih isprava.

(3) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom dohotka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz članka 29.#clanak29 ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak i to u roku od osam dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se utvrđuje od porezne osnovice primjenom stope od 35%. Plaćeni predujam smatra se konačno plaćenim porezom, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poreznim obveznicima koji kao jedini vlasnici daju u najam ili zakup nekretnine na području Republike Hrvatske pravnim osobama i fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost na području Republike Hrvatske, uz najamninu koja je ugovorena u novcu prema tržišnoj vrijednosti zakupnine, predujam poreza može se utvrđivati i po odbitku, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost. U tom slučaju predujam poreza utvrđuje i uplaćuje najmoprimatelj ili zakupoprimatelj mjesečno, do kraja mjeseca za tekući mjesec, neovisno o odredbama zaključenog ugovora. Predujam poreza po odbitku utvrđuje se od najamnine ili zakupnine, primjenom stope od 25%, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice za priznate izdatke i za osobne odbitke poreznog obveznika.

9. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA
DOHODAK OD KAPITALA

Članak 38.

(1) Predujam poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 26.#clanak26 ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom, kao porez po odbitku, po stopi od 15%.

(2) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja iz članka 26.#clanak26 stavka 2. ovoga Zakona, plaća se po odbitku po stopi od 35%.

(3) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 26.#clanak26 stavka 1. ovoga Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 35%.

(4) Ako se tijekom poreznog razdoblja isplaćuju predujmovi dividendi i udjela u dobiti, predujam poreza plaća se po odbitku po stopi od 35%.

(5) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka iz članka 26.#clanak26 stavka 3. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 15%.

(6) Utvrđeni i uplaćeni predujam poreza prema stavku 1. do 5. ovoga članka smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

VII. POSEBNE OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

1. OSLOBOĐENJA ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI

Članak 39.

Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

2. OLAKŠICE ZA PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 40.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi utvrđenim posebnim zakonom, iznimno od članka 29.#clanak29 stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

1. 3.750,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području prve skupine,

2. 3.125,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području druge skupine,

3. 2.500,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području treće skupine.

(2) Poreznim obveznicima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi.

(3) Uvećani osnovni osobni odbitak prema stavku 1. ovoga članka ne mogu koristiti fizičke osobe zaposlene u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti i drugim državnim tijelima, u tijelima i službama lokalne samouprave i uprave, javnim službama, izvanproračunskim fondovima, a koji su zaposleni ili upućeni na rad na područje posebne državne skrbi, ako za rad u tim tijelima na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na uvećanje plaće po posebnom zakonu.

Članak 41.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona na područjima posebne državne skrbi i Grada Vukovara, ostvareni dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za:

1. 75% na područjima prve skupine i Grada Vukovara,

2. 50% na područjima druge skupine,

3. 25% na područjima treće skupine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% zaposlenika imaju prebivalište i borave na području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak za 2000. godinu i sljedećih pet poslovnih godina od dana početka primjene ovoga Zakona, a nakon toga dohodak im se umanjuje za 75%.

3. OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE FIZIČKIM OSOBAMA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST

Članak 42.

(1) Poslovnim primicima obveznika poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu umjetničku i kulturnu djelatnost prema članku 15.#clanak15 stavku 2. točki 2. ovoga Zakona ne smatraju se iznosi primljenih darovanja u dobrima do vrijednosti 20.000,00 kuna godišnje, pod uvjetom da o primljenim darovanjima posjeduju uredne i vjerodostojne isprave (ugovor o darovanju, nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(2) Fizičkim osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost prema članku 15.#clanak15 stavku 2. točki 2. i članku 15.#clanak15 stavku 4. točki 3. ovoga Zakona, priznaje se neoporezivi iznos u visini 25% od ostvarenih poslovnih primitaka od autorskog honorara za umjetničko i kulturno djelo.

(3) Neoporezivi iznos iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjivanja primitaka za izdatke prema članku 18. stavku 7. do 9., odnosno prema članku 18.#clanak18 stavku 12. ovoga Zakona.

(4) Neoporezivi iznosi iz stavka 2. ovoga članka priznaju se uz potvrdu ovlaštene strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu odnosno o osobi koja obavlja umjetničku i kulturnu djelatnost.

(5) Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga ili ovlaštenih agencija daje Ministarstvo kulture do kraja svake godine za tu godinu i dostavlja ga Središnjem uredu Porezne uprave.

4. POTICAJI ZAPOŠLJAVANJA

Članak 43.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, osnovica poreza na dohodak može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim zaposlenicima te za iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

(2) Novim zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE

1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 44.

(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (osim djelatnosti koja se oporezuje u skladu sa člankom 32.#clanak32 ovoga Zakona), porezni obveznici koji počinju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine (osim iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba i dohotka koji se oporezuje u skladu sa člankom 37.#clanak37 stavkom 5. ovoga Zakona) i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 15.#clanak15 stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.

2. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA

Članak 45.

Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.

3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA I BANAKA

Članak 46.

(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada, za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.

(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN

Članak 47.

Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica područne i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na račun kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu na propisan način.

5. PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

Članak 48.

(1) Radi pravilnog utvrđivanja primitaka fizičkih osoba, Porezna uprava dužna je tijekom godine prikupljati podatke, pratiti promet i obavljati druge radnje potrebne za pravilno utvrđivanje poreza.

(2) Porezna uprava dužna je prijavljene primitke po osnovi rada, obavljanja djelatnosti, imovine i imovinskih prava te udjela u kapitalu i kamata, uspoređivati s podacima o nabavi imovine i podacima o drugim izdacima poreznih obveznika. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže i podataka iz drugih izvora.

6. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA

Članak 49.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona. Ministar financija se posebno ovlašćuje da provedbenim aktima propiše:

1. neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima i neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 7. točka 9. i 10.),

2. neoporezive primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost (članak 7. točka 11.),

3. neoporezive iznose stipendija i nagrada učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 7. točka 4. i točka 12.),

4. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (članak 19., u vezi s člankom 15. stavkom 1., 2. i 3.),

5. način i rokove otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine (članak 20. stavak 4.),

6. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (članak 27. stavak 7.),

7. način uračunavanja inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak (članak 30. stavak 4.),

8. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave (članak 31.),

9. način utvrđivanja i plaćanja predujma poreza od dohotka od nesamostalnog rada (članak 33.),

10. oblik i sadržaj porezne kartice i drugih evidencija o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza (članak 34. stavak 1.),

11. način i rokove dostavljanja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu po odbitku (članak 34. stavak 2., u vezi sa člankom 33. stavkom 4. i 5., člankom 36. stavkom 1., 2. i 3. i člankom 37. stavkom 2., 3. i 5. i člankom 38. stavkom 1. do 5.),

12. oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja samostalne djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 44. stavak 1.),

13. isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti u gotovom novcu (članak 47.).

IX. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 50.

Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i zastare primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.

X. KAZNENE ODREDBE

Članak 51.

Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji ne uplati mjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza po rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 35. stavak 1., članak 32. stavak 2. i članak 37. stavak 1. i 4.),

2. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 30. stavak 6., u vezi sa člankom 30. stavkom 3.).

Članak 52.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko računa kod ovlaštene organizacije za platni promet (članak 47.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su do tada bili na snazi.

(2) Odredbe članka 9.#clanak9 stavak 7. ovoga Zakona koje se odnose na darovanja vjerskim zajednicama priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci kada to bude propisano posebnim zakonom.

(3) Iznimno od odredbe članka 9.#clanak9 stavak 8. ovoga Zakona, premije osiguranja života, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja priznavat će se kao porezno dopustivi izdaci od 1. srpnja 2001. godine.

(4) Odredbe članka 38.#clanak38 ovoga Zakona ne primjenjuju se na dividende, udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamate, izuzimanja i primitke po osnovi prava, koji su ostvareni do početka primjene ovoga Zakona, bez obzira kada se taj dohodak isplaćuje ili ostvaruju primici po osnovi prava.

(5) Odredbe članka 40.#clanak40 stavka 1. točke 3. i članka 41.#clanak41 stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a koje se odnose na olakšice na područjima posebne državne skrbi treće skupine, primjenjivat će se od dana primjene posebnog zakona kojim će se ta područja propisati.

Članak 54.

(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodakL70497 (»Narodne novine«, br. 109/93., 95/94., 25/95. – pročišćeni tekst, 52/95. – ispravak, 106/96., 164/98. i 33/00.).

(2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:

1. članci 20.L70499, 21.L70500 i 22.L70501 Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštvaL70498 (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. – ispravak),

2. članak 22.L70507 Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obiteljiL70506 (»Narodne novine«, br. 108/96.),

3. članci 13.L70509, 40.L70510 i 41.L70511 Zakona o športuL70508 (»Narodne novine« broj 111/97.),

4. članci 12.L70503, 13.L70504 i 14.L70505 Zakona o područjima posebne državne skrbiL70502 (»Narodne novine« broj 44/96., 57/96. – ispravak, 124/97., 79/99., 117/99. – ispravak, 73/00. i 87/00 – ispravak).

Članak 55.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Klasa: 410-01/00-01/05
Zagreb, 7. prosinca 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

 
zatvori
Zakon o područjima posebne državne skrbi –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !