Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske – (“Narodne novine”, br. XX/93, XX/95-(čl. 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo).)
označi tražene riječi printaj stranicu
106 25.11.1993 Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89 Ustava RepublikeHrvatske, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

Proglašavam Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske, koji je donio

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dne 10. studenoga 1993. godine.

Broj : PA4-121/ 1-93.

Zagreb, 18. studenoga 1993.

Predsjednik Republike Hrvstske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


ZAKON

o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

I. OSNOVNEODBEDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građane kod banaka koje posluju na

teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991. godine u javni dug Republike Hrvatske te uvjeti I

način korištenja tih deviznih depozita

Pod deviznim depozitima građana, u smislu ovoga, zakona razumijevaju se:

- devizni depoziti banaka sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke u

Hrvatskoj) deponirani kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i

- depoziti na deviznoj štednji i deviznim računima građana kod banaka u Hrvatskoj koje su građani na te

banke prenijeli u skladu s odredbama članka 15. i 16. Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod

banaka u javni dug Republike HrvetskeL25229 ("Narodne novine". br. 58/93.

- u daljnjem tekstu: Uredba).

Članak 2.

Stanje deviznih depozita banaka u Hrvatskoj deponiranih kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi

devizne štednje građana, te stanje deviznih depozita prenesenih na banke u Hrvatskoj po odredbama članka

15. i 16. Uredbe uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu prema valutnoj strukturi u kojoj je

izvršeno deponiranje, pretvara se u javni dug Republike Hrvatske u smislu ovoga Zakona, koji se iskazuje u

DEM prema međuvalatarnim odnosima na dan 31. prosinca 199. godine.

II. DEVIZNI DEPOZITI KOD BIVŠE NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE

Članak 3.

Potraživanja banaka u Republici Hrvatskoj prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije s osnova deponirane

devizne štednje građana prenose se na Republiku Hrvatsku.

Ugovor o prenosu potraživanja prema odredbi stavka i zaključuje Ministarstvo financija i obavještava

Narodnu banku Hrvatske.

Članak 4.

Javni dug iz članka 2.#clanak2 ovoga Zakona postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se

iskazuje u DEM.

Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u

Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu dinarska sredstva za isplatu obveza iz članka 4. ovoga

Zakona i to u 20 polugodišnjih obroka, od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine i kamate u visini od 5% godišnje.

Kamate se obračunavaju dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počev od 1. siječnja 1992. godine.

Kamate obračunate do 30. lipnja isplaćuju se od 1. srpnja, a kamate obračunate do 31. prosinca isplaćuju se prvog radnog dana iduće godine.

Za kamatu koja dospijeva za isplatu 1. srpnja 1893. godine Republika Hrvatska izdat će bankama obveznice ili potvrde o knjižnim potraživanjima koje glase na DEM i nose kamatu od 5% godišnje, a amortiziraju se u polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 1. srpnja 1994. godine.

Obveznice iz stavka 4. ovoga članka Republika Hrvatska može u cijelosti ili djelomično, prijevremeno,

iskupiti od pojedinih banaka prema kriterijima koje propiše Ministarstvo financija.

Članak 6.

Sredstva osigurana po odredbi članka 5.#clanak5 ovoga Zakona Republika Hrvatska isplaćuje bankama na temelju

obračuna kojeg dostavlja svaka banka uz naznaku primijenjenog tečaja isplate.

Rok za nadzor obračuna i plaćanje kamate iznosi najviše 8 dana od dana primanja obračuna.

Članak 7.

Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a preneseni ugovorima sukladno članku 3.#clanak3 stavku 2. ovoga Zakona, pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine.

Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od l00 DEM bez pripisane kamate za 1991. godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovoga članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.

Kamata na depozite iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30.

lipnja i 31. prosinca svake godine počevši od siječnja 1992. godine.

Kamata iz stavka 3 ovoga članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine.

Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovoga članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom.

Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka kamatu obračunatu za razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 1993. godine, a dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine, banka može isplatiti i u devizama odobrenjem na devizni račun vlasnika štednog uloga.

Članak 8.

Za isplatu devizne štednje prema članku 7.#clanak7 ovoga Zakona jamči Republika Hrvatska.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit iz

članka 7.#clanak7 ovoga Zakona predaju obveznice koje izdaje Republika Hrvatska.

Obveznica iz stavka 1. ovoga članka postoji u dva oblika i to: kao tiskana obveznica na donositelja i kao

knjižno potraživanje.

Poslove knjigovodstva, prometa te isplate obveznica iz stavka 2. ovoga članka obavljat će banka na temelju zaključenog ugovora s Ministarstvom financija.

Po zahtjevu građanina, banka iz stavka 3. ovoga članka predat će građaninu obveznice Republike Hrvatske ili potvrdu o knjižnom potraživanju. Banka može po nalogu građana obavljati sva plaćanja na teret knjižnog potraživanja kao i prodaju obveznica na tržištu.

Članak 10.

Obveznice iz članka 9.#clanak9 ovoga Zakona amortiziraju se u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine.

Obveznica je prenosiva i glasi na DEM s tim da se isplaćuje u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.

Obveznica će glasiti na 100, 500 i 1000 DEM.

Saldo do punog iznosa od najmanje nominalne vrijednosti obveznice od 100 DEM koji preostane nakon što je iznos devizne štednje ili deviznog depozita pretvoren u obveznice isplaćuje se u dinarskoj protuvrijednosti na dan pretvaranja štednje, odnosno depozita u obveznice.

Kamatna stopa na obveznice iznosi 5% godišnje, a obračunava se 30. lipnja i 31. prosinca svake godine. a obračunata kamata isplaćuje se u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obračun kamata počinje od 1. siječnja 1992. godine. a isplata od 1. srpnja 1992. godine.

Ako građanin ne zatraži zamjenu deviznog depozita u obveznice ili knjižno potraživanje, smatra se da je svoj devizni depozit zadržao kao oročeni depozit u smislu članka 7.#clanak7 ovoga Zakona.

Članak 11.

Promet obveznicama izdanih sukladno ovom Zakonu slobodan je i na promet se ne plaća porez.

Obveznice koje je primio prema ovom Zakonu, građanin može koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o vrijednosnim papirima.

Članak 12.

Za iznos deviznih depozita koji su građani zamijenili za obveznice iz članka 9.#clanak9 ovoga Zakona ustupljenih

Republici Hrvatskoj banka će umanjiti svoje obveze prema građaninu te svoja potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz članka 4.#clanak4 ovoga Zakona.

Članak 13.

Obveznicima iz članka 9.#clanak9 ovoga Zakona po njihovoj nominalnoj vrijednosti, pretvorenoj u domaću valutu po tečaju na dan kupnje mogu se:

- kupovati stanovi u skladu s propisima o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo,

- kupovati dionice i udjele poduzeća od Hrvatskog fonda za privatizaciju u skladu s propisima o pretvorbi društvenih poduzeća.

U slučaju kupovine stanova obveznicama ili knjižnim potraživanjima prema odredbama ovoga članka,

prodavatelj će iz ostvarene kupovine zakonska namjenska izdvajanja obavljati u skladu s amortizacijskim

planom obveznica odnosno potraživanja koje ima u posjedu.

III. DEVIZNI DEPOZITI KOD BANAKA SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 14.

Na deviznu štednju, odnosno devizna sredstva koja su građani Republike Hrvatske prenijeli do 6. srpnja

1992. godine sukladno Uredbi, s organizacijskih jedinica banaka čije je sjedište izvan Republike Hrvatske na banke u Republici Hrvatskoj, u cijelosti se primjenjuju odredbe članka 4.#clanak4 do 13.#clanak13 ovoga Zakona. Ovlašćuje se ministar financija da utvrdi uvjete i način pod kojima građani, koji nisu u roku iz stavka I. ovoga članka prenijeli svoju deviznu štednju, odnosno devizna sredstva s organizacijske jedinice banke čije je sjedište izvan Republike Hrvatske na banke u Republici Hrvatskoj, mogu obaviti naknadni prijenos tih sredstava na jednu od banaka u Republici Hrvatskoj.

IV. OSTALE ODREDBE

Članak 15.

Republika Hrvatske će otkupiti od građana obveznice iz članka 9.#clanak9 ovoga Zakona po nominalnoj vrijednosti u sljedećim slučajevima:

1. za popravak stambenih i gospodarskih objekata potrebitih za povratak prognanika u mjesto njihova

prebivališta,

2. od građana koji su došli u teško materijalno stanje, jer su članovi njihove uže obitelji poginuli ili ranjeni u ratu za obranu Hrvatske,

3. od građana koji su socijalno ugroženi.

Ukupnu vrijednost obveznica ili knjižnih potraživanja koja će Republika Hrvatska otkupiti prema stavku 1. ovoga članka utvrdit će Ministarstvo financija i rasporediti na ovlaštene banke. Otkup obveznica ili

potraživanja u ime i za račun Republike Hrvatske obavit će ovlaštene banke, po važećem tečaju na dan

otkupa, u okviru sredstava raspoređenih na banke od strane Ministarstva financija.

Članak 16.

Stručne, tehničke i administrativne poslove u svezi s provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija.

Članak 17.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana kod

banaka u javni dug Republike HrvatskeL25230 ("Narodne novine", br. 58/93.) i stavlja ·se van snage točka 14.

Uredbe o nastavIjanju važenja pravnog sadržaja i učinka odredenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovtastiL25231 ("Narodne novine", br. 100/93.).

Članak 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 440-01/93-01/04

Zagreb, 10. studenoga 1993.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupnićkog doma Sabora

Stjepan Meslć, v. r.

zatvori
Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !