Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o slobodnim zonama – (“Narodne novine”, br. XX/96; od 1. 1. 2000. prestaju vrijediti čl. 27.-32, 34. i 35.), čl. 264. Carinskog zakona – “Narodne novine”, br. XX/99, XX/00-(Zakon o porezu na dobit - čl. 28. st. 6.), XX/05, XX/08, XX/13)
označi tražene riječi printaj stranicu
44 05.06.1996 Zakon o slobodnim zonama

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89.L40532 Ustava Republike HrvatskeL40531, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA

Proglašavam Zakon o slobodnim zonama, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 17. svibnja 1996.

Broj: 01-96-1030/1
Zagreb, 27. svibnja 1996.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.


ZAKON

O SLOBODNIM ZONAMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se osnivanje slobodnih zona, upravljanje slobodnim zonama te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slodobnim zonama (u daljnjem tekstu: zona).

Članak 2.

Zona je dio teritorija Republike Hrvatske, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.

Članak 3.

Zona se može osnovati na području morske luke, zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojem postoje uvjeti za rad zone.

Zona se može sastojati od više odvojenih dijelova, ako su ispunjeni uvjeti koje određuje ovaj Zakon.

Članak 4.

U zonu se može slobodno smještati roba.

U zoni se može obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, pružanje usluga, bankarski i drugi novčani poslovi i usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.

U zoni nije dozvoljeno obavljanje trgovine na malo.

II. OSNIVANJE ZONE

Članak 5.

Zona se osniva na temelju dobivene koncesije za osnivanje zone, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Koncesiju iz stavka 1. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

Koncesija iz stavka 1. ovoga članka može se dati jednoj ili više domaćih pravnih osoba.

Koncesija daje korisniku koncesije pravo osnivanja slobodne zone pod uvjetima utvrđenim odlukom o koncesiji.

Koncesija se ne može prenijeti na drugu osobu bez suglasnosti davatelja koncesije.

Članak 6.

Koncesija iz članka 5.#clanak5 ovoga Zakona daje se na temelju javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda.

Vlada svojom odlukom o raspisivanju natječaja ili javnog prikupljanja ponuda iz stavka 1. ovoga članka određuje područje zone, djelatnosti koje će se obavljati u zoni te uvjete i mjerila za davanje koncesije.

Članak 7.

Iznimno od članka 6.#clanak6 ovoga Zakona koncesiju za osnivanje zone Vlada može dati na temelju zahtjeva domaće pravne osobe, koja dokaže gospodarsku opravdanost za osnivanje zone na određenom području.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu gospodarstva.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba dostavlja:

- temeljne podatke o podnositelju zahtjeva i njegovoj sposobnosti za ostvarivanje koncesije,

- područje zone,

- studiju o gospodarskoj opravdanosti osnivanja zone na određenom području, s procjenom očekivane dobiti od poslovanja zone i naznakom djelatnosti koje će se obavljati u zoni,

- dokaze u postojanju prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone.

Članak 8.

Stručne poslove za davanje koncesije iz članka 6.#clanak6 i 7.#clanak7 ovoga Zakona obavlja Ministarstvo gospodarstva.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka u Ministarstvu gospodarstva se osniva Uprava za slobodne zone.

U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka radi davanja koncesije za osnivanje zone Uprava za slobodne zone je dužna zatražiti mišljenje nadležnog tijela općine, odnosno grada na čijem se području zona osniva te Državne uprave za zaštitu okoliša radi očuvanja i zaštite okoliša.

Članak 9.

Odluka o koncesiji sadrži: naziv osnivača zone, područje zone, uvjete korištenja koncesije, naknadu koja se plaća za koncesiju, rok na koji se daje koncesija te druga prava i obveze korisnika koncesije.

Na temelju odluke o koncesiji ugovor o koncesiji s korisnikom koncesije sklapa Ministarstvo gospodarstva.

Ugovorom iz stavka 2. ovoga članka uređuju se međusobna prava i obveze davatelja i korisnika koncesije.

Članak 10.

Naknadu za koncesiju za osnivanje zone određuje Vlada.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka upućuje se:

- u korist proračuna Republike Hrvatske 50%,

- u korist općine, odnosno grada 50%.

Članak 11.

Vlada je odluku o dodjeli koncesije za osnivanje zone dužna donijeti u roku od 90 dana od dana proteka roka za podnošenje prijave na natječaj ili javno prikupljanje ponuda, odnosno od dana podnošenja zahtjeva za davanje koncesije.

Članak 12.

Koncesija prestaje:

- istekom vremena za koje je dana,

- odreknućem korisnika koncesije nakon isteka vremena određenog u odluci o koncesiji,

- prestankom pravne osobe korisnika koncesije.

Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije.

Članak 13.

Koncesija može prestati oduzimanjem koncesije od strane davatelja.

Koncesija se može oduzeti:

- ako korisnik koncesije u roku predviđenom u ugovoru o koncesiji ne osigura uvjete za rad zone,

- ako korisnik koncesije ne koristi koncesiju na način predviđen ugovorom o koncesiji i odredbama ovoga Zakona,

- ako korisnik koncesije nije platio naknadu za koncesiju tri obroka u nizu.

U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prije oduzimanja koncesije pozvat će se korisnik koncesije da u određenom roku otkloni razloge radi kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.

Ako korisnik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, koncesija će se oduzeti bez odlaganja.

Kada koncesija prestane sukladno odredbama ovoga članka, korisnik koncesije nema pravo na odštetu.

Članak 14.

Ako Vlada utvrdi posebni gospodarski interes za osnivanje zone na određenom dijelu teritorija Republike Hrvatske, može donijeti posebnu odluku o osnivanju zone i osnovati trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje će upravljati tom zonom.

Vlada u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je pribaviti prethodno mišljenje općine ili grada na čijem području se zona nalazi.

Mišljenje iz stavka 2. ovoga članka ne obvezuje Vladu.

Članak 15.

Odluka iz članka 14.#clanak14 ovoga Zakona sadrži: područje i granice područja zone, djelatnosti koje se mogu obavljati u zoni, način i uvjete osnivanja zone i izgradnju objekata i uređaja u zoni.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se i oblik trgovačkog društva koje će upravljati zonom kao i temeljni kapital kojim se osniva društvo.

Članak 16.

Na lučkom području zona se može osnovati na temelju odluke Vlade o davanju suglasnosti za osnivanje zone u određenoj luci.

Zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi lučka uprava.

Članak 17.

Zahtjev za davanje suglasnosti iz članka 16.#clanak16 stavka 2. ovoga Zakona podnosi se Ministarstvu gospodarstva.

Uz zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja studiju u gospodarskoj i financijskoj opravdanosti osnivanja zone s osobitim naglaskom na procjenu stranih ulaganja u zoni, djelatnosti koje će se obavljati u zoni, procjenu očekivane dobiti od poslovanja zone te dokaze o postojanju prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone.

Članak 18.

Stručni poslovi i postupak za pripremu odluke o davanju suglasnosti za osnivanje zone iz članka 16.#clanak16 ovoga Zakona provode se na način propisan u članku 8.#clanak8 ovoga Zakona.

Članak 19.

Ako se utvrdi da su prestali razlozi za postojanje zone osnovane sukladno članku 14.#clanak14 i 16.#clanak16 ovoga Zakona ili ako osnivač ili korisnici zone ne obavljaju poslovanje u skladu s ovim Zakonom, Vlada će donijeti odluku o prestanku rada određene zone.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se rok za prestanak poslovanja zone.

Članak 20.

Korisnik koncesije na temelju odluke iz članka 6.#clanak6 i 7.#clanak7 ovoga Zakona i ovlaštenici za osnivanje zone na temelju odluke iz članka 14.#clanak14 i 16.#clanak16 ovoga Zakona su osnivači zone (u daljnjem tekstu: osnivač).

Osnivač iz stavka 1. ovoga članka osigurava sredstva za osnivanje i početak rada zone te donosi akt o osnivanju zone, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dobivanja koncesije ili dobivanja suglasnosti Vlade.

Akt o osnivanju zone sadrži:

- naziv osnivača,

- naziv zone,

- područje zone,

- djelatnosti koje će se obavljati u zoni.

Članak 21.

Na proširenje zone ili osnivanje odvojenog dijela zone odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osnivanju zone.

III. USTROJSTVO, UPRAVLJANJE ZONOM I OBAVLJANJE DJELATNOSTI U ZONI

1. Početak rada

Članak 22.

Zona može započeti s radom kad se donese rješenje da su ispunjeni uvjeti za početak rada zone, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana dobivanja koncesije, dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno od dana osnivanja društva za upravljanje zonom.

Uvjete iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje ministar gospodarstva.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čine predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija - Carinske uprave, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Državne uprave za zaštitu okoliša i općine, odnosno grada na čijem teritoriju se osniva zona, kao i predstavnik osnivača zone.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka provjerava jesu li ispunjeni ustrojbeni, prostorni i energetski uvjeti, uvjeti zaštite okoliša i drugi tehnički uvjeti za rad zone, kao i uvjeti za rad carinske službe te provođenje mjera carinskog nadzora.

Rješenje o udovoljavanju uvjetima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar gospodarstva u roku od 30 dana od dana utvrđivanja da su ispunjeni uvjeti za početak rada zone.

2. Ustrojstvo zone

Članak 23.

Zona mora biti ograđena i označena.

Zona ili njezin dio, ako se zona sastoji od više dijelova, moraju biti ograđeni, obilježeni i uređeni tako da se promet robe i osoba u zonu ili iz nje može odvijati samo kroz određene izlaze ili ulaze zone.

Zona mora biti vidljivo obilježena i označena kao slobodna zona, na ulazima i izlazima iz zone i s morske, odnosno riječne strane.

Ograda, ulazi i izlazi moraju biti primjereno uređeni, osigurani i noću osvijetljeni.

Osnivač mora na ulazu i izlazu zone osigurati prostorije za rad carinske službe.

3. Upravljanje zonom

Članak 24.

Zonom upravlja osnivač slobodne zone.

Osnivač je dužan donijeti Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti u zoni.

Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka uređuje se radno vrijeme zone, kretanje osoba i promet robe u zoni, obveze osnivača zone glede osiguranja prostornih, tehničkih i organizacijskih uvjeta korištenja zone, mjere zaštite na radu u zoni i mjere zaštite okoliša, prava i obveze korisnika zone u odnosu na osnivača zone i sl.

Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka osnivač je dužan dostaviti Ministarstvu gospodarstva - Upravi za slobodne zone.

Članak 25.

Osnivač zone dužan je u roku od 60 dana po isteku kalendarske godine dostaviti Ministarstvu gospodarstva izvješće o poslovanju zone.

Ministarstvo gospodarstva podnosi Vladi jednom godišnje izvješće o poslovanju svih zona u Republici Hrvatskoj.

O poslovanju zone u tekućoj godini Vlada podnosi izvješće Saboru Republike Hrvatske do kraja svibnja iduće godine.

4. Korisnici zone

Članak 26.

Korisnici zone mogu biti osnivač zone te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: korisnici).

Korisnici obavljaju gospodarsku djelatnost u zoni na temelju ugovora sklopljenog s osnivačem zone.

Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u zoni ili odvojeno knjigovodstvo za dio svoga poslovanja koje obavljaju u zoni.

5. Smještaj robe u zoni

Članak 27.

Korisnici mogu smještati robu u zoni slobodno.

Za robu smještenu u zoni, koja nije namijenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena sukladno ovom Zakonu, ne plaća se carina i porez niti se primjenjuju druge mjere gospodarske politike.

Domaća roba koja se radi namjeravanog izvoza smješta u zonu, smatra se izvezenom u trenutku smještaja u zonu i mora se izvozno ocariniti.

Roba smještena u zoni može ostati u zoni vremenski neograničeno, osim određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za koje Vlada može posebnom odlukom propisati ograničenje rokova smještaja u zoni.

6. Carinski nadzor nad smještajem i iznošenjem robe iz zone

Članak 28.

Roba koja se smješta u zonu, osim izvozno ocarinjene robe, prijavljuje se carinarnici prijavom za uvoz i provoz robe ili drugom propisanom ispravom za carinski nadzor uz koju se prilažu prijevozne isprave.

Carinarnica će prihvatiti i nalog ili račun za domaću robu koja se smješta u zonu, ako sadrži sve potrebne podatke iz carinske prijave.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka roba mora biti prijavljena carinskom tijelu i mora se provesti carinski postupak:

- ako se smještajem robe u zonu okonča neki drugi carinski postupak za tu robu, osim ako odredbe koje određuju daj postupak ne predviđaju iznimke od obveze podnošenja carinske deklaracije,

- ako se smještajem robe u zonu ispunjavaju uvjeti za povrat, odnosno oslobađanje plaćanja carine,

- ako se radi o robi namijenjenoj izvozu iz članka 27.#clanak27 ovoga Zakona.

Članak 29.

Roba se iz zone može privremeno uputiti radi ispitivanja, atestiranja, popravka i predstavljanja na tržištu ili oplemenjivanja.

Roba iz stavka 1. ovoga članka mora se vratiti u zonu u roku potrebnom da se obave radnje radi kojih je upućena iz zone ili konačno izvesti. Privremeno upućivanje robe iz zone na temelju stavka 1. ovoga članka evidentira i prati provedbu carinarnica.

Članak 30.

Područje zone, pristupna ulazna i izlazna mjesta iz zone ili njenog dijela moraju biti pod carinskim nadzorom.

Osobe i prijevozna sredstva koja ulaze ili napuštaju zonu podliježu carinskom pregledu.

Osnivač i korisnik dužni su carinskom ili drugom nadležnom tijelu omogućiti carinski i drugi nadzor nad poslovanjem u zoni.

Članak 31.

Carinarnica obavlja redovno ili povremeno pregled i nadzor robe koja se smješta u zoni.

Ako carinarnica odluči obaviti pregled i nadzor robe sukladno stavku 1. ovoga članka, korisnik je dužan omogućiti carinskom tijelu pristup do robe i dokumentacije o robi koja je predmet pregleda i nadzora.

Članak 32.

Korisnik je dužan radi provedbe carinskog nadzora voditi popis o:

- robi koja se smješta u zoni,

- robi koja se iznosi iz zone,

- robi koja se u zoni prerađuje, dorađuje, obrađuje ili proizvodi,

- svim promjenama i postupcima na robi u zoni.

Popis iz stavka 1. ovoga članka vodi se kronološki na temelju podataka iz prijevoznih i drugih isprava koje prate robu i na temelju normativa u proizvodnji robe.

Korisnik je dužan svaki nestanak robe iz zone prijaviti nadležnom carinskom tijelu.

Ministar financija propisuje način vođenja popisa iz stavka 1. ovoga članka i mjere carinskog nadzora u zoni.

7. Obavljanje djelatnosti u zoni

Članak 33.

Korisnik može, sukladno ovom Zakonu i ugovoru s osnivačem zone, u zoni obavljati proizvodnju i pružati usluge.

Bankarsko poslovanje i druge novčane poslove, poslove osiguranja imovine i osoba te poslove reosiguranja, korisnik može u zoni obavljati samo u svezi s obavljanjem djelatnosti sukladno stavku 1. ovoga članka.

Iznimno, korisnik može obavljati bankarsko poslovanje i druge novčane poslove i u slučaju ako nisu vezani uz obavljanje proizvodne i uslužne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako je to predviđeno aktom o osnivanju zone i ako za obavljanje tih poslova pribavi suglasnost Narodne banke Hrvatske.

Korisnik u zoni može slobodno obavljati sve oblike trgovine i posredovanja u trgovini s inozemstvom i na te se poslove ne odnose i ograničenja iz zakona kojima se uređuje trgovina s inozemstvom i devizno poslovanje.

Obavljanjem djelatnosti u zoni ne smije se ugrožavati prirodni i radni okoliš.

Članak 34.

Domaću robu koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni, korisnik može, uz posebnu suglasnost carinarnice uskladištiti u zoni, odvojeno od druge robe.

Carinarnica neće dozvoliti skladištenje robe iz stavka 1. ovoga članka, ako bi to otežalo nadzor poslovanja u zoni.

Za domaću robu iz stavka 1. ovoga članka, koju korisnik skladišti na području zone, mora se voditi popis sukladno članku 32.#clanak32 ovoga Zakona.

8. Iznošenje robe iz zone

Članak 35.

Roba koja se iznosi iz zone, može se:

- izvoziti ili ponovno izvoziti (reeksport) s teritorija Republike Hrvatske,

- uvoziti na carinsko područje Republike Hrvatske.

Ako se roba iz stavka 1. ovoga članka uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske, podliježe propisima koji vrijede za uvoz robe u Republiku Hrvatsku, osim ako se radi o domaćoj robi iz članka 34.#clanak34 ovoga Zakona.

Na robu koja je proizvedena ili oplemenjena u zoni pri uvozu u Republiku Hrvatsku naplaćuje se carina i druge pristojbe razmjerno vrijednosti uvoznih sirovina, materijala i dijelova uporabljenih u proizvodnji ili oplemenjivanju te robe u zoni.

IV. PLAĆANJE POREZA U ZONI

Članak 36.

Korisnik zone koji gradi ili sudjeluje u izgradnji infrastrukturnih objekata u zoni u iznosu većem od 1.000.000 kuna, u prvih pet godina poslovanja u zoni, oslobođen je plaćanja poreza na dobit.

Ostali korisnici u zoni plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope.

Članak 37.

Iznimno, Vlada može, kad utvrdi gospodarski interes Republike Hrvatske, za pojedine zone, odnosno za obavljanje određenih djelatnosti u zoni povećati porezne olakšice iz članka 36.#clanak36 ovoga Zakona.

Olakšice iz stavka 1. ovoga članka Vlada određuje odlukom na temelju prijedloga Ministarstva gospodarstva.

V. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Članak 38.

Nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, osim nadležne carinarnice i Ministarstva gospodarstva, provode inspekcije u okviru svoje nadležnosti.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 39.

Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj osnivač zone koji se ne pridržava ugovora o koncesiji (članak 9.) te odluke o suglasnosti o osnivanju zone (članak 15. i 16.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba osnivača novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna.

Članak 40.

Novčanom kaznom od 15.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj osnivač:

- ako započne s radom prije izdavanja rješenja o udovoljavanju uvjeta za početak rada (članak 22.),

- ako ne donese Pravilnik o uvjetima pod kojima korisnici zone mogu obavljati djelatnost u zoni (članak 24. stavak 1.),

- ako u propisanom roku ne dostavi izvješće o poslovanju u zoni (članak 25. stavak 1.),

- ako dozvoli obavljanje djelatnosti u zoni kojom se ugrožava prirodni i radni okoliš (članak 33.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba osnivača zone novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna.

Članak 41.

Novčanom kaznom od 10.000 do 45.000 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik:

- ako ne vodi odvojeno knjigovodstvo za poslovanje u zoni (članak 26. stavak 3.),

- ako ne prijavi robu carinarnici (članak 28. stavak 3.),

- ako ne vrati u zonu ili ne izveze u roku robu privremeno upućenu iz zone (članak 29. stavak 2.),

- ako carinskom ili drugom nadležnom tijelu ne omogući carinski i drugi nadzor nad poslovanjem u zoni (članak 30.),

- ako ne vodi propisani popis o robi (članak 32. stavak 1.),

- ako ne prijavi nestanak robe iz zone (članak 32. stavak 3.),

- ako obavljanjem djelatnosti u zoni ugrožava prirodni okoliš (članak 33.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba korisnika novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna.

Prekršajni postupak za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, alineje 1. do 6. vode komisije za carinske prekršaje određene zakonom kojim se uređuje carinska služba.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Osnivači carinskih zona osnovanih prije stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonamaL40529 ("Narodne novine", br. 53A/91.), koje su nastavile s radom do stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut će postupak usklađivanja ustroja i poslovanja zone prema odredbama ovoga Zakona, u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ako se u propisanom roku ne pokrene postupak za usklađivanje ustroja i poslovanja carinskih zona sukladno odredbama ovoga Zakona, carinske zone iz stavka 1. ovoga članka prestaju s radom danom isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Carinske zone koje ne ispune uvjete za nastavak poslovanja dobijanjem koncesije ili suglasnosti za osnivanje zone, prestaju s radom u roku godine dana od dana donošenja odluke Vlade kojom se odbija davanje koncesije, odnosno suglasnosti.

Članak 43.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona carinske zone iz članka 42.#clanak42 ovoga Zakona nastavljaju s radom dok ne usklade ustrojstvo i poslovanje zone s odredbama ovoga Zakona.

Na poslovanje carinskih zona iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 2.#clanak2, 4.#clanak4, 23.#clanak23 do 35.#clanak35, 38.#clanak38 i 40.#clanak40 stavka 1. alineje 2., 3. i 4. i stavka 2., i članka 41.#clanak41 ovoga Zakona.

Članak 44.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o slobodnim zonamaL40530 ("Narodne novine", br. 53A/91, 94/93. i 25/96.).

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 413-05/95-01/01
Zagreb, 17. svibnja 1996.

ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

zatvori
Zakon o slobodnim zonama –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !