Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave – (“Narodne novine”, br. XX/93, XX/93-(čl. 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama), XX/94-(čl. 78. Zakona o zaštiti bilja), XX/94-(čl. 1053. Pomorskog zakonika), XX/94-(Zakon o prostornom uređenju i čl. 60. Zakona o zaštiti prirode), XX/95-(čl. 34. st. 1. toč. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu), XX/95-(čl. 17. Zakona o upravljanju ustanovama u kulturi), XX/95-(čl. 216. Zakona o vodama), XX/96-(čl. 76. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama), XX/97-(čl. 153. zakona o veterinarstvu i čl. 65. Zakona o stočarstvu), XX/97-(čl. 58. Zakona o knjižnicama), 105/97-(čl. 71. Zakona o arhivskom gradivu), (čl. 92. Zakona o prijevozu), XX/98, XX/98-prestao važiti čl. 30. Zakona, člankom 59. Zakona o muzejima; prestali vrijediti čl. 31. i 32. temeljem Zakona o zaštiti kulturnih dobara, XX/99-prestao važiti Zakonom iz “Narodnih novina”, br. XX/01.)
označi tražene riječi printaj stranicu
69 5.7.1999 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na temelju članka 89.L64702 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLA?ENJU ZAKONA O ZA?TITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Progla?avam Zakon o za?titi i očuvanju kulturnih dobara, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga dr?avnog sabora na sjednici 18. lipnja 1999.

Broj: 01-081-99-1280/2
Zagreb, 25. lipnja 1999.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O ZA?TITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje za?tite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere za?tite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na za?titi i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje za?tite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa za?titom i očuvanjem kulturnih dobara.

Članak 2.

Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i u?ivaju njezinu osobitu za?titu.

Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu:

- pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontolo?koga, arheolo?koga, antropolo?kog i znanstvenog značenja,

- arheolo?ka nalazi?ta i arheolo?ke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropolo?ku vrijednost,

- nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvarala?tva u pro?losti kao i dokumentacija i bibliografska ba?tina i

- zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izla?u kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Članak 3.

Kulturna dobra bez obzira na vlasni?tvo, preventivnu za?titu ili registraciju u?ivaju za?titu prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 4.

Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za za?titu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovoga Zakona.

Za za?titu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera za?tite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela dr?avne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, za?tite okoli?a, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima.

Svi su građani du?ni skrbiti o za?titi i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadle?nom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra.

Članak 5.

Svrha je za?tite kulturnih dobara:

- za?tita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te preno?enje kulturnih dobara budućim nara?tajima,

- stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito odr?avanje,

- sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,

- sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, te nadzor nad izno?enjem i uvozom kulturnih dobara,

- uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju slu?e potrebama pojedinca i općem interesu.

Članak 6.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. za?tita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera za?tite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima konzervatorske struke,

2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera za?tite i očuvanja radi produ?enja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,

3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove za?tite od svakog ugro?avanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovla?tene uporabe,

4. odr?avanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nu?nih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,

5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su za?tićeni kao kulturno dobro,

6. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,

7. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi dr?i kulturno dobro,

8. sustav mjera za?tite kulturnoga dobra jest ukupnost svih za?titnih mjera utvrđenih radi potpune za?tite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,

9. nadle?no tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za za?titu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

II. VRSTE KULTURNIH DOBARA

1. Nepokretna kulturna dobra

Članak 7.

Nepokretno kulturno dobro mo?e biti:

- grad, selo, naselje ili njegov dio,

- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okoli?em,

- elementi povijesne opreme naselja,

- područje, mjesto, spomenik i obilje?je u svezi s povijesnim događajima i osobama,

- arheolo?ko nalazi?te i arheolo?ka zona, uključujući i podvodna nalazi?ta i zone,

- područje i mjesto s etnolo?kim i toponimskim sadr?ajima,

- krajolik ili njegov dio koji sadr?i povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,

- vrtovi, perivoji i parkovi,

- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

2. Pokretna kulturna dobra

Članak 8.

Pokretno kulturno dobro mo?e biti:

- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knji?nicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te dr?avnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

- crkveni inventar i predmeti,

- arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,

- filmovi,

- arheolo?ki nalazi,

- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,

- etnografski predmeti,

- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, po?tanske marke i druge tiskovine,

- dokumentacija o kulturnim dobrima,

- kazali?ni rekviziti, skice, kostimi i sl.,

- uporabni predmeti (namje?taj, odjeća, oru?je i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

3. Nematerijalna kulturna dobra

Članak 9.

Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvarala?tva ?to se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena knji?evnost svih vrsta,

- folklorno stvarala?tvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti.

Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova preno?enja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama.

III. USPOSTAVLJANJE ZA?TITE NAD KULTURNIM DOBROM

1. Preventivna za?tita

Članak 10.

Za dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnoga dobra mo?e se kao privremeno donijeti rje?enje o preventivnoj za?titi. Rje?enje o preventivnoj za?titi donosi nadle?no tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi.

Rje?enjem o preventivnoj za?titi utvrđuje se predmet preventivne za?tite i rok na koji se određuje.

Rok na koji se određuje preventivna za?tita računa se do dono?enja rje?enja iz članka 12.#clanak12 ovoga Zakona, ali ne mo?e biti dulji od 3 godine, osim za arheolo?ka i podvodna arheolo?ka nalazi?a u slučaju kojih ne mo?e biti dulji od 6 godina od dana dono?enja rje?enja.

Ako po proteku roka propisanog stavkom 3. ovoga članka ne bude doneseno rje?enje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra rje?enje o preventivnoj za?titi prestaje va?iti.

Rje?enjem kojim se uspostavlja preventivna za?tita nad nekretninama obvezno se utvrđuju prostorne međe dobra na koje se odnosi preventivna za?tita.

?alba na rje?enje o preventivnoj za?titi ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 11.

Na dobro koje je preventivno za?tićeno primjenjuje se ovaj Zakon i svi propisi koji se odnose na kulturna dobra.

Dobro iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u Listu preventivno za?tićenih dobara koja je posebni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar).

2. Utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra

Članak 12.

Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rje?enjem.

Rje?enjem kojim se utvrđuje svojstvo nepokretnoga kulturnog dobra obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se za?tićuje, a dostavlja se nadle?nom katastru i sudu radi zabilje?be u zemlji?nim knjigama.

Rje?enje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno arheolo?ko nalazi?te dostavlja se i nadle?noj lučkoj kapetaniji.

Rje?enjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera za?tite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu za?tićenih kulturnih dobara.

?alba na rje?enje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

3. Kulturna dobra od nacionalnog značenja

Članak 13.

Kulturna dobra za koja se utvrdi da su od najvećega nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku upisuju se u posebni dio Registra, Listu kulturnih dobara nacionalnoga značenja.

Postupak vrednovanja kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka obavlja posebno stručno povjerenstvo od pet članova koje imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za kulturnu ba?tinu.

Na temelju stručnog nalaza, povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka predla?e ministru kulture dono?enje rje?enja.

Rje?enjem iz stavka 3. ovoga članka određuje se sustav mjera za?tite kulturnoga dobra.

?alba na rje?enje iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

4. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Članak 14.

Kulturna dobra upisuju se u Registar.

Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.

Registar se sastoji od tri liste i to: Liste za?tićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno za?tićenih dobara.

Ministar kulture propisuje oblik, sadr?aj i način vođenja Registra.

Članak 15.

Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je za?tićeno, Ministarstvo kulture donijet će rje?enje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra.

Rje?enje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo kulture donosi uz prethodno mi?ljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra.

Rje?enje kojim se utvrđuje prestanak svojstva nepokretnog kulturnoga dobra obvezno se dostavlja nadle?nom katastru i sudu radi brisanja zabilje?be u zemlji?nim knjigama.

Rje?enje o prestanku svojstva kulturnoga dobra koje se odnosi na podvodno arheolo?ko nalazi?te dostavlja se i nadle?noj lučkoj kapetaniji.

Članak 16.

Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Pri objavi iz stavka 1. ovoga članka za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je to moguće.

5. Za?tita dobara od lokalnog značenja

Članak 17.

Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvrđeno da je pod za?titom kao kulturno dobro predstavničko tijelo ?upanije, Grada Zagreba, grada ili općine mo?e proglasiti za?tićenim, ako se nalazi na njihovu području.

Tijelo iz stavka 1. ovoga članka svojom će odlukom odrediti dobro koje progla?ava za?tićenim, a način njegove za?tite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadle?nog tijela, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

Odluku iz stavka 1. ovoga članka donositelj je du?an dostaviti Ministarstvu kulture.

IV. OBVEZE I PRAVA VLASNIKA KULTURNOGA DOBRA

1. Vlasni?tvo na kulturnom dobru

Članak 18.

Za nepokretno i pokretno kulturno dobro mora biti utvrđen vlasnik.

Ako kulturno dobro nema vlasnika ili se on ne mo?e utvrditi ili je nepoznat ili kulturno dobro ostane bez vlasnika, vlasnikom postaje Republika Hrvatska.

Članak 19.

Dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra, a nalazi se ili se nađe u zemlji, moru ili vodi, vlasni?tvo je Republike Hrvatske.

Osoba koja smatra da ima pravo vlasni?tva na dobru iz stavka 1. ovoga članka mo?e kod nadle?nog suda podići tu?bu radi utvrđivanja prava vlasni?tva.

Na nađeno dobro primjenjuju se propisi o nalazu blaga.

2. Obveze vlasnika kulturnoga dobra

Članak 20.

Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je:

- postupati s kulturnim dobrom s du?nom pa?njom, a osobito ga čuvati i redovito odr?avati;

- provoditi mjere za?tite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima,

- o svim promjenama na kulturnom dobru, o?tećenju ili uni?tenju, te o nestanku ili krađi kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije sljedećeg dana obavijestiti nadle?no tijelo,

- dopustiti stručna i znanstvena istra?ivanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke za?tite,

- omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti,

- očuvati cjelovitost za?tićene zbirke pokretnih kulturnih dobara,

- izvr?avati sve druge obveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 21.

Ako vlasnik pravodobno ne provede propisanu mjeru za?tite kulturnoga dobra, nadle?no će ga tijelo opomenuti i odrediti mu rok do kada je obvezan tu mjeru provesti, uz upozorenje da će u protivnom takva mjera biti provedena na njegov tro?ak. Ako vlasnik kulturnoga dobra ni nakon opomene ne provede propisanu mjeru ili je ne provede u određenom roku, tu će mjeru provesti nadle?no tijelo na tro?ak vlasnika.

Nadle?no tijelo rje?enjem utvrđuje obvezu vlasnika na naknadu tro?kova i visinu tro?kova izvr?enja takve mjere.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 22.

Tro?kove u svezi s očuvanjem i odr?avanjem kulturnoga dobra, te provedbom mjera tehničke za?tite snosi vlasnik kulturnoga dobra.

Ako odr?avanje kulturnoga dobra ili radovi na njegovu popravku, konzerviranju ili provedbi mjera tehničke za?tite zahtijevaju izvanredne tro?kove koji prema?uju redovite tro?kove odr?avanja i prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od kulturnoga dobra, vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu izvanrednih tro?kova.

Izvanredne tro?kove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rje?enjem Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravaju u dr?avnom proračunu.

Članak 23.

Odredbe članka 20.#clanak20, 21.#clanak21 i 22.#clanak22 ovoga Zakona odnose se i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga dobra.

3. Prava vlasnika kulturnoga dobra

Članak 24.

Prava vlasnika kulturnoga dobra, pored prava utvrđena posebnim zakonom i uz ograničenja ovim Zakonom jesu:

- pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasni?tva na kulturnom dobru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom,

- pravo na porezne i carinske povlastice prema posebnom zakonu,

- pravo na stručnu pomoć nadle?nog tijela radi pravilne za?tite i očuvanja kulturnoga dobra na način propisan ovim Zakonom.

Članak 25.

Vlasnik kulturnoga dobra ima pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasni?tva prema odredbama ovoga Zakona i na oslobođenja i povlastice propisane posebnim zakonom ako postupa sukladno odredbama ovoga Zakona i provodi mjere za?tite koje odredi Ministarstvo kulture, odnosno nadle?no tijelo.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka vlasnik kulturnoga dobra stječe na temelju potvrde glede ispunjavanja propisanih uvjeta i provedbe mjera određenih na temelju ovoga Zakona koju mu na njegov zahtjev izdaje nadle?no tijelo.

Članak 26.

Nadle?no tijelo vlasniku, nositelju prava na kulturnom dobru i drugom imatelju kulturnoga dobra na njihovo tra?enje daje besplatni stručni savjet u svezi s provedbom mjera za?tite i očuvanja kulturnoga dobra.

Stručni savjet iz stavka 1. ovoga članka nadle?no tijelo du?no je dati u hitnim slučajevima, odnosno kad prijeti izravna opasnost od o?tećivanja kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije 3 dana od dana podno?enja pisanog zahtjeva.

4. Ograničenja prava vlasni?tva na kulturnom dobru

Članak 27.

Vlasni?tvo na kulturnom dobru mo?e se prema posebnom zakonu ograničiti radi za?tite i očuvanja kulturnoga dobra u slučajevima utvrđenim ovim Zakonom.

Vlasni?tvo na kulturnom dobru mo?e se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa kulturnim dobrom.

Na kulturnom dobru mo?e se provesti izvla?tenje i uspostaviti zalo?no pravo.

Članak 28.

Posjed kulturnoga dobra mo?e se ograničiti radi:

- dokumentiranja i istra?ivanja kulturnoga dobra,

- provedbe mjera za?tite i očuvanja kulturnoga dobra,

- omogućavanja dostupnosti kulturnoga dobra javnosti.

Uporaba kulturnoga dobra mo?e se ograničiti radi sprječavanja promjene namjene kojom se kulturno dobro dovodi u izravnu opasnost.

Ograničenja prometa kulturnim dobrima jesu:

- posebne obveze prodavatelja kulturnog dobra, posrednika u kupoprodaji kulturnoga dobra i kupca,

- pravo prvokupa,

- obveza povrata proračunskih sredstava ulo?enih u za?titu i očuvanje kulturnoga dobra prije njegove prodaje,

- ograničavanje uvoza i izno?enja kulturnoga dobra.

Članak 29.

Odredbe članka 27.#clanak27 do 36.#clanak36 ovoga Zakona na odgovarajući se način odnose i na nositelja prava na kulturnom dobru, kao i na drugog imatelja kulturnoga dobra.

a) Ograničenja posjeda kulturnoga dobra

Članak 30.

Vlasnik kulturnoga dobra mora omogućiti istra?ivanje i dokumentiranje kulturnoga dobra, kao i provođenje mjera za?tite i očuvanja kulturnoga dobra osobi koja za to ima odobrenje nadle?nog tijela.

Za ograničenja iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nema pravo na naknadu, osim u slučajevima kad doka?e da je zbog toga pretrpio ?tetu.

Članak 31.

Kad nadle?no tijelo utvrdi da vlasnik ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona ili ne postupa s du?nom pa?njom, te prijeti opasnost od o?tećivanja ili uni?tenja kulturnoga dobra, gradsko ili općinsko poglavarstvo na čijem se području kulturno dobro nalazi na prijedlog nadle?nog tijela du?no je imenovati kulturnom dobru privremenog skrbnika.

Nadle?no tijelo mo?e predlo?iti imenovanje privremenog skrbnika i u slučaju ostavinskog ili drugog postupka predmet kojeg je kulturno dobro.

Rje?enjem o imenovanju privremenog skrbnika utvrđuju se njegova prava i obveze.

Privremeni skrbnik je du?an za račun i na tro?ak vlasnika poduzimati mjere za?tite i očuvanja kulturnoga dobra koje mu odredi nadle?no tijelo.

Naknadu za rad privremenog skrbnika, kao i tro?kove provedenih mjera za?tite kulturnoga dobra rje?enjem utvrđuje poglavarstvo iz stavka 1. ovoga članka, a du?an ih je podmiriti vlasnik.

Za osiguranje naplate tro?kova skrbni?tva osniva se zakonsko zalo?no pravo sukladno odredbama ovoga Zakona.

Poglavarstvo iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog nadle?nog tijela donijet će rje?enje o prestanku skrbni?tva kada prestanu razlozi radi kojih je bilo uvedeno.

Ne podmiri li vlasnik tro?kove iz stavka 5. ovoga članka u roku utvrđenom rje?enjem, poglavarstvo mu mo?e produljiti rok za najvi?e tri mjeseca, a ako vlasnik ni u tom roku ne uplati tro?ak, poglavarstvo mo?e pokrenuti ovr?ni postupak.

Članak 32,

Kad vlasnik privremeno napusti kulturno dobro tako da postoji neposredna opasnost od njegova o?tećenja ili uni?tenja, poglavarstvo iz članka 31.#clanak31 ovoga Zakona na čijem se području nalazi kulturno dobro du?no je bez odgađanja postupiti sukladno članku 31.#clanak31 ovoga Zakona.

Smatrat će se da je vlasnik privremeno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravi?te nepoznato, a nema ovla?tenog zastupnika, te nadle?no tijelo nije u mogućnosti obavijestiti ga o njegovim obvezama u roku od ?est mjeseci od dana poku?aja prve dostave pismena.

Kad vlasnik trajno napusti kulturno dobro ono postaje vlasni?tvo Republike Hrvatske.

Smatrat će se da je vlasnik trajno napustio kulturno dobro ako je njegovo boravi?te nepoznato, a nema ovla?tenog zastupnika, te svoje obveze ne izvr?ava deset godina od dana dono?enja rje?enja o skrbni?tvu.

Članak 33.

Vlasnik kulturnoga dobra du?an je privremeno dati u posjed pokretno kulturno dobro radi njegova izlaganja, odnosno omogućiti posjećivanje nepokretnog kulturnoga dobra radi razgledavanja.

Na prijedlog organizatora izlaganja ili posjećivanja nadle?no tijelo mo?e rje?enjem nalo?iti vlasniku privremeno davanje u posjed kulturnoga dobra.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Vlasnik i organizator izlaganja, odnosno posjećivanja, sklopit će ugovor, kojim se pored ostalih ugovornih obveza utvrđuje način postupanja kulturnim dobrom i davanje jamstva za slučaj o?tećenja, uni?tenja, krađe ili nestanka kulturnoga dobra, kao i obveza osiguranja kulturnoga dobra kod osiguravajućeg dru?tva.

Vlasnik kulturnoga dobra mo?e tra?iti da procjenu vrijednosti obavi nadle?no tijelo.

Sve tro?kove u svezi s izlaganjem, odnosno posjećivanjem kulturnoga dobra du?an je podmiriti organizator, ako ugovorom sklopljenim između vlasnika kulturnoga dobra i organizatora nije drukčije utvrđeno.

b) Ograničenja uporabe kulturnoga dobra

Članak 34.

Namjenu i način uporabe nepokretnoga kulturnoga dobra rje?enjem utvrđuje nadle?no tijelo, a po prethodno pribavljenom mi?ljenju gradskog ili općinskog poglavarstva, odnosno poglavarstva Grada Zagreba.

Namjenu i način uporabe mo?e nadle?no tijelo utvrditi i za pokretno kulturno dobro kad ocijeni da je to potrebno.

Članak 35.

Za promjenu namjene kulturnoga dobra vlasnik je du?an prethodno ishoditi odobrenje nadle?nog tijela.

Ako vlasnik uporabi kulturno dobro protivno namjeni, te zbog toga nastane ?teta na kulturnom dobru, nadle?no tijelo mo?e obvezati rje?enjem vlasnika da ?tetu otkloni povratom kulturnoga dobra u prija?nje stanje, ako je to moguće.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovog članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

c) Ograničenja u prometu kulturnih dobara

Članak 36.

Prodavatelj kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra obvezan je kupcu:

- dati na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro za?tićeno prema odredbama ovoga Zakona,

- predočiti dokaz o vlasni?tvu kulturnog dobra,

- predočiti isrpave o odricanju od prava prvokupa prema ovom Zakonu.

Kupac kulturnog dobra du?an je obavijestiti nadle?no tijelo na području gdje će se kupljeno kulturno dobro nalaziti.

Članak 37.

Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro du?an je najprije istodobno ponuditi ga Republici Hrvatskoj, ?upaniji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi navodeći cijenu i druge uvjete prodaje.

Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na ?upaniju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.

Republika Hrvatska, ?upanija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.

Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, du?na je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.

Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik mo?e kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne mo?e biti ni?a od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadr?anih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 38.

Pravne osobe iz članka 37.#clanak37 stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo prvokupa i u slučaju ovr?ne prodaje kulturnoga dobra i to prema uvjetima ponude u postupku ovrhe koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnoga dobra.

Osoba koja provodi postupak ovr?ne prodaje kulturnoga dobra du?na je obavijestiti pravne osobe iz članka 37.#clanak37 stavka 1. ovoga Zakona da je određena prisilna prodaja, te dostaviti pisane uvjete ponude utvrđene za prodaju kulturnoga dobra.

Članak 39.

Ako vlasnik proda kulturno dobro protivno odredbama ovoga Zakona, pravna osoba iz članka 37.#clanak37 stavka 1. ovoga Zakona mo?e podnijeti tu?bu sudu za poni?tenje ugovora o kupoprodaji. Tu?ba se mo?e podnijeti i kad ugovor nije sklopljen u pisanom obliku.

Tu?ba iz stavka 1. ovoga članka mo?e se podnijeti u roku od 90 dana od dana saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku od 5 godina od dana sklapanja ugovora.

Pravna osoba iz članka 37.#clanak37 stavka 1. ovoga Zakona ima pravo na poni?tenje ugovora samo ako njezin zastupnik pred sudom izjavi da kupuje kulturno dobro po cijeni i uvjetima pod kojima je prodano.

Članak 40.

U slučaju prodaje kulturnoga dobra u čiju su za?titu, očuvanje i obnovu ulo?ena sredstva iz dr?avnog proračuna, vlasnik je du?an prije prodaje vratiti iznos ulo?enih sredstava uplatom u korist dr?avnog proračuna.

d) Izvla?tenje kulturnoga dobra

Članak 41.

Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske za izvla?tenje kulturnoga dobra:

- ako prijeti opasnost od o?tećenja ili uni?tenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnoga dobra nema mogućnosti ili interesa osigurati provedbu svih određenih mjera za?tite i očuvanja,

- ako se na drugi način ne mo?e osigurati obavljanje arheolo?kih istra?ivanja i iskopavanja ili provedba mjera tehničke za?tite na kulturnom dobru,

- ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske mo?e donijeti odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izvla?tenje kulturnog dobra u slučaju koji nije utvrđen stavkom 1. ovoga članka.

Izvla?tenje mo?e biti potpuno ili nepotpuno. Radi izvla?tenja kulturnoga dobra mogu se provesti pripremne radnje i privremeno uzimanje u posjed sukladno propisima o izvla?tenju. Postupak za izvla?tenje pokreće se na prijedlog nadle?nog tijela. Izvla?tenje kulturnog dobra provodi se na način propisan Zakonom o izvla?tenju.

e) Zalo?no pravo na kulturnom dobru

Članak 42.

Za osiguranje naplate sredstava koja su iz dr?avnog, ?upanijskog, gradskog, odnosno općinskog proračuna ulo?ena u za?titu i očuvanje nepokretnog kulturnog dobra osniva se zakonsko zalo?no pravo u korist ulagatelja.

Kada se sredstva iz dr?avnog, ?upanijskog, gradskog, odnosno općinskog proračuna ula?u u za?titu i očuvanje pokretnog kulturnog dobra, ono se predaje javnoj ustanovi restauratorske djelatnosti ili drugoj ovla?tenoj osobi koja će provesti mjere za?tite i očuvanja, a na istom dobru osniva se zakonsko zalo?no pravo u korist ulagatelja sredstava.

5. Pokriće tro?kova za otklanjanje ?tete na kulturnom dobru

Članak 43.

Vlasnik, nositelj prava na kulturnom dobru i drugi imatelj kulturnoga dobra du?an je nadoknaditi ?tetu na kulturnom dobru koja je prouzročena radnjama protivnim odredbama ovoga zakona.

Nadle?no će tijelo rje?enjem obvezati osobu iz stavka 1. ovoga članka da ?tetu u određenom roku otkloni povratom u prija?nje stanje, ako je to moguće.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni ?tetu u roku koji mu je odredilo rje?enjem nadle?no tijelo, to će se rje?enje prisilno izvr?tii.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Ako nije moguće otkloniti ?tetu na kulturnom dobru povratom u prija?nje stanje, nadle?no će tijelo pokrenuti sudski postupak za naknadu ?tete.

Na osiguranje za naplatu ?tete na kulturnom dobru primjenjuju se odredbe članka 42.#clanak42 ovoga Zakona.

V. MJERE ZA?TITE I OČUVANJA KULTURNIH DOBARA

1. Istra?ivanje kulturnih dobara

Članak 44.

Zbog stvaranja uvjeta za za?titu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istra?ivanja kulturnoga dobra.

Nadle?no će tijelo rje?enjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time onemogućilo daljnje istra?ivanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove za?tite.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Istra?ivanja kulturnoga dobra iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati pravne i fizičke osobe ako ispunjavaju posebne uvjete i imaju odobrenje nadle?nog tijela.

Posebne uvjete iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar kulture.

Članak 45.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na povr?ini ili ispod povr?ine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheolo?ko nalazi?te ili nalaze, osoba koja izvodi radove du?na je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadle?no tijelo.

Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje u roku od tri dana od primitka obavijesti nadle?no će tijelo, ako to ocijeni potrebnim, rje?enjem odrediti mjere osiguranja i za?tite nalazi?ta i nalaza, a mo?e donijeti i rje?enje o privremenoj obustavi dalnjih radova.

?alba na rje?enje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Za vrijeme privremene obustave radova po rje?enju iz stavka 2. ovoga članka investitor mo?e podnijeti zahtjev nadle?nom tijelu za odobrenje nastavka radova. O ovom zahtjevu investitora nadle?no će tijelo odlučiti u roku 30 dana od dana podno?enja zahtjeva.

Članak 46.

Rje?avajući po zahtjevu investitora iz članka 45. stavka 4. nadle?no tijelo mo?e:

- odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazi?tu,

- dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera za?tite arheolo?kog nalazi?ta,

- dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rje?enje o prethodnom odobrenju.

U slučajevima iz članka 45.#clanak45 stavka 1. ovoga Zakona tro?kove arheolo?kog iskapanja i istra?ivanja, te tro?kove preventivnog konzerviranja pokretnih arheolo?kih nalaza, kao i tro?kove konzerviranja nalazi?ta snosi investitor.

Članak 47.

Arheolo?ka iskapanja i istra?ivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje rje?enjem daje nadle?no tijelo.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mo?e se izdati samo pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih radova, te ako su osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazi?ta i nalaza.

Rje?enjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se područje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg i vrsta radova, uvjeti pod kojima se mogu izvoditi, kao i rok za izvođenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheolo?kog materijala i rok u kojem se nadle?nom tijelu treba obvezno podnijeti izvje?taj o izvr?enim radovima.

O mjestu pohrane arheolo?kih nalaza odlučuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Članak 48.

Ako se izvode arheolo?ka iskapanja i istra?ivanja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rje?enju o odobrenju, nadle?no će tijelo donijeti rje?enje o privremenoj obustavi radova na nalazi?tu sve dok se ne otklone uočeni nedostaci, a protiv izvođača radova nadle?no će tijelo podnijeti zahtjev za pokretanje kaznenog postupka.

?alba na rje?enje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 49.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju arheolo?ka iskapanja i istra?ivanja primjenjuju se i na podvodna arheolo?ka istra?ivanja.

Ministar kulture propisuje uvjete i način obavljanja arheolo?kih istra?ivanja i drugih aktivnosti u područjima gdje se nalaze kulturna dobra.

Članak 50.

Lučka kapetanija prije izdavanja dozvole za vađenje potonulih stvari mora pribaviti mi?ljenje nadle?nog tijela da se ne radi o vađenju potonulih stvari koje imaju ili za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra.

2. Dokumentiranje i praćenje stanja kulturnih dobara

Članak 51.

Za sva kulturna dobra nadle?no tijelo izrađuje dokumentaciju radi njihove za?tite i očuvanja.

Ministar kulture propisuje nu?nu razinu dokumentacije i dokumentacijske standarde za pojedine vrste kulturnih dobara, te uvjete, način i postupak za njeno čuvanje i kori?tenje.

Članak 52.

Dokumentacija o kulturnom dobru mo?e se dati na kori?tenje u slu?bene svrhe, za znanstveno istra?ivanje i u publicističke svrhe, za potrebe nastave i izlaganja, te u druge opravdane svrhe.

Na kori?tenje se u načelu daju samo snimci dokumentacije koji se izrađuju na tro?ak tra?itelja.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dr?avnim tijelima ili ako to zahtijevaju znanstvene potrebe mo?e se na određeno vrijeme posuditi izvorna dokumentacija uz obvezu čuvanja, te izradu za?titnog snimka na tro?ak tra?itelja i uz druge uvjete propisane aktom iz članka 51.#clanak51 stavka 2. ovoga Zakona.

Odobrenje za kori?tenje dokumentacije o kulturnim dobrima daje nadle?no tijelo, a za posudbu izvorne dokumentacije ministar kulture.

Članak 53.

Nadle?no tijelo stalno prati stanje kulturnih dobara.

Stanje kulturnog dobra nadle?no tijelo utvrđuje najmanje jedanput u pet godina.

Ministar kulture propisuje obrasce izvje?ća o stanju i postupak utvrđivanja stanja kulturnih dobara.

3. Označivanje kulturnog dobra

Članak 54.

Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekte u kojima su smje?tene zbirke kulturnih dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadle?no tijelo du?no je označiti posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture.

4. Utvrđivanje sustava mjera za?tite za kulturno dobro

Članak 55.

Za kulturna dobra nadle?no tijelo utvrđuje sustav mjera za?tite prema ovom Zakonu i posebnom propisu kojega donosi ministar kulture.

a) Utvrđivanje sustava mjera za?tite za nepokretno kulturno dobro

Članak 56.

Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadr?e podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera za?tite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.

Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadle?no tijelo, a ona sadr?i opće i posebne uvjete za?tite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana. U slučaju kada nadle?no tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu du?no je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera za?tite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.

Dokument prostornog uređenja mo?e se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadle?nog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera za?tite prema stavku 2. ovoga članka. Nadle?no se tijelo du?no pisano očitovati u roku od 15 dana od zatra?ene suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.

Članak 57.

Radi za?tite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline donosi se urbanistički plan uređenja, sukladno propisima o prostornom uređenju i ovom Zakonu.

Članak 58.

Ako u obavljanju poslova iz članka 56.#clanak56 i 57.#clanak57 ovoga Zakona dođe do spora između nadle?nog tijela i tijela nadle?nih za izradbu i dono?enje dokumenata prostornog uređenja, odluku o načinu rje?avanja prijepora donosi Vlada Republike Hrvatske.

b) Utvrđivanje sustava mjera za?tite za pokretno kulturno dobro

Članak 59.

Za pokretna kulturna dobra nadle?no tijelo utvrđuje sustav mjera za?tite koji sadr?i opće i posebne uvjete za očuvanje, odr?avanje i namjenu pokretnoga kulturnog dobra.

5. Utvrđivanje posebnih uvjeta za?tite kulturnog dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole

Članak 60.

Za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnog dobra, za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete za?tite kulturnog dobra.

Posebni uvjeti za?tite kulturnog dobra iz stavka 1. ovoga članka nisu upravni akt, a izdaje ih nadle?no tijelo na zahtjev upravnog tijela nadle?nog za izdavanje lokacijske dozvole.

Članak 61.

Za poduzimanje radnji u za?tićenim kulturno-povijesnim cjelinama posebne uvjete za?tite kulturnog dobra utvrđuje tijelo uprave nadle?no za izdavanje lokacijske dozvole, sukladno sustavu mjera za?tite utvrđenom u urbanističkom planu uređenja iz članka 57.#clanak57 ovoga Zakona.

6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru

Članak 62.

Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle naru?iti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadle?nog tijela.

Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: konzerviranje, restauriranje, premje?tanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radili?ta, kao i rekonstrukcija, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona i građenje na području na kojem se nalazi kulturno dobro.

Prethodno odobrenje nadle?nog tijela potrebno je i za gradnju na području za?tićene kulturno-povijesne cjeline.

Ministar kulture propisuje dokumentaciju koju je podnositelj du?an prilo?iti zahtjevu za prethodno odobrenje.

O zahtjevu za prethodno odobrenje nadle?no tijelo odlučuje rje?enjem.

?alba na rje?enje iz stavka 5. ovoga članka ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 63.

Građevna dozvola mo?e se izdati samo ako postoji konačno rje?enje iz članka 62.#clanak62 ovoga Zakona.

U slučajevima kada prema Zakonu o gradnji nije potrebna građevna dozvola, gradnja se ne mo?e započeti bez konačnog rje?enja iz članka 62.#clanak62 ovoga Zakona.

Članak 64.

Iznimno od odredaba članka 62.#clanak62 ovoga Zakona, nadle?no tijelo mo?e izdati suglasnost za uklanjanje nepokretnog kulturnog dobra ili njegova dijela kada utvrdi da se radi o dotrajalosti ili većim o?tećenjima kojima je izravno ugro?ena stabilnost građevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i ?ivot ljudi, a ta se opasnost ne mo?e na drugi način otkloniti.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nadle?no tijelo mo?e izdati samo uz prethodno mi?ljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

7. Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru

Članak 65.

Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili za?tićene kulturno-povijesne cjeline bez prethodnog odobrenja nadle?nog tijela.

Odobrenje iz stavka 1. ovog članka potrebno je i za svaku promjenu namjene poslovnog prostora, odnosno promjenu djelatnosti.

8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra

Članak 66.

Pod replikom kulturnoga dobra podrazumijeva se svaki opona?ak kulturnoga dobra ili njegovoga prepoznatljivog dijela bez obzira na mjerilo izrade u odnosu na izvornik.

Odobrenje za izradu replike iz stavka 1. ovoga članka rje?enjem daje nadle?no tijelo na zahtjev osobe koja će izraditi repliku.

Rje?enjem iz stavka 2. ovoga članka nadle?no će tijelo odrediti uvjete za izradu replike, kao i uvjete za stavljanje replike u promet.

9. Izno?enje kulturnih dobara

Članak 67.

Kulturna dobra, kao i sva dobra pod preventivnom za?titom ne mogu se iznositi u inozemstvo.

Članak 68.

Iznimno od odredbe članka 67.#clanak67 ovoga Zakona kulturno dobro mo?e se privremeno iznijeti u inozemstvo radi izlaganja, ekspertiza, obavljanja radova na za?titi i očuvanju kulturnoga dobra ili drugih opravdanih razloga uz odobrenje nadle?nog tijela.

Podnositelj zahtjeva za privremeno izno?enje kulturnoga dobra du?an je na zahtjev nadle?nog tijela dati jamstvo za slučaj o?tećenja, uni?tenja ili protupravnog otuđenja kulturnoga dobra novčanim pologom u banci, osiguranjem na puni iznos vrijednosti kulturnoga dobra ili drugim odgovarajućim jamstvom.

O zahtjevu za davanje odobrenja za izno?enje kulturnoga dobra nadle?no tijelo odlučuje rje?enjem.

Kada se zahtjev odnosi na predmet koji prema odredbama ovoga Zakona nije pod za?titom, nadle?no će tijelo izdati o tome potvrdu za potrebe izno?enja.

Uvjete za privremeno izno?enje kulturnih dobara propisuje ministar kulture.

Članak 69.

Nadle?no tijelo vodi evidenciju zahtjeva i danih odobrenja za izno?enje kulturnih dobara.

Nadle?no tijelo du?no je provjeriti je li kulturno dobro vraćeno u zemlju u roku utvrđenom rje?enjem iz članka 68.#clanak68 stavka 1. ovoga Zakona.

10. Uvoz i uno?enje kulturnih dobara

Članak 70.

Kulturna dobra mogu se uvoziti i unositi u Republiku Hrvatsku uz odobrenje zemlje iz koje se uvoze ili unose.

Uvoznik kulturnoga dobra, ili osoba koja unosi kulturno dobro, du?na je bez odgađanja prijaviti kulturno dobro nadle?nom tijelu.

11. Za?tita ugro?enog kulturnoga dobra

Članak 71.

Ugro?enim kulturnim dobrom smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u Listu svjetske ba?tine ili u Listu ugro?ene svjetske ba?tine, kao i kulturna dobra upisana u Registru kojima je polo?aj ugro?enoga kulturnog dobra utvrđen odlukom ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

Članak 72.

Ministar kulture mo?e imenovati odbor čija je zadaća praćenje i planiranje provedbe mjera za?tite i očuvanja ugro?enog kulturnog dobra.

Zadaće i način rada toga odbora uređuju se aktom o njegovu imenovanju.

12. Hitne mjere za?tite i očuvanja kulturnoga dobra

Članak 73.

Ako izvođač radova poduzme radnju na kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, za koju je potrebno prethodno odobrenje ili je poduzme protivno tom odobrenju, nadle?no će tijelo privremeno obustaviti rje?enjem takvu radnju.

Nadle?no tijelo mo?e u rje?enju nalo?iti izvođaču obvezu povrata kulturnoga dobra u prija?nje stanje uz prijetnju izvr?enja na njegov tro?ak.

?alba na rje?enje ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Ako izvođač radova ne obustavi započetu radnju na kulturnom dobru, nadle?no će tijelo obavijestiti nadle?nu policijsku upravu radi sprječavanja daljne ?tete na kulturnom dobru i nadle?nu građevinsku inspekciju.

Članak 74.

Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi ?tetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu opasnost, nadle?no će tijelo bez odgađanja zatra?iti od nadle?nih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga.

Nadle?no tijelo dr?avne uprave du?no je po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka hitno postupiti i poduzeti mjere iz svoje nadle?nosti radi sprječavanja o?tećenja ili uni?tenja kulturnoga dobra.

13. Za?tita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima

Članak 75.

Ustanove koje obavljaju poslove za?tite i očuvanja kulturnih dobara i vlasnici kulturnih dobara du?ni su za vrijeme mira u suradnji s nadle?nim tijelom osigurati:

- uvjete radi za?tite i čuvanja kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti (oru?anog sukoba, potresa, poplave, po?ara, ekolo?kih incidenata i katastrofa ili drugih izvanrednih okolnosti),

- mjere za sprječavanje krađe, pljačke, protupravnog prisvajanja kulturnih dobara na bilo koji način, kao i svih radnji čiji je cilj uni?tenje i o?tećenje kulturnoga dobra.

Članak 76.

Ministar kulture mo?e u slučaju nastanka ili progla?enja izvanrednih okolnosti radi za?tite kulturnih dobara narediti poduzimanje posebnih mjera za?tite.

Poglavarstvo ?upanije, Grada Zagreba, općine, odnosno grada na čijem se području nalazi kulturno dobro du?no je osigurati sredstva potrebna za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.

VI. OBAVLJANJE POSLOVA NA ZA?TITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

1. Poslovi na za?titi i očuvanju kulturnih dobara

Članak 77.

Upravne i stručne poslove na za?titi i očuvanju kulturnih dobara predviđene ovim Zakonom, te inspekcijske poslove u području za?tite i očuvanja kulturnih dobara obavlja Ministarstvo kulture.

Muzeji i galerije, restauratorske ustanove, arhivi i knji?nice obavljaju poslove na za?titi i očuvanju kulturnih dobara u okviru svoje djelatnosti u skladu sa zakonom.

Određene poslove na očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe sukladno ovom Zakonu.

Članak 78.

Nadle?no tijelo na način propisan ovim Zakonom obavlja upravne i stručne poslove za?tite i očuvanja kulturnih dobara i to: istra?ivanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, nadzire promet, a osobito uvoz, uno?enje i izno?enje kulturnih dobara, utvrđuje uvjete za uporabu i namjenu kulturnih dobara, donosi provodi i nadzire mjere za?tite i očuvanja kulturnih dobara, te obavlja druge poslove predviđene zakonom.

Nadle?no tijelo je prvostupanjsko tijelo u upravnim postupcima za?tite kulturnih dobara.

?albe protiv rje?enja ?to ih u upravnom postupku donosi nadle?no tijelo u drugom stupnju rje?ava ministar kulture.

Članak 79.

Ministarstvo kulture obavlja nadzor nad zakonito?ću rada i nadzor nad stručnim radom restauratorskih ustanova iz članka 77.#clanak77 stavka 2. ovoga Zakona.

Ministarstvo kulture obavlja nadzor nad stručnim radom osoba iz članka 77.#clanak77 stavka 3. ovoga Zakona.

2. Inspekcijski poslovi

Članak 80.

Inspekcijske poslove obavljaju dr?avni slu?benici Ministarstva kulture u zvanju inspektora i vi?eg inspektora za?tite kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: inspektor).

Članak 81.

Vi?i inspektor mo?e biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, najmanje 10 godina radnog sta?a na poslovima za?tite kulturnih dobara, te polo?en dr?avni ispit.

Inspektor mo?e biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, najmanje 5 godina radnog sta?a na poslovima za?tite kulturnih dobara, te polo?en dr?avni ispit.

Inspekcijske poslove za?tite kulturnih dobara mogu obavljati i drugi slu?benici Ministarstva kulture na temelju posebnog ovla?tenja ministra kulture.

Članak 82.

Inspektori imaju posebnu iskaznicu kojom dokazuju njihovo slu?beno svojstvo, identitet i ovlast.

Inspektor vodi očevidnik o obavljenim nadzorima.

Obrazac i način izdavanja slu?bene iskaznice, te obrazac i način vođenja očevidnika propisuje ministar kulture.

Članak 83.

Inspektor ima pravo i du?nost u obavljanju nadzora pregledati kulturno dobro, prostor u koje je kulturno dobro smje?teno, dokumentaciju i opremu, te po potrebi saslu?ati pojedine osobe u upravnom postupku.

Nadzirana osoba du?na je inspektoru osigurati uvjete za provedbu nadzora, omogućiti mu pregled kulturnoga dobra, uvid u dokumentaciju koju zatra?i i dati mu potrebne podatke i obavijesti.

Članak 84.

Izravnim uvidom u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih osoba inspektor utvrđuje jesu li usklađeni sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje za?tita i očuvanje kulturnih dobara, te ima li nadzirana osoba odobrenje, dopu?tenje ili drugi propisani akt kojim joj se dopu?ta obavljanje poslova u svezi s kulturnim dobrom, i to osobito kod:

- restauratorskih zavoda, muzeja, galerija, arhiva i knji?nica u dijelu koji se odnosi na za?titu kulturnih dobara, te drugih ustanova koje obavljaju poslove za?tite i očuvanja kulturnih dobara,

- specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove za?tite, očuvanja, obnove i prometa kulturnim dobrima.

Članak 85.

Inspektor nadzire stanje kulturnih dobara i provođenje mjera njihove za?tite i očuvanja, uporabu i promet kulturnih dobara, izvr?avanje i provedbu odredbi ovoga Zakona, a osobito:

- izvođenje konzervatorskih, restauratorskih i drugih sličnih radova na kulturnom dobru i u njegovoj neposrednoj blizini, te pridr?avanje izdanih uvjeta i odobrenja,

- arheolo?ka iskopavanja i istra?ivanja, uključujući podvodna, kao i podvodne aktivnosti i vađenje potonulih kulturnih dobara uz pridr?avanje propisanih uvjeta i odobrenja,

- promet kulturnim dobrima, primjenu prava prvokupa, te izno?enje, uvoz i uno?enje kulturnih dobara,

- primjenu drugih propisa i mjera utvrđenih ovim Zakonom.

Članak 86.

Ako inspektor utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, pisano će utvrditi nedostatke i nepravilnosti i rje?enjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

U obavljanju poslova inspektor ima pravo i obvezu:

1. narediti:

- otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti,

- otklanjanje posljedica koje su nastale protuzakonitom radnjom, odnosno propu?tanjem,

- obustavu obavljanja neodobrenih radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru,

- otklanjanje ?tete,

- privremeno oduzimanje pokretnoga kulturnog dobra radi njegove za?tite,

- poduzimanje drugih mjera za?tite i očuvanja kulturnih dobara sukladno zakonu i drugim propisima;

2. zabraniti:

- provedbu protuzakonite radnje,

- izvođenje radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru bez izdanih posebnih uvjeta za?tite ili bez odobrenja, odnosno u nesuglasju s njima,

- arheolo?ka iskopavanja i istra?ivanja koja provodi neovla?tena ili nestručna pravna ili fizička osoba,

- neodobrene podvodne aktivnosti i istra?ivanja,

- neodobreni promet kulturnim dobrima i promet bez primjene prava prvokupa,

- izno?enje, te uvoz i uno?enje kulturnih dobara suprotno odredbama zakona,

- neovla?teno obavljanje restauratorskih ili konzervatorskih poslova,

- izvođenje restauratorskih ili konzervatorskih radova na kulturnim dobrima suprotno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.

Inspektor je ovla?ten zabraniti i druge protuzakonite radnje prema odredbama zakona i propisa donesenih na temelju zakona.

Članak 87.

Ako inspektor utvrdi da je nadzirana osoba protuzakonitom radnjom do?la u posjed kulturnoga dobra, mo?e privremeno, do dono?enja rje?enja o izvr?enom prekr?aju, odnosno do presude o izvr?enom kaznenom djelu, oduzeti kulturno dobro ili predmet kojim je počinjeno kazneno djelo ili prekr?aj.

O privremenom oduzimanju donosi se rje?enje uz istovremeno pokretanja prekr?ajnog, odnosno kaznenog postupka.

Nadle?ni sud odlučit će o odr?avanju na snazi rje?enja o privremenom oduzimanju u okviru postupka pokrenutog na temelju iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 88.

Inspektor je ovla?ten izreći i naplatiti kaznu na mjestu prekr?aja u slučajevima propisanim člankom 115.#clanak115, 116.#clanak116 i 117.#clanak117 ovoga Zakona i izdati o tome potvrdu.

Članak 89.

Ako inspektor utvrdi povredu odredaba zakona ili drugog propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja druga inspekcija, ili drugo tijelo uprave, izvijestit će bez odgađanja nadle?nu inspekciju, odnosno nadle?no upravno tijelo.

Članak 90.

Nadzirana osoba du?na je o ispunjenju rje?enjem nalo?enoga postupanja izvijestiti inspektora u roku od 8 dana od dana isteka roka za ispunjenje obveze.

Kad nadzirana osoba ne postupi po nalogu inspektora, propisane radnje izvr?it će nadle?no tijelo na tro?ak nadzirane osobe.

Članak 91.

Protiv rje?enja inspektora ?alba se mo?e podnijeti ministru kulture.

?alba ne odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 92.

Iznimno od odredbe članka 86.#clanak86 ovoga Zakona, kada je potrebno poduzimanje hitnih mjera radi sprječavanja nastanka neotklonjive ?tete na kulturnom dobru, rje?enje se u tijeku nadzora mo?e donijeti i usmeno.

Usmeno se rje?enje mora unijeti u zapisnik, da u roku 3 dana od dana njegova dono?enja mora se izvr?iti otpravak rje?enja u pisanom obliku.

Članak 93.

Ako se inspektoru u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovla?ten pru?i otpor silom ili prijetnjom da će se izravno upotrijebiti sila, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor mo?e zatra?iti pomoć slu?benih osoba nadle?ne policijske uprave.

3. Ustanove za za?titu i čuvanje kulturnih dobara

Članak 94.

Ustanove za za?titu i očuvanje kulturnih dobara jesu restauratorski zavodi ili druge restauratorske ustanove, te muzeji, galerije, arhivi, knji?nice i druge javne ustanove u kulturi, koje obavljaju poslove u svezi sa čuvanjem, obnovom i za?titom kulturnih dobara.

a) Restauratorske ustanove

Članak 95.

Poslove restauriranja, konzerviranja i obnove kulturnih dobara obavlja Hrvatski restauratorski zavod kao javna ustanova u vlasni?tvu Republike Hrvatske.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ?upanije, Grad Zagreb, općine ili gradovi mogu osnivati javne ustanove uz dopu?tenje iz članka 100.#clanak100 ovoga Zakona.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnivati ustanove uz dopu?tenje iz članka 100.#clanak100 ovoga Zakona.

Članak 96.

Republika Hrvatska, ?upanije, Grad Zagreb, gradovi i općine mogu za upravljanje kulturnim dobrom i provođenje mjera za?tite i očuvanja kulturnih dobara osnivati ustanove ili te poslove mogu povjeriti drugoj pravnoj osobi.

Za očuvanje kulturnih dobara mogu se osnivati zaklade i fundacije.

b) Muzeji, arhivi i druge ustanove u kulturi

Članak 97.

Javne ustanove u kulturi (muzeji, galerije, arhivi, knji?nice i sl.) koje u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove čuvanja, proučavanja i stručnog odr?avanja kulturnih dobara, du?ne su nadle?nom tijelu dostavljati izvje?ća o stanju kulturnih dobara, te godi?nje izvje?će o restauriranju i konzerviranju kulturnih dobara koja se nalaze u njihovim zbirkama ili su im povjerena na čuvanje i upravljanje.

Članak 98.

Kulturna dobra u zbirkama muzeja, knji?nica, galerija, kao i u zbirkama drugih ustanova upisuju se u Registar prema odredbama ovoga Zakona, na temelju prijave koju podnosi ustanova.

Ustanove iz stavka 1. ovoga članka du?ne su u roku od 7 dana od svake promjene na zbirci i inventarskoj knjizi pisano obavijestiti Ministarstvo kulture.

Članak 99.

Poslove na za?titi arhivskog gradiva, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima.

Iznimno od odredbe članka 12.#clanak12 ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo provodi i rje?enja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Hrvatski dr?avni arhiv na prijedlog područnoga dr?avnog arhiva na način propisan ovim Zakonom.

Hrvatski dr?avni arhiv du?an je rje?enje iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.

Arhivi su du?ni u roku od 7 dana od svake promjene na za?tićenom gradivu pisano obavijestiti Hrvatski dr?avni arhiv i Ministarstvo kulture.

4. Specijalizirane pravne i fizičke osobe

Članak 100.

Poslove istra?ivanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja, konzerviranja, odr?avanja, obnove, kori?tenja i prometa kulturnim dobrima, kao i poslove iz članka 47.#clanak47 ovoga Zakona mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe.

Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za dobivanje dopu?tenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Rje?enje kojim se dopu?ta obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo kulture.

Ministarstvo kulture vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.

?alba na rje?enje iz stavka 3. ovoga članka odgađa izvr?enje rje?enja.

Članak 101.

Restauratorsko-konzervatorske poslove na za?titi i očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati fizičke osobe koje imaju odgovarajuća stručna zvanja.

Stručna zvanja iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način njihova stjecanja propisat će ministar kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

VII. HRVATSKO VIJEĆE ZA KULTURNA DOBRA

Članak 102.

Radi praćenja i unaprjeđivanja stanja kulturnih dobara osniva se Hrvatsko vijeće za kulturna dobra (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Članak 103.

Vijeće:

- raspravlja o općim pitanjima iz područja za?tite i očuvanja kulturnih dobara i daje preporuke za unaprjeđivanje djelatnosti za?tite i očuvanja kulturnih dobara,

- upoznaje se s programima za?tite kulturnih dobara i njihovom provedbom,

- predla?e ministru kulture dono?enje odluke o progla?enju ugro?enoga kulturnog dobra,

- daje mi?ljenje o uklanjanju nepokretnoga kulturnog dobra,

- daje mi?ljenje u postupku dono?enja rje?enja iz članka 15.#clanak15 ovoga Zakona,

- raspravlja o prijepornim pitanjima u području za?tite i očuvanja kulturnih dobara i predla?e rje?enja.

Članak 104.

Vijeće ima predsjednika i 8 članova.

Predsjednik i tri člana Vijeća imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za za?titu i očuvanje kulturnih dobara.

Članovi Vijeća po polo?aju jesu: ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda, ravnatelj Hrvatskoga dr?avnog arhiva, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučili?ne knji?nice.

Članovi Vijeća su predstavnik Hrvatskoga muzejskog vijeća i predstavnik tijela dr?avne uprave nadle?nog za za?titu prirode i okoli?a.

Članak 105.

Vijeće radi u sjednicama na kojima je nazočna natpolovična većina članova.

Vijeće donosi zaključke većinom glasova nazočnih članova, a odluke većinom od ukupnog broja članova.

Članak 106.

Vijeće mo?e prema potrebi osnivati stručna povjerenstva radi rasprave stručnih pitanja na očuvanju i za?titi kulturnih dobara.

Članak 107.

Administrativne poslove Vijeća obavlja Ministarstvo kulture, a sredstva za njegov rad osiguravaju se u dr?avnom proračunu.

Vijeće donosi poslovnik o svom radu

VIII. FINANCIRANJE ZA?TITE I OČUVANJA KULTURNIH DOBARA

1. Osiguranje sredstava za za?titu i očuvanje kulturnih dobara

Članak 108.

Sredstva za odr?avanje i očuvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnoga dobra, odnosno imatelj dobra ako dobro ne koristi vlasnik.

Oslobođenja i povlastice koje vlasnik, odnosno imatelj kulturnoga dobra ostvari na temelju zakona smatraju se udjelom Republike Hrvatske u očuvanju kulturnih dobara.

Članak 109.

Sredstva za za?titu i očuvanje kulturnih dobara osiguravaju se iz:

- dr?avnog proračuna,

- proračuna ?upanija, odnosno Grada Zagreba, gradova ili općina za preventivno za?tićena dobra i kulturna dobra koja se nalaze na području ?upanije, odnosno Grada Zagreba, grada ili općine, a u cijelosti za kulturna dobra stavljena pod za?titu na temelju članka 17.#clanak17 ovoga Zakona,

- donacija, naknada za koncesije, zapisa i zaklada,

- drugih izvora utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima.

Članak 110.

Sredstva iz dr?avnog proračuna na temelju nacionalnog programa za?tite i očuvanja kulturnih dobara, kao dijela Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, raspoređuje Ministarstvo kulture za financiranje:

- za?tite i očuvanja kulturnih dobara u vlasni?tvu Republike Hrvatske, osim sredstava za tekuće odr?avanje koje osigurava nadle?no tijelo Vlade Republike Hrvatske,

- provedbe nacionalnog programa za?tite i očuvanja kulturnih dobara,

- izvanrednih tro?kova odr?avanja kulturnih dobara sukladno članku 22.#clanak22 ovoga Zakona,

- hitnih mjera za?tite i očuvanja kulturnoga dobra sukladno članku 73.#clanak73 i 74.#clanak74 ovoga Zakona,

- naknade vlasnicima radi ograničenja prava vlasni?tva sukladno članku 25.#clanak25 ovoga Zakona.

Članak 111.

U proračunu ?upanija, Grada Zagreba, gradova ili općina osiguravaju se sredstva za financiranje:

- za?tite i očuvanja kulturnih dobara u vlasni?tvu ?upanije, Grada Zagreba, grada ili općine,

- za?tite kulturnih dobara u izvanrednim uvjetima sukladno člnaku 76. stavku 2. ovoga Zakona,

- sudjelovanja u financiranju nacionalnog programa za?tite i očuvanja kulturnih dobara koji se nalaze na njihovu području,

- za?tite i očuvanja dobara iz članka 17.#clanak17 ovoga Zakona.

2. Proračunski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara

Članak 112.

Tko na fotografiji, naljepnici, znački, suveniru, publikaciji i drugoj tiskovini, odjevnom predmetu, ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio, du?an je uplatiti 10% od prodajne cijene proizvoda u korist dr?avnog proračuna.

Iznos iz stavka 1. ovoga članka du?na je obračunati i uplatiti u roku od 8 dana od dana stavljanja proizvoda u promet osoba koja je proizvod stavila u promet.

Članak 113.

Pravna ili fizička osoba koja u vlastitoj promid?bi na filmu, spotu, plakatu, fotografiji ili drugom predmetu upotrijebi prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio du?na je uplatiti u korist dr?avnog proračuna iznos od 1.000,00 kuna prije prve objave za svaku vrstu promid?benog materijala.

Pod prvom objavom promid?benog materijala smatrat će se i svaka nova objava tog izmijenjenog promid?benog materijala u kojoj je upotrijebljeno kulturno dobro u smislu stavka 1. ovoga članka.

Članak 114.

Fizičke i pravne osobe, odnosno njihove poslovne jedinice, koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima ili na području kulturno-povijesne cjeline, obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu u visini 2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti izravnog iskori?tavanja kulturnoga dobra.

Fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva, hotela, prijevoza putnika, te djelatnost luka nautičkog turizma obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu u visini 2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti iskori?tavanja kulturnoga dobra.

Osobe iz stavka 2. ovoga članka, odnosno njihove poslovne jedinice koje obavljaju svoju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, obračunavaju i plaćaju spomeničku rentu propisanu stavkom 1. i 2. ovoga članka.

Pravne osobe čija se djelatnost prete?ito financira iz proračunskih sredstava izuzete su od primjene stavka 1. ovoga članka.

Od iznosa obračunate spomeničke rente iz stavka 1. i 2. ovoga članka obveznik plaćanja rente uplaćuje 60% u korist proračuna Grada Zagreba, grada ili općine na području kojeg je renta ubrana, a 40% uplaćuje u korist dr?avnog proračuna.

Na uplatu i nadzor nad uplatom spomeničke rente primjenjuju se propisi o porezu na dobit, odnosno dohodak.

Proračunski prihodi ostvareni ubiranjem spomeničke rente koriste se isključivo za za?titu i očuvanje kulturnih dobara.

IX. PREKR?AJNE ODREDBE

Članak 115.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekr?aj osoba koja:

1. prisvoji kulturno dobro koje je prema odredbama ovoga Zakona u vlasni?tvu Republike Hrvatske (članak 19. stavak 1.),

2. upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od o?tećenja ili uni?tenja (članak 31. stavak 1. i članak 74. stavak 1.),

3. ne uplati iznos ulo?enih sredstava iz dr?avnog proračuna prije prodaje kulturnoga dobra (članak 40.),

4. ne prekine izvođenje radova kada naiđe na arheolo?ko nalazi?te ili nalaze ili o nalazu ne obavijesti nadle?no tijelo (članak 45. stavak 1.),

5. obavlja arheolo?ka i podvodna arheolo?ka iskopavanja i istra?ivanja suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 47.),

6. obavlja ili organizira podvodne aktivnosti na za?tićenim kulturnim dobrima ili vadi potonula kulturna dobra bez odobrenja nadle?nog tijela (članak 49. stavak 1. i članak 50.),

7. obavlja radove ili radnje na kulturnom dobru suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 62.),

8. započne obavljati djelatnost u poslovnom prostoru koji se nalazi unutar nepokretnoga kulturnog dobra ili za?tićene kulturno-povijesne cjeline bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadle?nog tijela (članak 65.),

9. iznosi ili izvozi kulturno dobro iz zemlje bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadle?nog tijela (članak 67. i 68.).

Za prekr?aj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

Članak 116.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekr?aj osoba koja:

1. ne prijavi dobro za koje se predmnijeva da ima svojstva kulturnoga dobra (članak 4. stavak 3.),

2. ne čuva ili ne odr?ava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvr?i određene mjere za?tite i očuvanja kulturnoga dobra (članak 20. stavak 1.),

3. upotrebljava kulturno dobro protivno utvrđenoj namjeni ili promijeni namjenu kulturnoga dobra bez prethodnog odobrenja nadle?nog tijela (članak 34. i 35.),

4. ne ponudi pravo prvokupa sukladno ovom Zakonu (članak 37.),

5. bez odobrenja ili ne po?tujući uvjete propisane odobrenjem nadle?nog tijela izradi repliku kulturnoga dobra (članak 66. stavak 2. i 3.),

6. ne provodi mjere za?tite nad kulturnim dobrom koje nadle?no tijelo naredi u slučaju izvanrednih okolnosti (članak 75.),

7. ne osigura uvjete za provedbu nadzora ili ne pru?i potrebne podatke i obavijesti (članak 83. stavak 2.),

8. ne postupi po rje?enju inspektora za za?titu kulturnih dobara (članak 86.),

9. započne obavljati poslove na za?titi, očuvanju ili obnovi kulturnoga dobra, a da za to nema dopu?tenje sukladno ovom Zakonu (članak 100.),

10. stavi u promet kulturno dobro, a za obavljanje tih poslova nema dopu?tenje nadle?nog tijela (članak 100.),

11. započne obavljati restauratorsko-konzervatorske poslove na kulturnom dobru, a da nema odgovarajuće stručno zvanje sukladno ovom Zakonu (članak 101.),

12. ne uplati spomeničku rentu u slučajevima propisanim člankom 112.#clanak112, 113.#clanak113 i 114.#clanak114 ovoga Zakona ili ju ne uplati u propisanom roku.

Za prekr?aj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 20.000,00 kuna.

Članak 117.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekr?aj osoba koja:

1. ne dopusti stručna i znanstvena istra?ivanja, tehnička i druga snimanja, kao i izvođenje mjera tehničke za?tite na kulturnom dobru (članak 20. stavak 1. i članak 30. stavak 1.),

2. odbije ustupiti pokretno kulturno dobro u svrhu izlaganja, odnosno onemogući posjećivanje nepokretnoga kulturnog dobra (članak 33.),

3. vrati kulturno dobro u zemlju nakon proteka roka utvrđenog u odobrenju za privremeno izno?enje (članak 68. i 69.),

4. ne prijavi nadle?nom tijelu unos ili uvoz kulturnoga dobra u zemlju (članak 70. stavak 2.),

5. ne osigura uvjete za za?titu i očuvanje kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti i drugih radnji usmjerenih na uni?tenje i o?tećenje kulturnih dobara (članak 75.).

Za prekr?aj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 118.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekr?aj osoba koja:

1. ukloni ili o?teti oznaku kojom je označeno kulturno dobro sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 54.),

2. u određenom roku ne izvijesti inspektora o ispunjenju obveza iz rje?enja (članak 90. stavak 1.).

Za prekr?aj iz stavka 1. ovoga članka kada ga počini pravna osoba kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 119.

Novčane kazne za prekr?aje izrečene po odredbama ovoga Zakona uplaćuju se u korist dr?avnog proračuna, te se mogu namjenski tro?iti isključivo za za?titu i očuvanje kulturnih dobara.

X. PRIJELAZNE I ZAVR?NE ODREDBE

Članak 120.

Spomenici kulture stavljeni pod za?titu po propisima koji su va?ili do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju pod za?titom, a njihovi vlasnici i imatelji imaju prema njima sva prava i obveze propisane ovim Zakonom.

Za rje?enja o preventivnoj za?titi koja su donesena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rok iz članka 10.#clanak10 stavka 3. ovoga Zakona počinje teći danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministarstvo će kulture u roku od godine dana od dana dono?enja provedbenog propisa iz članka 14.#clanak14 ovoga Zakona ispitati i uskladiti s odredbama ovoga Zakona sva rje?enja o registraciji spomenika kulture donesena prema propisima koji su va?ili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te u istom roku objaviti podatke o za?tićenim kulturnim dobrima sukladno članku 16.#clanak16 ovoga Zakona.

Članak 121.

Provedbene propise za dono?enje kojih je ministar kulture ovla?ten ovim Zakonom donijet će u roku od ?est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do dono?enja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi koji su va?ili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, i to:

1. Pravilnik o registraciji spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 8/68.),

2. Uputstvo o izdavanju dozvole za izvoz spomenika kulture u inozemstvo (»Narodne novine«, br. 6/68.),

3. Pravilnik o uvjetima za obavljanje arheolo?kog istra?ivanja spomenika kulture na morskom dnu ili morskom podzemlju unutarnjih voda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/98.).

Članak 122.

Pravne i fizičke osobe koje su poslove iz članka 100.#clanak100 i 101.#clanak101 ovoga Zakona obavljale do dana njegova stupanja na snagu nastavljaju radom pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom.

Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka du?ne su u roku od ?est mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 100.#clanak100 ovoga Zakona pribaviti dopu?tenje za obavljanje poslova u svezi s kulturnim dobrima.

Fizičke osobe iz članka 101.#clanak101 ovoga Zakona du?ne su u roku od ?est mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 101.#clanak101 stavka 2. ovoga Zakona steći odgovarajuće stručno zvanje.

Članak 123.

Na području za?tićene kulturno-povijesne cjeline do utvrđivanja urbanističkog plana uređenja iz članka 57.#clanak57 ovoga Zakona, pri izdavanju lokacijske dozvole primjenjivat će se članak 60.#clanak60 ovoga Zakona.

Članak 124.

Javne ustanove koje obavljaju djelatnosti za?tite i očuvanja kulturnih dobara du?ne su uskladiti svoj ustroj i način rada s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 125.

Hrvatsko vijeće za kulturna dobra osnovat će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 126.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va?iti Zakon o za?titi spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 32/65., 55/65., 50/66., 7/67. - proči?ćeni tekst, 13/67., 31/86., 47/86., 47/89., 19/91., 26/93. i 52/94.). Osnovni zakon o za?titi spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 52/71), članci 31. i 32. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.), i Naredba o jedinstvenom djelovanju Slu?be za za?titu spomenika kulture (»Narodne novine«, br. 7/92.).

Članak 127.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-01/98-02/01
Zagreb, 18. lipnja 1999.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DR?AVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga dr?avnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
zatvori
Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !