Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o zemljišnim knjigama – (“Narodne novine”, br. XX/96, XX/98 - čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, XX/99–USRH, XX/01, XX/04, XX/07, XX/08, XX/10 - Odluka USRH XX/13, XX/13)
označi tražene riječi printaj stranicu
126 12.11.2010 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-831/2006 od 3. studenoga 2010.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3290

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin, Miroslav Šeparović i Nevenka Šernhorst, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 3. studenoga 2010. donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ukida se druga rečenica članka 117.L618435 stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine« broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07. i 152/08.) koja glasi: »Ako osobe upućene na parnicu ne podnesu tužbu u roku, smatrat će se da postoji sporazum o ispravku.«

II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Zorko Kostanjšek iz Siska podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 117.L618437 stavka 3. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine« broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07. i 152/08., u daljnjem tekstu: ZZK).

Predlagatelj smatra da je osporeni članak nesuglasan s Ustavom, jer omogućuje raspolaganje tuđim pravom, čime je povrijeđena jednakost svih u postupcima pred sudom. Budući da svatko može predložiti ispravak upisa u zemljišne knjige i ako ne dođe do sporazuma (a neće doći jer je zahtjev neosnovan), sud onda upućuje podnositelja zahtjeva za ispravak da podnese tužbu. Ako podnositelj ne podnese tužbu, u smislu članka 117. stavka 3. ZZK-a, smatrat će se da je sporazum postignut, pa na taj način onaj tko podnosi prijedlog za ispravak direktno disponira pravom onoga koji se tom prijedlogu protivi.

2. Osporeni članak 117. stavak 3. ZZK-a glasi:

»Članak 117.

(...)

(3) Ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrješnog upisa, zemljišnoknjižni sud će one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu i odredit će im primjereni rok radi podnošenja tužbe. Ako osobe upućene na parnicu ne podnesu tužbu u roku, smatrat će se da postoji sporazum o ispravku.«

3. Na temelju članka 25.L618439 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), od Ministarstva pravosuđa pribavljeno je očitovanje o navodima predlagatelja.

Prijedlog je djelomično osnovan.

4. Prema članku 5. stavku 1. Ustava, u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom.

Za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 117. stavka 3. ZZK-a mjerodavni su članci 29. stavak 1. i 48. stavak 1. Ustava.

Članak 29. stavak 1. Ustava glasi:

»Članak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

(...)«

Članak 48. stavak 1. Ustava glasi:

»Članak 48.

Jamči se pravo vlasništva.

(...)«

5. Pri razmatranju osporenog članka 117. stavka 3. ZZK-a, Ustavni sud je pošao od stajališta da se upisi provedeni u zemljišnoj knjizi ne smiju naknadno prepravljati, mijenjati ni činiti nečitljivim (članak 116. stavak 1. ZZK-a). Ako je prilikom upisa učinjena pogreška, ona se može ispraviti samo u posebnom postupku koji je uređen člancima 116. do 119. ZZK-a. Ispravljanjem se sadržaj zemljišnoknjižnog upisa usklađuje sa sadržajem upisa određenim u rješenju o upisu. Prema tome, pozivom na navedene odredbe ZZK-a ne mogu se ispravljati upisi za čiju provedbu nisu bile ispunjene sve pretpostavke za ispravak određene zemljišnoknjižnim pravom.

5.1. Pretpostavke za ispravljanje pogreški u upisu u zemljišnoj knjizi različito su uređene ovisno o tome je li pogreška uočena tijekom provedbe upisa ili tek nakon što je upis proveden te ovisno o tome utječe li ispravak na upisom stečena prava i zaštitu povjerenja poštenih stjecatelja.

5.2. Članak 117. ZZK-a u cijelosti glasi:

»Članak 117.

(1) Pogrješka u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnoga suda o ispravku pogrješnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrješnoga upisa.

(2) U postupku za ispravak pogrješnoga upisa zemljišnoknjižni sud će saslušati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnoga ispravka. Postigne li se sporazum o ispravku pogrješnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će donijeti rješenje o ispravku pogrješnoga upisa uz nalog da se ispravak provede u zemljišnoj knjizi s učinkom od časa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen. Rješenje o ispravku dostavlja se prema odredbama o dostavi iz ovoga Zakona.

(3) Ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrješnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu i odredit će im primjereni rok radi podnošenja tužbe. Ako osobe upućene na parnicu ne podnesu tužbu u roku, smatrat će se da postoji sporazum o ispravku.«

Postupak za ispravak pogrešnog upisa može se pokrenuti na prijedlog svake osobe čije je knjižno pravo na određeni način dovedeno u pitanje zbog pogreške u upisu, kao i svake druge osobe na čije se knjižno pravo, osobni odnos ili pravnu činjenicu upisanu u njezinu korist odnosi pogrešan upis.

U postupku za ispravak pogrešnog upisa sud mora saslušati sve zainteresirane osobe na čija se prava odnosi pogrešan upis, odnosno čija bi prava mogla biti dovedena u pitanje ispravkom pogrešnog upisa, kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost sporazuma o ispravku pogrešnog upisa. Ako postoji sporazum o ispravku, zemljišnoknjižni sud će na temelju tog sporazuma donijeti rješenje o ispravku pogrešnog upisa i naložiti da se ispravak provede. Ispravljeni upis proizvodit će pravne učinke unatrag, od časa kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za provedbu ispravljenog upisa (članak 117. stavak 2. ZZK-a).

Navedeno obvezivanje postupanja suda temelji se na načelu privole (načelu konsenzusa) kao načelu zemljišnoknjižnog prava koje određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo i osobe čije se pravo upisom ograničava, prenosi na drugoga ili ukida.

5.3. Iz sadržaja osporenog članka 117. stavka 3. ZZK-a, proizlazi, međutim, da ako nema sporazuma o ispravku, tada će zemljišnoknjižni sud osobu koja je zahtijevala ispravak uputiti na parnicu i odrediti joj primjereni rok za podizanje tužbe, s uputom da će se, ako se u navedenom roku ne podnese tužba, smatrati da postoji sporazum o ispravku. To nadalje znači da će, ako osoba koja zahtijeva ispravak (pravodobno) podnese tužbu, ispravak biti proveden na temelju pravomoćne presude parničnoga suda kojom je određen ispravak pogrešnog upisa.

Međutim, ako osoba koja zahtijeva ispravak ne podnese tužbu, smatrat će se da je sporazum postignut. Prema shvaćanju Ustavnog suda, u tom bi se slučaju ispravak provodio na temelju odluke (rješenja) zemljišnoknjižnog suda o ispravku pogrešnog upisa, donesenog na temelju presumpcije o postojanju sporazuma.

Proizlazi, dakle, da je osoba koja zahtijeva ispravak u povoljnijem položaju ako uopće ne podnese tužbu. Ovo stoga što u slučaju nepodnošenja tužbe vrijedi presumpcija da je između stranaka postignut sporazum te će sud donijeti (pravomoćnu) odluku kojom se naređuje ispravak pogrešnog upisa.

S druge strane, međutim, za stranku koja se protivi ispravku upisa (jer smatra da je upis pravilno proveden odnosno da nije riječ o pogrešnom upisu), neovisno o njezinoj volji (jer prema članku 117. stavku 3. ZZK-a ona ne može utjecati na pokretanje i tijek parničnog postupka za ispravak pogrešnog upisa) mogu nastati teške posljedice. Naime, omogućuje se raspolaganje (promjena) njezina stečenog knjižnog prava (prava vlasništva ili drugog stvarnog prava) neovisno odnosno protivno njezinoj volji i to bez bilo kakve mogućnosti da poduzme mjere za zaštitu svojih prava.

U vezi navedenog, Ustavni sud primjećuje da je člankom 118. ZZK-a propisano da se pogreška u upisu uočena tek nakon provedbe upisa može ispraviti po službenoj dužnosti i bez vođenja postupka za ispravak pogrešnog upisa, ali samo onda kad se ispravkom pogreške ne dovode u pitanje stečena prava niti se dovode u opasnost osobe čije se povjerenje štiti.

6. Razmatrajući osporeni članak 117. stavak 3. ZZK-a u odnosu na mjerodavni članak 29. stavak 1. Ustava, Ustavni sud ocjenjuje da druga rečenica članka 117. stavka 3. ZZK-a nije suglasna s navedenim člankom Ustava. Naime, ispravak pogrešnog upisa bez sporazuma stranaka odnosno na temelju pravomoćne odluke suda kojom je određen ispravak, polazeći od presumpcije o postojanju sporazuma, po svojoj je naravi takav da dovodi u nejednak, odnosno nepovoljniji procesni položaj osobu kojoj je već upisano određeno knjižno pravo u odnosu na osobu koja traži ispravak, s posljedicom da pravo vlasništva knjižnog vlasnika može biti brisano, a da on u tom postupku nije imao mogućnost sudjelovati.

Dakle, ta osoba može biti dovedena u situaciju da se, zbog presumpcije predviđene u osporenom članku ZZK-a, pravomoćnom odlukom zemljišnoknjižnog suda odlučuje o njenom pravu, bez mogućnosti te osobe da sudjeluje u tom postupku i štiti svoja prava i interese. Navedeno se odnosi i na treće osobe koje su postupale s povjerenjem u istinitost i valjanost provedenog upisa. Prema tome, u odnosu na te osobe presumpcija predviđena osporenim člankom ZZK-a može se smatrati arbitrarnom odlukom, koja za posljedicu može imati povredu njihova prava vlasništva (ili drugih stvarnih prava koja se upisuju u zemljišne knjige).

Stoga Ustavni sud utvrđuje da druga rečenica članka 117. stavka 3. ZZK-a nije u skladu s člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 48. stavkom 1. Ustava u njihovom postupovnom aspektu.

7. Slijedom navedenog, sukladno članku 55. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.

8. Objava ove odluke (točka II. izreke) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-I-831/2006

Zagreb, 3. studenoga 2010.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.

zatvori
Zakon o zemljišnim knjigama –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !